Tajna povijestS


Bad Guys

Jedan od najokrutnijih pokolja u historiji SAD-a: Na današnji dan američki vojnici masakrirali više od 200 Indijanaca iz plemena Sijuks

Jedan od najokrutnijih pokolja u historiji SAD-a: Na današnji dan američki vojnici masakrirali više od 200 Indijanaca iz plemena Siux
© Northwestern Photo Co. (Trager & Kuhn) Chadron, Neb./Library of CongressAmerički vojnici su pokopali Sijukse u masovnu grobnicu
Bik Koji Sjedi, Tȟatȟaŋka Iyotȟaŋka, veliki poglavica indijanskog plemena Sijuks (Sioux) rodio se između 1830. i 1835. godine u plemenskoj zajednici Hank-Papa.

O njemu su po Divljem Zapadu prepričavane različite legende, izmišljene, ali često i istinite priče. Pričalo se da je sa 10 godina ubio prvog bizona, a meso podijelio starim ratnicima koji nisu mogli više sami da love. Bio je neustrašiv i hrabar borac, za indijansko stanovništvo bio je heroj i junak iznad svih drugih.

Sveti vođa i poglavica plemena Hunkpapa Sijuksa, poznat je i po slavnoj bici kod Little Big Horna, 25. maja 1876. godine, kad je vodio do pobjede 3 500 ratnika Čejena, Sijuksa i drugih plemena protiv američkog Sedmog konjičkog puka kojim je komandovao general Kaster.

Međutim, proslava pobjede nije dugo trajala. Američka vlada poslala je više hiljada vojnika u potjeru, prisiljavajući mnoge Indijanace da se predaju. Bik Koji Sjedi odbio je predaju i poveo je svoje pleme preko granice, u hladnu Kanadu, gdje ostaje u egzilu do konačnog povratka i prinudne predaje američkim vlastima.
Jedan od najokrutnijih pokolja u historiji SAD-a: Na današnji dan američki vojnici masakrirali više od 200 Indijanaca iz plemena Siux
© sittingbull.org
Do 1884. godine Bik Koji Sjedi bio je u zarobljeništvu, a onda mu je bilo dopušteno da se pridruži cirkusu “Šou divljeg zapada” (Wild West Show) čuvenog Buffalo Billa, gdje je slavni poglavica, boreći se za opstanak sebe i svoje porodice, zarađivao oko 50 dolara nedeljno, kao popularna atrakcija. Svojim gordim stavom nametnuo se publici, njegovo ime postalo je slavno, a događaji vezani uz njega postali su glavna tema, često romantizovana.

Bik Koji Sjedi ubijen je 15. decembra 1890. u Standing Rock rezervatu, u sukobu indijanskih plemena i policije zbog sumnje da je povezan s religijskim pokretom Ghost Dance (Ples duhova)

Dvije sedmice kasnije, na današnji dan, 29. decembra 1890. godine, američki vojnici su kod mjesta Ranjeno Koljeno (Wounded Knee) masakrirali više od 200 Indijanaca iz plemena Sijuks, među kojima je bio veliki broj žena i djece. To je bio jedan od najokrutnijih pokolja u historiji američkog kontinenta koji je konačno ugušio svaki otpor crvenih ratnika. Tako se sa Bikom Koji Sjedi završava prava historija ponosnog indijanskog naroda.

Hiliter

Prvi književni autor kojeg poznajemo po imenu - Enheduana kći Sargona Akadskog

Prvi književni autor kojeg poznajemo po imenu - Enheduana kći Sargona Akadskog
Drevna sumerska pesnikinja Enheduana jedinstvena je u čitavoj ljudskoj istoriji - ona je prvi književni autor kojeg poznajemo po imenu. Iako postoje mnoge pesme i priče koje su napisane pre njenog života, Enheduana je bila prva osoba koja se potpisala na svoje delo. I to kakvo delo!

Njen tekst " Isparavanje Inane " bio je toliko značajan da je vekovima uticao na pisanje himni (antička književna forma odavanja počasti bogu ili značajnoj osobi).

Enheduana je živela sredinom 23. veka pne.

Bila je sumerska vrhovna sveštenica, a u zapisima na sumerskim glinenim tablicama opisuju je kao "kći Sargona Akadskog" - odnos koji se tumačio i doslovno i ritualno.

Njeno ime sastavljeno je od reči "En" (vrhovna sveštenica), "hedu" (ukras) i "ana" (nebesa).

People

Egipatske jaslice starije 3000 godina od Isusa: Pronađen crtež u stijeni koji prikazuje roditelje, bebu i zvijezdu na istoku

Egipatske jaslice starije 3000 godina od Isusa: U Sahari pronađen crtež u stijeni
Italijanski istraživači su u Sahari pronašli deo drevne pećinske umetnosti, koja prikazuje roditelje, bebu i zvezdu na istoku što može da pokrene niz pitanja o hrišćanskim simbolima.

