Dobrodošli na Sott.net
Uto, 02 Lip 2020
Svijet za ljude koji misle

Zdravlje
Karta


Syringe

Mađarski epidemiolog primjećuje da je epidemija koronavirusa blaža u zemljama gde se daje BCG vakcina

bcg vakcina

Čini se da je širenje novog korona virusa bilo manje agresivno u zemljama koje vakcinišu stanovništvo BCG vakcinom decenijama,
rekao je danas glavni epidemiolog Mađarske Janoš Slavik.

Nekoliko zemalja, uključujući Australiju, istražuju vezu između BCG vakcine protiv tuberkuloze (TB) i blaže širenje virusa, rekao je Slavik na javnom informativnom kanalu M1, prenosi Mađarske agencija MTI.

I Mađarska sprovodi test koji uključuje revakcinisanje zdravstvenih radnika BCG vakcinom da bi se videlo da li su bolje zaštićeni od korona virusa, rekao je Slavik.

Međutim, u Mađarskoj se zaustavlja epidemija, tako da je nejasno hoće li eksperiment dati rezultate, kaže epidemiolog, dodajući u isto vreme da će odgovor na pitanje verovatno postati jasan tokom potencijalnog drugog talasa virusa.

Komentar: Pomaže li BSG vakcina protiv korone?
Iako još bez kliničkih ispitivanja i bez naučne preporuke da se vakcina protiv tuberkuloze (TBC) koristi kao zaštita od virusa korona, naučnici u SAD i Irskoj su uočili "upadljive" pokazatelje da države u kojima je redovno sprovođena vakcinacija protiv TBC-a imaju višestruko smanjenu smrtnost i obolevanje od virusa korona.
Dok većina vakcina podstiče jedan krak imunog sistema - adaptivni imuni sistem - da bi se stvorila antitela koja ciljaju veoma specifične patogene, BCG vakcina deluje na drugi krak, urođeni imuni sistem. Ovaj sistem ne diskriminiše patogene i oslobađa imune ćelije prilično brzo da se izbori protiv bilo koje strane supstance. BCG vakcina tako pojačava proizvodnju tela nespecifičnih imunih ćelija.

Could a 100-year-old vaccine protect against COVID-19?


Health

HIV u Rusiji - epidemija o kojoj niko ne govori

hiv/aids
Iako vlada generalno uverenje da je epidemija HIV-a ostala još i davnim osamdesetim i devedesetim godinama XX veka i da je danas ograničena samo na prostor Afrike, te da je u "civilizovanom svetu" HIV pretvoren u hroničnu bolest sa kojom se ne samo živi, već i stari, dokumentarni film "HIV u Rusiji - epidemija o kojoj niko ne govori", Jurija Dude, demantovao je takav stav, potresavši ne samo rusku, već i svetsku javnost.

Video-materijal je postavljen 11. februara ove godine na kanalu "вДудя" na Jutjubu i dostigao je više od 17 miliona pregleda. I dok slušamo potresne ispovesti o surovoj realnosti života HIV pozitivnih u Rusiji, naprosto ne možemo da se otmemo utisku da se to dešava usred zemlje koja pretenduje na svetsko liderstvo.

Prema podacima obelodanjenim u filmu, danas u Rusiji živi više od milion ljudi sa HIV-om, ne uključujući one koji i ne znaju da nose virus. U 2018. godini, kada je od side (terminalni stadijum HIV-a) umrlo više od 37.000 ljudi, što je u proseku 100 ljudi dnevno, Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti i Svetska zdravstvena organizacija proglasili su Rusiju liderom po broju zaraženih HIV-om u Evropi (61% svih zaraženih). Rusija je po stepenu obolevanja izjednačena sa zemljama Afrike. Sa Afrikom Rusiju su uporedili i na međunarodnoj konferenciji UN za borbu protiv side. Na sve to, ruske vlasti ne samo da nisu ništa preduzele, već su ostale neme, uporno negirajući realnost.

Rusi koji žive sa HIV-om izloženi su neviđenoj diskriminaciji, stide ih se, izbegavaju ih i preziru. Nižnjij Novgorod postao je simbol diskrinimacije, kada je 2018. nekoliko desetina dece sa pozitivnim HIV statusom trebalo da učestvuje u letnjem kampu. Zaposleni u kampu, saznavši za to, odbili su da usluže decu, te su ona morala otići na odmor na drugo mesto.

