Dobrodošli na Sott.net
Pet, 07 Kol 2020
Svijet za ljude koji misle

Zdravlje
Karta


Pills

Remdesivir - Pratite trag novca

remdesivir
REMDESIVIR - Maske su pale, a stvari su postale i više nego jasne. Uz pomoć "pete kolone", korporacije su dobile bitku, jer svi naručuju vrlo upitna cjepiva, a sada i lijekove.

Europska komisija je kupila za sve svoje članice kontroverzni lijek Remdesivir, a račun od 63 milijuna eura ćemo platiti mi, iako to nismo tražili. "Pazite, ovo je samo prva narudžba", tvrde agencije. Kao da probaju puls ovcoidima, a kada prva pilula prođe, druge će ići puno lakše.

Briselska birokratska tvorevina odavno nemilice troši naš novac, dok im narodi 27 članica ulaze u agoniju iz koje se neće izvući sljedećih 20 godina.

Remdesivir nije obična "pepermint bombona" koja ne djeluje, a skupo košta, te se nalazi esencijalnoj listi koju su progurali razni farmaceutski lobiji. Ne, Remdesivir je lijek za sve i ništa s ozbiljnim nuspojavama i brutalno visokom cijenom u odnosu na klorokin kojem je istekao petent i koji se doista može kupiti po cijeni pepermint bombona. Klorokin djeluje i spasio je mnoge kojima je prijetila malarija, a danas, prema profesoru Didieru Raoulutu, uspješno smanjuje smrtnost oboljelih od koronavirusa.

Remdesivir je stvorila kontroverzna američka korporacija Gilead Sciences tvrdeći da liječi Ebolu, a naknadno je ovaj lijek povučen jer rezultati nisu bili zadovoljavajući.

Ambulance

T-ćelije pružaju skriveni imunitet na Kovid-19

Coronavirus blood sample
© Vadim Vasenin/Deposit Photos
Iako su se antitela pokazala od neprocenjive vrednosti u praćenju širenja pandemije, ona možda nemaju vodeću ulogu u stvaranju imuniteta, kako se ranije smatralo.

Dok najnovija istraživanja ukazuju na to da se antitela protiv Kovida-19 mogu izgubiti posle samo tri meseca, nova nada osvanula je na horizontu: zagonetne T-ćelije.

Dokazi se već neko vreme gomilaju. Naučnici su prvo otkrili pacijente koji su se oporavili od infekcije Kovidom-19, ali na misteriozan način nisu imali antitela protiv njega.

Zatim se ustanovilo da bi se to moglo pojaviti kod znatnog broja ljudi. A onda je otkriveno da mnogi od onih koji razvijaju antitela kao da ih gube posle samo nekoliko meseci.

Ukratko, iako su se antitela pokazala od neprocenjive vrednosti u praćenju širenja pandemije, ona možda nemaju vodeću ulogu u stvaranju imuniteta, kako se ranije smatralo.

Ako želimo da steknemo dugotrajnu zaštitu, sve više se čini da njen izvor mora biti nešto drugo.

Ali dok je svet bio zaokupljen antitelima, naučnici su počeli da uviđaju da možda postoji drugačiji vid imuniteta - onaj koji je, u nekim slučajevima, godinama neprimećen obitavao u telu.

Zagonetni tip belih krvnih zrnaca postaje sve značajniji. I iako dosad nije mnogo figurirao u svesti javnosti, mogao bi se pokazati ključnim u borbi protiv Kovida-19.

Mogao bi to biti veliki trenutak za T-ćelije.

T-ćelije su vrsta odbrambenih ćelija čiji je osnovni zadatak da pronađu i ubiju invazivne patogene ili inficirane ćelije. One to čine služeći se proteinima na svojoj površini, koji su u stanju da se povežu sa proteinima na površini uljeza.

Svaka T-ćelija je veoma specifična - postoje bilioni mogućih verzija tih površinskih proteina koji su u stanju da prepoznaju različite mete.

Zbog toga što T-ćelije mogu da se zadrže u krvi godinama posle infekcije, one doprinose i "dugotrajnoj memoriji" imunskog sistema i omogućuju mu da odgovori brže i efikasnije kada se izloži starom neprijatelju.

