Upotreba aluminijuma u ​​vakcinama bila je tema o kojoj se raspravljalo u poslednje vreme - uglavnom zbog sve veće svesti o potencijalnoj toksičnosti metala.

Sada su istraživanja sa Keele University pronašla vezu između inokulacija koje sadrže aluminijum i autizma. Još jedan element vakcine se smatra štetnim - ko bi rekao?

Komentarišući zapanjujuće istraživanje, voditelj studije profesor Kris Eksli sa Keele University tvrdi: "Možda sada imamo vezu između vakcinacije i poremećaja iz autističnog spektra (ASD), vezu između uključivanja aluminijumskog adjuvansa u vakcinu." Timovi tvrde da ljudi sa autizmom mogu imati genetsku komponentu koja uzrokuje da lakše akumuliraju aluminijum, u poređenju sa prosečnom osobom izveštava naturalnews.com

Opasnosti od aluminijuma

Aluminijumski adjuvansi navodno se dodaju vakcinama kako bi ih učinile "efektivnijim". Aluminijum se dodaje da bi se imunološki sistem podigao u akciju; adjuvansi se često upoređuju sa bockanjem medveda. Ali, bilo je veoma osporavano da li su aluminijumski adjuvansi zaista radili ono za šta su navodno napravljeni. Naučnici kao što je dr Suzan Hampris bili su prilično kritični prema adjuvansima od aluminijuma zbog njihovog potencijala da nanose štetu primaocima.

Aluminijum može biti bogat resurs, ali to ne znači da je bezbedan. Čak i CDC-ova Agencija za registar toksičnih supstanci i bolesti (ATSDR) napominje da aluminijum može imati katastrofalne efekte na ljudski organizam - uključujući štete na mišićno-skeletnom, nervnomm i respiratornom sistemu. U ATSDR-ovom ToxGuide-u za aluminijum, organizacija navodi da je nervni sistem "najosjetljivija meta toksičnosti aluminijuma". Dok ATSDR-ov ToxGuide ne pominje vakcinaciju sa inokulacijama koje sadrže aluminijum kao način izlaganja, postoji očigledno dobar razlog za zabrinutost.

Zdravstveni stručnjaci i WHO upozoravaju i strahuju da će još smrtonosniji virus gripe jednog dana prijeći sa životinja na ljude, mutirati te zaraziti više stotina tisuća ljudi

Svijet će se neizbježno morati suočiti s još jednom pandemijom gripe te se treba pripremiti za potencijalne posljedice koje bi ona mogla prouzročiti, a pritom se ne smiju podcijeniti svi rizici koji idu uz tu bolest, priopćila je u ponedjeljak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Iznoseći globalni plan o tomu kako se boriti protiv te virusne bolesti i na koji način preduhitriti potencijalnu globalnu epidemiju, WHO u priopćenju ističe da se "ne treba pitati hoće li biti sljedeće pandemije gripe, nego kada će se ona dogoditi".

"Opasnost od pandemijske gripe uvijek postoji", rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus, ravnatelj Svjetske zdravstvene organizacije. "Moramo biti vrlo oprezni i spremni, jer će troškovi velike epidemije gripe daleko nadmašiti svotu namijenjenu prevenciji."

Zadnja svjetska pandemija gripe koju je prouzročio virus H1N1 poharala je svijet 2009. i 2010. godine. Studije su pokazale da je tijekom prve godine pandemije bila zaražena svaka peta osoba, a stopa smrtnosti je iznosila 0,02 posto.

Zdravstveni stručnjaci i WHO upozoravaju i strahuju da će još smrtonosniji virus gripe jednog dana prijeći sa životinja na ljude, mutirati te zaraziti više stotina tisuća ljudi.

Postoje razni tipovi virusa gripe koji se stalno mijenjaju, a svake se godine u sezonskim epidemijama širom svijeta zarazi oko milijarda ljudi. Među njima je tri do pet milijuna vrlo teških slučajeva, što najčešće rezultira smrću između 290.000 i 650.000 zaraženih uslijed raznih komplikacija povezanih sa sezonskim gripama.

Uzbudljivi rezultati nove studije pokazuju kako je čak 83% pasa nanjušilo pad razine šećera u krvi svojih vlasnika.

