Nebeske anomalije
S


Cloud Lightning

Znate li što su vatrenjaci? Iz okolice Splita snimljeni spektakularni prizori ovog rijetkog fenomena

vatrenjaci
© Stephane VetterVatrenjaci nad talijanskom regijom Toskana.
Jeste li znali da grmljavinski oblaci (kumulonimbusi), osim uobičajenih svjetlosno-zvučnih efekata, mogu proizvoditi i pojedine fantastične svjetlosne efekte koji zapravo nisu ni munje, a ni gromovi?

Da, upravo je tako. Neke od tih pojava, prevedene na naš jezik, imaju vrlo čudna i neobična imena. Ove zanimljive pojave se, vjerovali ili ne, nazivaju vatrenjacima i vilenjacima - već i sam naziv pokazuje da se radi o nečemu rijetkom, a možda i tajanstvenom. Bez obzira koliko su te pojave čudne po samom nazivu, još su više čudne i zanimljive po svojoj manifestaciji i procesu nastanka. Ove svjetlosne pojave, koje se mogu susresti kod snažno razvijenih grmljavinskih oblaka, svakako izazivaju divljenje, ali ih je i vrlo teško zapaziti, zabilježiti ili snimiti. Razlog tome je njihova pojava koja izuzetno kratko traje i može se dokumentirati samo uz veliko iskustvo fotografa. Naime, za razliku od, primjerice, fotografiranja munja, ove pojave nastaju stotinama kilometara od promatrača, pa je potrebno meteorološko znanje da bi se moglo predvidjeti odakle fotografirati, kamo usmjeriti foto opremu i kada.

Nevjerojatne fotografije vatrenjaka sa Zvjezdanog sela Mosor, u noći s 4. na 5. listopada ove godine, snimio je poznati francuski landscape fotograf Stephane Vetter.

Komentar: Pročitajte također:


Cloud Lightning

Nad Europom snimljeno golemo svjetlo

Plavi mlaz
© NASA/ESAPlavi mlaz nad Europom
8. listopada francuski astronaut Thomas Pesquet snimio je nešto izuzetno rijetko s Međunarodne svemirske postaje (ISS).

Fotografija snimljena u jednom kadru s dugom ekspozicijom nalikuje na eksploziju kobaltne bombe negdje nad Europom, istočnije od Hrvatske, međutim to zastrašujuće veliko plavo svjetlo nije uzrokovalo nikakvu štetu. Zapravo, većina ljudi vjerojatno nije ni primijetila da se išta neobično dogodilo.

Snimka predstavlja nešto mnogo manje zloslutno, što se naziva "prolazni svjetlosni događaj" (TLE) - fenomen koji se može pojednostavljeno opisati kao munja koja se kreće prema gore, prema gornjim dijelovima atmosfere.

TLE-ovi su zapravo skupina različitih pojava koje se događaju tijekom grmljavine, ali znatno iznad mjesta gdje se uobičajeno javljaju normalne munje. Iako su povezani s munjama, funkcioniraju malo drugačije.


Komentar: Pročitajte također:


Cloud Lightning

S Međunarodne svemirske stanice otkrivena je munja 'plavog mlaza'

plavi mlaz
Međunarodna svemirska postaja primijetila je egzotičnu vrstu naopake munje nazvanu plavi mlaz (ilustrirano) kako se iz grmljavinskih oblaka spaja u stratosferu 2019. godine.
Međunarodna svemirska stanica uočila je sijevanje 'plavog mlaza', a promatrači kažu da su intenzivni bljeskovi trajali samo 10 milisekundi

Plavi mlaz, munja koja puca prema gore iz grmljavinskih oblaka, primijećen je s Međunarodne svemirske stanice. Fenomen je uočio Europski monitor atmosfersko-svemirskih interakcija (ASIM) u blizini otoka Naru u Tihom oceanu, javlja Independent.

U članku objavljenom u znanstvenom časopisu Nature, astronomi su opisali trenutak kada su uočili pet intenzivnih plavih bljeskova, svaki koji je trajao oko 10 milisekundi. Četiri bljeska bila su popraćena malim pulsom ultraljubičastog svjetla, koje se pojavljuju kao prsten koji se brzo širi. Nastaju u interakciji elektrona, radio valova i atmosfere te su poznati kao vilenjaci (elves) (emisije svjetlosti i poremećaji vrlo niske frekvencije zbog izvora elektromagnetskih impulsa).

Peti bljesak poslao je pulsirajući plavi mlaz, oblik munje koja može doseći čak do 50 km u stratosferu i traje manje od sekunde. Europska svemirska agencija (ESA) objavila je umjetničku vizualizaciju fenomena kao prilog članaku u časopisu Nature.