Svrha ovog filma, koji je pripreman godinu i po, prema rečima autora, bila je da smanji neznanje koje vlada u Rusiji o HIV-u i obrazuje ljude o načinima prenosa infekcije, kao i da ukaže na neka ključna pitanja: kako se može živeti sa HIV-om, da li zaraženi mogu imati zdravo potomstvo, zašto se vlasti neefektivno bore sa ovom bolešću i da li je u ruskim školama potrebno seksualno obrazovanje.

Arrow Up

Koronavirus: Imunološki lijek izaziva nadu u liječenje najteže bolesnih pacijenata

istraživanje
© GETTY IMAGES
Britanski naučnici počinju s testiranjem načina liječenja koji bi, nadaju se, mogao pridonijeti suzbijanju najtežih posljedica zaraze virusom COVID-19 kod bolesnika s teškom kliničkom slikom.

Otkrili su da pacijenti koji boluju od najtežeg oblika COVID-19 imaju izuzetno nizak broj ćelija imunološkog sistema koje se zovu T-ćelije

T-limfociti ili T-ćelije su, uz B-limfocite, ćelije stečene imunosti. Aktiviraju se pri kontaktu sa svojim antigenom, molekulom koja podstiče stvaranje antitijela, odnosno imunosnu reakciju u organizmu, te obavljaju širok spektar funkcija koji uključuje ćelijsku imunost i regulaciju imunološkog odgovora organizma.

Slijedi evaluacija učinka proteina interleukina 7

U novome kliničkom ispitivanju vrednovaće se učinak proteina interleukina 7, koji povećava broj T-ćelija i može pomoći u oporavku pacijenta. Provode ga, piše BBC, naučnici s instituta "Francis Crick, King's Collegea" u Londonu i bolnice "Guy's and St Thomas".

Oni su proučavali krv 60 pacijenata oboljelih od COVID-19 te su uočili veliki pad T-ćelija.

Profesor Adrian Hayday s instituta "Crick" je kazao da su on i kolege bili vrlo iznenađeni kad su vidjeli šta se događa sa ćelijama stečene imunosti. "One nastoje zaštititi organizam, ali čini se da virus djeluje tako da ih u tome sprečava jer se njihov broj značajno smanjio".

"U mikrolitri (0,001 ml) kapljice krvi zdrava osoba prosječno ima između 2.000 i 4.000 T-limfocita. Kod pacijenata zaraženih COVID-19 koje smo testirali bilo ih je samo između 200 i 1.200", kazao je.

Komentar: Ono što nas zapravo štiti od bolesti ili nam omogućava da se oporavimo od bolesti bez trajnog lošeg djelovanja, jest snaga našeg imunološkog sustava i svaki dobri liječnik će ukazati na to. Vitamin C, D, selen i cink će pomoći da naše tijelo stekne snažno oružje protiv bolesti.


Health

Pulmolog Nestorović: Virus je veštački, Vakcina Bila Gejtsa je loša

Branimir Nestorović
Pulmolog Branimir Nestorović rekao je da je pokušavao da utiče na ljude da se manje plaše jer je u medijima bilo preterivanja što se tiče kovida 19.

Nestorović je rekao za televiziju Prva da je sve vreme pratio svetske vesti i medicinske izveštaje, te da je primetio da se u medijima preteruje.

"Kada gledate medicinski deo vesti to nije strašno, a novinarski je bio strašan", rekao je on.

On je kazao da je Srbija imala sreću što su već bili napravljeni modeli za borbu sa koronavirusom kada je kovid 19 stigao u zemlju.

"Videlo se da će biti dva meseca intenzivnije i treći manje intenzivno. Na početku je izgledalo crno, pogotovo na zapadu gde su mračili dibidus", rekao je Nestorović.

Kako je kazao, povremeno je bilo preterivanja u medijima i na društvenim mrežama što se tiče straha od koronavirusa.

"Italijanski scenario nije mogao da nam se dogodi, ali mogli smo da imamo deset puta više mrtvih", pojasnio je on.

