https://hr.sott.net/category/14-Znanost-i-tehnologija Znakovi vremena: Svijet za ljude koji misle. Donosi neovisne, alternative vijesti i komentare na svjetske događaje bez predrasuda. hr-hr Originalni sadržaj Copyright 2026 by Znakovi vremena/Sott.net. Za ostale sadržaje, pogledajte naša Fair Use pravila na www.sott.net. Sun, 30 Aug 2026 06:31:46 +0000 https://hr.sott.net/images/sottlogo_rss.jpg SOTT.net https://hr.sott.net https://hr.sott.net/article/49415-Seizmicki-valovi-otkrili-6-dosad-nepoznatih-podrucja-duboko-u-Zemlji Analiza više od dva milijuna seizmičkih zapisa otkrila je šest dosad nezabilježenih područja u blizini granice Zemljine jezgre i plašta. Na dubini od gotovo 2900 kilometara, ondje gdje se čvrsti Zemljin plašt susreće s tekućom vanjskom jezgrom, nalazi se jedan od najmanje poznatih dijelova planeta. Nova analiza seizmičkih valova ondje je izdvojila šest područja koja se ne podudaraju ni s jednom dosad zabilježenom zonom. Znanstvenici nisu izravno snimili šest novih struktura. Seizmički podaci pokazuju da se na tim mjestima vjerojatno nalaze nakupine ili slojevi koji valove raspršuju drukčije od okolnog materijala. Istraživači su time dobili šest područja koja vrijedi podrobnije istražiti. https://hr.sott.net/article/49415-Seizmicki-valovi-otkrili-6-dosad-nepoznatih-podrucja-duboko-u-Zemlji Sun, 30 Aug 2026 06:08:28 +0000 https://hr.sott.net/article/49386-Sibirski-prstenasti-izvor-fotona-Unutar-najnovijeg-ruskog-megaznanstvenog-mjesta Sinkrotron će omogućiti znanstvenicima istraživanje materije na atomskoj razini, od lijekova i metala do tragova meteorita. Najnoviji ruski megaznanstveni pothvat nalazi se nedaleko od rijeke Ob, južno od Novosibirska u Sibiru, oko 3.000 km istočno od Moskve. Sinkrotronski kompleks Sibirskog prstenastog izvora fotona (SKIF) zapravo je ultra-moćni rendgenski mikroskop za istraživanja u rasponu od medicine i kemije do metalurgije i geologije. RT je dobio pristup SKIF-u, najsuvremenijem megaznanstvenom projektu izgrađenom kako bi znanstvenicima omogućio ispitivanje materije na atomskoj razini. SKIF je službeno otkrio ruski predsjednik Vladimir Putin ranije ovog mjeseca. U to vrijeme rekao je da je otvorenje odgođeno s 2024. jer strani dobavljači nisu uspjeli isporučiti određenu opremu zbog zapadnih sankcija, prisiljavajući ruske timove da ključne komponente reproduciraju u zemlji. Sada se očekuje da će prve istraživačke stanice ući u pogon prije kraja godine. https://hr.sott.net/article/49386-Sibirski-prstenasti-izvor-fotona-Unutar-najnovijeg-ruskog-megaznanstvenog-mjesta Thu, 27 Aug 2026 02:50:32 +0000 https://hr.sott.net/article/49380-Svemir-nije-prazan-vise-od-99-posto-vidljive-tvari-je-plazma Plazma nije samo užareni plin. Ona provodi električnu struju, snažno reagira na magnetska polja i povezuje Sunce, planete, zvijezde i međuzvjezdani prostor. Na Zemlji smo okruženi čvrstim tvarima, tekućinama i plinovima. U svemiru je slika drukčija: većina obične, odnosno vidljive tvari nije ni čvrsta, ni tekuća, ni neutralni plin, nego plazma. Procjene NASA-e i Europske svemirske agencije pokazuju da je u tom stanju više od 99 posto vidljive tvari u svemiru. To, naravno, ne znači da su planeti i asteroidi plazma, niti da je svaka pojava koju vidimo kroz teleskop takva. Naš se planet sastoji ponajprije od stijena, metala i vode, dok je njegova atmosfera pretežno sastavljena od neutralnog plina. Riječ je o kozmičkom prosjeku: najveći dio vidljive tvari čine zvijezde, njihove atmosfere i razrijeđeni plin između zvijezda i galaksija. https://hr.sott.net/article/49380-Svemir-nije-prazan-vise-od-99-posto-vidljive-tvari-je-plazma Wed, 26 Aug 2026 04:35:47 +0000 https://hr.sott.net/article/49372-Astronomi-prvi-put-potvrdili-cetverostruki-sustav-u-kojem-jedan-par-pomracuje-drugi TIC 433545934 čine dvije binarne skupine koje kruže jedna oko druge, a povremeno se i međusobno pomračuju, što stvara rijedak trostruki pad sjaja. Astronomi su prvi put potvrdili četverostruki zvjezdani sustav u kojem se, osim pomrčina unutar dvaju binarnih parova, događa i pomrčina između samih parova. U sustavu TIC 433545934 jedna binarna skupina povremeno prolazi ispred druge, a NASA-in svemirski teleskop TESS pritom je zabilježio tri uzastopna pada sjaja. Rezultati su opisani u radu objavljenom na arXivu, koji je prema zapisu rada prihvaćen za objavu u časopisu Astronomy & Astrophysics. Autori ga opisuju kao prvi potvrđeni 2+2 sustav koji pokazuje i pomrčine unutar parova i pomrčine između njih. https://hr.sott.net/article/49372-Astronomi-prvi-put-potvrdili-cetverostruki-sustav-u-kojem-jedan-par-pomracuje-drugi Tue, 25 Aug 2026 04:35:58 +0000 https://hr.sott.net/article/49324-Talijanski-znanstvenici-kladili-su-se-na-hobotnicu-u-borbi-protiv-invazije-plavih-rakova Talijanski znanstvenici puštaju tisuće malih hobotnica u Jadransko more u pokušaju da suzbiju invazivnu vrstu plavog raka koja uništava lokalni uzgoj školjaka. Tim sa Sveučilišta u Bologni vjeruje da obična hobotnica može pomoći u kontroli populacije rakova, piše Phys.org. Plavi rak potječe s atlantske obale Sjeverne Amerike, a u Sredozemlje je stigao prije više desetljeća, najvjerojatnije balastnim vodama teretnih brodova. Populacija mu se posljednjih godina naglo povećala, što talijanska vlada i ribarske udruge povezuju sa zagrijavanjem mora i klimatskim promjenama. "Hobotnicu smo odabrali jer je ona prirodni i vrlo učinkovit predator rakova", pojasnio je za AFP istraživač Antonio Casalini. https://hr.sott.net/article/49324-Talijanski-znanstvenici-kladili-su-se-na-hobotnicu-u-borbi-protiv-invazije-plavih-rakova Thu, 20 Aug 2026 06:55:50 +0000 https://hr.sott.net/article/49254-SKIF-Najmocniji-ruski-rendgenski-mikroskop-poceo-jes-radom-u-blizini-Novosibirska Sibirski prstenasti izvor fotona (SKIF) službeno je otvoren u znanstvenom gradu Koltsovo u blizini Novosibirska. Objekt može razlučiti strukture do atomske razine i pratiti kemijske reakcije u stvarnom vremenu. Predsjednik Vladimir Putin osobno je pokrenuo kompleks, koji uključuje 34 zgrade i građevine, te potpisao komemorativnu