Italijanski naučnici su otkrili možda i najstariju scenu rođenja ikad pronađenu - crtež u steni star 5.000 godina prikazuje zvezdu na istoku, novorođenče između roditelja i dve životinje.
koja prikazuje roditelje, bebe i zvezdu na istoku
Ova slika oslikana na steni u braonkastim, crvenim i oker nijansama pronađena je na tavanici male šupljine u Sahari, tokom ekspedicije u naseljima između doline Nila i visoravni Gilf Kebir.

„Ovo otkriće otvara nova pitanja o ikonografiji moćnih hrišćanskih simbola“, kaže geolog Marko Moreli, direktor Muzeja za planetarnu nauku u Pratu u Italiji.

Scena prikazuje muškarca, ženu kojoj nedostaje glava (verovatno zbog oštećenje usled starosti slike) i bebu.

„Ovo bi mogla da bude normalan opis porodice sa bebom između roditelja, ali drugi detalji ovu sliku čine jedinstvenom“, kaže Moreli. On je primetio da je novorođenče nacrtano blago gore, kao da se uzdiže ka nebu. Takva poza, sa bebom koja još nije između roditelja, može da ima bude simbol rođenja ili trudnoće.

„Kao što je smrt bila povezana sa Zemljom u slikama na stenama u istoj regiji, tako je verovatno i rođenje povezano s nebom“, kaže Moreli.

Archaeology

Činčoro civilizacija: Skeniranje će otkriti tajne najstarijih svjetskih mumija - 2000 godina starije od egipatskih

Činčoro civilizacija: Skeniranje će otkriti tajne najstarijih svjetskih mumija - 2000 godina starije od egipatskih
© Profimedia
Čileanski naučnici se nadaju da će uz pomoć moderne medicinske tehnologije uspeti da otkriju kako bi izgledale najstarije mumije na svetu kad bi bile žive.

Pre više od 7000 godina Činčoro ljudi, drevna civilizacija sa prostora današnjih država Peru i Čilea, su balzamovani svoje mrtve, a prošle nedelje je 15 mumija odnešeno u Santjago gde će biti ispitivane DNK analizama i kompjuterski skenirane.

Činčoro su bili lovci i bavili su se i ribolovom, a živeli su na pacifičkoj obali južne Amerike, na ivici Atakama pustinje. Ovaj narod je među prvima krenuo sa mumificiranjem mrtvih ljudi, a neke od njihovih mumija datiraju i do 7000 godina unazad.

Petnaest mumija, uglavnom dece i beba, će u Santajgu biti pregledane skenerima, a uz pomoć visoke tehnologije, naučnici će pokušati da rekonstruišu mišiće i crte lica.

- Želimo da ih "oživimo" i da vidimo kako su izgledale - rekao je Marselo Galvez, šef radiologije na klinici u Santjagu.

Istraživači se nadaju da će uspeti da otkriju više o tome kako je ovaj narod mumificirao svoje mrtve.

Činčoro su najverovantije dobro razumeli ljudsku anatomiju, što se pretpostavlja zbog toga što su dosta pažljivo uklanjali mišiće i kožu pokojnika.

Uz pomoć drveta, gline i biljaka oni su oko skeleta rekonstruisali tela, a zatim vraćali kožu nazad, dodavajući usta, oči i kosi, i stavljali su masku preko lica.

Wreath

Saturnalije - preteča Božića

saturnalia
U Rimskom carstvu, tokom zime, postojali su dani koje je čuveni Horacije nazvao „decembarskom slobodom.“ Reč je o Saturnalijama, drevnoj rimskoj svečanosti u čast boga Saturna, kada je izvođeno mnogo rituala, a jedan je bio posebno neobičan.

U rimskoj mitologiji, Saturn je bio bog novca i poljoprivrede. Grčka mitologija pominje ga kao Kronosa. Saturn je bio rimski titan, sin Cela (Neba) i Tere (Zemlje). Postao je vladar tako što je kastrirao svog oca, a zatim se oženio svojom sestrom Ops.

Ostaci Hrama Saturna na Rimskom forumu Mitologija pominje da je pojeo svu svoju decu iz straha da će ga svrgnuti sa trona, a jedini preživeli sin, Jupiter, naterao ga je da ispljune njegovu braću i sestre. Saturnovi sinovi, Jupiter, Neptun i Pluton, postaju kasnije vladari kosmosa.

Saturn je vladao svetom u tzv. „Zlatnom veku", kada su ljudi živeli od zemaljskih plodova, i bez rada, u stanju društvene jednakosti. U njegovu čast, u Rimskom carstvu održavane su Saturnalije, svečanosti koje su asocirale na idiličan život ljudi u mitsko doba Saturnove vladavine. One su trajale između 17. i 23. decembra.

