U anglosaksonskoj grobnici u mestu Skrembi u Linkolnširu u Britaniji pronađeno je 20 tela starih oko 1.600 godina.

Među njima sahranjen je i veći broj žena sa bogatom kolekcijom nakita i različitih drugih predmeta ili aksesoara.

Arheolozi su pored tela pronašli pincete, ručne torbe, predmete od slonovače, ogrlice od ćilibara i bogato ukrašene broševe.

U Novom Selu kod Bijeljine otkriven skeletni grob iz ranog bronzanog doba - najstariji u Semberiji, u okviru arheoloških istraživanja koje sprovodi Muzej Semberije u saradnji sa Institutom za orijentalnu i evropsku arheologiju Austrijske akademije nauka.

"Osim grobova iz srednjeg vijeka /12. i 13. vijek/, otkriven je i jedan paljevinski grob kasnog bronzanog doba, dok centralno mjesto u grobnoj humci zauzima grob iz perioda ranog bronzanog doba star 4.500-4.000 godina. To je, prema sadašnjem stanju istraženosti, najstariji poznati skeletni grob u Semberiji", naveli su iz Muzeja Semberija.

Specifičnost ovog groba je platforma od oblutaka na koju je, u zgrčenom položaju, položen pokojnik.

"Preliminarne antropološke analize pokazuju da je riječ o ženi u dobu od 21 do 27 godina. Rezultati arheoloških iskopavanja pokazali su da je riječ o ritualnom mjestu koje je omeđeno jarkom, a buduće analize pokazaće tačnu starost pronađenih grobova, kao i ostale informacije o sahranjenim", precizirali su iz Muzeja.

Iz Muzeja Semberija navode da će iskopavanja biti nastavljena i iduće godine na ovom, kao i na susjednom lokalitetu gdje se nalazi grobna humka sličnih dimenzija.

Radovi su sprovedeni uz pomoć Oružanih snaga BiH i Poljoprivrednog dobra "Semberija" na čijem zemljištu se ovaj lokalitet nalazi.

U drevnoj egipatskoj grobnici staroj više od 3.500 godina, arheolozi su došli do najnovijeg otkrića, pronašli su dva sarkofaga sa mumijama "u savršenom stanju".

Tim arheologa sa Univerziteta u Strazburu pronašao je mumije nedavno u dolini Asasif kod grada Luksora.

Generalni sekretar Vrhovnog saveta za antikvitete Mustafa Vaziri izjavio je u subotu na konferenciji za novinare da su arheolozi do najnovijeg otkrića došli tokom radova na toj lokaciji koje su otpočeli u martu.

Dominik Aleksandar razotkriva mitove koje su koristili političari i istoričari da promene sliku "rata za okončanje svih ratova," na stogodišnjicu Dana pomirenja.

Ovaj Dan sećanja će bez sumnje videti neke snažne napore od strane nekih da opravdaju bezplodno krvoproliće Prvog svetskog rata. Revizionistički komentatori su dugo pokušavali da rehabilituju sukob kao neophodan i pravedan, ali argumenti ne podržavaju to. Sećanje na poginule ne omogućava nikakvu iluziju u pravdu ili neophodnost rata, posebno kada se koriste presedani za raspravu o sledećem "neophodnom" konfliktu. Iz uzroka rata, do njegovog sprovođenja i njegovih rezultat, ovde su kontra-argumenti na deset uobičajenih pro-ratnih šema.

U Parizu je 11. studenog održana velika svečanost povodom obilježavanja stote obljetnice završetka Prvog svjetskog rata. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u izjavi nekoliko dana ranije naglasio potrebu stvaranja europske vojske, a prošlog tjedna je ideju podržala i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je rekla "kako bi takva vojska bila jamstvo da u Europi nikada više neće biti rata".

Možda je studeni 2018. prilika da se prisjetimo da su takva uvjerenja vladala i uoči dva velika svjetska sukoba, iako je poražena strana u Prvom svjetskom ratu, Njemačka u prvom redu, tijekom potpisivanja uvjeta kapitulacije upozorila da to nije mir nego primirje za sljedećih 20 godina, što se obistinilo.

Studeni 2018. je mjesec u kojem se obilježava stota obljetnica završetka Prvog svjetskog rata, ali i 101. obljetnica "Oktobarske revolucije" u Rusiji, koja je počela pobunom 7. studenog 1917. godine, odnosno 25. listopada po starom kalendaru.

Završetak Prvog svjetskog rata je bio izvjestan 4. 11.1918. godine, kada je talijanska ofenziva izazvala potpuno rasulo austrougarske vojske. Vojnici su odbijali naredbe i počeli se vraćati kućama, izazvavši tako proces koji će u roku od nekoliko tjedana dovesti do raspada Austro-Ugarske. U takvim okolnostima Njemačka više nije mogla nastaviti rat. Istovremeno sa savezničkim napadima je u Njemačkoj u studenom izbila revolucija, proglašena je republika i 11. 11.1918. je potpisana kapitulacija njemačke vojske. Time je završen Prvi svjetski rat.