ploču kojom se obilježava njegovo otvorenje. SKIF je više od moćnog znanstvenog instrumenta. To je prvi ruski izvor sinkrotronskog zračenja četvrte generacije koji radi na energiji od 3 gigaelektrovolta (GeV). Jednostavno rečeno, objekt ubrzava elektrone do brzina bliskih brzinama svjetlosti i prisiljava ih da emitiraju izuzetno intenzivan snop rendgenskih zraka. Znanstvenici usmjeravaju snop na uzorke kako bi proučavali njihove strukture na mikro i nanoskali, sve do rasporeda pojedinačnih atoma unutar molekula. https://hr.sott.net/article/49254-SKIF-Najmocniji-ruski-rendgenski-mikroskop-poceo-jes-radom-u-blizini-Novosibirska Thu, 13 Aug 2026 02:28:56 +0000 https://hr.sott.net/article/49236-Kim-Dotcom-Umjetna-inteligencija-ce-znati-sve-o-svima Internetski poduzetnik upozorio je da bi nove tehnologije mogle dodatno unaprijediti nadzor i dati Washingtonu pristup ogromnim bazama podataka osobnih podataka. Internetski poduzetnik Kim Dotcom upozorio je da bi umjetna inteligencija s vremenom mogla dobiti neviđen uvid u živote ljudi. Rekao je da bi tehnologija mogla okupiti ogromne količine osobnih podataka, omogućujući sustavima umjetne inteligencije da izrađuju vrlo detaljne profile pojedinaca. Tehnologija bi mogla dramatično proširiti doseg američkog nadzora, prema Dotcomu. Dodao je da bi sustavi umjetne inteligencije mogli dobiti pristup vladinim bazama podataka koje sadrže ogromne količine informacija o građanima. Osnivač usluge dijeljenja datoteka Megaupload rekao je u intervjuu s Tuckerom Carlsonom objavljenom u petak: "Umjetna inteligencija je vrlo opasna jer će dobiti pristup američkoj bazi podataka. Dakle, umjetna inteligencija će znati sve o svima." https://hr.sott.net/article/49236-Kim-Dotcom-Umjetna-inteligencija-ce-znati-sve-o-svima Tue, 11 Aug 2026 03:20:17 +0000 https://hr.sott.net/article/49222-Pjev-ptica-i-kitova-pokazuje-obrasce-slicne-ljudskom-jeziku Novo istraživanje, o kojem piše Phys.org, otkrilo je da pjev bengalskih zeba slijedi iste statističke obrasce kao ljudski jezik. Znanstvenici su ustanovili da ptice organiziraju svoje pjesme prema istim matematičkim pravilima koja ljudima olakšavaju učenje i prenošenje jezika s generacije na generaciju. Otkriće dolazi samo nekoliko mjeseci nakon sličnih rezultata dobivenih proučavanjem pjesme grbavih kitova te otvara novo poglavlje u razumijevanju evolucije komunikacije. Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Advances, a proveli su ga znanstvenici sa Sveučilišta u Edinburghu, Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu i japanskog Sveučilišta Teikyo. Cilj im je bio utvrditi postoje li u životinjskim komunikacijskim sustavima obrasci koji nalikuju ljudskom jeziku. Dugo se smatralo da je jezik jedinstvena ljudska osobina. Iako mnoge životinje međusobno komuniciraju, ljudski jezik smatrao se posebnim zbog svoje složenosti i načina na koji se uči. Novo istraživanje sugerira da barem... https://hr.sott.net/article/49222-Pjev-ptica-i-kitova-pokazuje-obrasce-slicne-ljudskom-jeziku Mon, 10 Aug 2026 02:58:32 +0000 https://hr.sott.net/article/49213-Juznokorejski-orbiter-snimio-krater-koji-je-nastao-nakon-udara-SpaceX-ove-rakete-u-Mjesec Južnokorejska sonda Danuri snimila je područje Mjeseca prije i nakon što je potrošeni gornji stupanj SpaceX-ove rakete Falcon 9 ondje ostavio novi krater. Usporedne fotografije, koje je KASA objavila dan poslije udara, pokazuju promjenu reljefa i materijal raspršen oko mjesta sudara u blizini Einsteinova kratera. Udar se dogodio 5. kolovoza u 6:34 po univerzalnom vremenu, odnosno u 15:34 po korejskom vremenu. U Mjesec nije udarila cijela raketa Falcon 9, nego njezin gornji stupanj koji je nakon lansiranja ostao u visokoj Zemljinoj orbiti. Riječ je o rijetkom slučaju u kojem su istraživači imali snimke terena i prije i nakon udara poznatog umjetnog objekta. https://hr.sott.net/article/49213-Juznokorejski-orbiter-snimio-krater-koji-je-nastao-nakon-udara-SpaceX-ove-rakete-u-Mjesec Sat, 08 Aug 2026 06:28:46 +0000 https://hr.sott.net/article/49194-Gdje-je-gravitacija-najjaca-a-gdje-najslabija-na-Zemlji Zemlja je masivan planet, ali ne formira doista savršenu sferu. Evo kako razumjeti naše najjače i najslabije gravitacijske točke. Ako skupite dovoljno mase na jednom mjestu, sve dok se pojedinačne čestice unutra ne kreću prebrzo, vaša će masa postati gravitacijski vezana. Ako je ta masa sastavljena od atoma - čestica koje se mogu sudarati, izmjenjivati ​​energiju i moment te se lijepiti - tada može formirati i čvrsti objekt. Ako je ukupna masa dovoljno velika, nećete samo stvoriti čvrsti objekt koji je gravitacijski vezan, već ćete dosegnuti stanje poznato kao hidrostatska ravnoteža: gdje je oblik vašeg objekta prvenstveno određen kombinacijom gravitacije i rotacije. Ako se uopće ne okrećete, formirat ćete sferu, ali ako se okrećete, formirat ćete oblik "spljeskane sfere": spljošteni sferoid. Na vrhu tog ukupnog oblika, budući da imamo nekoliko slojeva Zemlje različitih gustoća, manje gusti slojevi "lebde" na vrhu gušćih. Zemljina kora, posebno, sastoji se uglavnom od čvrstih... https://hr.sott.net/article/49194-Gdje-je-gravitacija-najjaca-a-gdje-najslabija-na-Zemlji Fri, 07 Aug 2026 03:19:15 +0000 https://hr.sott.net/article/49193-Nove-snimke-Sunca-otkrile-dosad-najdetaljniji-prikaz-njegove-uzarene-povrsine Naučnici su objavili dosad najdetaljnije snimke površine Sunca, nastale pomoću teleskopa Daniel K. Inouye na havajskom otoku Maui, a rezultati su objavljeni u srijedu u časopisu Nature. Istraživači su snimke prvobitno napravili kako bi fino podesili teleskop i testirali njegove krajnje mogućnosti. Kada su analizirali rezultate, utvrdili su da su zabilježili sjajni vanjski sloj Sunca u većoj rezoluciji nego ikada ranije. Na površini su uočili neobične, perjaste obrasce koji se talasaju. Solarna fizičarka Ruizhu Chen sa Univerziteta Stanford, koja nije učestvovala u istraživanju, rekla je da je prizor podsjeća na poznata slikarska djela: "To me podsjeća na poznate slike, poput kovitlajućeg neba u Van Goghovoj Zvjezdanoj