Znanstvenici kažu da bi njihova zapažanja pomoću ASIM-a, "lovca na svemirske oluje", mogla pomoći otkriti kako munja nastaje u oblacima i kako mogu utjecati na koncentraciju stakleničkih plinova u Zemljinoj atmosferi.

Cassiopaea

Rijetke crvene aurore snimljene iznad Utsjokija u Finskoj

crvena aurora
© Rayann Elzein
Arktički fotograf Rayann Elzein cijelo vrijeme vidi polarne svjetlosti nad Utsjokijem u Finskoj. Ali aurore koje je vidio sinoć bile su drugačije. "Bile su crvene", kaže. - Gotovo samo crvene.

"Rijetko sam vidio nešto slično prije", kaže Elzein. "Još sam jednom provjeriobalans bijele boje na svom fotoaparatu kako bih se uvjerio da je sve u redu. Ali to je bila ista temperatura boje kao i na svim mojim ostalim slikama sjevernog svjetla."

"Kasnije smo se počastili uobičajenim kovitlacima zelene, pa čak i ružičaste rubove dušika", kaže on. "Kad se zeleno vrtloženje smirilo, crveno se vratilo."

Komentar: Prije nekoliko dana, 11. listopada, Space Weather izvijestio je da nema sunčeve baklje, da nema izbacivanja koronalne mase (CME), niti bilo kakve solarne aktivnosti. Međutim, otvorila se pukotina u magnetskom polju Zemlje kroz koju se polako kretao solarni vjetar, što je izazvalo "nevjerojatan izljev" polarnih svjetlosti nad Norveškom.
aurora
© Markus VarikAurora snimljeno 11. listopada 2020. @ Tromsø Norveška
U veljači ove godine još jedna pukotina u magnetskom polju Zemlje potaknula je rijetke plave polarne svjetlosti nad Norveškom , neke od 'najčudnijih u godinama'.


Sun

Sunčev oreol snimljen iznad planine Rtanj, Srbija

sunčev oreol srbija
© Facebook / Svemir
Fenomenalna slika snimljena je iznad čuvene planine Rtanj. Nad planinom sija ogroman sunčani oreol. Ljudima nije mnogo trebalo da počnu da dele ovu sliku na društvenim mrežama i pripisuju neobičan fenomen nadaleko poznatim mističnim pričama o planini piramidalnog oblika. Zapravo, za ovu neobičnu scenu postoji naučno objašnjenje.

Sunčev oreol, to jest, Sunčev halo potiče od grčke reči "halos" i prestavlja optički fenomen koji nastaje kada dnevna svetlost obasja kristale koji se nalaze u našoj atmosferi. Oreoli svetlosti mogu da imaju više oblika, od prstenja bele boje do lukova, pa sve do svetlosnih tačaka na nebu.

Mnogi se vide oko Sunca ili Meseca mada postoje zabeleženi slučajevi da se odsjaj pokazuje na suprotnoj strani neba od nebeskog tela o koje se svetlost odbija.

Sunčev halo nije jedini poznat svetlosni fenomen, postoje i stubovi svetlosti ali i takozvana dijamantska prašina koja formira svetlucanje čitavog neba, često u hladnijim predelima.

Ledeni kristali u atmosferi se ponašaju kao prizme i ogledala i u odnosu na to kako prelamaju svetlost izgledaće i oreol koji se oko njih javlja, prenosi Blic.

Sunčev oreol je inače poznat u meteorologiji kao predznak kiše i veruje se da jaka kiša nastupa oko 24 sata nakon što se ukaže na nebu. Zanimljivo je i da je RHMZ upravo to i najavio i to u narednih 48 sati, a vreme će u pojedinim momentima biti smatrano i za opasno.

Nebula

Zapanjujući iridescentni oblaci snimljeni nad planinom Belukha u Sibiru

Iridescent clouds
© Svetlana Kazina"Oblaci na mojim fotografijama su toliko tanki da više izgledaju kao čipka"~ Svetlana Kazina
Lokalna fotografkinja Svetlana Kazina kamerom je uhvatila ovaj rijetki prirodni fenomen.

"Oblaci na mojim fotografijama su toliko tanki da više izgledaju kao čipka", rekla je Svetlana Kazina.

Svetlana Kazina, koja živi među altajskim planinama, snimila je ove nevjerovatne slike šarenog neba nad planinom Belukha, najvišim vrhom Sibira (4,506 metara).

Slike prikazuju tanke oblake koji po bojama nalikuju mjehurićima od sapunice.

Iridescentni oblaci, također poznati kao dugini oblaci, pojavljuju se kada se sunčeva svjetlost lomi kroz kapljice vode u atmosferi.

Komentar: 'Rijetki' i čudesni prizori na nebu postaju sve učestalija pojava na našem planetu: Pogledajte također: SOTT video sažetak zemaljskih promjena - studeni 2019.: Ekstremno vrijeme, planetarno previranje, meteorske vatrene kugle


Cassiopaea

Još jedan "rijetki" gigantski mlaz ovaj put nad Meksičkim zalivom

divovska munja
Mada je glavni savjet američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere da se sklonimo na sigurno kada uočimo munje, pilot Chris Holmes nije mogao poslušati ovu uputu iz jednostavnog razloga - nije bio na površini našeg planeta.

Naime, kada je područje iznad Meksičkog zaljeva 15. listopada zadesilo strašno grmljavinsko nevrijeme, on je usred tog nebeskog predjela letio avionom te se nije imao gdje sakriti.

"Bilo je to nešto najčudesnije što sam vidio"

"Letio sam oko 10.000 metara iznad Meksičkog zaljeva, blizu Yucatana, kada sam ušao u superćeliju punu munja", ispričao je Holmes.

"Tada sam primijetio neke vrlo neobične munje. Superćelija je stvarala puno uspravnih mlazova koji su iskakali prema gore s površine oblaka", kazao je.

"Bilo je to nešto najčudesnije što sam vidio u svojoj zrakoplovnoj karijeri," zaključio je Holmes.

Komentar: Sve veći popis pojava koje proizlaze iz naše atmosfere koja se mijenja:


Cloud Grey

Rijetki undulatus asperatus oblaci iznad planine Dinare

oblaci
© Željko Bekavac
Na hrvatskoj planini Dinari uz granicu s BiH jučer je u popodnevnim satima snimljena zanimljiva vrsta oblaka koji se u stručnoj literaturi nazivaju "undulatus asperatus" oblaci.

Ovaj prizor snimio je iskusni planinar, javio je portal Dalmacijadanas.hr.

Osnivač Cloud Appreciation Societyja, Gavin Pretor Pinney, osoba je odgovorna za skretanje pažnje Kraljevskom meteorološkom društvu na ovu neobičnu formaciju oblaka, kojem je i predložio da bi se isti mogli svrstati u potpuno novu kategoriju.


Komentar: Undulatus Asperatus ili asperatus je formacija oblaka koja je klasificirana tek 2009. godine od strane CAS-a (Cloud Appreciation Society). Prije toga, zadnja klasificirana vrsta oblaka je nazvana cirrus intortus, davne 1951. godine.
Iako smo do sada imali priliku vidjeti asperatuse po cijelom svijetu, najčešće se pojavljuju nad SAD-om, Kanadom, Britanijom, Skandinavijom, Rusijom i polarnim predjelima, no neki su znanstvenici mišljenja da se oni zapravo vide najčešće nad tim predjelima jer su zabilježeni nad naseljenim predjelima, dok su polarni predjeli dobro pokrivenim različitim kamerama koje snimaju područja oko Južnog i Sjevernog pola.



Cloud Grey

Ljubičasto nebo na Floridi: Uragan u blizini, kažu stručnjaci

ljubičasto nebo florida
Ljudi širom Floride, koja je bila u pripravnosti zbog uragana "Dorijan", preplavili su društvene mreže fotografijama neba neobične boje - jako ljubičaste.

Stručnjaci objašnjavaju da je ovakva boja neba moguća kada je uragan u blizini.

Raspršivanje sunčeve svetlosti pomoću molekula vazduha je razlog zašto je nebo plavo danju.

ljubičasto nebo florida

Cloud Grey

Microburst snimljen u Mađarskoj kako bombardira jezero Balaton

neobičan oblak
© Sputnik international
Ogroman oblak nalik onom koji formira atomska bomba viđen je iznad mađarskog jezera Balaton u Mađarskoj.

Ovaj izuzetan fenomen formira se kada se deo oblaka nad jezerom pomeša sa snažnim lokalnim pljuskom, što je dovodi do zapanjujuće duge iznad površine vode.

"U to vreme je na jezeru bilo plivača. Oblak je bio spektakularan. To još nisam videla", rekla je Aleksandra Gregor, jedna od očevidaca, prenose mađarski mediji.

Takve mikroeksplozije mogu da budu katastrofalne za avione u blizini, a izazivaju ih snažne struje tokom oluje ili kiše.

Fenomen može trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, a može se videti sa velikih udaljenosti.

Komentar: Fenomen kišna bomba: Lijep i destruktivni vremenski događaj