Tajna povijest
Kovčeg, koji je najverovatnije pripadao svešteniku Nesaveršefitu (poznatom i kao Nes-Amun), datira iz 1.000 godine prije nove ere i dio je nove izložbe “Smrt na Nilu”, koja prikazuje kako se dizajn egipatskih kovčega mijenjao tokom 4.000 godina.
"Pronašli smo tragove drevnih gena modernih ljudi kod njihovih neandertalskih predaka iz Sibira, što ukazuje na to da su rani moderni ljudi napustili Afriku negdje u to doba", rekao je Sergi Castellano iz Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck u Njemačkoj.
Međunarodna skupina znanstvenika do tragova ljudskih gena došla je analizirajući genom neandertalca pronađen u špilji u Altajskim planinama u Sibiru.
Duboko u srcu Amazonije, najveće tropske kišne šume na svijetu, ponađena je ključala rijeka koja se ranije pominjala samo u peruanskim legendama, a naučnici su tvrdili da je njeno postojanje nemoguće.
Geofizičar Andre Ruzo je još 2011. godine pronašao rijeku u Majantujaku, ali stručnjaci su ga uvjeravali da je pogrešno vidio: rijeka je naime na mjestima dovoljno vruća da u njoj skuvate čaj, a nije u blizini nikakvog vulkana koji bi mogao da je zagrijava. Bila bi naime potrebna velika količina geotermalne toplote da "zakuva" čak i sasvim malu, a kamoli skoro 6,5 kilometara dugačku rijeku koja je na mjestima široka 25, a duboka šest metara.
Istaknuto je da su u iskopinama pronađene dvije kuće na sprat sa dobrom očuvanim ostacima keramičkog posuđa, alata od kremena i bazaltnih posuda.
U podzemnom gradu u Turskoj otkrivena pravoslavna crkva stara 1500 godina s dosad neviđenim freskama
Otkrivene freske prikazuju uzdizanje Isusa Krista na nebo - Vaznesenje, ali i uništavanje zlih duhova poznatijeg kao Strašni sud.
U novootkrivenoj pravoslavnoj crkvi, za koju arheolozi vjeruju da je stara više od 1.500 godina, nalazi se još mnogo tajni s obzirom na to da je dosad raščišćen samo krov i gornji deo zida.
- U prednjem djelu crkve nalaze se slike raspeća i Vaznesenja Isusovog, ali pored toga nalaze se i freske s likom apostola, svetih i drugih proroka, Mojsija i Jelisija - rekao je za turski Hurijet istraživač Ali Ajdin.
Rešavanje jedne misterije samo otvara gomilu drugih pitanja, pokazalo se i u slučaju indonežanskih "hobita".
"Mali ljudi" pronađeni na jednom od indonežanskih ostrva uopšte nisu ljudi kao što smo mi, kaže nova naučna studija a prenosi Indipendent.co.uk.
Homo floresiensis - kako se stručno nazivaju "ljudi" koji su u svetu posle otkrića 2007. godine u pomami za filmskom obradom romana "Gospodar prstenova" nazvani hobitima, do sada su smatrani nekom udaljenom vrstom ljudi, ali nova otkrića kažu da naučnici nisu pronašli u delovima lobanje i kostiju ljudske karakteristike.
Ovo otkriće može okončati jednu od najvrelijih rasprava u antropologiji, ali će otvoriti niz drugih pitanja - recimo, da li su dalji rođaci neke poznate vrste ili su potpuno nova nepoznatog porekla.
"Hobiti" su mnogo manji od prvih ljudi, odrasli bi bili visoki samo metar i težine manje od tridesetak kilograma. Živeli su na ostrvima na kojima je, na primer, bilo i drugih patuljastih vrsta, recimo stegodona - malih slonova.
Fosil cvijeta iz porodice asterida (zvjezdana) najvjerovatnije je prethodnica loze biljaka koja broji preko 80 hiljada vrsta među kojima su i krompir, paradajz, duvan, kafa i biljka strihinos.
Impozantna građevina sagrađena je pre oko 2.000 godina, kao grobnica za rimskog pretora Gaja Cestija.
Zahvaljujući donaciji jednog japanskog magnata, ova građevina je nakon dugo vremena zasijala u svom novom sjaju.
Sagrađena je u egipatskom stilu koji je počeo da se javlja u Rimu nakon što je osvojen Egipat, ali freske koje se nalaze na zidu grobnica urađene su po uzoru na freske iz Pompeje, antičkog grada blizu današnjeg Napulja.
Ostaci zuba gorile pronađeni u Etiopiji stari su osam miliona godina, a tim koji ih je pronašao smatra da je do razdvajanja između ljudi i gorila došlo pre barem 10 miliona godina.
Komentar: Pogledajte također: Nova saznanja o križanju neandertalaca i ranih modernih ljudi