noći." https://hr.sott.net/article/49193-Nove-snimke-Sunca-otkrile-dosad-najdetaljniji-prikaz-njegove-uzarene-povrsine Thu, 06 Aug 2026 05:08:31 +0000 https://hr.sott.net/article/49181-Znanstvenici-otkrili-nikad-prije-videnu-metalnu-leguru-iskovanu-unutar-atomske-vatrene-kugle-iz-Hirosime Istraživačka grupa koju vodi Sveučilište u Firenci identificirala je, u staklenim krhotinama nastalim bombardiranjem 6. kolovoza 1945., složenu metalnu fazu nastalu u ekstremnim uvjetima temperature, miješanja i vrlo brzog hlađenja. Novo znanstveno otkriće baca svjetlo na ekstremne fizikalno-kemijske procese uzrokovane nuklearnim eksplozijama. Istraživački tim, kojim koordinira Luca Bindi s Odjela za znanosti o Zemlji Sveučilišta u Firenci, identificirao je prethodno nepoznatu višekomponentnu metalnu leguru, sačuvanu unutar čestice hirošimaita, staklastog materijala nastalog tijekom atomske eksplozije u Hirošimi. Legura je pronađena u mikroskopskoj metalnoj granuli ugrađenoj u staklastu matricu iz pijeska Hirošimskog zaljeva. Analize su otkrile sastav bogat silicijem koji se sastoji od više metalnih elemenata, uključujući željezo, krom, nikal, mangan, molibden, silicij i aluminij. https://hr.sott.net/article/49181-Znanstvenici-otkrili-nikad-prije-videnu-metalnu-leguru-iskovanu-unutar-atomske-vatrene-kugle-iz-Hirosime Wed, 05 Aug 2026 06:29:41 +0000 https://hr.sott.net/article/49134-Eksplozija-crne-rupe-dosegla-je-300000-svjetlosnih-godina Tim istraživača otkrio je da su vjetrovi koje stvaraju supermasivne crne rupe 100 puta snažniji nego što se prije mislilo, noseći energiju na udaljenosti od približno 300.000 svjetlosnih godina. Otkriće pokazuje da ovi eksplozivni vjetrovi utječu na golemo prostranstvo svemira izvan galaksija koje nastanjuju. "Crne rupe su uglavnom poznate po usisavanju materije, ali također izbacuju plin u obliku snažnih vjetrova", kaže Satoshi Yamada, docent na Frontier Institute for Interdisciplinary Sciences (FRIS) Sveučilišta Tohoku. "Smatralo se da su ovi vjetrovi sadržani unutar galaksije, ali naša studija otkrila je da je sila neizmjerno snažnija nego što se prije mislilo." Yamada i njegov tim, koji su činili kolege sa Sveučilišta Kanazawa i Sveučilišta Tokyo Metropolitan, iskoristili su satelit XRISM za rendgensku astronomiju kako bi promatrali aktivnost kvazara H1821+643, koji se nalazi u zviježđu Zmaja, približno 3,4 milijarde svjetlosnih godina od Zemlje. Kvazari su izuzetno sjajni... https://hr.sott.net/article/49134-Eksplozija-crne-rupe-dosegla-je-300000-svjetlosnih-godina Fri, 31 Jul 2026 08:51:45 +0000 https://hr.sott.net/article/49118-Studija-drevne-DNK-pronalazi-izgubljenu-himalajsku-populaciju-u-indijskog-spilji-Ladakh Analiza ostataka deset ljudi iz špilje Old Lady Spider Cave u Ladakhu otkrila je dosad nepoznatu drevnu populaciju. Živjeli su prije oko 1.500 godina, a njihovo je genetsko nasljeđe bilo gotovo podjednako povezano s populacijama sjeverne Indije i drevnim Tibetancima. Analiza drevne DNK s posmrtnih ostataka deset osoba pronađenih u špilji Old Lady Spider Cave u Ladakhu otkrila je populaciju koja dosad nije bila prepoznata u genetskoj povijesti Himalaje. Ti su ljudi živjeli prije približno 1.500 godina, a njihov je genetski sastav danas iznimno rijedak. https://hr.sott.net/article/49118-Studija-drevne-DNK-pronalazi-izgubljenu-himalajsku-populaciju-u-indijskog-spilji-Ladakh Thu, 30 Jul 2026 05:28:27 +0000 https://hr.sott.net/article/49105-Cini-se-da-najvece-Zemljine-katastrofe-slijede-misteriozni-puls-od-27-milijuna-godina Masovna izumiranja, goleme vulkanske erupcije i oceani koji naglo ostaju bez kisika na prvi pogled nemaju mnogo zajedničkog, osim katastrofalnih razmjera. Ipak, znanstvenici se desetljećima pitaju slijede li ti naizgled nepovezani događaji skriveni ritam koji se proteže stotinama milijuna godina, piše ScienceAlert. Puls od 27,5 milijuna godina Ideja o dugoročnom ritmu u geološkoj povijesti Zemlje nije nova i o njoj se raspravlja još od 1980-ih. Tada su istraživanja prvi put ukazala na mogućnost da se masovna izumiranja i drugi ključni geološki događaji ponavljaju u pravilnim razmacima. Iako su i kasnije studije uočavale slične obrasce, cijela je zamisao ostala kontroverzna. https://hr.sott.net/article/49105-Cini-se-da-najvece-Zemljine-katastrofe-slijede-misteriozni-puls-od-27-milijuna-godina Wed, 29 Jul 2026 06:07:23 +0000 https://hr.sott.net/article/49096-Elektrokultura-Bakrena-zica-povecava-prinose-bez-kemije Elektrokultura, metoda koja koristi jednostavnu bakrenu žicu za hvatanje atmosferske električne energije, povećava prinose do deseterostruko bez ikakvih kemijskih gnojiva. Zamislite da možete deseterostruko povećati prinose svog vrta bez dodavanja ijedne kapi kemijskog gnojiva, jednostavnim korištenjem nevidljivih sila prirode. Svi smo naučili da za veće prinose trebamo obogaćivati tlo sve više hranjivim tvarima. Međutim, početkom 20. stoljeća otkriće je gotovo preokrenulo zakone poljoprivrede: elektrokultura. Ova metoda, koja se sastoji od hvatanja atmosferske električne energije pomoću jednostavne bakrene žice, dala je tako spektakularne rezultate da je na kraju zaprijetila novonastaloj i moćnoj industriji. https://hr.sott.net/article/49096-Elektrokultura-Bakrena-zica-povecava-prinose-bez-kemije Tue, 28 Jul 2026 03:06:55 +0000 https://hr.sott.net/article/49088-Istrazivaci-upozoravaju-da-gubitak-kisika-pod-vodom-ugrozava-stabilnost-Zemlje Znanstvenici predvođeni Oceanografskim institutom Scripps na UC San Diegu upozoravaju kako kisik brzo nestaje iz oceana i slatkovodnih sustava. Neke od rezultirajućih promjena mogle bi trajati stoljećima i možda neće biti reverzibilne unutar ljudskog života. Novi pregled ispituje vodenu deoksigenaciju, koja se odnosi na smanjenje razine otopljenog kisika u oceanu (deoksigenacija oceana), obalnim vodama, rijekama, jezerima i potocima. Istraživači su procijenili kako ovaj rastući problem djeluje na devet glavnih procesa Zemljinog sustava uključenih u okvir Planetarne granice. Uveden 2009. godine, okvir identificira okolišne procese koji su bitni za održavanje stabilnog i otpornog planeta. Također