Tvrtka za kliničku dijagnostiku Novacyt stavila je na tržište test koji razlikuje covid-19 od gripe.

Kompanija je objavila da test Winterplex prepoznaje dva gena specifična za covid-19, kao i gene koji detektiraju gripu tipa A i B te respiratorni sincicijski virus RSV.

"Vjerujemo da je Winterplex prvi odobreni test koji razlikuje covid-19 od uobičajenih respiratornih bolesti", rekao je direktor Novacyta Graham Mullis.

Novi test reakcije lanca polimeraze (PSR) jedan je od brojnih proizvoda tipa PCR koji su već na tržištu i koji dijagnosticiraju prisutnost covida-19.

PCR je glavna metoda testiranja u brojnim zemljama. Njime se otkriva bolest tako što se genetski materijal umnožava do točke u kojoj ga znanstvenici mogu detektirati.

Rusija je 11. avgusta registrovala prvu vakcinu protiv virusa korona. Od tada je ruska vakcina jedna od glavnih tema u medijima širom sveta. Dok sa Zapada stižu optužbe za "prljave trikove" u trci da se bude prvi, brojne države pokazuju veliku zainteresovanost da je kupe.

Skeptici se najviše pitaju kako su je Rusi tako brzo dizajnirali kada se zna da je za otkrivanje vakcine potrebno minumum godinu i po dana. Sumnja se u njen kvalitet jer nije prošla treću fazu testiranja.

Odgovor na to pitanje kao i objašnjenje kako radi vakcina, pogledajte u snimku koji smo pripremili za vas:

Zvaničnici u Floridi su odobrili puštanje 750 miliona genetski modificiranih komaraca, a cilj je smanjenje lokalne populacije ovih insekata.

Modificirani komarci će poslužiti za smanjenje broja komaraca koji prenose bolesti. Projekt je dobio "zeleno svjetlo" nakon višegodišnje debate i protivljenja aktivista za zaštitu okoline koji su upozoravali na posljedice. Jedna grupa je navela da je plan zapravo "javni Jurassic Park eksperiment".

Aktivisti upozoravaju na nanošenje moguće štete ekosistemima, kao i na potencijalno kreiranje hibrida, odnosno komaraca otpornih na insekticide.

Međutim, kompanija koja stoji iza projekta tvrdi da nema rizika po ljude i okolinu te ukazuje na istraživanja koja su prethodno provedena.

Planirano je da se komarci puste u Florida Keysu 2021. godine, piše BBC.

Komarci prenose različite bolesti, a samo ženke ujedaju ljude jer im je potrebna krv za proizvodnju jaja. Plan je pustiti modificirane muške jedinke.

Nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija preporučila nošenje zaštitnih maski svuda gdje nije moguće fizičko distanciranje, većina zemalja je tu preporuku pretvorila u zapovijed ili zakon kojim se zahtijeva od građana da nose masku. Neke zemlje, poput Njemačke i Hrvatske, uvele su obavezu nošenja maski u svim zatvorenim prostorima, a neke druge, poput Velike Britanije, na svim javnim mjestima (i na otvorenim i u zatvorenim prostorima).

Skandinavske zemlje se po ovom pitanju ističu od ostalih. Iako je Švedska jedina u Europi odgovorila na koronavirus mjerama puno blažim od općeg lockdowna, njeni skandinavski susjedi je u tome nisu slijedili. Ali po pitanju maski Skandinavci su zasad složni - nijedna skandinavska država službeno nije preporučila svome stanovništvu nošenje maski, a kamoli uvela obavezu.

Anders Tegnell, glavni državni epidemiolog u Švedskoj puno je puta bio kritiziran i u švedskim medijima zato što je odbijao preporučiti nošenje maski. Na početku je govorio da su maske nepotrebne i neugodne za nositi. Kada je WHO preporučio maske krajem lipnja, Tegnell je rekao da će "možda preispitati svoju politiku o maskama". Svjetski mediji su to slavodobitno prenijeli kao da Tegnell priznaje da će se povući, ali prevario ih je. Nakon toga je otišao na godišnji odmor. Kada se vratio s godišnjeg, zaključio je da broj zaraženih od korone u Švedskoj rapidno opada pa da više nema smisla predlagati nošenje maski.

Broj zaraženih je u toj zemlji tijekom protekla dva tjedna pao za 54 posto. Dogodilo se to u isto vrijeme dok je u većem dijelu Europe došlo do novog rasta, tzv. "drugog vala". Švedska, koja nije imala lockdown, možda neće ni imati drugi val. S Tegnellom, arhitektom švedskog odgovora na koronavirus, razgovarao je Freddie Sayers za britanski UnHerd.