Nekoliko studija je pokazalo da ljudi inficirani Kovidom-19 uglavnom imaju T-ćelije koje mogu da targetiraju taj virus, bez obzira na to da li su dobili simptome. To je sve u okvirima poznatog.

Ali naučnici su nedavno takođe otkrili da neki ljudi na testovima mogu biti negativni na antitela protiv Kovida-19, a pozitivni na T-ćelije koje su u stanju da identifikuju virus.

To dovodi do pretpostavke da bi neki nivoi imuniteta protiv bolesti mogli biti dvostruko prisutniji nego što se ranije mislilo.

Najčudnije u svemu je to što su naučnici, kada su testirali uzorke krvi uzete mnogo godina pre izbijanja pandemije, pronašli T-ćelije posebno skrojene kako bi detektovale proteine na površini Kovida-19.

To navodi na zaključak da su neki ljudi već imali neki nivo zaštite protiv virusa pre nego što je on uopšte zarazio čoveka. I čini se da taj procenat uopšte nije mali: 40-60% osoba neizloženih virusu imalo je te ćelije.

Sve su veći izgledi da bi T-ćelije mogle biti skriveni izvor imuniteta na Kovid-19.

Ključna uloga T-ćelija mogla bi i da razreši neke začkoljice koje dosad nismo mogli da objasnimo - od dramatičnog uvećanja rizika od zaražavanja kako raste starosna dob do misterioznog otkrića da virus može da uništi slezinu.

Definisanje važnosti T-ćelija nije samo pitanje stručne znatiželje. Ako bi naučnici saznali koji aspekti imuno sistema su najvažniji, mogli bi da usmere svoje napore u stvaranje delotvornih vakcina i tretmana.

Komentar: Pročitajte još:


Evil Rays

Nova istraživanja upozoravaju na opasan nivo koncentracije olova u krvi kod djece

olovo
Svako treće dete širom sveta ima koncentracije olova u krvi u nivoima koji mogu dugoročno naštetiti zdravlju, otkrila su nova istraživanja.

Oko 800 miliona dece i mladih ljudi ispod 19 godina verovatno će imati nivo olova u krvi iznad ili iznad 5 mikrograma po decilitru (5 mg/dl), navodi se u izveštaju koji prenosi Gardijan.

Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji ne postoji bezbedan nivo izloženosti olovu, jer čak i u veoma niskim koncentracijama deluje kao opasan toksin, ali nivoe iznad 5 mg/dl američki centri za kontrolu bolesti smatraju razlogom za akciju.

Nalazi iz istraživanja Instituta za zdravstvenu metriku i procenu, koje je objavio Unicef, ukazuju na trenutne opasnosti za decu od olova, koje se već decenijama ne koristi u benzinima, bojama i vodovodnim cevima.
"Ovo je apsolutno šokantna brojka", rekao je Nikolas Ris, politički stručnjak u Unicefu i autor izveštaja.
"Znamo već dugo za otrovnu prirodu olova, ali nismo znali koliko je ona rasprostranjena i koliko dece je pogođeno", dodaje Ris.

Olovo je snažan neurotoksin i velika izloženost tom metalu može izazvati smrt, dok niži nivoi izazivaju simptome u rasponu od bola, povraćanja i napada do problema u razvoju, mentalnih teškoća i poremećaja raspoloženja, navodi Tanjug.

Niži nivoi takođe mogu izazvati prerano rođenje dece.

Odakle olovo i zašto su deca ugrožena?

Health

Nova studija: Zašto neki ljudi koji nisu imali Covid-19 možda već imaju imunitet

priroda
Imunološki sustavi nekih ljudi koji nisu bili izloženi koronavirusu mogli bi biti bliski s patogenom, što bi moglo smanjiti ozbiljnost bolesti ako takva osoba dobije covid-19, pokazuje nova studija o kojoj piše CNN.

Studija je u srijedu objavljena u znanstvenom časopisu Nature on Wednesday i otkrila je da u uzorku od 68 zdravih odraslih osoba u Njemačkoj, koje nisu bile izložene koronavirusu, njih 35 posto ima T-stanice u krvi koje su reaktivne na virus.