prati kako ljudska aktivnost gura te sustave izvan sigurnih uvjeta. Devet planetarnih granica su klimatske promjene, zakiseljavanje oceana, gubitak bioraznolikosti, opterećenje atmosferskim aerosolima, oštećenje stratosferskog ozona, promjene slatke vode, promjene korištenja zemljišta,... https://hr.sott.net/article/49088-Istrazivaci-upozoravaju-da-gubitak-kisika-pod-vodom-ugrozava-stabilnost-Zemlje Sun, 26 Jul 2026 06:32:09 +0000 https://hr.sott.net/article/49071-NASA-in-astronaut-dijeli-sliku-kristala-lijevka-koji-raste-na-svemirskoj-postaji-a-koji-izgleda-nemoguce Astronauti su na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) uzgojili kristal nalik svitku, a njegov neobičan oblik otkriva što se događa s običnim solima kada gravitacija prestane voditi predstavu. Astronauti su uzgojili uobičajeni kristal u svemiru - ali ova izvanzemaljska verzija pokazuje vrlo neobično ponašanje. Pod mikroskopom kristal više nalikuje sićušnoj futurističkoj skulpturi nego nečemu što se prirodno formiralo. Sklop nalik piramidi uvija se u stepenaste slojeve, čineći se gotovo previše urednim da bi bio stvaran. Ali prema znanstvenicima, upečatljiv oblik je ono što se događa kada gravitacija prestane diktirati. Slika, koju je 18. srpnja podijelio NASA-in astronaut Don Pettit, i prateći video snimljeni su na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) i prikazuju kristale kalijevog klorida koji rastu u mikrogravitaciji - gotovo bestežinskom okruženju kakvo se doživljava u orbiti. https://hr.sott.net/article/49071-NASA-in-astronaut-dijeli-sliku-kristala-lijevka-koji-raste-na-svemirskoj-postaji-a-koji-izgleda-nemoguce Fri, 24 Jul 2026 06:56:32 +0000 https://hr.sott.net/article/49060-NASA-upozorava-znanstvenike-da-podcjenjuju-najgori-moguci-scenarij-solarne-oluje Kao da rastući rizik od globalne ekonomske katastrofe koja proizlazi iz američko-izraelskog rata protiv Irana nije dovoljan razlog za zabrinutost, istraživači u NASA-inom Centru za svemirske letove Goddard upozoravaju da su pogrešni izračuni i lažne pretpostavke možda rezultirali ogromnim podcjenjivanjem najgorih mogućih učinaka solarne oluje. Solarne oluje su događaji u kojima sunce doživljava masivnu eksploziju energije, nabijenih čestica i magnetskih polja. Od solarnih baklji do izbačaja koronalne mase (CME), ove eksplozije predstavljaju opasnost za sve vrste elektronike, od vašeg mobitela, računala i automobila do benzinskih pumpi, aviona, elektrana i svega između. Najgori takav događaj u zabilježenoj povijesti bio je Carringtonov događaj iz 1859. Procjenjuje se da je bio snažan kao 10 milijardi atomskih bombi, a uzrokovao je kvar telegrafa diljem Europe. Mnogo skromniji događaj 2003. poremetio je navigacijska računala FAA-e na više od 24 sata, te je FAA bila potaknuta da... https://hr.sott.net/article/49060-NASA-upozorava-znanstvenike-da-podcjenjuju-najgori-moguci-scenarij-solarne-oluje Thu, 23 Jul 2026 02:26:36 +0000 https://hr.sott.net/article/49054-OpenAI-tvrdi-da-je-njihova-AI-tehnologija-djelovala-samostalno-u-hakerskom-napadu-na-drugu-tvrtku OpenAI je saopćio da je tokom interne evaluacije njegov sistem umjetne inteligencije samostalno upao u servere kompanije Hugging Face, koristeći ukradene pristupne podatke i nepoznatu ranjivost. Kompanija je incident opisala kao dosad nezabilježen slučaj u kojem je AI agent djelovao autonomno kako bi ostvario usko postavljen cilj testiranja. Prema navodima OpenAI-ja, sistem je otišao do krajnjih granica da bi došao do tajnih informacija i tako "varao" evaluaciju modela. Izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman naveo je da je riječ o značajnom sigurnosnom incidentu tokom procjene modela. "AI ubrzava otkrivanje i iskorištavanje ranjivosti. Primarna lekcija iz ovog incidenta je da sigurnost modela i zaštitne mjere moraju pratiti brzo napredujuće sposobnosti", naveo je. https://hr.sott.net/article/49054-OpenAI-tvrdi-da-je-njihova-AI-tehnologija-djelovala-samostalno-u-hakerskom-napadu-na-drugu-tvrtku Wed, 22 Jul 2026 06:04:09 +0000 https://hr.sott.net/article/49044-Znanstvenici-potvrduju-da-je-jama-siroka-24-kilometra-pronadena-na-Google-kartama-drevni-meteorski-krater Znanstvenici su potvrdili da je velika udubina u kanadskoj regiji Côte-Nord u Quebecu, koju je 2024. na aplikaciji Google Maps uočio amaterski astronom Joël Lapointe, zapravo udarni krater asteroida, star 390 milijuna godina. Prilikom planiranja kampiranja oko jezera Marsal, Lapointe je primijetio gotovo savršen prsten promjera 25 km te je kontaktirao francuskog geofizičara Pierrea Rochettea. Nakon što su početna ispitivanja uzoraka otkrila prisutnost cirkona - minerala koji često nastaje pri udarima meteorita - tim geologa predvođen Gordonom Osinskim, profesorom planetarne geologije na Sveučilištu Western, u listopadu 2025. osobno je posjetio nepristupačan teren kako bi potvrdio podrijetlo strukture. https://hr.sott.net/article/49044-Znanstvenici-potvrduju-da-je-jama-siroka-24-kilometra-pronadena-na-Google-kartama-drevni-meteorski-krater Tue, 21 Jul 2026 06:03:34 +0000 https://hr.sott.net/article/49034-Stoljetna-zvjezdana-misterija-bi-napokon-mogla-imati-objasnjenje U starim zvjezdanim katalozima Theta Eridani zauzima mjesto koje joj današnje nebo ne daje. Hiparh, Ptolemej i al-Sufi opisali su je kao osobito sjajnu zvijezdu, iako danas ne pripada vrhu noćnog neba. Nova analiza sada otvara mogućnost da problem nije bio u njihovim očima, nego u zvijezdi koja se u međuvremenu promijenila. U novoj analizi Idel Waisberg i Boaz Katz predlažu da je Theta Eridani možda stoljećima prolazila kroz razdoblje pojačanog sjaja. Ako se taj model potvrdi, jedna naizgled čudna bilješka iz povijesti astronomije mogla bi postati trag rijetke faze u životu bliskog zvjezdanog para. https://hr.sott.net/article/49034-Stoljetna-zvjezdana-misterija-bi-napokon-mogla-imati-objasnjenje Mon, 20 Jul 2026 06:40:25 +0000 https://hr.sott.net/article/49025-Astronomi-otkrili-atmosferu-na-susjednoj-super-Zemlji Astronomi su prvi put otkrili atmosferu na stjenovitom planetu koji kruži u nastanjivoj zoni