Francuski naučnici su došli do zaključka da je u mnogim zemljama smrtnost od kovida-19 niža zbog specifičnosti njihovih nacionalnih kuhinja. Istraživanja su pokazala da određena hrana, ako se redovno konzumira, može smanjiti verovatnoću prodiranja virusa u organizam, kao i njegovo destruktivno dejstvo.

Neki prehrambeni proizvodi imaju funkciju prirodnog štita od virusa. Tu činjenicu su otkrili francuski istraživači koji su se zapitali zašto su u nekim zemljama stope obolelih i preminulih od kovida-19 značajno niže od onih kod njihovih suseda.

Na primer, u Iranu je stopa smrtnosti visoka, dok je u susednoj Turskoj i Turkmenistanu znatno niža. U Nemačkoj je broj obolelih i smrtnost niža nego kod najbližih suseda, a Južna Koreja je lider po ovim pokazateljima u svom regionu.

Jogurt i kefir — "živi štit" protiv virusa

Grupa od 25 naučnika na čelu sa profesorom pulmologije na Univerzitetu Monpelje, doktorom Žanom Buske (on je i bivši predsedavajući Svetske alijanse za borbu protiv hroničnih respiratornih bolesti SZO), obavezala se da identifikuje šta je zajedničko za zemlje sa najmanjim brojem obolelih. Uzimajući zemlje sa najnižim stopama smrtnosti u poređenju sa njihovim susedima (Turska, Grčka, Bugarska, Nemačka i Južna Koreja), istraživači su pronašli zajedničke elemente ishrane u tim zemljama.

Stanovnici Turske, Grčke i Bugarske redovno piju jogurt i kefir, koji predstavljaju "živi štit" protiv virusa. Naravno, u određenoj meri fermentisani mlečni proizvodi su uključeni u ishranu svih naroda, ali u ovim zemljama se ovo radi redovno, kako samostalno, tako i kao deo drugih jela.

Ranija istraživanja o antitelima koronavirusa, proteinima u krvi koji štite telo od naknadnih infekcija, govore da bi oni mogli da izblede u roku od nekoliko meseci.

Međutim, mnoga takva istraživanja nisu uzela u obzir višeslojnu odbranu našeg imunološkog sistema od raznih napada, konkretno, odbačena je uloga belih krvnih zrnaca koja poseduju impresivne moći sećanja. Ova krvna zrnca telu pomažu da se podigne na viši nivo u borbi protiv virusa.

Studija koja je objavljena u časopisu ''Cell'' sugeriše da svi koji dobiju kovid 19, čak i oni s blagim simptomima ili potpuno asimptomatski razviju T ćelije u telu koje identifikuju i uništavaju zaražene ćelije i informišu B ćelije o tome kako da razviju nova antitela koja će se boriti protiv virusa.

Ove T ćelije u telu mogu ostati i godinama, dok nivo antitela stvorenih u organizmu s vremenom opada nakon infekcije, prenosi Kliks.

Autori ove studije su analizirali krv 206 osoba u Švedskoj koje su imale kovid 19 s različitom kliničkom slikom. Otkrili su da, bez obzira na to da li se osoba oporavljala od teškog ili blagog slučaja, u svakom slučaju razvije snažne T ćelije, sposobne da odgovore kasnijim napadima virusa.

Još nekoliko sličnih optimističnih studija je urađeno u poslednje vreme. Studija koja je objavljena u julu je otkrila da su u grupi od 36 oporavljenih bolesnika svi proizveli memorijske T ćelije. U Nemačkoj su naučnici došli do rezultata da je 80 odsto pacijenata koji su učestvovali u istraživanju razvilo T ćelije specifično za ovaj virus.

Interesantno je otkriće i to da čak i ljudi koji nikada nisu bili izloženi koronavirusu mogu imati zaštitne T ćelije. Objašnjenje za takve rezultate naučnici vide u fenomenu koji nazivaju unakrsna reaktivnost - T ćelije verovatno potiču od prethodne izloženosti nekim drugim koronavirusima, onima koji izazivaju uobičajene prehlade.

Iako ova vest o T ćelijama obećava, naučnici još ne znaju koliko tačno traje imunitet na koronavirus. Dobra stvar je što nakon infekcije njihov broj ne opada kao kod antitela, štaviše, studija je pokazala da se broj T ćelija čak i povećava tri meseca nakon simptoma koronavirusa.

Više od 40 posto ispitanika bori se sa problemima u vezi sa mentalnim zdravljem koji proizilaze iz pandemije korona virusa.

Novo istraživanje američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) otkrilo je da se skoro 41 posto ispitanika bori sa problemima u vezi sa mentalnim zdravljem koji proizilaze iz pandemije korona virusa - kako u vezi sa samom pandemijom, tako i mjerama koje su preduzete za njeno suzbijanje, uključujući fizičko distanciranje i ostajanje kod kuće.