Psi i medicina

Još se od šesnaestog stoljeća psi koriste kao vodiči za slijepe osobe, a sad njihova uloga u medicini postaje sve važnija i veća. Psi se danas dresiraju da nanjuše karcinome, dijabetes tipa I, opasne alergije na orašaste plodove i Adisonovu bolest. Uskoro će se popisu pridružiti Parkinsonova bolest, kao i malarija.

Prijašnje studije su bile utvrdile kako psi koji se koriste za detekciju određenih medicinskih stanja svakako obećavaju, ali još nikad nije bilo posve sigurnog dokaza. Nakon završetka ove opsežne britanske studije o korištenju sposobnosti pasa u medicinske svrhe - to se promijenilo. Barem kad se radi o dijabetesu tipa I.

Neimenovani muškarac iz Britanije postao je druga odrasla osoba na svijetu koja se potpuno očistila od HIV-a, prenosi Guardian. Opasni virus koji izaziva AIDS iz dotičnog je muškarca uspješno odstranjen nakon što mu je presađena koštana srž od donora koji je otporan na virus, poručili su njegovi liječnici.

Koštana srž ovom je pacijentu presađena prije tri godine, a donor je bila osoba s rijetkom genetskom mutacijom zbog koje je se može oduprijeti zarazi HIV-om. Prije 18 mjeseci pacijent je prestao koristiti lijekove za suzbijanje zlokobnog virusa, a sada su vrlo precizna testiranja pokazala da u njegovom tijelu nema traga HIV-u.

- U njegovom tijelu virus više ne postoji. Ne možemo naći ništa - rekao je profesor i stručnjak za HIV Ravindra Gupta, koji je bio na čelu liječničkog tima iza ovog uspjeha. Za svojeg pacijenta kaže da je "funkcionalno izliječen" i u "remisiji", ali je ipak upozorio.

- Još je prerano reći da je potpuno izliječen.

Čovjek iz kojeg je virus eliminiran u medijima je prozvan kao "pacijent iz Londona", dijelom i zbog prvog slučaja u kojem je zabilježeno da se neka osoba izliječila od HIV-a. Riječ je o Amerikancu Timothyju Brownu, poznatom i kao "pacijent iz Berlina", koji se 2007. u Njemačkoj podvrgao sličnom postupku koji je iz njegovog tijela eliminirao HIV. Brown je i danas živi bez virusa.

Vrlo kompleksni i opasni virus, HIV izaziva Aids, bolest ljudskog imunološkog sustava. Od kad je pandemija krenula 1980-ih godina od Aidsa je diljem svijeta umrlo 35 milijuna ljudi, a oko 36,9 milijuna ljudi danas živi s HIV-om, od čega 1,8 milijuna djece. Nakon početne panike 80-ih godina prošlog stoljeća, znanstvenici su s vremenom ipak razvili niz lijekova koji u kombinaciji mogu ograničiti djelovanje virusa u tijelu.

Zahvaljujući inicijativi saborskog zastupnika Marina Škibole, u četvrtak, 28. veljače 2019. godine, u Hrvatskom saboru održana je tematska sjednica: "Cijepljenjem do najvišeg standarda zdravstvene zaštite djece" ispred Odbora za obitelj, mlade i sport te Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.
Službeno izvješće možete pročitati ovdje. Sjednici su prisustvovale predstavnice roditelja djece oštećene cjepivima, ujedno i predstavnice Hrvatske udruge roditelja aktivista, dr. sc. Alma Demirovići dr. med. i Danijela Hanić.

Pred Odbore su iznijele ista ona pitanja, na koja prethodnim učestalim upitima, upućenima nadležnim institucijama (Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode, Hrvatska liječnička komora) nisu dobilie adekvatne i konkretne odgovore.

Pitanja su zapravo prilično jednostavna i odgovori na njih su vrlo jasno zakonski definirani, ali na najveće probleme nailazimo u njihovom (ne)provođenju u praksi.

Nakon novog istraživanja provedenog na laboratorijskim miševima, znanstvenici kažu da bolje shvaćaju kako kronični stres utječe na ubrzanje rasta matičnih stanica raka, a otkrili su i na koji način spriječiti njegov negativan utjecaj na organizam.

Otprije znamo da kronični stres utječe na mentalno i emocionalno stanje i na fizičko zdravlje pojedinca. Istraživanja su dosad povezivala kronični stres s ubrzanim kognitivnim oštećenjima te većim rizikom od srčanih ili probavnih zdravstvenih tegoba. Ranija istraživanja upućuju i na to da dugotrajna izloženost stresu može ubrzati razvoj raka putem njegova utjecaja na aktivnost gena, prenosi portal Medical News Today.