Nijedan izvor ne opisuje Saturnalije kao celovitu manifestaciju, već se u više izvora nalaze fragmenti o prazniku. Rimski pisac kasne antike, Makrobije, piše u svojoj drami o Saturnalijama kao o festivalu svetlosti koji obuhvata zimski solisticij (kratkodnevicu koja pada 21. decembra), a paljenje velikog broja sveća tom prilikom simbolizuje potragu za istinom i znanjem.

Komentar: Io Saturnalia! The Roman roots of 'Christmas'


Wedding Rings

Srednjovjekovni prsten pronađen u Šervudskoj šumi, boravištu legendarnog junaka Robina Huda

Srednjovjekovni prsten pronađen u Šervudskoj šumi boravištu Robina Huda

Lovac na blago pronašao je u britanskoj Šervudskoj šumi, poznatoj po Robinu Hudu, prsten iz srednjeg vijeka čija se vrijednost procjenjuje na oko 70.000 funti.


Mark Tompson pronašao je prsten u zemlji nakon samo 20 minuta potrage uz pomoć detektora metala. Vjeruje se da prsten datira iz 14. vijeka, piše "Dejli mejl".
Srednjovjekovni prsten pronađen u Šervudskoj šumi boravištu Robina Huda

Info

Analitičar CIA, ispitivač Sadama Huseina: Ostankom Sadama na vlasti u Iraku nikada ne bi bilo ISIL-a

Analitičar CIA, ispitivač Sadama Huseina: Ostankom Sadama na vlasti u Iraku nikada ne bi bilo ISIL-a
SAD su "sve pogrešno shvatile" kada su u pitanju Sadam Husein i Irak, tvrdi analitičar CIA Džon Nikson koji je ispitivao bivšeg iračkog lidera.

U tekstu povodom 10 godina od pogubljenja Huseina, Nikson, koji je vodio nekoliko razgovora sa njim, tvrdi da je Amerika načinila kritične greške u vezi sa svojom intervencijom u Iraku, i to na više načina, piše "Mejl on Sandej".

Nikson kaže da je posebno, potpuno pogrešno, bilo gledište CIA na Huseinove stavove o korišćenju hemijskog oružja.

Prema njegovim rečima, grešili su i u vezi sa njegovim zdravstvenim stanjem, ličnim navikama i Huseinovom direktnom umešanošću u upravljanje Irakom.

Nikson kritikuje i držanje tadašnjeg američkog predsednika Dzordža Buša, koji je u vezi sa Irakom "čuo samo ono što je želeo da čuje".

Tokom isleđivanja, Nikson je Huseina pitao da li je razmišljao o preventivnom napadu oružjem za masovno uništenje na američke baze u Saudijskoj Arabiji.

Odgovor je bio: "Nikada nismo razmišljali o korišćenju takvog oružja. O tome se nije raspravljalo. Koristiti hemijsko oružje protiv sveta? Ko bi normalan to učinio? Ko bi koristio to oružje kada nije upotrebljeno protiv nas"?.

Nikson priznaje da to nije bilo ono što je očekivao da će čuti.

Hourglass

1000 godina stari megalitski kameni krug u Brazilu nagovještava da su drevne civilizacije bile sofisticiranije nego se mislilo

1000 godina stari megalitski kameni krug u Brazilu nagovještava da su drevne civilizacije bile sofisticiranije nego se mislilo
Krajem 19. veka naučnici su primetili megalite u Amazoniji, ali ih nisu smatrali zanimljivim otkrićem.

Tek kada je jedan Brazilac vek kasnije naišao na njih, počele su da se otkrivaju tajne misterioznih blokova od granita.

Lailson Kamelo da Silva je 90-ih godina prošlog veka rušio drveće kako bi deo kišne šume pretvorio u pašnjak kada je video veliko kamenje poređano u krug.

Ima ih ukupno 127, od kojih su neki visoki oko tri metra.

"Nisam imao pojma da ću otkriti Amazonski Stounhendž. Pitam se koje još tajne krije brazilska šuma", rekao je Da Silva (65).
1000 godina stari megalitski kameni krug u Brazilu nagovještava da su drevne civilizacije bile sofisticiranije nego se mislilo

Hourglass

Drevni kineski ljekari su prije 3500 godina uspješno vršili kraniotomiju

Drevni kineski ljekari su prije 3500 godina uspješno vršili kraniotomiju
© John Verano
Kineski lekari su vršili kraniotomiju pre tri i po hiljade godina. Pored toga, ova metoda lečenja se primenjivala na mnogo širem području nego što se to ranije mislilo. Evo priče o drevnim neurohirurzima i njihovim metodama rada.