Ruski povjesničar i publicist Nikolaj Starikov tvrdi da su kraj Prvog svjetskog rata i izbijanje "Oktobarske revolucije" izravno povezani. Međutim, odnos između ova dva velika povijesna događaja nije tako linearan i mnogo je zbunjujući nego što se čini na prvi pogled.

Arheolozi su u spavaćoj sobi u antičkoj Pompeji otkrili fresku na kojoj je prikazana erotska scena između vrhovnog rimskog boga Jupitera, prerušenog u labuda, i legendarne kraljice Sparte Lede iz grčke mitologije.

Lik Lede u ljubavnom zagrljaju s bogom u obliku labuda česta je tema dekoracija u kućama u Pompeji i Herkulanumu, gradovima uništenim 79. godine nove ere u erupciji vulkana Vezuv, u blizini današnjeg Napulja, podsjeća Associated press.

Posebnost novopronađene freske direktor arheološkog nalazišta Pompeja Masimo Osana vidi u tome što je ona naslikana tako da izgleda kao da Leda gleda direktno u onoga ko ulazi u spavaću sobu.

"Leda posmatra gledaoca sa izražajnom senzualnošću", rekao Osana italijanskoj agenciji Ansa.

Na ovoj fresci Leda je prikazana tako kao da štiti labuda koji sjedi u njenom krilu.

Freska, čije su boje još izuzetno očuvane, otkrivena je u petak tokom radova da se sanira šteta koju se poslednjih godina nalazištu nanijele
kiše.

Na lokalitetu gdje je bila rezidencija jednog samuraja iz 15. vijeka u blizini Tokija pronađen je zakopan keramički sud velikih dimenzija u kome je pohranjeno 260.000 komada metalnog novca iskovanog u Kini.
Kako je saopštio arheolog Jošijuki Takise, a prenio američki časopis "Archaeology" takva količina metalnog novca značajno prevazilazi ukupnu sumu novca koja je bila u opticaju u tom regionu i predstavlja jednu od najvećih privatnih riznica tog perioda.

Bolivijski arheolozi su zaslužni za veliko otkriće nedaleko od La Paza gdje su pronašli kosti Inka te predmete stare 500 godina.

Otkriće je zabilježeno ranije ovog mjeseca, a profesor arheologije Jedu Sagarnaga je potvrdio da ostaci datiraju iz ere civilizacije Inka.

Prema povjesničaru Michaelu McCormicku s prestižnog Sveučilišta Harvard, najgora godina za život na Zemlji bila je 536. godina nove ere.

Kako prenosi Mirror, McCormick je izabrao godinu 536. u kojoj je većina svijeta bila u "mraku". Tada je započeo niz događaja koji su osigurali bijedan život onima koji su bili dovoljno nesretni da žive u tom razdoblju.

Misteriozna magla i snijeg

Europu, Aziju i Srednji istok pogodila je misteriozna magla tako da su ta područja bila u potpunom mraku 18 mjeseci. U Kini je pao snijeg uzrokovavši veliku glad nakon što uništeni usjevi te nedostatak kruha sljedećih nekoliko godina.

Ljetne temperature pale su 1.5 do 2.5 stupnjeva Celzijusa, nakon čega je uslijedilo najhladnije desetljeće u 2300 godina.

Sve do 640. godine nije bilo znakova poboljšanja

U Europi je 536. godina, tvrdi McCormick, bila "početak jednog od najgorih perioda za biti živ, ako ne i najgora godina", a sve do 640. godine nove ere, nije bilo znakova da će se stvari poboljšati.

McCormickova tvrdnja je u suprotnosti s drugim godinama poput 1349. kada je "Crna smrt" poharala Europu ili 1918. kada je gripa ubila do 100 milijuna ljudi.

Pošast bubonske kuge

Muka tih godina nakon 536. nastavila se u 541. godini kada je bubonska kuga zahvatila rimsku luku u Egiptu te se proširila i izbrisala trećinu Rimskog Carstva na istoku. To je, prema McCormicku, ubrzalo pad Rima.

Prema novom istraživanju, misteriozna magla zapravo je najvjerojatnije bila uzrokovana erupcijom vulkana na Islandu. Erupcija je zasula pepelom veliki dio sjeverne polutke, a onda su uslijedile još dvije velike erupcije, u 540. godini i 547., zajedno s kugom.

Ministarstvo kulture Grčke saopštilo je da su arheolozi locirali prve konkretne ostatke izgubljenog drevnog grada koji su, prema predanju, osnovali trojanski ratni zarobljenici nakon što su Grci uništili Troju.

U saopštenju se navodi da su istraživanja trajala od septembra do oktobra na Peloponezu i da su dokazi potvrdili postojanje drevnog grada Teneje, za koji se do sada znalo samo iz drevnih tekstova, prenosi AP.