Novo istraživanje koje tvrdi da crveno i procesuirano meso vjerojatno nije štetno za ljudsko zdravlje potaknulo je na reakciju stručnjake u tom području koji i dalje smatraju da ga treba konzumirati što manje.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) crveno i procesuirano meso klasificira kao kancerogeno, a zdravstvene udruge diljem svijeta ljudima preporučuju smanjenje njihovog unosa kako bi imali manje izgleda oboljeti od raka, javlja The Guardian. Ljudi koji dnevno pojedu 90 dag crvenog ili procesuiranog mesa trebali bi tu količinu smanjiti na 70 dag, smatra vodeća britanska medicinska udruga NHS.

Pored štetnog učinka koji ima na ljudsko zdravlje, konzumacija crvenog mesa izravno je povezana i sa zagađenjem okoliša i klimatskim promjenama zbog stakleničkih plinova nastalih kao posljedica industrijske proizvodnje mesa.

Tvrdnje tima prof. Johnstona

Međutim, tim od 14 znanstvenika pod vodstvom profesora Bradleyja Johnstona sa sveučilišta Dalhousie u Kanadi došao je do zaključka da ljudi koji ga vole meso ne moraju prestati konzumirati iz zdravstvenih razloga. "Naše istraživanje nije pronašlo izravnu povezanost konzumacije crvenog mesa s obolijevanjem od raka, dijabetesa ili srčanih bolesti", rekao je Johnston.

Mnogi znanstvenici složili su se tvrdnjama Johnstonovog tima da su dosadašnje studije o štetnosti crvenog mesa diljem svijeta bile loše organizirane, s nedovoljnim brojem dokaza te da su otvorenima ostavile obje mogućnosti: da je crveno meso štetno i da nije.

Možda ste čuli za frazu "u svemu treba imati mjeru", što u slučaju hrane i pića, znači kako konzumacijom umjerene količine možete uživati u njima, a da pritom ne štetite svom tijelu. Na žalost onih koji piju, nova istraživanja pokazuju kako se ta fraza ne može odnositi na piće. Velika genetska studija objavljena u časopisu The Lancet, sugerira kako unos alkohola, čak i u umjerenim količinama, povećava rizik od visokog krvnog tlaka i moždanog udara.

Za ovu su studiju istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu u Velikoj Britaniji, Pekinškog sveučilišta i Kineske akademije medicinskih znanosti pratili više od 500 000 ljudi iz Kine u razdoblju od gotovo 10 godina. Sudionici su u početku bili upisani u kinesku Biobanku Kadoorie između 25. lipnja 2004. i 15. srpnja 2008. Istraživači su pratili sudionike zbog incidenata kao što su moždani udar ili srčani udar.

U zemljama Istočne Azije mnogi ljudi imaju jednu ili više genetskih varijanti zbog kojih doživljavaju neugodnu reakciju na alkohol. Iz tog razloga, oni često piju manje. Istraživači su koristili ove varijante nazvane aleli kako bi procijenili konzumaciju alkohola kod ljudi. Ove varijante nasumično se nasljeđuju pri rođenju.

Istraživači su otkrili da muškarci koji piju četiri alkoholna pića dnevno imaju u prosjeku 38 posto veći rizik od moždanog udara. Rizik se neprestano povećavao od niske razine unosa alkohola do četiri pića dnevno. Uz to, krvni tlak sudionika također se povećao s unosom alkohola.

Budući da je u istraživanju bilo malo žena koje su pile alkohol, istraživači nisu uspjeli otkriti učinak alkohola na rizik od moždanog udara kod njih. Što se tiče učinka alkohola na rizik od srčanog udara, istraživači su rekli da su rezultati manje sigurni. Objasnili su da se to može dogoditi zbog toga što manje ljudi u studiji koji ima srčane udare, što bi im moglo ograničiti sposobnost analize podataka.

Postojalo je određenih ograničenja u ovom istraživanju. Za jedne, većina konzumiranog alkohola bila su žestoka pića. Druge vrste alkohola, poput vina koje sadrži zaštitne fitokemikalije, mogu na drugačiji način utjecati na rizik od moždanog udara. Međutim, istraživanje to nije moglo utvrditi na temelju analiziranih podataka.

U konačnici, istraživači su primijetili kako njihovi rezultati ukazuju kako ne postoji zaštitni učinak umjerenog unosa alkohola. Stoga svaka količina pijenja može uzrokovati neke zdravstvene rizike.

Tetoviranje može rezultirati unošenjem metalnih nanočestica u limfne čvorove. Pretpostavljalo se da kontaminacija dolazi od tinte, međutim, nova studija je pokazala kako to nije slučaj.