Nestorović je podsetio da se se 40 godina bavi pulmologijom i zna da respiratorni virusi ne mogu toliko da budu smrtonosni.

Govoreći o hlorokinu i američkom predsedniku Donaldu Trampu koji je uzeo da koristi lek na svoju ruku rekao je da to nije preporučljivo.

"Postoji preventivno uzimanje leka, svakog ponedeljka se uzima. Mi to nismo preporučivali, jer on može da utiče na srce", pojasnio je Nestorović i dodao da je korišćenje tog leka kao preventive loše, te da je u SAD došlo do trovanja.

On je kazao da su doktori u svetu svrstani politički, te da je će to ostaviti ružnu sliku na pandemiju koronavirusa.

"Tamo gde su guverneri demokrate, tamo su bile države zatvorene. Svuda je bilo puno politike", rekao je on.

Sun

Sunčevo svjetlo i priroda moćni iscjelitelji: Europska populacija s najvećom stopom smrtnosti od covida-19, ima najnižu razinu vitamina D

slika
U posljednja dva mjeseca veliki dio svjetske populacije bio je zatvoren u svojim domovima, izlazeći samo u nužnu nabavku. Iako je to umanjilo izglede da budemo izloženi koronavirusu, možda je imalo i nešto manje očigledan učinak po naš imunološki sustav tako što smo postali osjetljiviji po druge infekcije, piše BBC.

Ljudi su na ovoj planeti evoluirali uz 24-satne cikluse svjetla i mraka, a naša tijela prilagodila su se partnerstvu sa sunčevim svjetlom. Jedan od najočiglednijih primjera za to je stvaranje vitamina D u našoj koži kao odgovor na izloženost ultraljubičastom zračenju. Te dnevne doze vitamina D pomažu jačanju naših kostiju i zuba, ali imaju i učinak na naše imunološke stanice.

Ljudi s niskom razinom vitamina D su u većem riziku

Vitamin D omogućuje makrofagima u našim plućima, prvoj liniji obrane protiv respiratornih infekcija, da izluče antimikrobni peptid po imenu katelicidin, a koji izravno ubija bakterije i viruse. Vitamin D također potiče aktivnost drugih imunoloških stanica, kao što su B i T stanice, koje su zadužene za dugoročni odgovor. Ljudi s niskom razinom vitamina D, nastavlja BBV, u većem su riziku od virusnih infekcija respiratornog trakta poput gripe.

Znanstvenici sada proučavaju mogu li nadomjesci vitamina D smanjiti rizik od nekih teških komplikacija povezanih s covidom-19. Početkom svibnja, Rose Kenny, gerontologinja s Trinity Collegea u Dublinu, objavila je zajedno s kolegama podatke koji ukazuju da europska populacija s najvećom stopom smrtnosti od covida-19, poput Španjolske i Italije, ima najnižu razinu vitamina D.

To može zvučati nelogično, s obzirom na sunčanu klimu, ali ljudi s tamnijom kožom trebaju više sunca da bi stvorili istu količinu vitamina D kao ljudi svjetlije puti, objašnjava BBC.

Iako i drugi faktori također mogu pomoći objasniti visoku stopu smrtnosti od covida-19 u tim zemljama, postoji snažan dokaz povezanosti između vitamina D i imunoloških puteva za koje znamo da su uključeni u covid-19 i posebice teške slučajeve bolesti, smatra Kenny.

Prvo, čini se da vitamin D smanjuje razinu biokemijske tvari koja izaziva upalu nazvanu interleukin-6, koja je povezana s teškoćama u disanju. Vitamin D se također veže na iste ACE2 receptore na plućnim stanicama koje virus SARS-CoV-2 koristi kako bi ušao u stanice i izazvao infekciju. Ako je vitamin D već vezan na te receptore, onda bi virusu moglo biti teže pronaći uporište u tijelu.

Komentar: Ono što zapravo štiti ljude od bolesti ili im omogućava da se oporave od bolesti bez trajnog lošeg djelovanja, jest snaga njihovog imunološkog sustava i svaki dobri liječnik će vam ukazati na to. Vitamin C, D, selen i cink će vam pomoći da vaše tijelo stekne snažno oružje protiv bolesti.