Što su T-stanice?

T-stanice su dio imunološkog sustava koji pomaže zaštititi tijelo od infekcije. Reaktivnost T-stanica sugerira da je imunološki sustav možda imao iskustva sa sličnom infekcijom i da bi mogao koristiti to pamćenje u borbi protiv nove infekcije. Kako bi njihov imunološki sustav mogao imati reaktivne T-stanice ako nikad nisu imali covid-19?

One su vjerojatno stečene u prethodnim infekcijama endemskim koronavirusima, napisali su u studiji znanstvenici s raznih institucija iz Njemačke i Velike Britanije. Korištenje ove memorije T-stanica s druge slične infekcije u odgovoru na novu infekciju naziva se "unakrsna reaktivnost".

Nova studija uključivala je analizu uzoraka krvi 18 pacijenata s covidom-19 u dobi od 21 do 81 godine te zdravih donatora u dobi od 20 do 64 godine iz Njemačke.

Health

Nizak nivo antitela u krvi ne znači izgubljen imunitet na viruse

coronavirus
© Pixabay/fernandozhiminaicela
Imunitet na koronavirus kod osoba koje su preležale infekciju u većini slučajeva neće nestati ni posle nekoliko meseci, objašnjava za Nova.rs naš biolog Željko Radulović.

"Imunitet na koronavirus gubi se posle nekoliko meseci" bio je naslov članka koji je objavio "Gardijan", a koji je naš portal preneo. Članak govori o istraživanju koje su sproveli naučnici londonskog Kings koledža nad 90 pacijenata bolnice Gaj i Sejnt Tomas - oni su merili nivo antitela u krvi onih koji su preležali koronavirus, tri meseca nakon infekcije. Zapazili su da je kod 17 odsto pacijenta nivo antitela drastično opao, što je navelo novinare "Gardijana", kao i nas, da izvučemo zaključak da se imunitet koji osoba stekne može izgubiti, i da samim tim postoji opasnost od reinfekcije, a i ideja o kolektivnom imunitetu "pada u vodu". Ipak, to zapravo nije tačno, na šta nam je ukazao doktor bioloških nauka Željko Radulović.

Dr Radulović, koji je docent na "Stephen F. Austin State University" u Teksasu, objasnio nam je kroz nekoliko argumenata zašto su mnogi pogrešno protumačili ovo istraživanje.

Pre svega, opadanje antitela nije neočekivano i to nije znak da imunitet na virus ne postoji. Zatim, ovo istraživanje nije reprezentativno za čitavu populaciju, a takođe i ne ruši korist koju možemo dobiti od kolektivnog imuniteta. Istraživanje takođe ne implicira da će doći do reinfekcija. Ali, krenimo od početka.

Ambulance

Gde je nestao grip?

influenza, flu
Mere fizičkog distanciranja, koje su zbog pandemije koronavirusa uvedene širom sveta, dovele su do znatnog smanjenja broja slučajeva drugih zaraznih bolesti, pa je tako broj zaraženih gripom rekordno nizak.

U Kini, koja je zbog pandemije prva uvela opsežne mere karantina, broj slučajeva bolesti kao što su male boginje, zauške, kao i neke polne bolesti, znatno je opao, a najveći pad - od više od 90 odsto - zabeležen je u broju slučajeva gripa.

U nedavnom izveštaju o rasprostranjenosti gripa, zdravstvene vlasti Kanade istakle su "izuzetno nizak" broj slučajeva gripa u toj zemlji, a isto važi i za druge zemlje koje podatke o toj bolesti objavljuju sedmično, kao što su Velika Britanija i Australija.

Prema najnovijem izveštaju nadležnih u Južnoj Koreji, broj slučajeva gripa u toj zemlji za 83 odsto je manji u odnosu na isti period prošle godine, a jedna sidnejska bolnica trenutno beleži rekordno nizak broj pacijenata sa virusnim infekcijama koje nisu prouzrokovane koronavirusom, navodi Rojters.

Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da od gripa u svetu godišnje teško oboli tri do pet miliona ljudi, a umre do pola miliona ljudi.