druge zvijezde. Na egzoplanetu LHS 1140 b, udaljenom oko 48 svjetlosnih godina, izmjerili su helij koji izlazi iz njegovih gornjih slojeva atmosfere. Otkriće je važno zato što se ne odnosi na veliki plinoviti planet, nego na stjenoviti svijet. LHS 1140 b ima više od pet Zemljinih masa i pripada skupini super-Zemalja. Rezultati su objavljeni u časopisu Science. Blisko razmaknuti tranziti omogućili su usporedbu spektara LHS 1140 b kruži oko hladnog crvenog patuljka. Dana 23. rujna 2024. oba su poznata planeta tog sustava prošla ispred svoje zvijezde tijekom opažanja teleskopom Magellan/Clay u čileanskoj zvjezdarnici Las Campanas. Tranziti LHS-a 1140 c i LHS-a 1140 b bili su razdvojeni samo 39 minuta. To je omogućilo usporedbu njihovih spektara tijekom iste promatračke noći. Kada planet prolazi ispred zvijezde, dio zvjezdane svjetlosti prolazi kroz plin iznad njega. Taj plin ostavlja... https://hr.sott.net/article/49025-Astronomi-otkrili-atmosferu-na-susjednoj-super-Zemlji Sun, 19 Jul 2026 04:18:30 +0000 https://hr.sott.net/article/49006-Izvanzemaljska-kemija-otkrivena-na-meteoritu-koji-je-propao-kroz-krov-kuce-u-New-Jerseyju U utorak, 16. srpnja 2024., stanovnici nekoliko saveznih država na sjeveroistoku SAD-a na nebu su ugledali vatrenu kuglu (veoma sjajan meteor), nakon čega je meteorit teži od 1 kg probio krov obiteljske kuće u gradiću Hillsboroughu (New Jersey), no pritom nitko nije bio ozlijeđen. Jurio je brzinom od 14,4 km/sek, no zbog svoje iznimno krhke strukture raspao se na visini od oko 35,4 km iznad tla. Taj nesvakidašnji događaj omogućio je znanstvenicima jedinstven uvid u povijest vode u ranom Sunčevu sustavu. Rezultati detaljne analize objavljeni su u srijedu u časopisu Science Advances. Istraživanje je predvodio Peter Jenniskens, viši znanstvenik s instituta SETI i NASA-ina istraživačkog centra Ames. Vlasnici kuće, koji su željeli ostati anonimni, odmah su reagirali - prije nego što je te večeri pala kiša, zakrpali su rupu na krovu i u jednokratnim rukavicama sakupili crne krhotine i prašinu s kreveta i tepiha, te ih pohranili u aluminijsku foliju i staklene posude. Time je spriječeno... https://hr.sott.net/article/49006-Izvanzemaljska-kemija-otkrivena-na-meteoritu-koji-je-propao-kroz-krov-kuce-u-New-Jerseyju Fri, 17 Jul 2026 09:08:07 +0000 https://hr.sott.net/article/49001-Misterij-smrti-obitelji-Medici-mogao-bi-biti-rijesen-DNK-analizom-nakon-vise-od-400-godina Stoljećima su kružile glasine o misterioznoj smrti velikog vojvode Francesca I. de' Medicija i njegove supruge Biance Cappello, članova moćne talijanske dinastije. Nagađalo se da je par otrovan, no znanstvenici sada vjeruju da su pronašli pravi uzrok smrti star više od 400 godina - nije bilo ubojstvo, već malarija. O novim saznanjima koja bi mogla riješiti jednu od najvećih zagonetki renesanse piše CNN. Sumnje koje traju stoljećima Veliki vojvoda Francesco I. i njegova supruga Bianca Cappello umrli su 1587. godine u razmaku od samo nekoliko sati, nakon višednevne agonije. Službeni uzrok smrti bila je malarija, što je bilo logično s obzirom na simptome poput isprekidane groznice. Međutim, odmah su se proširile glasine o ubojstvu, a prst sumnje uprt je u Francescovog mlađeg brata i suparnika, Ferdinanda. Ferdinando je bio idući u nasljednom redu za prijestolje, no postojala je opasnost da ga preskoči Francescov izvanbračni sin Antonio. https://hr.sott.net/article/49001-Misterij-smrti-obitelji-Medici-mogao-bi-biti-rijesen-DNK-analizom-nakon-vise-od-400-godina Thu, 16 Jul 2026 04:12:55 +0000 https://hr.sott.net/article/48965-Znanstvenici-prvi-put-svjedocili-stvaranju-nove-Zemljine-kore Većina Zemljinih kora nastaje u okeanskoj "tvornici" skrivenoj duboko ispod mora, daleko od ljudskih pogleda. Znanstvenici su sada, prvi put u historiji, uspjeli zabilježiti taj proces u stvarnom vremenu, svjedočeći kataklizmičkom događaju u kojem se okeansko dno doslovno raspuklo i stvorilo potpuno novi dio kore. Nevjerovatni prizori zabilježeni su na Jugoistočnom indijskom hrptu, piše Science Alert. Sustav srednjooceanskih hrptova, dug oko 65.000 kilometara, označava granice na kojima se susreću Zemljine tektonske ploče. U tim dubinama, daleko od sunčeve svjetlosti, ogromne sile razdvajaju morsko dno, au nastalu pukotinu prodire magma. Ona se zatim hladi i stvrdnjava, stvarajući novu koru. Na taj način nastalo je više od dvije trećine Zemljine površine. https://hr.sott.net/article/48965-Znanstvenici-prvi-put-svjedocili-stvaranju-nove-Zemljine-kore Sun, 12 Jul 2026 06:26:48 +0000 https://hr.sott.net/article/48948-Je-li-nas-neka-prolazeca-zvijezda-obasula-kometima Možda proživljavamo kišu kometa koju je stvorila zvijezda koja je prije milijuna godina potresla Oortov oblak oko Sunčevog sustava. Daleko iza Plutona, golemi, ledeni rezervoar obavija naš Sunčev sustav: Oortov oblak, rodno mjesto kometa. Sada su dva astronoma otkrila da je bliski susret s drugom zvijezdom mogao poslati niz kometa iz Oortovog oblaka na putovanje u naš unutarnji Sunčev sustav. Astronomi, predvođeni Nathanom Kaibom (Institut za planetarne znanosti), prepoznali su ovaj davni zvjezdani prelet po anomalijama koje je stvorio u orbitama dugoperiodičnih kometa. Ovi kometi kruže po vrlo eliptičnim putanjama, a potrebno im je tisuće do milijune godina da završe svoje putovanje oko Sunca. Takvi kometi dolaze iz Oortovog oblaka. https://hr.sott.net/article/48948-Je-li-nas-neka-prolazeca-zvijezda-obasula-kometima Fri, 10 Jul 2026 06:36:55 +0000 https://hr.sott.net/article/48936-Asteroid-Torifune-ima-neobican-dvostruki-oblik-Sonda-Hayabusa2-snimila-ga-je-iz-neposredne-blizine Japanska sonda Hayabusa2 poslala je rijetku snimku asteroida Torifune, malog tijela blizu Zemlje koje se pokazalo znatno neobičnijim nego što se znalo iz ranijih promatranja. Nova fotografija otkriva dvostruki, izduženi oblik asteroida i donosi podatke koji bi mogli biti važni za buduće misije planetarne obrane. Torifune više nije samo nejasan objekt u blizini Zemlje Japanska agencija za istraživanje svemira JAXA objavila je novu fotografiju asteroida Torifune, nastalu