Arrow Up

Stanice koje napadaju koronavirus pronađene u oporavljenim pacijentima

virus
Dok istraživači širom svijeta nastoje što prije razviti cjepivo protiv virusa koji izaziva covid-19, a neki svoje nade polažu u ideju da će zbog sve većeg broja rekonvalescenata u međuvremenu biti stvoren imunitet krda, postavlja se pitanje može li izloženost virusu stvoriti imunitet. Ako sam virus ne potakne imunitet, možda to neće moći ni cjepivo, za The Scientist piše Shawna Williams.

Iako ne nudi konačan odgovor, studija objavljena 14. svibnja u znanstvenom časopisu Cell donosi dobre vijesti o imunitetu. Istraživači kalifornijskog instituta za imunologiju La Jolla uzeli su krv 20 odraslih osoba koje su se oporavile od virusa SARS-CoV-2.

Svi pacijenti imali su CD4+ pomoćne T-stanice koje su prepoznale šiljasti protein virusa, a 70 posto njih imalo je CD8+ ubojice stanice koje su reagirale na isti protein.

"Naši podaci pokazuju da virus izaziva ono što bismo očekivali od tipičnog i uspješnog antivirusnog odgovora", napisao je koautor studije Shane Crotty.


Komentar: Nešto što se događa svake zime. 'Stari' virusi mutiraju, tijelo ih doživljava kao 'nove', zatim se bori protiv toga, obično pobjeđuje i sada je tijelo imuno.


Komentar:


Syringe

Američka laboratorija Moderna najavljuje cjepivo za COVID-19

cjepivo
© EPA
Američka laboratorija Moderna objavila je pozitivne podatke početne faze kliničkih ispitivanja svoje vakcine protiv korona virusa na malom broju dobrovoljaca, prenosi Hina.

Izgleda da je vakcina nazvana mRNA-1273 izazvala imunološki odgovor kod osam osoba koje su je primile, jednak odgovoru koji imaju osobe koje su se prirodno zarazile virusom, navodi se u saopćenju laboratorije.

Nisu poznati potpuni rezultati ispitivanja faze 1, prve u razvoju vakcine, koja uključuje 45 učesnika.

"Ovi privremeni preliminarni podaci faze 1, pokazuju da vakcinacija s mRNA-1273 pokreće imunološki odgovor jednake snage kao i onaj izazvan prirodnom zarazom", izjavio je Tal Zaks, direktor Moderne.

Kliničko ispitivanje vodi Nacionalni institut za zdravstvo (NIH), a američka vlada je u taj projekt Moderne uložila gotovo blizu pola milijarde dolara.

Onemogućava širenje virusa u plućima

Tri grupe od 15 pacijenata je primilo tri doze raznih vakcina, po jednom ili dva puta.

Faza 2, na većem broju osoba, treba uskoro početi a Moderna navodi da bi faza 3, posljednja i najveća za procjenu efikasnosti vakcine trebala početi u julu. Testovi na miševima su odvojeno pokazali da vakcina sprečava virus da se razmnoži u plućima.

Komentar:


Syringe

Hoće li koronavirus 'prirodno izgoriti' prije nego što cjepivo bude spremno? Bivši glavni onkolog pri SZO misli tako

Onkolog i dekan Medicinskog fakulteta u Buckinghamu Karol Sikora
© Daily mail
Onkolog i dekan Medicinskog fakulteta u Buckinghamu Karol Sikora
Korona virus bi mogao sam od sebe da nestane prije nego što naučna javnost pronađe vakcinu protiv smrtonosne bolesti Kovid-19, kaže nekadašnji glavni onkolog pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji Karol Sikora.

"Postoji prava šansa da će korona virus sam da 'izgori' prirodnim putem prije nego što razvijemo vakcinu", napisao je Sikora na Twitteru, koji je sada dekan Medicinske škole pri Univerzitetu Bakinghem.
"Viđamo približno sličan obrazac svugdje i mislim da imamo veći imunitet na korona virus nego što je procijenjeno. Moramo da nastavimo da usporavamo virus, ali mogao bi da nestane sam od sebe", dodao je on.
Sikorova objava izazvala je snažne reakcije u javnosti, te je većina ljudi tražila od ovog stručnjaka da objasni kako bi to moglo da se desi. On je zatim istakao da je to samo njegovo mišljenje i da je objavio na društvenim mrežama samo "scenario koji je moguć u trenutnoj situaciji".

