U New Yorku, gradu poznatom po oštrim zimama, u nedjelju je sredinom dana izmjereno rekordno visokih 19 stupnjeva Celzija, nikada zabilježenih jednog 13. prosinca, navodi državni meteorološka služba.

Prethodni rekord od kada se bilježe temperature datira iz 1923. kada je 13. prosinca zabilježeno 17,7 stupnjeva Celzija.

U subotu je na tradicionalni dan “SantaCon”, kada tisuće mladih obilaze lokale i lutaju gradom odjeveni kao Djed Mraz, blaga temepratura navela neke sudionike da hodaju u običnim bijelim majicama i crvenim hlačama a neki su bili i bez majica.

Prosječna temperatura u New Yorku 13. prosinca iznosi 3 stupnja Celzija tijekom dana, prema National Weather Serviceu.

Temperature će cijelog tjedna ostati iznad sezonskih normi, predviđa NWS.

Šestog studenoga je u New Yorku izmjereno 23,8 stupnjeva Celzija u zračnoj luci LaGuardia i 23,3 stupnjeva u Cental Parku.

Više od 700.000 ljudi evakuisano je na centralnim Filipinima u očekivanju snažnog tajfuna Melor, koji bi toj ostrvskoj državi mogao da donese ogromne talase, poplave i odrone, saopštile su danas lokalne vlasti.

Tajfun Melor je prvo stigao rano jutros na sjeverni vrh ostrva Samar, na kojem živi 1,5 miliona ljudi, pri čemu je vjetar dostizao brzinu od 185 kilometara na sat, saopštio je filipinski Meteorološki centar, dodajući da zasad nema izvještaja o žrtvama ili šteti.

Ostrvo Samar je jedno od područja koja su bila najviše pogođena tajfunom Haijan 2013. godine, koji je prouzrokovao ogromne talase i uzrokovao smrt ili nestanak 7.350 ljudi.

Filipinske vlasti upozoravaju da bi Melor mogao da donese vjetrove tako jake da bi, pored čupanja drveća i odnošenja limenih krovova, mogli da uzrokuju talase do četiri metra visine, a jaka kiša bi mogla da izazove poplave i odrone zemlje.

Samo u filipinskoj prestonici Albaj je evakuisano gotovo 600.000 ljudi, iz straha da će jaka kiša izazvati odrone na obližnjem vulkanu Majon.

Očekuje se da će tajfun Melor pogoditi centralni dio Filipina sutra ujutro, prije nego što se premjesti zapadno prema Južnom kineskom moru.

Snažan olujni vetar oduvao je danas voz sa čak 64 vagona sa mosta u Teksasu.

Kako prenose lokalni mediji, vagoni su, na svu sreću, bili prazni i niko nije povređen.

Navodi se da je brzina vetra koji je uspeo da kompoziciju oduva sa mosta bila čak 66 kilometara na sat.

Rekordna toplina i suša, dijelom zbog utjecaja El Nina, stavljaju Australiju na rizik od katastrofalnih požara ovoga ljeta.

Na jugu Australije velika je opasnost od požara od prosinca do veljače. Istočni dijelovi Tasmanije i veliki dio zapadne Australije također će imati iznimno požarnu sezonu.

Očekuje se da će požarna sezona krenuti ranije nego što je to bilo proteklih godina.

Zbog suše i reljefa, te uz očekivano manji broj tropskih ciklona, koje se kreću preko sjeverne Australije, požari će bivati sve veći i teže će ih se zaustavljati.

Snaga El Nina će imati utjecaj na intenzitet požara.

Tropska sezona na zapadnom Pacifiku na samom je kraju. Aktivnost je većinom prestala, no zna se dogoditi da povremeno nastane i neki tropski sustav.

Upravo je to slučaj s tropskom olujom Melor koja je nastala istočno od Filipina i postat će većom prijetnjom u idućem tjednu kad se približi Filipinima i donese obilni kišu s poplavama te jak vjetar.

Povoljni uvjeti za daljnji razvoj mogli bi pomoći jačanju Melora i na tajfun 2. kategorije, možda čak i 3.

Udar na kopno očekuje se na središnjim Filipinima tijekom utorka, odnosno na najvećem i najnaseljenijem otoku Luzonu.

Snažna oluja, koja će prijeći preko Aleutskih otoka i Aljaske ovoga vikenda, mogla bi se pretvoriti u jednu od najjačih oluja ikada zabilježenih na tom području.

Ova oluja dolazi godinu kasnije nakon što je bivši supertajfun Nuri postao najmoćniji sustav nad Aleutskim otocima sa središnjim niskim tlakom od 924 milibara.

Oluja se kreće prema sjeveroistoku i doći će do zapadnih dijelova Aleuta u subotu navečer, pri čemu će sve više jačati. Do dolaska na Aleute, tlak bi se mogao sniziti do 930 milibara.

Daljnje jačanje oluje predviđa se ulaskom u Beringovo more.

Aleutski otoci i zapadna obala Aljaske će osjetiti ovu oluju bez obzira dosegne li ona rekordnu snagu.

