Dobrodošli na Sott.net
Čet, 20 Sij 2022
Svijet za ljude koji misle

Tajna povijest
Karta

Comet 2

Zašto je svijet 536. potonuo u tamu?

moon eclipse
© NASA/Hinode/XRT
Mjesec koji prolazi ispred Sunca tijekom pomrčine Sunca 4. siječnja 2011.
Probudite se u mračno, turobno jutro. Već 547. dan zaredom.

Prije samo 18 mjeseci bili ste vrijedan farmer koji se pripremao za još jednu sezonu obilnih usjeva.

Ali onda se nebo smračilo.

Od početka 536. do 537. ostalo je mračno. Preko većeg dijela istočne Europe i cijele Azije, proljeće se pretvorilo u ljeto, a jesen je ustupila mjesto zimi bez ijednog sunčanog dana. Poput tamne zavjese nad suncem, milijuni ljudi diljem najnaseljenijih zemalja svijeta škiljili su kroz zamagljene uvjete, udisali su gušeći gusti zrak i izgubili su gotovo sve usjeve na koje su se oslanjali pri žetvi.

Ovo nije radnja distopijske TV drame ili fantastične "dokufikcijske" produkcije.

Ovo je bila surova stvarnost za milijune ljudi koji su proživjeli to doslovno mračno vrijeme ili, kako su neki povjesničari izjavili, najgoru godinu ikada da budete živi.

Komentar: Šteta je vidjeti kako se istraživački trend od prije 15-20 godina udaljio od kometa kao vjerojatnog uzroka iznenadnih katastrofalnih klimatskih promjena. Međutim, dobro je vidjeti da barem neka klimatska znanost priznaje da je jedina klimatska promjena vrijedna zabrinutosti ona iznenadna, PRIRODNO UZROKOVANA.

Ipak shvaćamo. Kometi su jednostavno previše za ljude. Zastrašujuće je o tome i razmišljati i kosi se s previše uvjerenja.


Info

Nova studija pokazuje da bi Homo Bodoensis mogao biti predak modernih ljudi

Homo Bodoensis
© Oggito
Međunarodni tim istraživača, među kojima je jedan od vodećih autora Predrag Radović, asistent na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, najavio je imenovanje nove vrste fosilnog čoveka - Homo bodoensis.

Vrsta Homo bodoensis je živela u Africi tokom srednjeg pleistocena, pre oko pola miliona godina, i bila je direktni predak modernog čoveka, saopštio je FIlozofski fakultet.

Srednji deo pleistocenske epohe je trajao između 774 000 i 129 000 godina pre sadašnjosti i veoma je važan za evoluciju čoveka zato što se tokom ovog intervala pojavljuju predstavnici naše vrste (Homo sapiens) i naši najbliži rođaci, neandertalci (Homo neanderthalensis). Međutim, evolucija čoveka tokom srednjeg pleistocena je vrlo kompleksna, a istraživači se nadaju da će definisanje Homo bodoensis-a barem delimično razjasniti ovo zagonetno, ali važno poglavlje u ljudskoj evoluciji.

Chalkboard

Najstariji primjer primijenjene geometrije na svijetu - star 3700 godina

Si.427
© UNSW Sydney
Si.427 je ručna ploča iz 1900-1600 prije Krista, koju je izradio starobabilonski geodet. Napravljena je od gline i geodet je po njoj pisao olovkom.
Matematičar sa Sveučilišta New South Wales otkrio je podrijetlo primijenjene geometrije na glinenoj ploči staroj 3700 godina koja se više od stoljeća skrivala na vidnom mjestu u muzeju u Istanbulu. Ploča - poznata kao Si.427 - otkrivena je krajem 19. stoljeća u današnjem središnjem Iraku, ali njen značaj nije bio poznat sve dok danas nije otkriven istraživački rad znanstvenika sa Sveučilišta New South Wales.

Najuzbudljivije je da se smatra da je Si.427 najstariji poznati primjer primijenjene geometrije, a u istraživanju objavljenom u Foundations of Science, otkriva se i uvjerljiva ljudska priča o mjerenju zemljišta.

"Si.427 datira iz starobabilonskog razdoblja - 1900. do 1600. godine prije Krista. To je jedini poznati primjer katastarskog dokumenta iz starobabilonskog razdoblja, što je plan koji koriste geodeti za definiranje granica zemljišta. U ovom slučaju, govori nam o pravnim i geometrijskim detaljima o polju koje je podijeljeno nakon što je dio rasprodan", kaže vodeći istraživač dr. Daniel Mansfield s Fakulteta matematičke i statističke znanosti Sveučilišta New South Wales.