tijekom bliskog preleta sonde Hayabusa2. Riječ je o asteroidu bliskom Zemlji, skupini objekata koje znanstvenici posebno prate jer njihove putanje prolaze kroz naše kozmičko susjedstvo. Torifune je i prije bio poznat kao izduženo tijelo, ali njegova stvarna površina i detaljan oblik nisu bili poznati. Nova snimka pokazuje da asteroid ima izrazito neobičnu građu, s dva zaobljena dijela spojena u jednu cjelinu. Upravo je taj oblik najviše iznenadio istraživače. https://hr.sott.net/article/48936-Asteroid-Torifune-ima-neobican-dvostruki-oblik-Sonda-Hayabusa2-snimila-ga-je-iz-neposredne-blizine Wed, 08 Jul 2026 06:36:50 +0000 https://hr.sott.net/article/48930-Znanstvenici-otkrili-73-vulkanske-kaldere-skrivene-na-dnu-oceana Znanstvenici su, koristeći se umjetnom inteligencijom, otkrili 73 dosad nepoznate vulkanske kaldere skrivene na dnu oceana. Ovo otkriće, koje više nego utrostručuje broj poznatih podmorskih kaldera, moglo bi biti ključno za procjenu budućih vulkanskih opasnosti. Istraživanje je predvodio tim vulkanologa Andrea Verolina sa Sveučilišta Paris-Saclay u Francuskoj, piše Science Alert. Opasnosti s morskog dna Većina vulkanske aktivnosti na Zemlji odvija se pod morem, gdje se tektonske ploče neprestano pomiču, sudaraju i podvlače jedna pod drugu. Iako je većina tih erupcija relativno blaga, povremeno se događaju i dramatičniji izljevi. Na mjestima takvih erupcija mogu nastati kaldere, goleme depresije nalik kraterima koje se formiraju kada se tlo uruši u ispražnjenu magmatsku komoru vulkana. Neke su odavno neaktivne, no druge mogu označavati vulkanske sustave koji bi ponovno mogli eruptirati. https://hr.sott.net/article/48930-Znanstvenici-otkrili-73-vulkanske-kaldere-skrivene-na-dnu-oceana Tue, 07 Jul 2026 06:50:07 +0000 https://hr.sott.net/article/48895-Prva-sinteticka-stanica-na-svijetus-potpunim-zivotnim-ciklusom-mogla-bi-revolucionirati-bioloski-inzenjering Znanstvenici sa Sveučilišta u Minnesoti objavili su da su stvorili prvu sintetičku stanicu u potpunosti izgrađenu od neživih komponenti te svjedočili njezinom cjelokupnom "životnom" ciklusu, uključujući i diobu. Projekt nazvan SpudCell predstavlja značajan korak u sintetičkoj biologiji, iako istraživanje još čeka službenu objavu i stručnu recenziju, piše ScienceAlert. Dokaz da životu ne treba "čarobna iskra" "Ovo je najfascinantnija i najvažnija stvar koju sam ikada napravila u svom radu, a spoznaja da se to stvarno događa prilično je sporo sjedala", izjavila je sintetička biologinja Kate Adamala, jedna od voditeljica projekta. "U kemiji smo replicirali ono što je prije bilo moguće samo u biologiji: potpuni skup staničnog ponašanja. To dokazuje da najosnovnije životne funkcije, poput rasta i replikacije, ne trebaju nikakvu tajanstvenu, čarobnu iskru", pojasnila je. https://hr.sott.net/article/48895-Prva-sinteticka-stanica-na-svijetus-potpunim-zivotnim-ciklusom-mogla-bi-revolucionirati-bioloski-inzenjering Sat, 04 Jul 2026 03:27:51 +0000 https://hr.sott.net/article/48883-Kako-se-zapadnolondonski-dabrovi-bores-poplavama Kolonija dabrova, koje ponovno naseljava područje zapadnog Londona, pomogla je spriječiti poplave na obližnjoj željezničkoj postaji, potvrdio je projekt koji stoji iza njihova povratka. Iz projekta Ealing Beaver navode kako postaja Greenford, koja se nalazi nizvodno od močvarnog staništa ovih sisavaca u Paradise Fieldsu, više ne plavi nakon obilnih kiša otkad su se dabrovi ondje nastanili, piše BBC. Brane kao obrana od poplava Gradeći brane, dabrovi usporavaju protok vode tijekom pljuskova i stvaraju močvarna područja koja je zadržavaju, čime se smanjuje pritisak na sustav odvodnje nizvodno. Sean McCormack, veterinar i konzervator u projektu, objasnio je kako je riječna voda nekoć protjecala kroz sustav u Greenfordu za samo nekoliko minuta, dok se danas, zahvaljujući dabrovima, voda procjeđuje satima. "Usporavaju protok za vrijeme jakih kiša. Tlo je ovdje vlažnije, čak i uz samu rijeku, pa upija više vode, a oni stvaraju ova složena močvarna područja koja tu vodu u osnovi povlače i... https://hr.sott.net/article/48883-Kako-se-zapadnolondonski-dabrovi-bores-poplavama Thu, 02 Jul 2026 05:47:05 +0000 https://hr.sott.net/article/48841-Papirusov-svitak-koji-je-potpuno-izgorio-tijekom-erupcije-Vezuva-desifriran-uz-pomoc-umjetne-inteligencije Papirusni svitak koji je u erupciji Vezuva pretvoren u ugljen prije gotovo 2000 godina virtualno je odmotan i djelomično dešifriran uz pomoć umjetne inteligencije. Svitak, poznat kao PHerc. 1667, jedan je od stotina pronađenih u drevnom rimskom gradu Herkulaneju, koji je bio zatrpan vulkanskim materijalom nakon erupcije 79. godine, a dešifriran je u sklopu inicijative Vesuvius Challenge, piše CNN. Svitci su otkriveni u 18. stoljeću, sačuvani ispod slojeva blata i pepela u vili za koju se vjeruje da je pripadala tastu Julija Cezara. Ova zbirka predstavlja jedinu veliku knjižnicu koja je preživjela iz klasične antike. Svitci su toliko izgorjeli da su karbonizirani i iznimno krhki. Tijekom godina znanstvenici su ih pokušavali otvoriti raznim metodama, što je često dovodilo do njihovog oštećenja ili uništenja. https://hr.sott.net/article/48841-Papirusov-svitak-koji-je-potpuno-izgorio-tijekom-erupcije-Vezuva-desifriran-uz-pomoc-umjetne-inteligencije Sat, 27 Jun 2026 05:13:26 +0000 https://hr.sott.net/article/48833-Pompeji-otkrili-tajnu-rimskog-betona-starog-2000-godina-koji-se-sam-popravljao Rimski beton stoljećima je zbunjivao znanstvenike i inženjere jer su neke građevine iz antičkog razdoblja ostale iznenađujuće čvrste do danas. Nova analiza materijala iz Pompeja poduprla je objašnjenje prema kojem su Rimljani u beton ugrađivali kemijski mehanizam zbog kojeg su se pukotine u njemu mogle zatvarati bez naknadnog popravka. Bijela zrnca u betonu nisu bila znak loše izrade Tajna rimskog betona dugo se tražila u njegovim sastojcima. Jedan od najvažnijih bio je pucolan, reaktivni vulkanski prah iz područja Pozzuolija, nedaleko od Napulja i Vezuva. Upravo je taj materijal rimskim graditeljima davao vezivo koje se ponašalo drukčije od obične mješavine