Nedavno su znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Dalian u Kini, u suradnji s kolegama iz cijelog svijeta, otkrili ključan mehanizam koji potiče kronični stres, a on opet potiče rast matičnih stanica raka iz kojih nastaju tumori.

Preciznije, stručnjaci su proučavali ovaj mehanizam na miševima i slučajevima raka dojke.

Rezultati njihove studije, objavljeni u stručnome časopisu The Journal of Clinical Investigation 'prstom upiru' u hormon epinefrin.

Znanstvenici istodobno predlažu novu strategiju koja bi mogla suzbiti učinak mehanizama stresa na stanice raka.

"Možete pobiti sve stanice u tumoru", kaže jedan od autora studije Keith Kelley sa Sveučilišta Illinois u Chicagu, "ali ako ne uništite matične stanice, tumor će nastaviti rasti i potom metastazirati."

Stres potiče rast tumora

Podsjeća kako je "odavno poznato da se tumori sastoje od različitih vrsta stanica, koje imaju bitno različit "stupanj malignosti", no najopakije su matične stanice, koje čine oko 1 posto svih tumorskih stanica. One su poput nekakve jezgre, od koje sve nastaje.

Ako ne uzimate statine, postoji dobra šansa da poznajete nekoliko ljudi koji to rade

Uostalom, četvrtina američkog stanovništva starijeg od 45 godina uzima statine na dnevnoj bazi. S obzirom na njihovu široku primjenu, pomislili biste da su nevjerojatno učinkoviti i sigurni, ali ništa ne može biti dalje od istine - a neki liječnici su progovorili o opasnostima.

Kada poznati kardiokirurg kao što je dr. Dwight Lundell, koji je umirovljeni šef kirurgije i načelnik osoblja odjela za bolesti srca bolnice Arizona u Banneru, izrazi svoju zabrinutost zbog lijekova statina, svi bi to trebali uzeti u obzir.

S 25 godina iskustva i sa više od 5.000 operacija na otvorenom srcu, liječnik je nedavno priznao da je, kao i mnogi drugi liječnici, pogrešno shvatio lijekove statine.

Dr. Lundell je rekao da statini više ne funkcioniraju, a preporuke za uzimanje takvih lijekova i ozbiljno ograničavanje unosa masti "više nisu znanstveno ili moralno opravdani."

Kao što ste mogli očekivati, medicinska industrija nije prihvatila njegove komentare. Statini su ogromni stvaratelji profita u populaciji koja je prepuna gojaznosti, loših prehrambenih navika i brige za zdravlje srca.

Sa cijenom od 53 do 600 dolara mjesečno, lijekovi poput Lipitora su nakon stavljanja na tržište do danas zaradili 125 milijardi dolara, dok je Crestor, najprodavaniji statin iz 2013. godine, ostvario prihod od samo 5,2 milijarde dolara.

Dok sve više ljudi uzimaju ove lijekove više nego ikad, zašto se smrtnost od srčanih bolesti još uvijek povećava?

Lundell kaže da je vrijeme za promjenu paradigme u načinu liječenja srčanih bolesti, sada kada znamo da je njezin pravi uzrok upala arterijskog zida.

Jedni su blizanci zaprepastili znanstvenike nakon što je otkriveno da oni nisu ni jednojajčani ni dvojajčani, već nešto između toga. Znanstvenici kažu da su dječak i djevojčica koji su sada stari četiri godine drugi slučaj polu-identičnih blizanaca koji je zabilježen, a tek prvi slučaj koji je otkriven još u vrijeme trudnoće njihove majke, javlja The Guardian.

Ovakva je situacija iznenadila znanstvenike. Ultrazvuk u 6. tjednu trudnoće njihove majke, koja je tada imala 28 godina, pokazao je da se radi o jednojajčanim blizancima koji dijele posteljicu, no uskoro se pokazalo da nije baš tako.

'Majka se vratila na redoviti ultrazvuk nakon nekoliko mjeseci. Tada smo vidjeli da je jedno dijete dječak, a drugo djevojčica', rekao je dr. Michael Gabbett, autor izvješća sa sveučilišta Queensland u Australiji.

Naime, blizanci su inače ili jednojajčani ili dvojajčani. U slučaju jednojajčanih blizanaca, jedno jajašce oplodi jedan spermij, no onda se ta nakupina stanica podijeli na dva dijela i nastanu dva potomka s identičnim genetskim materijalom. U slučaju dvojajčanih blizanaca, dva jajašca su oplođena, svako s drugim spermijem. Takva djeca se rađaju istovremeno, no nisu genetski sličnija nego braća i sestre od istih roditelja, rođena u dvije zasebne trudnoće.

Dr. Gabbett i kolege uzeli su uzorke kako bi istražili genome ovih blizanaca tijekom trudnoće njihove majke. Rezultat je otkrio vrlo neobičnu situaciju: radi se o poluidentičnim blizancima.

To se dogodi kada dva spermija oplode jedno jajašce. U ovom je slučaju jedan od tih spermija nosio kromosom X u svojem genetskom materijalu, a drugi kromosom Y.

Nakon oplodnje, kromosomi iz dviju stanica sperme i jedno jajašce grupirale su se u tri genetska paketića: jedan je sadržavao kromosome iz oba spermije, što znači da je imao dva skupa genetskog materijala od oca, ali nijedan od majke. Druga dva genetska paketića sadržavala su isti skup kromosoma od majke, kao i genetski materijal jednog od dva spermija. Nastale su ženske stanice (XX) i muške (XY).

Naučnici sa Univerziteta Loma Linda (SAD) pronašli su vezu između konzumiranja nezdrave hrane i mentalnih poremećaja, a deo istraživanja objavljen je na sajtu "Medikal ekspres".

Tokom eksperimenta naučnici su analizirali podatke dobijene iz više od 240.000 telefonskih anketa koje su sprovedene između 2005. i 2015. godine u okviru višegodišnjeg istraživanja zdravstvenog stanja u Kaliforniji.

Stručnjaci su otkrili da su osobe koje su u ishrani koristile više nezdrave hrane češće prijavljivale mentalne poremećaje u poređenju sa onima koji su se hranili zdravije. Lekari su došli do zaključka da gotovo 17 odsto ispitanika pati od mentalnih poremećaja, od čega je 13,2 odsto umereno, a 3,7 odsto teško mentalno obolelih osoba.

Ne samo da su sastojci u cjepivima upitni, već i metodologija rigoroznog korištenja cjepiva nosi cijeli niz rizika

Trenutni raspored cijepljenja u Americi preporučuje 50+ doza cjepiva prije nego što dijete navrši šest godina starosti.

Ovaj rigorozni raspored cijepljenja omogućava patogenima da napadaju dječje tijelo na neprirodan način, naposljetku mijenjajući način na koji je imunološki sustav djeteta izložen patogenima - kako uči, reagira i razvija se.

Ta nečista cjepiva se uvode izravno u mišićno tkivo i krvotok. Nečisti sastojci cjepiva ulaze u krvotok i cirkuliraju do organa bez da se najprije filtriraju kroz prvu liniju obrane imunološkog sustava: sluznicu, gastrointestinalni trakt i druge slojeve ljudskog mikrobioma. Toksini u cjepivima kao što su aluminij i živa mogu čak prodrijeti kroz krvno-moždanu barijeru.

Složena uporaba višestrukih kombiniranih cjepiva osuđuje imunološki sustav na dugoročni neuspjeh, uzrokujući da tijelo izgubi sposobnost prepoznavanja stvarnih virusnih i bakterijskih prijetnji na način na koji je prirodno dizajniran.

To može dovesti do toga da osoba iskusi osjetljivost prema prirodnom okruženju, što uključuje sve vrste alergija, alergijskog rinitisa i peludne groznice.

Ovu teoriju podupiru novi nalazi epidemiologa iz Škole za javno zdravlje Sveučilišta Jackson State. Objavljeno u časopisu Translational Science, ovo je recenzirano istraživanje bilo prvo takve vrste koje je usporedilo zdravstvene rezultate cijepljene djece i necijepljene djece.

Istraživači su usporedili širok raspon zdravstvenih ishoda kod 666 djece iz školskih organizacija u četiri savezne države. Trideset i devet posto djece (6-12 godina) nije bilo cijepljeno. Studija je otkrila pet alarmantnih statistika o cijepljenoj djeci.