Stručnjak je istakao da niko ne može sa sigurnošću da kaže šta će se desiti i apelovao na građane da se drže pravila socijalnog distanciranja, prenosi "Raša tudej".

Kompanije i države širom svijeta užurbano pokušavaju da razviju vakcinu protiv korona virusa koji je odnio preko 313.000 života do sada. Ranije ove nedjelje, SZO objavila je da osam "kandidata" sprovodi klinička ispitivanja, dok je još 110 u fazi pretkliničkog istraživanja.

Health

Čak i WHO priznaje da su znanstveni dokazi o masovnoj učinkovitosti nošenja maski NEPOSTOJEĆI - postoje dokazi koji nagovještavaju suprotno

covid maska

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još uvijek preporučuje ljudima da ne nose maske za lice osim ako nisu zaraženi koronavirusom ili se brinu za nekoga ko je bolestan.

WHO-a za vanredne situacije Michael Ryan izjavio je za CNN da nošenje maski za lice, u slučaju njihovog nepravilnog korištenja, može nanijeti više štete nego koristi u borbi protiv širenja novog koronavirusa. Ryan je ponovio da WHO vjeruje da ih trebaju nositi jedino ljudi koji su bolesni kako ne bi širili virus i zdravstveni radnici kojima su maske neophodne.

"Nema konkretnog dokaza koji bi ukazivao na to da masovno nošenje maski donosi bilo kakvu korist, zapravo, postoje određeni dokazi koji nagovještavaju suprotno", rekao je Ryan.

Osim toga, dodao je i da postoji globalni problem nedostatka maski i drugih medicinskih potrepština. "Ljudi koji su najviše izloženi riziku su zdravstveni radnici, oni su izloženi virusu svake sekunde, svakog dana. Pomisao na to da nemaju maske je užasna", kazao je Ryan.

Epidemiologinja Maria van Kerkhove također je rekla kako je važno dati prednost korištenju maski onima kojima je to najpotrebnije, odnosno zdravstvenim radnicima.

"U zajednici ne preporučujemo nošenje maski, osim ako sami niste bolesni, kao mjeru za sprečavanje širenja koronavirusa. Maske preporučujemo ljudima koji su bolesni, kao i onima koji se kod kuće brinu za bolesne", kazala je Kerkhove.

TV

Međunarodni zakon ne dozvoljava prisilno cijepljenje: Profesorica Mary Holland govorila je u UN-u o politici cijepljenja i ljudskim pravima

mary holland
© You Tube
Meri Holand naučni istraživač sa pravnog fakulteta u Njujorku izlaže svoja viđenja o politici vakcinacija u svim zemljama širom sveta. Ona na samom početku izlaže činjenicu da je kritika politike vakcinisanja stanovništva sistematski obezvređena iz interesnih centara. Ona pita zašto bi živa u vakcinama trebalo da bude normalna pojava kada nije.

Vlast protivnike prisilne vakcinacije naziva smišljeno antivakcinašima da bi obezvredila njihovo mišljenje. Ona naglašava da postoje stabilne, neškodljive vakcine i da se niko ne buni protiv njih.

Holandova se fokusira na zakon koji štiti ljudska prava kada su u pitanju vakcine. Vakcine su po svojoj prirodi medicinska intervencija bazirana na populaciji, ako dovoljan broj ljudi pristane na ovu medicinsku proceduru, onda će takozvano "stado" biti zaštićeno od opticaja zaraznih bolesti, što je bazirano na teoriji kolektivnog imuniteta.

Iako individue primaju vakcine, razlog vakcinacije je za zdravlje pojedinca i društva. UN i međunarodna zajednica imaju obavezu da poštuju ljudska prava kada su vakcine u pitanju, ali na koji način nacije u sklopu UN to moraju da rade?

Ovo je važno pitanje na koje moramo obratiti pažnju jer duboko utiče na pojedinca i javno zdravlje.