Znanstvenici su, naime, otkrili kako tragovi nikla i kroma iz limfnih čvorova tetoviranih ljudi zapravo potječu iz igle mašine za tetoviranje, kako je objavljeno u časopisu Particle and Fiber Toxicology.

Znanstveni tim Saveznog instituta za procjenu rizika u Njemačkoj započeo je svoju istragu proučavanjem tkiva preminulih osoba. U limfnim čvorovima tetoviranih pokojnika pronađene su čestice željeza, kroma i nikla veličine od 50 nanometara do 2 mikrometra. Nanočestice su često potencijalno opasnije od krupnijih čestica.

Na njihovo iznenađenje, nabrojani metali nisu bili uobičajeni u tinti pa su počeli tražiti drugi izvor.

"Testirali smo oko 50 uzoraka tinte bez pronalaska takvih metalnih čestica, a zatim smo razmišljali o testiranju igle i to je bio naš eureka trenutak ", objasnila je Ines Schreiver, znanstvenica iz Saveznog instituta za procjenu rizika.

Dublja analiza pokazala je kako zelene, plave i crvene tinte za tetovažu sadrže bijeli pigment - titanijev dioksid koji se može taložiti iglom. Crna tinta, međutim, ne sadrži ovaj pigment.

Ovo otkriće moglo bi pomoći objasniti zašto tetovaže mogu povremeno izazvati alergijske reakcije kod nekih ljudi. Što se tiče većih zdravstvenih posljedica, trenutno je malo dokaza koji bi sugerirali da su tetovaže povezane sa zdravstvenim problemima.

"Nažalost, danas ne možemo utvrditi točan utjecaj na ljudsko zdravlje i mogući razvoj alergije koji proizlaze iz trošenja igala za tetoviranje", dodala je Schreiver.

Vlasti nemaju objašnjenja zašto nekoliko beba, rođenih u zapadnoj njemačkoj provinciji, ima slične deformitete ruku. Jedna bolnica, u kojoj su zabilježena tri takva slučaja, opisala je zbunjujući fenomen kao "upečatljiv".

Kako ne postoji registar zemlje koji bi mogao pratiti deformitete, bolnica St. Mary u Gelsenkirchenu, nedaleko od Dortmunda, priznala je da je teško precizno nadgledati situaciju ili uspostaviti bilo kakav obrazac.

Tri bebe rođene su u bolnici s nerazvijenim dlanovima i prstima na jednoj ruci, između lipnja i rujna ove godine. Iako su nadležne vlasti kontaktirane više puta nisu dali nikakav odgovor na pitanje: Zašto se to događa?

U javnom priopćenju, bolnica je navela da takve deformitete nije vidjela već "duži niz godina." Ostavljajući tako otvorenu mogućnost da tri takva slučaja mogu biti "slučajnost", ali priznali su da je "upečatljivo" jer su se u ovako kratkom razdoblju ova tri slučaja dogodila.

IMA LI IH VIŠE?

Čini se tako. Defekte u Gelsenkirchenu istaknula je primalja Sonja Ligget-Igelmund, koja je rekla da je ove godine dobila obavijest o najmanje takvih 30 slučajeva u Njemačkoj. Njezin zahtjev potaknuo je vlasti u državi Sjeverna Rajna-Vestfalija da započnu "vrlo ozbiljnu" istragu.

Što bi moglo uzrokovati niz neobičnih malformacija? U izjavi bolnice navedeno je da u bolnici St. Mary nema "etničkih, kulturnih ili društvenih sličnosti" između tri obitelji. Međutim, zajedničko im je što su svi živjeli na istom mjestu.

PUKA SLUČAJNOST ILI SE DOGAĐA NEŠTO DRUGO?

Slučaj je jezivo sličan onoj nedavno neobjašnjenoj pojavi beba koje se rađaju bez ruke u ruralnim područjima Francuske. Troje novorođenčadi rođeno je bez ruku u krugu od 30 km od Vitrollesa, u regiji Bouches-du-Rhône. Ovo se dogodilo između lipnja i studenog 2016. godine, dok je osmero djece rođeno s istim nedostatkom u krugu 17 km u blizini Aina.

Kalcij je mineral koji je tijelu potreban za mnoge stvari. Nije važan samo za održavanje jakih kostiju i zubi, već ga i drugi dijelovi tijela trebaju kako bi pravilno izvršavali svoje funkcije. Međutim, unatoč mnogim ulogama koje ima, količina kalcija koju tijelo treba strogo je regulirana. Previše ili premalo kalcija narušava ravnotežu tijela i dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema.