Treasure Chest

Sumatranski ribari su možda konačno pronašli Izgubljeni Otok zlata

sumatra blago
© Wreckwatch Magazin
Pregršt zlatnih prstenova, perli i zlatnika od sandalovine Srivijaye, pronađenih na morskom dnu u blizini Palembanga
Šriviđaja, poznato pod imenom Ostrvo zlata, vladali je Indonezijom više od 600 godina da bi u 12. veku nestalo bez traga, poput Atlantide. Sada, ribari u blizini Sumatre nalaze artefakte neprocenjive vrednosti.

Ribari su ronili noću, pa u početku nisu biti sigurni šta su našli u mulju reke Musi. Kada su sa izlaskom sunca oprali prljavštinu, postala je jasna priroda blaga koja oduzima dah: zlato i dragulji iz nekadašnjeg najbogatijeg i najmoćnijeg carstva u jugoistočnoj Aziji.

"To je nešto o čemu biste čitali u Sinbadu i pomislili da je izmišljena priča. Zapravo je stvarna", rekao je dr Šon Kingsli, britanski morski arheolog čiji je onlajn časopis Wreckwatch objavio studiju o nalazima pod imenom: "Iz plićaka su isplivali blistavo zlato i dragulji koji priliče ovom najbogatijem kraljevstvu".

Šriviđaja je verovatno najveće carstvo za koje nikada niste čuli: poznato kao Ostrvo zlata, plutajuće kraljevstvo je vladalo Indonezijom (i većim delom jugoistočne Azije) više od 600 godina.

U 12. veku nestalo je bez traga, poput Atlantide, za koju je grčki pisac Platon rekao da ga je potopio Atlantski okean.

Info

Iznenađujuće podrijetlo mumija iz kineske pustinje

Xiaohe cemeter
© Wenying Li, Xinjiang Institute of Cultural Relics and Archaeology
Pogled iz zraka na Xiaohe groblje.
Znanstvenike već neko vrijeme zbunjuje podrijetlo stotina mumificiranih tijela pronađenih u negostoljubivoj pustinjskoj regiji sjeverozapadne Kine.

Mumije su iskopane iz Tarimskog bazena u Xinjiangu 1990-ih godina. Njihova su tijela zbog pustinjske klime bila nevjerojatno očuvana, tako da su se jasno vidjele crte lica i boja kose. Čak im je i odjeća bila poprilično netaknuta, unatoč tome što su ovi ostaci stari i do 4000 godina.

Pharoah

Rezultati analize iznenadili stručnjake: Egipatska mumija 1.000 godina starija nego što se mislilo...

Egyptian Tomb
© MOHAMED EL-SHAHED/AFP/Getty Images
Grobnica se ističe po svom prepoznatljivom dizajnu, koji postavlja pitanja o Khawyjevom odnosu s faraonom Djedkare Isesi.
Utvrđeno je da je očuvana mumija visoko rangiranog plemića po imenu Khuwy, otkrivena 2019. godine, daleko starija nego što se pretpostavljalo te kako je jedna od najstarijih egipatskih mumija otkrivenih do sada.

Analizom mumije koja je pronađena u grobnici plemića Khuwy pokazalo se da su Egipćani koristili napredne metode balzamiranja 1.000 godine prije nego što se do sada pretpostavljalo.

Prema novim dokazima, zbog kojih će se morati ispravljati datumi u historijskim knjigama, kako navodi Guardian, drevni Egipćani izvodili su sofisticirane mumifikacije pokojnika 1.000 godina ranije nego što se mislilo, prenosi Tanjug.

Utvrđeno je da je očuvana mumija visoko rangiranog plemića po imenu Khuwy, otkrivena 2019. godine, daleko starija nego što se pretpostavljalo te kako je jedna od najstarijih egipatskih mumija otkrivenih do sada.

Radar

Lidar tehnologija otkriva mnoga ceremonijalna mjesta Olmeka i Maja u Meksiku

lidar
© Takeshi Inomata
Slika ceremonijalnog mesta Buenavista zasnovana na LIDAR-u
Daljinsko ispitivanje iz vazduha velike oblasti u Meksiku otkrilo je stotine drevnih mezoameričkih ceremonijalnih centara, uključujući i jedan veliki na važnom mestu za drevnu kulturu Olmeka, poznatu po svojim kolosalnim kamenim glavama.

Metodom daljinskog senzora, nazvanom lidar, precizno je locirano 478 ceremonijalnih centara u oblastima koje su bile dom drevnih kultura Olmeka i Maja koje datiraju iz otprilike 1100-400 godina pre nove ere, rekli su istraživači.

Studija je najveća te vrste koja je uključuje drevnu Mezoameriku, pokrivajući celu državu Tabasko, južni Verakruz i delove Čijapasa, Kampečea i Oaksake.

Lidar, skraćeno za detekciju i domet svetlosti (Light Detection and Ranging), koristi pulsni laser i druge podatke dobijene tokom letenja iznad lokacije za generisanje trodimenzionalnih informacija o obliku karakteristika površine. Prodire u vegetaciju i precizira strukture koje inače ne bi bile vidljive iz vazduha ili zemlje.

Horse

Konji su udomaćeni prije 4.200 godina u stepama crnomorske regije, otkriva DNK analiza

konji

Konji su prikazani kako trče u stepama Unutrašnje Mongolije u Kini
Hiljadama godina konji su igrali ključnu ulogu u ljudskim društvima. Pomagali su prvim ratarima, olakšavali i ubrzavali putovanja, ratnicima davali rednost u bitkama. Ono što se o konjima nije znalo je odakle potiču?

Novo genetsko istraživanje pokazalo je da je drevna domovina svih modernih domaćih konja južna Rusija, odnosno stepe nekadašnje Zapadne Evroazije odakle su pre 4200 godina konji stigli u Evropu i Aziju.

Tim koji je predvodio molekularni arheolog Ludovik Orlando sa Univerziteta Pol Sabatije iz Tuluza, rekonstruisao je drevne gene konja koristeći uzorke skeleta drevnih konja nađenih na čitavom nizu mesta, od Anadolije i Iberijskog poluostrva do evroazijskih stepa.

Jedan region u južnoj Rusiji, na ušću Volge i Dona je "iskočio". U oblasti su već pronađeni indirektni dokazi o pripitomljavanju konja ali DNK dokazi sada povezuju moderne domaće konje sa konjima koji su ovde živeli pre 4700 do 4200 godina.

Pošto su ljudi u dolinama Volge i Dona gajili i pripitomljavali konje, oni su se brzo proširili do zapadne Evrope i istočne Azije, gotovo "preko noći", rekao je Orlando.

Black Magic

Pharmakos ritual: Stari Grci su žrtvovali ružne ljude

acropolis
© Public domain/WikiCommons
Slika Akropole u Ateni iz 1864. godine, gdje je ritual Pharmakos postao godišnji događaj.
Je li tradicija Noći vještica okaljana krvlju drevnih ljudskih žrtava? Podrijetlo Noći vještica leži u Samhainu, keltskom novogodišnjem festivalu, kada se pretpostavlja da su galski druidi ritualno prinosili neke ljudske žrtve, prema nekim izvještajima i nekim novijim dokazima. Takva hipoteza nije nerazumna jer su mnoge zajednice u starom svijetu odlučile umiriti svoja bijesna podzemna božanstva ljudskim mesom.

No, europski susjedi Kelta, stari Grci, učinili su nešto još uznemirujuće: brutalno su žrtvovali najružnije među njima - za opću dobrobit.

Blue Planet

Vikinzi su bili prisutni u Sjevernoj Americi 1021., sugerira nova studija

vikinzi
© Dylan Kereluk via Wikimedia Commons under CC by 2.0
Obnovljene vikinške građevine u L'Anse aux Meadows
Vikinzi su svojim brodovima prešli Atlantski ocean i nastanili se u Kanadi još 1021. godine, tvrde znanstvenici u novoj studiji kojom su htjeli otkriti kada su točno Europljani došli na američko tlo, prenosi CNN.

Istraživanja drvenih artefakata pokazuju da su skandinavski ratnici već bili aktivni na kontinentu prije točno 1000 godina. To sugerira da su upravo oni bili prvi ljudi koji su prešli Atlantik do Amerike, prestignuvši Kolumba za 471 godinu.

Mjesto poznato kao L'Anse aux Meadows, nalazi se na sjevernom poluotoku Newfoundland, a istraživači su došli do konačnog rezultata, odnosno, godine zahvaljujući dvama izvorima: cijepanim drvima i solarnoj oluji koja se dogodila prije više od tisuću godina.

Komentar: Imajte na umu da su klimatski obrasci tada možda bili malo drugačiji. To bi također moglo pomoći objasniti i njihov dolazak i njihov konačni odlazak (ili nestanak): Ponavljajuće, prirodne klimatske promjene: runski kamen Vikinga iz 9. stoljeća bilježi strah od 'trogodišnje zime'