"Primjetno povišena prevalenca prijavljenih štetnih mentalnih i bihevioralnih zdravstvenih stanja povezanih sa pandemijom COVID-19 ističu širok utjecaj pandemije i potrebu za sprečavanjem i liječenjem ovih stanja", napisali su autori studije, objavljene u časopisu Morbidity and Mortality Weekly Report.

U internetskom istraživanju, u kojem je učestvovalo više od 5400 odraslih koji žive u SAD-u, provedenom tokom posljednje sedmice juna, 40,9 posto ispitanika je prijavilo bar jedan problem u ponašanju ili u vezi s mentalnim zdravljem, prenosi Tanjug, pozivajući se na CNN.

Znatan porast anksioznosti i depresije

Od toga je 31 posto izjavilo da su iskusili simptome anksioznosti ili depresije, 26 posto je reklo da su doživjeli traume ili simptome poremećaja povezanih sa stresom, 13 posto je reklo da je započelo ili povećalo upotrebu psihoaktivnih supstanci, dok je 11 posto reklo da je ozbiljno razmatralo samoubistvo u posljednjih 30 dana.

Već pet meseci slušamo o tome kako je osnovni pokazatelj da li neko ima koronavirus PCR test, ali - kako on zapravo "radi" i koliko je pouzdan.

Velika većina ne zna ni da se kod nas rade dve vrste testova, odnosno oni koji ciljaju dva, kao i oni koji ciljaju tri gena. Ovaj drugi je, pretpostavljate, precizniji. Nepoznato je to koliko ih plaćamo, pogotovo što su oni za sve građane koji imaju zdravstvene tegobe besplatni, a uvozimo ih iz više zemalja.

"Testovi koje uvozimo iz Kine ciljaju dva gena, dok južnokorejski, koji su precizniji, ciljaju tri gena i specifičniji su za određeni virus, u ovom slučaju za kovid 19. To znači da će takav test manje da pogreši. Mi smo zadovoljni i kineskim i južnokorejskim testovima", otkriva za B92.net mikrobiolog dr Ana Lončar koja radi u Zavodu za biocide i medicinsku ekologiju koji od 6. aprila ove godine radi PCR testiranje na koronu.

Komercijalni testovi uvek nude određivanje dva gena i to je preporuka i Svetske zdravstvene organizacije. I to, kako navodi dr med. biohemije Milka Popović, najpre testiranje gena E nakon čega sledi potvrdni test gena RdRp koji se mogu koristi za skrining prvog reda slučajeva kovid 19. Određivanje samo jednog nije dovoljno za dijagnostiku, može biti eventualno za neki skrining ili studiju, ali kada je reč o dijagnostici uvek se određuju dva gena minimum.

"Preporučljivo je koristiti najmanje dve molekularne mete kako bi se izbegla situacija potencijalnog genetičkog odstupanja SARS-CoV-2 i unakrsne reakcije sa drugim endemskim koronavirusima. Neki testovi određuju gene proteina nukleokapsida N1 i N2, a neki na primer protein omotača E i još neki gen koji je tipičan za ovaj virus. Treći gen koji se najčešće određuje je humani gen i uvek je u sklopu testa kao kontrola", objašnjava dr Popović koja je konsultant u Beo-lab laboratoriji u kojoj čekaju na odluku Vlade RS da se uključe u testiranje na kovid-19.

Kako kažu naše sagovornice, vreme koje je potrebno da bi se test obavio je između 12-24 sata. Nema velike razlike u vremenu određivanja. Ponekad se na rezultat testa duže čeka, zavisno od opterećenja u laboratoriji kao i od toga da li test treba da se ponovi.

Trenutno na svetskom tržištu ima dosta proizvođača PCR testova i geni koji se testiraju se razlikuju od proizvođača do proizvođača. Verujemo i da se cene razlikuju u zavisnosti od toga koji se geni koriste, kao i od toga ko proizvodi testove.

Tačna cena testova koje Srbija uvozi i dalje je nepoznata. U Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, koji je zadužen za nabavku istih, nismo dobili informaciju o njihovoj ceni.

REMDESIVIR - Maske su pale, a stvari su postale i više nego jasne. Uz pomoć "pete kolone", korporacije su dobile bitku, jer svi naručuju vrlo upitna cjepiva, a sada i lijekove.

Europska komisija je kupila za sve svoje članice kontroverzni lijek Remdesivir, a račun od 63 milijuna eura ćemo platiti mi, iako to nismo tražili. "Pazite, ovo je samo prva narudžba", tvrde agencije. Kao da probaju puls ovcoidima, a kada prva pilula prođe, druge će ići puno lakše.

Briselska birokratska tvorevina odavno nemilice troši naš novac, dok im narodi 27 članica ulaze u agoniju iz koje se neće izvući sljedećih 20 godina.

Remdesivir nije obična "pepermint bombona" koja ne djeluje, a skupo košta, te se nalazi esencijalnoj listi koju su progurali razni farmaceutski lobiji. Ne, Remdesivir je lijek za sve i ništa s ozbiljnim nuspojavama i brutalno visokom cijenom u odnosu na klorokin kojem je istekao petent i koji se doista može kupiti po cijeni pepermint bombona. Klorokin djeluje i spasio je mnoge kojima je prijetila malarija, a danas, prema profesoru Didieru Raoulutu, uspješno smanjuje smrtnost oboljelih od koronavirusa.

Remdesivir je stvorila kontroverzna američka korporacija Gilead Sciences tvrdeći da liječi Ebolu, a naknadno je ovaj lijek povučen jer rezultati nisu bili zadovoljavajući.

Iako su se antitela pokazala od neprocenjive vrednosti u praćenju širenja pandemije, ona možda nemaju vodeću ulogu u stvaranju imuniteta, kako se ranije smatralo.

Dok najnovija istraživanja ukazuju na to da se antitela protiv Kovida-19 mogu izgubiti posle samo tri meseca, nova nada osvanula je na horizontu: zagonetne T-ćelije.

Dokazi se već neko vreme gomilaju. Naučnici su prvo otkrili pacijente koji su se oporavili od infekcije Kovidom-19, ali na misteriozan način nisu imali antitela protiv njega.

Zatim se ustanovilo da bi se to moglo pojaviti kod znatnog broja ljudi. A onda je otkriveno da mnogi od onih koji razvijaju antitela kao da ih gube posle samo nekoliko meseci.

Ukratko, iako su se antitela pokazala od neprocenjive vrednosti u praćenju širenja pandemije, ona možda nemaju vodeću ulogu u stvaranju imuniteta, kako se ranije smatralo.

Ako želimo da steknemo dugotrajnu zaštitu, sve više se čini da njen izvor mora biti nešto drugo.

Ali dok je svet bio zaokupljen antitelima, naučnici su počeli da uviđaju da možda postoji drugačiji vid imuniteta - onaj koji je, u nekim slučajevima, godinama neprimećen obitavao u telu.

Zagonetni tip belih krvnih zrnaca postaje sve značajniji. I iako dosad nije mnogo figurirao u svesti javnosti, mogao bi se pokazati ključnim u borbi protiv Kovida-19.

Mogao bi to biti veliki trenutak za T-ćelije.

T-ćelije su vrsta odbrambenih ćelija čiji je osnovni zadatak da pronađu i ubiju invazivne patogene ili inficirane ćelije. One to čine služeći se proteinima na svojoj površini, koji su u stanju da se povežu sa proteinima na površini uljeza.

Svaka T-ćelija je veoma specifična - postoje bilioni mogućih verzija tih površinskih proteina koji su u stanju da prepoznaju različite mete.

Zbog toga što T-ćelije mogu da se zadrže u krvi godinama posle infekcije, one doprinose i "dugotrajnoj memoriji" imunskog sistema i omogućuju mu da odgovori brže i efikasnije kada se izloži starom neprijatelju.

Nekoliko studija je pokazalo da ljudi inficirani Kovidom-19 uglavnom imaju T-ćelije koje mogu da targetiraju taj virus, bez obzira na to da li su dobili simptome. To je sve u okvirima poznatog.

Ali naučnici su nedavno takođe otkrili da neki ljudi na testovima mogu biti negativni na antitela protiv Kovida-19, a pozitivni na T-ćelije koje su u stanju da identifikuju virus.

To dovodi do pretpostavke da bi neki nivoi imuniteta protiv bolesti mogli biti dvostruko prisutniji nego što se ranije mislilo.

Najčudnije u svemu je to što su naučnici, kada su testirali uzorke krvi uzete mnogo godina pre izbijanja pandemije, pronašli T-ćelije posebno skrojene kako bi detektovale proteine na površini Kovida-19.

To navodi na zaključak da su neki ljudi već imali neki nivo zaštite protiv virusa pre nego što je on uopšte zarazio čoveka. I čini se da taj procenat uopšte nije mali: 40-60% osoba neizloženih virusu imalo je te ćelije.

Sve su veći izgledi da bi T-ćelije mogle biti skriveni izvor imuniteta na Kovid-19.

Ključna uloga T-ćelija mogla bi i da razreši neke začkoljice koje dosad nismo mogli da objasnimo - od dramatičnog uvećanja rizika od zaražavanja kako raste starosna dob do misterioznog otkrića da virus može da uništi slezinu.

Definisanje važnosti T-ćelija nije samo pitanje stručne znatiželje. Ako bi naučnici saznali koji aspekti imuno sistema su najvažniji, mogli bi da usmere svoje napore u stvaranje delotvornih vakcina i tretmana.