U članku objavljenom u časopisu Food Science and Human Wellness istraživači su pregledali ključne mehanizme homeostaze kalcija, koja uključuje regulaciju kalcija, apsorpciju, reapsorpciju u bubrezima i resorpciju kalcija u kostima. Također su razgovarali o ulozi dijetalnog kalcija i vitamina D u bolestima povezanim s oštećenom regulacijom kalcija.

KAKO SE KALCIJ KORISTI U TIJELU?

Kalcij je najzastupljeniji element koji se može naći u ljudskom tijelu. Kaže se kako pojedinac ima otprilike jedan kilogram kalcija, a njegov najveći dio - više od 99 posto - nalazi se u kostima u obliku kalcijevog fosfata. Malu količinu kalcija, koja se ne nalazi u kostima, koriste različita tkiva i utječu na nekoliko fizioloških funkcija. Neke od najvažnijih uloga kalcija uključuju:

• Omogućavanje pokreta mišića;
• Prenošenje poruka iz mozga u druge dijelove tijela;
• Nervna signalizacija / komunikacija;
• Pomaže cirkulaciji krvi kroz krvne žile;
• Oslobađanje i aktiviranje hormona i enzima;
• Pomaže stanicama da se diferenciraju;
• Omogućava imunološki odgovor;
• Pomaže u programiranoj staničnoj smrti (apoptoza)

Nesretna 10-godišnja djevojčica Lily Mae Avant umrla je nakon što je došla u dodir s rijetkom amebom koja jede mozak. Kako piše Independent, Lily se zarazila parazitom za vrijeme dok je plivala sa svojom obitelji u teksaškoj rijeci Brazos u blizini Wacoa u SAD-u.

Stanje joj se brzo pogoršalo

Ubrzo ju je počela boljeti glava te je njezina obitelj prijavila da ima vrućicu. Nekoliko dana kasnije, Lily se počela čudno ponašati, a onda je postala nekoherentna i uopće nije reagirala na podražaje. Potom je prebačena u medicinski centar Cook Children u Fort Worthu.

Osnovna škola Valley Mills, koju je pohađala, potvrdila je u ponedjeljak na Facebooku smrt djevojčice, rekavši da je školski okrug "duboko ožalošćen gubitkom Lily Avant. Lily je bila apsolutni blagoslov za našu osnovnu školu. Bila je izvanredna učenica, ali što je još važnije, Lily je bila nevjerojatna osoba i prijatelj svima".

Opasne lokacije

Liječnici su zaključili da je došla u kontakt s amebom Naegleria fowleri, rijetkim, ali smrtonosnim jednostaničnim organizmom koji se često nalazi u toploj slatkoj vodi. Opasne lokacije mogu uključivati rijeke, tople izvore ili jezera, gdje ameba zna pronaći put kroz nos u mozak žrtve. Infekcija amebom izaziva primarni amebni meningoencefalitis, akutnu gnojnu upalu mozga i moždanih ovojnica.

U SAD-u je zabilježeno 145 slučajeva amebe otkako je prvi put otkrivena u toj zemlji 1960-ih godina, prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti. No, bolest ima nevjerojatno visoku stopu smrtnosti, tako da čak 97 posto onih koji se zaraze umiru od infekcije. Samo četiri osobe od njih 145 su navodno preživjele, piše Independent.

Njemačke vlasti istražuju tri slučaja rođenja djece s deformacijom ruku. Sva tri slučaja zabilježena su u istome gradu na zapadu zemlje, javlja CNN.

Bolnica Sankt Marien, koja se nalazi u gradu Gelsenkirchen, priopćila je kako su se između lipnja i početka rujna u njoj porodile tri bebe s "deformacijom na jednoj ruci".

"Kod dvoje djece bila je deformirana lijeva ruka. Bebe su imale normalnu podlakticu, ali nerazvijene dlanove i prste. Treće dijete imalo je iste deformacije, ali na desnoj ruci", stoji u priopćenju bolnice.

"Nema etničkih, kulturnih ili društvenih sličnosti između oboljelih obitelji koje bi mogle objasniti navedene deformacije, osim da sve obitelji žive na istome lokalnom području. Ovakve deformacije nismo primijetili već dulji niz godina. Bilo je nasumičnih pojava, no ne više njih u ovako kratkom razdoblju", dodaje se.

"Sve bebe imaju iste deformacije"

U medije je s prvim podacima o nedavnim deformacijama novorođenčadi izašla Sonja Liggett-Igelmund, primalja iz Njemačke. Kontaktirala je mnoge obitelji diljem Njemačke čija su se djeca rodila sa sličnim poteškoćama.

"Sve bebe imaju iste deformacije. Kolegice su me upozorile na takve slučajeve. Većina djece s nerazvijenim rukama rođena su u posljednje tri godine, a mnoga baš ovo ljeto", rekla je Liggett-Igelmund.