Udari vjetra na zapadnim Aleutima mogli bi dosezati i brzinu od 120 km/h, dok na zapadnoj obali Aljaske udari mogu dosezati 80 km/h.

Očekuju se visoki valovi, koji će biti opasnost za plovidbu Beringovim morem.

Vjetar i visoki valovi će se smiriti početkom tjedna, kada oluja bude slabila u blizini obale na istoku Rusije.

Zemljotres jačine 3,1 stepena Richterove skale osjetio se danas popodne na širem području Foče u Bosni i Hercegovini, prema granici sa Crnom Gorom.

Zemljotres je lociran u 16,10 sati po lokalnom vremenu sa magnitudom 3,1 stepena Richtera sa epicentrom na granici BiH sa Crnom Gorom, saopćeno je iz Hidrometeorološkog zavoda RS.

Zavod navodi kako zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti.

Ribar u jugozapadnom kineskom regionu Čongking šokirao se kada je pronašao džinovskog salamandera za kojeg se kasnije ispostavilo da je star 200 godina i težak čak 50 kilograma.

Dok je hodao pored jednog ribnjaka, Vang Jong je nagazio na nešto mekano. Kada je malo bolje pogledao, bio je šokiran onim šta je pronašao - džinovski daždevnjak dužine 1,4 metra i težak malo više od 50 kilograma.

Kasnije su stručnjaci ustanovili da je star oko dva veka! Pošto su oni zaštićena vrsta u Kini, Jong je odmah pozvao vlasti, koje su ga brzo prebacile na bezbedniju lokaciju.

I dok naši krajevi imaju mirno prosinačko vrijeme kojeg obilježava utjecaj anticiklone, krajevi bliži Atlantiku proteklih su dana iskusili “gnjev” ciklone Desmond, kako ju je službeno nazvao Britanski meteorološki ured.

Na području Ujedinjenog Kraljevstva pala je obilna kiša, bilježeći i rekorde, a obilne oborine dovele su i do poplava. Naročito je kišovito bilo proteklog vikenda kada su zabilježeni sljedeći rekordi:

- 24h kišni rekord 341.4 mm u mjestu Honister Pass
- 322.6 mm u mjestu Thirlmere, također novi rekord
- 48h kišni rekord u istom mjesetu, s time da je sva kiša pala u 38h.

Osim u UK, ciklona je pogodila i Skandinaviju, naročito Norvešku gdje su zabilježeni orkanski udari vjetra uz poplave. Ništa bolje nije bilo ni na Islandu gdje je zabilježen udar vjetra od 263 km/h, a problema s kišom i vjetrom bilo je i na Farskim otocima.

Uz Island vežemo i jedan rekord, a to je rekordna prosinačka količina snježnih oborina od 42.5 cm u glavnom gradu Reykjaviku, čime je srušen rekord iz 2011. godine.

© Anton BrinkRekordna prosinačka količina snježnih oborina u glavnom gradu Reykjaviku u Islandu

Nekoliko stvari koje bi se trebalo razmotriti kada se govori o takozvanim "chemtrailsima":

1. Očigledno je da se u nekoj mjeri događa "zaprašivanje" i da ono nije za dobrobit čovječanstva. Čula sam nekoliko priča od ljudi o avionima koji lete vrlo nisko i raspršuju nešto što se spušta po svemu ispod ili čini ljude bolesnima. Mislim na zaista NISKI let.

2. Zaprašivanje koje zapravo utječe na određena područja ispod zaprašivača (tog aviona) mora biti na prilično niskoj visini ili se u suprotnom ono što se ispušta neće spustiti na područje ispod zaprašivanja. To se događa zbog činjenice da naša atmosfera ima nekoliko slojeva i svaki sloj ima svoju temperaturu i brzinu vjetra i smjer, a vrlo često, stvari koje se nalaze u jednom sloju trebaju poprilično puno vremena i prijeđene udaljenosti kako bi se pomiješale s drugim slojevima, AKO se uopće i pomiješaju. Obično su brzine vjetra u gornjim slojevima takve da se sve što se tamo taloži može probiti do nižih slojeva samo nakon mnogo tisuća prijeđenih kilometara. Radi se o vrlo nelinearnoj situaciji koja je uvelike ili potpuno nepredvidljiva.

3. Stoga, ako govorite o kemijskom zaprašivanju kojeg možete vidjeti iznad sebe na nebu, a koje zatim pada na područje ispod njega, tada zasigurno govorite o zaprašivanju s niske visine.

4. Prema tome, tragove koji su vrlo visoko na nebu i koji nemaju šanse ikada doći u interakciju s tlom ispod, nije ispravno nazivati "chemtrailsima", osim, možda, ako se raspršuje kemikalija koja bi trebala utjecati na vremenske uvjete (čak se i to radi prilično nisko). "Zasijavanje" oblaka se radi na način da se iz zrakoplova ili čak iz prizemnih stanica u atmosferu rasprše elementi poput suhih kristalića leda ili srebrnog jodida. Vjeruje se da "sijanje" oblaka potiče kondenzaciju kapljica vode, stoga i kiše.