Dok je, sa jedne strane, pad broja slučajeva gripa smanjio broj preminulih od te bolesti, kao i pritisak na zdravstvene sisteme zemalja širom sveta, stručnjaci strahuju da bi, sa druge strane, rekordan pad stope zaraze gripom mogao imati negativan uticaj na imunitet stanovništva u narednim sezonama gripa, navodi Rojters.

Komentar: A možda se ljudi zaraženi gripom jednostavno vode kao da su zaraženi koronom?


Syringe

Budućnost genetskih vakcina - šanse i opasnosti

moderna
Istraživanja su postojala i pre pandemije, ali je korona-virus ponovo doveo do diskusije o genetski zasnovanoj vakcini. Kakve šanse ona donosi, sa kakvim je rizicima skopčana?

Prema široko važećoj teoriji, virusi su prodrli u organizam i u ćelijama su sposobni da se razmnožavaju. Oni u određenim ćelijama ponekad, ali ne uvek, izazovu simptome bolesti. Imunosistem može da prepozna virus i napadnute ćelije i da ih odbrambenom reakcijom odstrani. To imunosistemu uspeva kod najvećeg broja virusa, ali ne kod svih - izuzetak je, recimo, HIV.

Šta je obična vakcina?

Uobičajena vakcina podrazumeva unošenje oslabljenih ili umrtvljenih izazivača bolesti, ili njihovih delova, u organizam. Prema važećoj medicinskoj školi, imunosistem reaguje na strana tela antitelima i memoriše taj odgovor u "memorijske ćelije". Tako organizam u sledećem susretu sa virusom reaguje bolje i efektivnije, pa se virusna infekcija sprečava ili u najmanju ruku bivaju sprečeni teži oblici bolesti. Što bi značilo da telo postaje imuno. U kojoj meri i koliko to traje - to zavisi od mnogo faktora.

Šta su vakcine zasnovane na DNK i RNK?

Ovakve vakcine sadrže genetske informacije izazivača bolesti. Ćelije organizma u koje se unese vakcina prevode te informacije u proteine. Bezazleni delovi virusa takođe izazivaju odbrambeni odgovor imunosistema. Tako organizam i posle ove vakcine može brže da reaguje na pravi virus.

Vakcina na bazi RNK - ribonukleinske kiseline - se unosi u organizam u obliku takozvane "informacione RNK", koja sadrži neku vrstu uputstva za izgradnju antigena, proteina koji provociraju odgovor imunosistema.

Vakcine na bazi DNK - dezoksiribonukleinske kiseline - funkcionišu slično, ali molekuli DNK moraju najpre da prodru u jezgro ćelije da bi ih "informaciona RNK" prepoznala i potom tu poruku iznela iz ćelijskog jezgra.

Prednosti ovih vakcina su mogućnost proizvodnje veće količine u kratkom vremenu i uz manje mere bezbednosti - za proizvodnju nije potreban uzročnik ili njegovi delovi. I vakcinisanje je jednostavnije takozvanim "vakcinacionim pištoljima".

Rizici koje donose ovakve vakcine

Vakcine zasnovane na DNK i RNK sa sobom nose teoretski mogućnost da unošenjem stranog genetskog materijala u ćeliju on prodre u genetski materijal, genom, same ćelije. Moguće posledice su pojačano formiranje tumora ili autoimune bolesti. Obimna ispitivanja na životinjama nisu potvrdila ovu mogućnost.

Nasuprot tome, vakcina zasnovana na RNK ne prodire u ćelijsko jezgro, pa ne postoji ni teorijska opasnost da bude integrisana u genom ćelije domaćina. Teoretski je ipak moguće da virusi koji su prisutni u ćeliji "prepišu" RNK u DNK i tako ipak dospeju u genetsku strukturu domaćina. Do sada takav proces nije zabeležen.

Svi ovi teoretski rizici, koji navodno nisu zabeleženi u praksi, odnose se na manji broj ćelija u organizmu, a ne na genom čoveka koji je vakcinisan. Tvrdnja da ovakve vakcine utiču na čovekov genom je netačna.

Ovakve vakcine su relativno nestabilne i moraju se stabilizovati, osim toga, potrebni su im transportne materije, na primer nanočestice. Neželjena dejstva nisu dovoljno ispitana, ali pre izdavanja dozvole za proizvodnju i ovi aspekti moraju da se pokriju u velikim kliničkim studijama.

Kakva su iskustva?

Do sada ni jedna vakcina, bazirana na DNK i RNK, nije dobila dozvolu za primenu na ljudima. Više njih se nalazi na kliničkom ispitivanju - vakcina se daje dobrovoljcima. Za vakcinisanje životinja nekoliko ovakvih vakcina je već dobilo dozvolu.

U Evropskoj uniji je moguće da se dozvola dobije za celi prostor Unije, ako se traži dozvola za primenu vakcine od Evropske agencije za lekove (EMA). Dve države članice preuzimaju u ime svih ocenu vakcine. U Nemačkoj je nadležan Institut Paul Erlih (PEI) pri Saveznom institutu za vakcine i biomedicinske lekove.

Trenutno se radi i na drugim vrstama vakcine - belančevine uzročnika se takođe upotrebljavaju kao antigen. Postoje i takozvane vektor-vakcine koje upotrebljavaju bezazlene viruse da bi izazvale odgovor imunosistema.

Komentar: Budući da ove vakcine nisu dovoljno ispitane, javnost ima pravo da bude skeptična o njihovim efektima na ljudsko zdravlje.


Music

Kanadsko istraživanje: Slušanje Mozartove glazbe ublažava epileptične napadaje

mozartova glazba
Slušanje Mozartove glazbe ne izaziva samo ugodu, nego može utjecati na poboljšanje zdravstvenog stanja, dokazali su kanadski znanstvenici koji tvrde da su kompozicije austrijskog skladatelja smanjile broj napadaja u pacijenata koji boluju od epilepsije.

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) epilepsija, najčešći neurološki poremećaj, pogađa otprilike 50 milijuna ljudi u svijetu.

Provedeno istraživanje na jednoj Mozartovoj Sonati

Rezultati manje studije objavljeni u časopisu Epilepsia Open mogu biti ključ za otkrivanje potencijalne medicinske koristi od glazbe.

Znanstvenici su u istraživanju koristili Mozartovu "Sonatu za dva klavira u D duru, K 448" i prerađenu, živahniju verziju iste skladbe da bi ispitali hoće li ona pozitivno djelovati na epileptično stanje pacijenata.

"U posljednjih 15 do 20 godina puno smo saznali o tomu na koji način slušanje Mozartove glazbe pomaže pacijentima s epilepsijom i smanjuje učestalost napadaja", rekao je glavni autor studije dr. Marjan Rafiee s Instituta za mozak u Torontu.

"Dosad nije bilo odgovora na pitanje hoće li sličan učinak polučiti i slušanje drugoga auditivnog poticaja, odnosno kontrolne skladbe", dodao je Rafiee.

No pritom se liječnici nisu odučili za skladbu nekoga drugog skladatelja, već su dijelom izmijenili glazbenu strukturu izvorne verzije Mozartove sonate.

Syringe

Cjepivo može za vas, ali ne i za mene. Evo zašto ne treba vjerovati žurnom cjepivu

cjepivo
© Reuters / Dado Ruvić
To sam rekao od prvog dana! Neizbježno je da ćete imati one koji će odbiti uzeti cjepivo, iako je predsjednik Trump promovirao da je cjepivo na putu i da će vjerojatno biti dostupno prije kraja godine.

Što će se dogoditi nakon odobrenja cjepiva? Hoće li nas se prihvatiti na cijepljenje jer se u protivnom nećemo moći vratiti poslu, a naša djeca neće moći ići u škole? Hoće li tvrtke odbiti ulaz svojim zaposlenicima jer nisu cijepljeni? Zamislite predstojeće tužbe, to je razlog zašto vođa Senata Mitch McConnell želi pisati o zakonodavstvu kojim se tvrtke oslobađaju tužbi.