Dugo vremena se smatralo da su se u drevnoj Kini, za lečenje povreda glave i glavobolje, koristile samo metode tradicionalne kineske medicine. Međutim, analizom lobanja i mumija starih tri i po hiljade godina, naučnici sa Bostonskog univerziteta su došli do dokaza da to nije istina. Ova procedura podrazumeva pravljenje rupa u lobanji ili uklanjanje njenih fragmenata, kako bi se smanjio interkranijalni pritisak.

Dokazi kraniotomije sežu 1600 godina pre nove ere

Najstarija kineska mumija sa tragovima kraniotomije datira oko 1615 godina pre nove ere. Grobnica u kojoj se nalazila mumija Kineskinje pronađena je 1930. godine ali je otvorena tek 2005. godine. Naučnici su otkrili da je rupa u lobanji napravljena još tokom njenog života, a žena je živela još mesec dana nakon okončanja postupka. Glatke ivice koštanog tkiva oko šupljine ukazuju na proces ozdravljenja nakon kraniotomije. Priča o ovim procedurama se može sresti i u kineskim književnim delima. Jedno od njih je i roman o dešavanjima iz trećeg veka naše ere „Tri carstva“ koji je napisan u XIV veku. U romanu imperator Cao Cao udara mačem u sveto drvo, a onda počinju nesnosne glavobolje. Imperator je tada pozvao poznatog Hua Toa, legendarnog lekara i oca kineske hirurgije. Pregledavši cara, Hua To je doneo odluku da mu probuši rupu u glavi jer je uzrok bola, po njegovom mišljenju, bio tumor. Cao Cao se tome usprotivio i osudio lekara na smrtnu kaznu i naredio spaljivanje svih njegovih zapisa o medicini, a ovaj deo romana potvrđuju i istorijski izvori.

Interesantno je da ne postoje dokazi da se kraniotomija u Kini vršila u XVIII i XIX veku, ali, prema naučnicima, to ne znači da je postupak u potpunosti izbačen iz prakse u tom periodu. Međutim, odsustvo ove metode lečenja bi se moglo objasniti i kulturnim tabuom i korišćenjem akupunkture i biljne terapije. Razlog bi mogao biti i konfučijanizam, po kome je telo sveto, pa ga ne treba skrnaviti tokom života a ni posle smrti.

Prema rečima neurohirurga Emanuela Binelija sa Univerziteta u Bostonu, procenat preživelih ljudi sa karakterističnim šupljinama u lobanji koje potiču od kraniotomije je bio previsok da bi se pripisao nemedicinskim oštećenjima koja potiču od buzdovana ili nekog drugog hladnog oružja.

Hiliter

Pronađen izgubljeni crtež Leonarda Da Vinčija

Pronađen izgubljeni crtež Leonarda Da Vinčija
© Seezart/Twitter
Izgubljeni crtež renesansnog majstora Leonarda da Vinčija otkriven je među papirima jednog lekara iz francuske provincije, objavila je aukcijska kuća iz Pariza.

Ta zamućena, senzualna skica svetog Sebastijana "neverovatno je otkriće" i vredi oko 15 miliona evra, sapštili su oni.

Autentičnost su potvrdili francuski stručnjak Patrik de Bajser i kustos renesansnog odeljenja njujorškog Metropolitana Karmen K. Bambač, specijalizovana za Da Vinčijeva dela.

Veruje se da je Leonardo skicu svetog Sebastijana nacrtao u svojim kasnim dvadesetim ili ranim tridesetim godinama. Otkriće je neverovatno retko.

Poslednji Da Vinčijev crtež koji je došao na tržište, skica jahača i konja, prodat je za 10 miliona dolara pre 15 godina.

Tada je bilo rečeno da se radi o najznačajnijem Leonardovom delu koje se pojavilo na aukciiji u poslednih 70 godina.

Tajnu razotkrila poznata Da Vinčijeva tehnika

De Bajser je rekao da je nabasao na crtež, nacrtan perom, tokom rutinskog pregledavanja materijala koji je aukcijskoj kući poslat na procenu vrednosti. Isprva je mislio da je autor neki firentinski umetnik iz 15. veka. A zatim je na poleđini primetio tekst napisan tako da jedino može da se pročita u ogledalu, što je bila tehnika kojom se Leonardo redovno koristio.

Zatim je opazio da je sveti Sebastijan osenčan s desna na levo. To znači da ga je crtao neko levoruk, poput Da Vinčija.

Da Vinči je nacrtao osam skica svetog Sebastijana, a još su dve sačuvane do danas. Jedna se čuva u muzeju u francuskom gradu Bajonu, a druga u Kunsthali u Hamburgu.

Kusto Metropolitan muzeja veruje da je pronađeni crtež nastao u istom razdoblju kao i onaj hamburški, između 1478. i 1483. godine.Vlasnik crteža dimenzija 19 x 13 cm želi da ostane anoniman.