Otkrivanje broja i trenda deformacija kod novorođenčadi nije baš jednostavno u Njemačkoj jer ne postoji nacionalni registar, objasnila je Liggett-Igelmund za CNN i dodala kako je stvaranje takvog registra od vitalnog značaja.

Roditelji kritiziraju novu vegetarijansku školu u Oxfordu, u Velikoj Britaniji, zbog zabrane koju su postavili djeci zbog nošenja upakiranih ručkova ili jedenja mesa ili ribe, prisiljavajući djecu da idu kući "vrlo gladni".

Nova srednja škola Swan u Summertownu, Oxford, otvorena je u ponedjeljak za 100 učenika. Ima potpuno vegetarijansku kantinu i ne dopušta djeci da nose ručak od kuće, ne ostavljajući im drugu mogućnost osim jesti topli obrok kojeg imaju u ponudi.

Dok škola nudi neke mogućnosti za meso i ribu za vrijeme užine, ručkovi su isključivo vegetarijanski. Politika je ostavila roditelje da se žale kako se njihova djeca vraćaju kući gladna zbog nedostatka raznolikosti.

"Jedino u ovoj školi što postoji je vegetarijanska hrana - moja je kći danas došla kući vrlo gladna", rekla je jedna majka za Oxford Mail.

Pitajte bilo nekoga na ulici "Je li sol dobra za vaše zdravlje?" I odmah ćete čuti odgovor: "Naravno da ne, sol povećava tlak, zadržava vodu u tijelu i čini sve da ugrozi naše zdravlje".

Logična i zdrava osoba na slične apsolutne istine i tvrdnje traži dokaz. Ne samo na jednoj strani, nego i na drugoj. Nakon što sagleda obje strane, donosi logičan zaključak.

Što nam kažu? Vlade i razne institucije nas bombardiraju smjernicama, savjetujući svima smanjenje unosa soli. Od prvašića do umirovljenika svi znaju "pravu istinu".

"Moramo smanjiti količinu soli koju pojedemo svaki dan da bismo bili zdravi."

Nije rijetkost da mediji i vlade šire mitove bez da svoje preporuke temelje na kvalitetnim znanstvenim studijama. To se dogodilo između ostalog s masnoćom, pšenicom, sojom i naravno, soli.

NE SMIJEMO IĆI DALEKO DA SLUČAJNO NE BISMO PRONAŠLI ISTINU

Švedski liječnik Andreas Eenfeldt tvrdi:

"Nedavno relevantno znanstveno istraživanje pokazalo je da nema dokaza koji bi poduprijeti ideju da će smanjeni unos soli poboljšati zdravlje, srce ili produljit životni vijek. Pored toga, smanjenje krvnog tlaka, nakon smanjenje konzumiranja soli je često neznatno."

Znanstvenici su izumili gel pomoću kojeg se zubna caklina sama regenerira. Ovaj izum mogao bi spasiti ljude od, za mnoge zastrašujućeg, odlaska zubaru i bušenja rupa u zubu kako bi se u njih stavila plomba, javlja New Scientist.

Naime, caklina je zaštitni sloj na vanjskoj strani zuba. Njena debljina i čvrstoća mogu se smanjiti opetovanim žvakanjem i krivom prehranom, što dovodi do stvaranja karijesa koji se moraju popraviti plombama kako bi se spriječilo daljnje propadanje zuba.

Budući da su plombe napravljene od stranih materijala kao što su metal, porculan i smola, one se često olabave što može dovesti do ponovnog stvaranja karijesa. Kako bi riješili taj problem, kemičar Ruikang Tang i njegovi kolege sa Sveučilišta Zhejiang u Kini proizveli su gel koji sadrži kalcij i fosfat, građevne blokove prirodne cakline, kako bi pokušali potaknuti zube na samoobnavljanje.

Testirali su ga tako što su ga nanosili na već izvađene ljudske zube koje su prije toga oštetiti kiselinom. Potom su zube stavili u posude s tekućinom koje oponašaju uvjete koji postoje unutar naših usta i držali ih tamo oko 48 sati.

Tijekom tog perioda, gel je djelovao na takav način da je stimulirao rast nove cakline. Taj novi površinski sloj bio je debljine svega 3 mikrometra, što je oko 400 puta tanje od neoštećene cakline, ali Tang smatra da bi gel trebao biti puno efikasniji ako se nanosi više puta i da bi u tom slučaju mogao potaknuti stvaranje debljeg sloja cakline.

Znanstvenici trenutno testiraju gel na miševima i nadaju se da će ga uskoro moći klinički testirati na ljudima.

"Moramo biti sigurni da su kemikalije u gelu sigurne i da se nova caklina može formirati u ustima čak i kad ljudi jedu i piju", rekao je Tang.