Razvoj bilo koje vrste cjepiva zahtijeva pažljivo, metodično istraživanje i spremnost da se ideje koje se ne pokažu dobre odbace i da se počne ispočetka. Ne vidim da se to događa, a pritisak da se proizvede cjepivo usljed pandemije bi bilo pogubno za sve aspekte života. S nekoliko tvrtki i grupa koje pokušavaju biti prvi koji će donijeti cjepivo na tržište, bojim se da bi tvrtka koja dobije odobrenje možda mogla biti ona koja ima najbolje političke veze, a ne ona koja ima najbolje i najsigurnije cjepivo. Uzimajući u obzir broj povlačenja i vraćanja lijekova koji se stavljaju na tržište u posljednjih nekoliko godina, američka Uprava za hranu i lijekove nema najbolje iskustvo u istraživanju cjepiva.

Pitam još jednom: kako javnost može vjerovati lijeku koji je užurbano napravljen dok znanstvena zajednica još uvijek uči o ostalim zdravstvenim problemima koje je virus stvorio kod ljudi koji su se zarazili i nastavili živjeti? Vlada ne daje nikakvo pouzdanje da će sve što se proizvede biti u našem najboljem interesu.

Kako ne možete biti ozbiljno skeptični prema bilo kojem cjepivu proizvedenom u trenutnoj klimi mržnje, straha i političkog pritiska? Trebali biste biti. Iskušavanje eventualnog cjepiva protiv Covida-19 djeluje mi jednako pouzdano i sigurno kao i iskušavanje nekog od napitaka iz Harryja Pottera.

Cjepiva NIKADA ne bi smjela biti obvezna. Ne morate biti protivnik cijepljenja da ne vjerujete cjepivima koja su nastala na temelju brzih ispitivanja, a posebno za ona cjepiva koja su nastala bez longitudinalnih studija. Nisam jedino ljudsko biće na ovom planetu koje osjeća da nisu sva cjepiva sigurna. Mnogi se boje da bi ugrozili svoj imunološki sustav, dok zajednica protiv cijepljenja ima neke valjane razloge zašto je protiv toga. Sve razloge za zabrinutost treba saslušati. Samo guranje pod obavezno za ljude protivi se temeljnim ljudskim pravima.

Beaker

Razina željeza u krvi mogući je ključ za usporavanje starenja, pokazuju genske studije

studija željezo
© Pixabay
Novo istraživanje pronašlo je dokaze da bi razina željeza u krvi mogla igrati ulogu u tome koliko ćemo dugo živjeti.

Premda studije o dugovječnosti uvijek treba uzimati sa zrnom soli, ova najnovija je poprilično impresivna zbog veličine uzorka. Naime, u nju su bile uključene genetske informacije preko više od milijun ljudi i to iz tri javne baze podataka. Znanstvenici su se prilikom analize podataka usredotočili na tri ključne mjere starenja: prosječan životni vijek (eng. lifespan), godine bez ikakvih bolesti (eng. healthspan) te doživljavanje vrlo visoke starosti (eng. longevity).

Uvidjeli su da je 10 ključnih regija genoma povezano s dugim životom, uključujući i set gena koji određuje na koji način naše tijelo metabolizira željezo. Ukratko, izgleda da je prevelika razina željeza u krvi povezana s većim rizikom od ranije smrti, piše Science Alert.

"Držanje razina željeza pod kontrolom moglo bi spriječiti neke bolesti povezane sa starošću"

"Ovi nalazi su izuzetno važni jer sugeriraju da visoka razina željeza u krvi smanjuje trajanje zdravih godina života i da bi držanje tih razina pod kontrolom moglo spriječiti neka oštećenja u tijelu koja su povezana s godinama", rekao je analitičar podataka Paul Timmers sa Sveučilišta Edinburgh.

"Također pretpostavljamo da bi naši nalazi o preradi željeza mogli dodatno objasniti zašto su vrlo visoke razine crvenog mesa bogatog željezom u prehrani povezane sa starosnim bolestima, poput srčanih oboljenja", dodao je.

S obzirom na to da korelacija ne znači nužno i uzročnost, stručnjaci su prilikom analize koristili statističku metodologiju zvanu Mendeljeva randomizacija kako bi umanjili pristranost i pokušali među podacima uočiti uzročnost.

Komentar: Saznajte više o opasnostima po zdravlje od povišene razine željeza i kako se snalaziti s tim: I na engleskom jeziku: