Znanost o duhu
Među svim objavljenim mišljenjima o stvarima koje su utjecale na Blakea, vidio sam samo nekoliko rasprava o njegovom postupanju sa znanstvenim idejama, uglavnom njegovo odbacivanje Newtonovih matematičkih i fizičkih pretpostavki, i vrlo malo komentara o Blakeovom stajalištu o glavnim filozofskim kontroverzama njegova vremena.
Biolog, Jacob Bronowski, napisao je knjigu o Blakeu, ali Bronowskijeve vlastite biološke, povijesne i lingvističke ideje bile su relativno konvencionalne. Iako je Blakeov rad prepun slika iz biologije, kritičari zanemaruju činjenicu da je Emanuel Swedenborg sredinom 18. stoljeća objavio vrlo napredna biološka istraživanja, te da je Erasmus Darwin [Charlesov djed] bio poznat po iznošenju svojih ideja o biološkoj evolucija kroz pjesništvo (osobito Zoonomia).

Kada nas stalno kritikuju ili navode da osećamo da je sve naša krivica, razvijamo snažan osećaj stida
U ovo materijalističko doba, baš je lako sve zabrljati i učiniti sve nesretnima: ne prihvaćate ništa više od sebe, što znači da bez obzira kakve razrađene teorije imali, bez obzira na racionalizacije i opravdanja, živjeti ćete svoj život prema vlastitim hirevima. Priznajem, to nije uvijek jednostavno i ne želim reći da morate nužno vjerovati u ovo ili ono da biste živjeli pristojnim životom. Ali materijalistički svjetonazor će na kraju prodrijeti; njegove će se implikacije same pokazati. I to će imati posljedice, iako ih često ne vidimo, odbijamo ih vidjeti ili ih ne možemo vidjeti.
Ali čak i u danima kada su ljudi ozbiljno shvaćali religiju, ili za religiozne ljude danas, spasenje je daleko od zajamčenog. Kada slijedite vjerska pravila, kodekse ponašanja ili rituale, ipak ćete na kraju sve zabrljati i učiniti sve nesretnima. Jer bez obzira na racionalizacije, itd. samo se sjetite svih stereotipnih moralizatora koji se ponašaju krajnje okrutno prema drugima, uključujući i prema vlastitoj rodbini, i čiji čekić osude ruši sve oko njih čak dok se i sami ponašaju užasno - samo slijedeći njihova vjerska pravila, naravno.
Kako se riješiti tih iluzija?
Lik Narcisa dolazi nam iz antičke grčko-rimske mitologije. Mit kaže da je Narcis izrastao u mladića iznimne ljepote, ali i taštine. Jednoga dana nakon lova, ožednivši, zastao je na izvoru vode kako bi se napio. Vidjevši u bistroj vodi svoj odraz, trenutno se u njega zaljubio. Ostao je tako dane i noći promatrajući se i očajnički pokušavajući dohvatiti svoju sliku. Fizički je propadao i na kraju umro. Čak se i nakon smrti u vodama Stiksa nije mogao nadiviti svome licu...
Današnje digitalne tehnologije oblikuju narcisoidne muškarce i žene i tako pogoduju pojavi narcisoidnog društva.
Međutim, tužno je da se i filozofija i razmišljanje svode na nešto toliko jednodimenzionalno kada su zapravo i jedno i drugo vrlo bogati i višestrani. Albert Einstein, jedan od najvećih fizičara svih vremena, dao je brojne izjave o različitim načinima razmišljanja. Kada je riječ o važnosti koju pridajemo racionalnom umu, rekao je: "Intuitivni um je sveti dar, a racionalni um - vjerni sluga. Stvorili smo društvo koje poštuje slugu, a zaboravlja na dar."
Prof. Hans Nordahl s norveškog Sveučilišta za znanost i tehnologiju dao je savjet kako se prestati brinuti. On smatra kako bi ljudi trebali shvatiti da je briga zapravo gubitak vremena i energije, a brinući se ne možemo riješiti naše probleme. Tvrdi i kako ljudi često miješaju pojam brige s rješavanjem ili analizom problema. Briga donosi samokritiku i povezana je s negativnim životnim iskustvima.
Kako bi bolje objasnio svoju teoriju, prof. Nordhal daje jedan primjer. "Zamislite da držim čašu vode u ruci. Većina ljudi bi rekla da je to lako, ali ako držite čašu dva sata bez prestanka, ona će postati teška. Ista stvar se događa s našim brigama. One nisu toliko teške ako ne traju dugo. Međutim, otežaju ako se događaju kroz duži period vremena", rekao je prof. Nordhal.

Stres i spavanje su usko povezani, a manjak sna može da izazove brojne psihičke i i fizičke probleme.
Uloga sna u prevenciji stresa
Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), 35,2 posto odraslih u Sjedinjenim Državama spava manje od 7 sati svake noći. To može dovesti do nedostatka sna koji rezultira trajnim fizičkim i mentalnim zdravstvenim problemima.
Tačna uloga sna nije jasna, ali istraživanja su pokazala da on olakšava širok spektar telesnih procesa. To uključuje fizičke promene, kao što je jačanje mišića i mentalne, kao što je koncentracija.
Nedovoljno spavanja može uzrokovati negativno raspoloženje, nizak nivo energije, poteškoće u koncentraciji i opštu nemogućnost normalnog funkcionisanja.
Komentar: Za bolji san, dodatno pročitajte:
- "Plava" svetlost smanjuje proizvodnju melatonina
- Spavanje u potpunom mraku doprinosi vašem zdravlju
- Gradska svetla ometaju san
- Spavajte u mraku, umjetno svjetlo može negativno utjecati na vaše zdravlje
- Spavanje u hladnoj sobi poboljšava zdravlje
- Dobrobiti čitanja knjige prije spavanja
- Novo istraživanje pokazalo da postoji veza između količine sna i imunološkog sistema
- Važnost melatonina za optimalno zdravlje
- Omega-3 i mozak: Unos ribe povezan s višim IQ-om i boljim snom
S jedne strane, korisno je razlikovati ono što mislimo od onoga što osjećamo.
Razmišljanje o svijetu razlikuje se od osjećaja boli nakon ozljede; pravljenje planova; razlikuje se od osjećaja radosti pri pogledu na prvo cvijeće koje cvjeta na početku proljeća.
Ali iz druge perspektive — one se međusobno ne isključuju — moglo bi biti korisno promatrati misao i osjećaj kao jedinstvo.
Možda oboje možemo zamisliti kao pokrete uma: na taj naćin, mišljenje i osjećaji ujedinjeni su prvenstvom uma.
Osjećaj uvijek ide ruku pod ruku s percepcijom nečega od strane uma, čija priroda ovisi o našem cjelokupnom "svijetu misli" — svjesni um se ne smatra pukim "filterom", već nečim aktivnim što je u određenom smislu i izazvano osjećajem i izaziva osjećaje.
Komentar: Čitajte i ostale članke autora na njegovom Substacku LucTalks.
Pojedini članci su i prevedeni na hrvatski jezik:
- Kada zdrav razum nadmudri Znanost
- David Chalmers, Iain McGilchrist, i zombiji među nama
- Problem zla: riješen?
- McGilchristova knjiga "The Matter With Things": ispravan način sučeljavanja s materijalizmom
Svijest čovjeka čine sva iskustva osviještena tijekom evolucije čovječanstva i njegovog individualnog razvoja koja mu omogućavaju da živi i djeluje upravo kao čovjek, a ne kao neko drugo biće. Isto je tako i kod ostalih živih bića. Ono što ih razlikuje je stupanj dostignutog razvoja, tj. razina svijesti.
Fenomen "milenijskog woopa", za koji je termin "skovao" glazbeni bloger Patrick Metzger 2016. g., glazbena je fraza koja se kreće od 5. do 3. note ljestvice i ponovo natrag, u svojevrsnom "ah oh ah oh" slijedu. Sastoji se od samo dva tona, što znači da ju se ne može autorski prisvajati, te kantautori i producenti imaju slobodu ovu dopadljivu frazu koristiti unedogled.
Komentar: Čitajte i ostale članke autora na njegovom Substacku LucTalks.
Pojedini članci su i prevedeni na hrvatski jezik: