Industrija karcinoma je teško kritikovana zbog besramnog ohrabrivanja nezagarantovanih tretmana i drugih poteza ludosti medicine, ali ovaj poslednji pronalazak je zaista šokantan. Izgleda da BRCA - 1/2 gen često pominjan u javnosti nije zapravo smrtonosna presuda - uprkos masovnih kampanja koje ohrabruju žene da se "preventivno" leče i odstranjuju dojke.

Studija je objavljena u Lansetovoj onkologiji, čuvenom i cenjenom žurnalu. Radi sprovođenja istraživanja, prof. Dijana M Ekls sa Jedinice nauke o karcinomu sa Univerziteta u Sauthemptonu i NHS fondacije Univerzitetske bolnice i njen tim, je analizirao podatke iz 127 bolnica širom Velike Britanije. Podaci su prikupljeni od 2733 žena starosti između 18 i 40 tokom perioda od 2000. do 2008. godine.

Kako navode istraživači, genotip je detektovao patogenu BRCA mutaciju kod 338 (12%) pacijenata (201 sa BRCA1, 137 sa BRCA2). Nakon provere posle 2-8 godina, 651 smrt od 678 smrtnih slučajeva je bila usled raka dojke.

Na kraju je 651 žena sa karcinomom dojke umrla tokom studije - ali su podaci pokazali da žene sa BRCA mutacijama nemaju veći rizik od umiranja usled bolesti u odnosu na druge. Ovo otkriće, naravno, predstavlja jasan kontrast u odnosu na ono što nam je svima rečeno o karcinomu dojke.

Šokantnih otkrića, pak, ima još. Tim je takođe otkrio da od 558 žena kojima je dijagnostikovan troduplo negativan karcinom dojke, one sa BRCA mutacijom su zapravo imale bolje šanse za preživljavanje nakon dve godine od onih koje nisu imale mutaciju.

Kako navode istraživači, čini se da u slučaju mlađih žena sa karcinomom dojke, žene koje imaju BRCA mutaciju imaju slične šanse za preživljavanje kao i one koje nisu nosioci. U slučaju troduplo negativnog karcinoma dojke, žene sa BRCA mutacijom bi mogle imati bolje šanse za preživljavanje. Istraživanje ukazuje i na to da automatska dupla mastektomija nije važila kod ove prednosti.

Nina Teicholz, istraživački novinar i autor međunarodnog bestselera The Big Fat Surprise (Veliko masno iznenađenje), napisala je članak za BMJ (ranije Britanski medicinski časopis) u rujnu 2015. godine, koji upućuje na neadekvatnost znanstvenih savjeta koji podupiru prehrambene smjernice (Teicholz, 2015.). Naslov članka bio je "Znanstveno izvješće koje vodi američke smjernice prehrane: je li znanstveno?" Ian Leslie piše za The Guardian da je odgovor elite nutricionizma bio bijesan: 173 znanstvenika - od kojih su neki bili u savjetodavnom vijeću, a mnogi od njih su bili kritizirani u Teicholzinoj knjizi - potpisali su pismo BMJ-u, zahtijevajući da povuče djelo (Leslie, 2016.). Poznati kardiovaskularni i nutricionistički znanstvenici iz 19 zemalja pozvali su na povlačenje. Međutim, do danas, članak ostaje objavljen. BMJ je službeno najavio da neće povući istragu nakon što je izjavio da su dva nezavisna stručnjaka provela formalne recenzije članka nakon objavljivanja i nisu pronašli osnove za povlačenje (Sboros, 2016.).

Ipak, iza svake glavne medicinske prakse, stroge upitne smjernice i dalje se vjerno slijede svaki dan. Liječnici i dalje slijede poželjne razine kolesterola koji su često nedostižine bez lijekova za snižavanje kolesterola, ali mnogi pokušavaju postići svoje razine prehranom s ekstremno niskim masnoćama koja je neodgovorno preporučena u prehrambenim smjernicama.

Nažalost, ostatak svijeta slijedio je ove promjene u prehrani. Tradicionalna hrana s visokim udjelom masnoće odbačena je zbog prijevare s niskim udjelom masti. Pokrovitelji mediteranske prehrane s maslinovim uljem i "niske razine masnoća životinjskog podrijetla" ne spominju činjenicu da još uvijek postoje recepti puni masnoća koje su se prenosile od generacije do generacije među mediteranskim narodom. Lardo di Colonnata sa svojim osušenim masnim trakama, biljem i začinima; Grčki roštilj koji često uključuje cijelo janje pečeno na ražnju; ili kokoretsi, koji je napravljen od jagnjećih iznutrica - jetre, slezene, srca, žlijezda - navučenih na ražnjiče zajedno s masnim slojem od jagnjećeg crijeva, sve je to hrana dugogodišnjeg mediteranskog naroda. Ipak, "američki stil mediteranske prehrane" selektivno preuzima namirnice iz prehrane mediteranskog naroda dajući sliku koju žele. Ironično, mnogi od mediteranskih ljudi usvojili su ovu amerikaniziranu verziju mediteranske prehrane.

Istina je da je kolesterol supstancija koju naša tijela prirodno proizvode, i on je apsolutno neophodan za naše zdravlje. Kolesterol je toliko presudan da tijelo proizvodi otprilike 1000-1400 miligrama dnevno, uglavnom u jetri. Kolesterol se također sintetizira u manjoj mjeri u nadbubrežnim žlijezdama, crijevima, reproduktivnim organima itd.

Revolucionarna vakcina protiv raka koja napada tumore po celom telu ulazi u fazu testiranja na ljudima, a naučnici sa Univerziteta Stanford tvrde da samo jedna injekcija u tumor podstiče imunološku reakciju organizma i napadaju se svi tumori koji su eventualno metastazirali.

Kako prenos "Week", testiranje na ljudima počeće nakon što je testiranje na miševima, prema istraživačima, prošlo "zapanjujuće dobro".

Devedeset odsto testiranih životinja bilo je izlečeno nakon samo jedne injekcije, a ostali nakon još jedne. Lek je delovao čak i kod miševa kod kojih se rak proširio celim telom, prenosi Index.

Budući da je jedna doza leka po svemu sudeći dovoljna, istraživači tvrde da će biti povoljan i, što je još važnije, da verovatno neće imati nuspojave kao drugi lekovi protiv raka.

Britanka Emma Getvoldsen (36) ušla je u medicinske anale nakon što joj je nakon uklanjanja oba jajnika - narastao potpuno novi.

Problemi su počeli kada je s 18 godina osjetila jaku bol u donjem dijelu trbuha. Utvrđeno je da ima policistične jajnike i ciste zbog kojih je prošla nekoliko operacija. U veljači 2013. donijela je tešku odluku i liječnici su joj uklonili oba jajnika, no nakon tri godine tijelo je zbog iznimno visoke razine hormona estrogena uspjelo proizvesti novi jajnik zbog ostatka tkiva jednog od ranije uklonjenih. Prvi je to takav slučaj zabilježen u Velikoj Britaniji, prenosi Daily Mail. Riječ je sindromu ostatka jajnika koji se javlja kod jednog na milijun slučajeva.

Novoizrasli jajnik je bio potpuno funkcionalan i imao vlastiti dovod krvi zbog čega je ponovno trpjela bolove koje bi ublažavala jakim lijekovima, međuostalim i morfijem. Odlučila je podvrgnuti se još jednoj operaciji i ukloniti i novi jajnik. Ipak, zahvat nije uspio. Kontrolni pregled tri tjedna kasnije pokazao je da je u novoizraslom jajniku začahurena velika cista, a zbog ožiljaka od učestalih operacija tkivo unutarnjih organa je sraslo. Zbog straha od dodatnih komplikacija liječnici u Bathu preporučili su daljnje liječenje u specijaliziranoj klinici u Atlanti u američkoj državi Georgiji.

Putem interneta prikupila je 30.000 funti za liječenje u SAD-u gdje su je operirali u rujnu prošle godine te uklonili jajnik i cistu.

- Da me nisu operirali vjerojatno ne bih doživjela Božić. Još se oporavljam kod kuće i nadam se da ću se uskoro vratiti na posao. Savjetujem svim ženama da ustraju na odgovorima ako osjećaju da nešto s njihovim zdravljem nije u redu - poručila je Emma.

Grupa naučnika sa Univerziteta u Kopenhagenu otkrila je da popularni analgetik i antipiretik ibuprofen može da dovede do neplodnosti kod muškaraca. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences", prenosi "Science Alert".

U eksperimentu je učestvovao 31 muškarac uzrasta od 18 do 35 godina. Oni su bili podeljeni u dve grupe. Prva grupa ispitanika primala je 600 miligrama ibuprofena (ekvivalent tri tablete) svakog dana tokom šest nedelja, a drugi su primali placebo.

Nakon 14 dana, kod muškaraca iz prve grupe primećeno je povećanje proizvodnje luteinizirajućeg hormona (koji proizvodi prednja hipofiza). On utiče na sintezu testosterona koji je neophodan za formiranje spermatozoida. Prevelika koncentracija tog hormona preti smanjenju proizvodnje testosterona i, kao posledica toga, dovodi do neplodnosti.

Naučnici su istakli da su njihovi ispitanici uzimali ibuprofen u umerenim dozama, tako da negativne posledice nisu bile mnogo izražene. Međutim, oni koji taj lek protiv bolova uzimaju u velikim dozama i redovno, na primer profesionalni sportisti, trebalo bi da budu pažljiviji.

Trenutno, kardiolozi procenjuju da li postoji neki problem samo na osnovu otkucaja srca. Ali čak i najbolji lekari mogu da pogreše u dijagnozi u jednom od pet slučaja. Pacijenti se ili šalju kući pa dođe do srčanog udara, ili prolaze kroz nepotrebne operacije.

Sistem veštačke inteligencije razvijen u Bolnici Džon Radklif skenira srce mnogo preciznije i pruža više informacija. Sistem zatim daje preporuku ‒ ako je "pozitivna", znači da veruje da postoji rizik od srčanog udara.

Nova tehnologija je klinički ispitivana u šest kardioloških jedinica. Rezultati će biti objavljeni ove godine, nakon što ih provere stručnjaci, ali profesor Pol Lison, kardiolog koji je razvio sistem, kaže da podaci pokazuju da je sistem znatno prevazišao specijaliste kardiologije.

Svake godine se obavi 60.000 skeniranja srca, a 12.000 se pogrešno dijagnostikuje.

Potpuni nedostatak motoričkih aktivnosti ubrzava atrofiju mišića nogu, otkrili su naučnici sa univerziteta u Padovi i Udinama. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu "Džurnal of fiziolodži".

Ovakve promene primećuju se kod ljudi različitog uzrasta, ali se mišićna atrofija naročito razvija u starosti. Ispitivanje starijih ljudi koji se nisu kretali dve nedelje pokazali su da u nedostatku fizičke aktivnosti sa starošću mišići brže gube masu, a nervni sistem lošije kontroliše njihove kontrakcije.

Naučnici ističu da nedostatak vežbanja, nepravilna ishrana i loše navike mogu da izazovu razvoj teških srčanih oboljenja i negativno utiču na metabolizam. Sve ukupno, gore navedeni faktori mogu da poremete hormonsku ravnotežu čoveka i dovedu do nekontrolisanog povećanja telesne težine.

Istraživanje je sprovedeno na zdravim ljudima, dok se kod bolesnih atrofija može odvijati brže i sa težim posledicama, naglasili su naučnici.

Sve je više neoborivih dokaza da je hrana danas oružje protiv čovečanstva. To je vrlo podmukao i tihi rat, vrlo dobro kamufliran, a posledice su strašne.

Nezavisna američka laboratorija "Natural njuza" koji je analizirao više od 1.000 vrsta različite hrane, od superhrane do brze hrane preko vitamina, žitarica i svega što se danas nudi pod oznakom "hrana" došla je do šokantnih rezultata.

Majk Adams, glavni naučnik i osnivač ove laboratorija, objavio je zapanjujuć zaključak; "Hrana je danas osmišljena tako da ubija! Na temelju onoga što sam video atomskom spektroskopijom i analizom svih materija koje ljudi konzumiraju na dnevnoj bazi moram reći da je stanje zaista alarmantno", govori Adams i dodaje da je "dokazao kako je hrana danas namerno osmišljena, ne da bi čovek pomoću nje preživeo već upravo suprotno, da se što pre usmrti".

Adams je rekao javnosti kako su istraživanja njegove laboratorije koja traju već dugi niz godina pokazala zastrašujuće činjenice, da hrana danas izaziva smrt, psihičke bolesti poput demencije, stresa, depresije, preko neplodnosti do oštećenja pojedinih organa, ali i ono što je najvažnije, izaziva gubitak sposobnosti čoveka da razmišlja racionalno, izaziva smetenost, nedostatak koncentracije, zaboravljanje itd..

Tu su i kožne bolesti, tumori, moždani udari i sve druge napasti koje se kriju iza reči "hrana".

Milioni ljudi koji boluju od dijabetesa konačno bi mogli da se reše bolnih insulinskih injekcija, budući da su naučnici izumeli flaster koji podstiče organizam da sam proizvede insulin i da kontroliše nivo šećera u krvi.

Biohemijski oblikovan tretman "radi" tako što ispušta prirodnu supstancu koja se izdvaja iz smeđih algi i meša sa terapeutskim sredstvima, putem otapajućih mikronskih otvora. Dizajniran je da brzo ispušta aktivne sastojke kada je to potrebno, i polako ili nikako - ako je nivo glukoze stabilan.

Efikasnost tretmana dokazana je testiranjem na miševima, a uskoro će početi i testovi na ljudima.

Broj osoba obolelih od dijabetesa raste drastično iz godine u godinu. Pretpostavlja se da ih na celom svetu ima 371 milion. Dijabetes može da prouzrokuje slepilo, otkazivanje bubrega, srčani udar, moždani udar i amputaciju udova.

Insulin je hormon koji proizvodi pankreas. On omogućava organizmu da koristi glukozu iz ugljenih hidrata u hrani koju jedemo. Luči glukozu iz krvi u ćelije, gde se šećer konvertuje u energiju i skladišti.

Kod dijabetičara, koji boluju od dijabetesa tipa 2, organizam ne može da proizvede ili koristi insulin, zbog čega mnogi pacijenti primaju insulinsku terapiju putem injekcija. Problem je to što injekcijom unose svu količinu odjednom, dok se iz flastera ispušta potrebna količina tokom celog dana.

Poznata je činjenica da čak i najmanja količina aluminijuma, ako se pronađe u mozgu, može postati ogroman problem. Takođe je bilo mnogo studija koje su posmatrale kako su visoki nivoi alumnijuma u moždanom tkivu povezani sa neurološkim stanjima kao što je Alchajmerova bolest.

Sada nova studija iznosi na videlo spektar autističnih poremećaja (ASD), i obavljaju se testovi kako bi se videlo da li postoji veza između njih i visokog nivoa aluminijuma u mozgu, izveštava "naturalnews.com".

Studija, koja je prvi put objavljena u časopisu Journal of Trace Elements in Medicine and Biology, pokazuje neke od najviših nivoa aluminijuma koji su ikada zabeleženi u ljudskom mozgu.

Podaci su prikupljeni iz mozgova od 10 donatora koji su imali ASD. Studiju je vodio dr Kistofer Eksli, jedan od vodećih svetskih stručnjaka za toksičnost alumijuma, sa Univerziteta u Kilu.

Nakon testiranja, istraživači su otkrili da svi uzorci pokazuju "patološki značajan" nivo aluminijuma, svakako više od onoga što se može smatrati normalnim. Posebno su muški mozgovi pokazali visoke niove aluminijuma, uključujući i onaj od 15-godišnjeg dečaka sa ASD-om koji je imao najviši izmeren nivo aluminijuma u mozgu.