kamena, pijeska i vapna. https://hr.sott.net/article/48833-Pompeji-otkrili-tajnu-rimskog-betona-starog-2000-godina-koji-se-sam-popravljao Fri, 26 Jun 2026 04:10:16 +0000 https://hr.sott.net/article/48828-Znanstvenici-su-u-spiljama-u-Spanjolskoj-i-Portugalu-pronasli-ljudski-DNK-star-preko-2000-godina Znanstvenicu su na zidovima špilja u Španjolskoj i Portugalu otkrili ljudski DNK star više od 2000 godina, što je pronalazak koji otvara nove mogućnosti za rekonstrukciju povijesti prapovijesnih populacija i mogao bi iz temelja promijeniti proučavanje prapovijesti. Istraživački projekt koordiniran je iz španjolskog grada Cáceresa, a studija pokazuje da kamene površine mogu tisućama godina očuvati tragove ljudskog genetskog materijala, piše Euronews. Genetski materijal na površini špiljske umjetnosti Rad, objavljen u časopisu Nature Communications, dio je projekta First Art, koji je proizašao iz istraživanja špiljske umjetnosti u špilji Maltravieso u Cáceresu, gdje su pronađeni jedni od najstarijih slikovnih prikaza u Europi. O tom je projektu regionalna televizija Canal Extremadura objavila videozapis na platformi X, navodeći da on "prikazuje očuvanje DNK u špiljskoj umjetnosti i otvara nove znanstvene putove". Na temelju tih iskustava, projekt je proširen geografski i znanstveno s... https://hr.sott.net/article/48828-Znanstvenici-su-u-spiljama-u-Spanjolskoj-i-Portugalu-pronasli-ljudski-DNK-star-preko-2000-godina Thu, 25 Jun 2026 09:11:41 +0000 https://hr.sott.net/article/48805-Kibernetickim-ratovanjem-vise-ne-upravljaju-ljudi-oblikuje-ga-umjetna-inteligencija Približavamo se najznačajnijoj transformaciji u kibernetičkom sukobu u jednoj generaciji. Sljedeći val kibernetičkih sposobnosti vođenih umjetnom inteligencijom nije neka daleka perspektiva koja čeka na horizontu. Već je stigao. Ipak, velik dio javne rasprave i dalje je usredotočen na izdavanje modela, procjene tvrtki i utrku među tehnološkim tvrtkama za dominaciju na tržištu umjetne inteligencije. Međutim, unutar vladinih krugova rasprava je poprimila daleko veći osjećaj hitnosti. Iza zatvorenih vrata, dužnosnici nacionalne sigurnosti suočavaju se sa stvarnošću koja se donedavno činila teoretskom: umjetna inteligencija počinje mijenjati ravnotežu moći između napadača i branitelja u kibernetičkom prostoru. Promjena nije postupna. Ona je strukturna. https://hr.sott.net/article/48805-Kibernetickim-ratovanjem-vise-ne-upravljaju-ljudi-oblikuje-ga-umjetna-inteligencija Tue, 23 Jun 2026 02:29:01 +0000 https://hr.sott.net/article/48800-Uz-pomoc-umjetne-inteligencije-otkriveno-1750-potresa-koji-prate-250-kilometara-dugi-rub-Aljaske-mikroploce Oceanska visoravan Yakutat zarobljena je u složenoj tektonskoj kolizijskoj zoni, gdje je stisnuta između glavnih sustava ploča dok se subdukcija nastavlja ispod Sjeverne Amerike. Ova čvrsto zbijena "tektonska prometna gužva" oblikuje širi geodinamički okoliš južno-središnje Aljaske. Precizna geometrija i interakcija ovih ploča snažno utječu na to kako se stres nakuplja i oslobađa u regiji, izravno utječući na učestalost potresa i vulkansku aktivnost. Rješavanjem ove seizmičnosti finih razmjera, istraživači dobivaju jasniju sliku o tome kako se deformacija raspoređuje duž jednog od najaktivnijih i strukturno najsloženijih subdukcijskih sustava Sjeverne Amerike. Detaljna nova analiza objavljena u časopisu The Seismic Record precizirala je mapirani opseg i granicu ploče Yakutat na jugu Aljaske. Kako bi izgradili ovu sliku visoke rezolucije, istraživači su kombinirali podatke s trajnih seizmičkih stanica i privremene mreže raspoređene između 2018. i 2021. godine. Koristeći strojno... https://hr.sott.net/article/48800-Uz-pomoc-umjetne-inteligencije-otkriveno-1750-potresa-koji-prate-250-kilometara-dugi-rub-Aljaske-mikroploce Mon, 22 Jun 2026 04:47:36 +0000 https://hr.sott.net/article/48784-Snazni-seizmicki-valovi-potresa-u-Japanu-2011-godine-pogodili-su-Zemljinu-jezgru-i-odbili-se-natrag-prema-gore-pomicuci-otok-prema-istoku Potresi su među najrazornijim prirodnim katastrofama koje naš planet može doživjeti, a potres u Japanu 2011. godine, koji je izazvao tsunami i katastrofu u nuklearnoj elektrani Fukushima, bio je jedan od najjačih ikad zabilježenih na svijetu. Znanstvenici su analizom podataka vezanih uz razorni potres magnitude 9,0 koji je 2011. pogodio japanski Tōhoku došli do mogućeg otkrića dosad nepoznatog mehanizma koji bi mogao objasniti sitne, ali mjerljive pomake tla nakon glavnog udara. Prema novoj studiji, jedan od seizmičkih valova koji je potres generirao putovao je oko 2.900 kilometara do granice između Zemljinog plašta i tekuće vanjske jezgre, nakon čega se odbio natrag prema površini. Tamo je, prema novoj analizi podataka o potresima iz cijelog Japana, možda učinio nešto što znanstvenici dosad nikada nisu zabilježili, piše sciencealert. https://hr.sott.net/article/48784-Snazni-seizmicki-valovi-potresa-u-Japanu-2011-godine-pogodili-su-Zemljinu-jezgru-i-odbili-se-natrag-prema-gore-pomicuci-otok-prema-istoku Sun, 21 Jun 2026 03:42:35 +0000 https://hr.sott.net/article/48778-Ciljano-unistavanje-studija-koje-pokazuju-da-cjepiva-uzrokuju-stetu Budući da ne mogu pobijediti na temelju zasluga, pribjegli su drugim taktikama. Nedavno me kontaktirao novinar iz The Guardiana za komentar o studijama vezanim uz cjepiva koje sam prethodno citirao u svom radu. Izdavači tih studija odlučili su - godinama nakon objave - da su te studije toliko manjkave i "opasne za javno zdravlje" da ih je potrebno povući ili istražiti. Novinar je htio znati hoću li ispraviti svoju knjigu i svoju nedavnu prezentaciju ACIP- u sada kada su te studije napadnute. https://hr.sott.net/article/48778-Ciljano-unistavanje-studija-koje-pokazuju-da-cjepiva-uzrokuju-stetu Sat, 20 Jun 2026 04:29:39 +0000 https://hr.sott.net/article/48757-Znanstvenici-izradili-prve-nuklearne-satove-koji-preciznoscu-nadmasuju-klasicne-atomske Timovi istraživača iz Kine i Austrije gotovo istodobno su na preprint repozitoriju arXiv objavili uspješno ostvarenje jednog od dugo nedostižnih ciljeva u fizici - razvili su, naime, prve operativne nuklearne satove. Njihovi uređaji koriste atomsku jezgru izotopa torij-229 kako bi mjerili protok vremena s izvanrednom preciznošću. Ova tehnologija ima potencijal nadmašiti čak i trenutačno najbolje atomske satove koji se koriste širom svijeta. Očitanje jezgre atoma Za razliku od konvencionalnih atomskih satova, koji se oslanjaju na energetske prijelaze u elektronskom omotaču atoma, nuklearni satovi prebacuju frekvencijsku referencu izravno na atomsku jezgru. Ona je daleko bolje izolirana od vanjskih utjecaja nego što su to elektroni u omotaču, pa je samim time manje osjetljiva na elektromagnetske smetnje, fluktuacije temperature i zračenje crnog tijela u usporedbi s današnjim optičkim satovima. https://hr.sott.net/article/48757-Znanstvenici-izradili-prve-nuklearne-satove-koji-preciznoscu-nadmasuju-klasicne-atomske Wed, 17 Jun 2026 04:41:51 +0000 https://hr.sott.net/article/48715-Cloudflare-Botovi-sada-generiraju-vise-web-prometa-od-ljudi Botovi i AI agenti sada generiraju više web prometa od ljudi, prema podacima tvrtke za internetsku infrastrukturu Cloudflare. Izvršni direktor Matthew Prince opisao je taj razvoj kao veliku prekretnicu u povijesti weba. Nedavni podaci Cloudflare Radara pokazuju da automatizirani zahtjevi botova čine otprilike 57% prometa na običnim web stranicama na odabranim web lokacijama koje koriste usluge tvrtke, u usporedbi s oko 43% koje generiraju ljudi. "Pa, to se dogodilo brže nego što sam predvidio", napisao je suosnivač i izvršni direktor Cloudflarea Matthew Prince na X u srijedu. Izjavio je da je očekivao da će automatizirani promet premašiti ljudsku aktivnost tek 2027., ali da je "promet agenata" dovoljno brzo porastao da botovi "prvi put u povijesti interneta" prestignu ljude. Promjenu prvenstveno pokreću AI agenti - automatizirani sustavi koji pregledavaju, dohvaćaju i obrađuju web sadržaj u ime korisnika. Dok čovjek može posjetiti nekoliko web stranica prije kupnje ili istraživanja... https://hr.sott.net/article/48715-Cloudflare-Botovi-sada-generiraju-vise-web-prometa-od-ljudi Sat, 13 Jun 2026 02:06:05 +0000 https://hr.sott.net/article/48700-Istrazivaci-su-slucajno-otkrili-cudno-skriveno-pravilo-ljudskog-ponasanja Istraživači izvještavaju o "slučajnom" otkriću tijekom gledanja videozapisa gužvi: neobjašnjivoj pristranosti prema okretanju suprotno od kazaljke na satu koja bi mogla biti ukorijenjena u biologiji. Znanstvenici su otkrili da se ljudi koji hodaju u gužvi spontano okreću suprotno od kazaljke na satu - bez obzira na okolinu, od školskih dvorišta do prometnih okruženja - iznenađujuće otkriće koje "može predstavljati manifestaciju dubljeg biološkog principa kršenja simetrije", prema studiji objavljenoj u srijedu u časopisu Nature Communications. Bizarno otkriće došlo je u biti slučajno; tijekom pandemije Covid-19, istraživači predvođeni Iñakijem Echeverríom Huarteom, profesorom koji proučava dinamiku pješaka na Sveučilištu Navarra u Španjolskoj, proučavali su kretanje pješaka kao dio projekta za informiranje smjernica javnog zdravstva o mjerama socijalnog distanciranja. Ali videozapisi su otkrili nešto neočekivano - dosljedan obrazac ljudi koji se okreću suprotno od kazaljke na satu... https://hr.sott.net/article/48700-Istrazivaci-su-slucajno-otkrili-cudno-skriveno-pravilo-ljudskog-ponasanja Fri, 12 Jun 2026 03:12:13 +0000 https://hr.sott.net/article/48695-Groblje-golemih-kitova-pronadeno-u-oceanu-je-poput-potopljenog-grada-mrtvih U bezdanu Indijskog oceana, u vječnoj tami polako raste golemi "grad mrtvih". Duž pukotine Diamantina, koja se proteže na oko 1200 kilometara između Australije i Antarktike i doseže dubinu od 7002 metra, znanstvenici su otkrili dosad neviđenu nekropolu s ostacima gotovo 500 kitova. Neke od kostiju stare su i do 5.3 milijuna godina, što znači da potječu iz vremena davno prije pojave čovjeka. Riječ je o najvećem, najdubljem i najstarijem groblju kitova ikad pronađenom, koje je možda neprekidno nastajalo milijunima godina, piše ScienceAlert. https://hr.sott.net/article/48695-Groblje-golemih-kitova-pronadeno-u-oceanu-je-poput-potopljenog-grada-mrtvih Thu, 11 Jun 2026 05:37:59 +0000 https://hr.sott.net/article/48674-Planet-vampira-Centri-podataka-daleko-vece-katastrofe-nego-sto-ste-i-mislili Ovaj tjedan u Antropocenu Cesta je prašnjava i posuta smećem. Moj prijatelj i suradnik Colby Groves visi kroz prozor automobila dok vozim, promatrajući mozaik solarnih panela poredanih iza žičane ograde. "Ovo mora biti to", izjavljuje Colby, balansirajući veliku kameru u krilu, nadajući se da neće odskočiti dok prelazimo niz neravnina i udubljenja. Nalazimo se u ovoj zemlji žarkog sunca i vrućine, tražeći veliku Amazonovu solarnu instalaciju u ruralnom okrugu San Bernardino u Kaliforniji. Ovo je dom ugrožene pustinjske kornjače i Jošuinih stabala, ali u novije vrijeme postalo je igračka za pohlepne poduzetnike iz Silicijske doline. https://hr.sott.net/article/48674-Planet-vampira-Centri-podataka-daleko-vece-katastrofe-nego-sto-ste-i-mislili Wed, 10 Jun 2026 03:09:19 +0000 https://hr.sott.net/article/48631-Fosilne-ribe-zakopane-u-egipatskoj-pustinji-otkrivaju-nedostajuce-poglavlje-u-morskoj-povijesti Kada je asteroid udario u Zemlju prije otprilike 66 milijuna godina, okončao je doba dinosaura i transformirao život na cijelom planetu. Posljedice te katastrofe vidljive su u fosilnim zapisima na kopnu, ali znanstvenici znaju puno manje o tome što se dogodilo s ribama u morima tijekom prvih nekoliko milijuna godina nakon izumiranja. Poput mnogih ljudi tijekom pandemije, iznenada sam se našao u dugim razdobljima izolacije i neizvjesnosti. Godine 2020., dok sam bio sam u svom stanu u Ann Arboru u Michiganu, završavao sam studiju o fosilnim ribama iz Egipta. Ovo pitanje o tome što se dogodilo s ribama neposredno nakon doba dinosaura neprestano me mučilo. To nedostajuće poglavlje predstavljalo je veliku prazninu u znanstvenom razumijevanju kako su nastali moderni morski ekosustavi. https://hr.sott.net/article/48631-Fosilne-ribe-zakopane-u-egipatskoj-pustinji-otkrivaju-nedostajuce-poglavlje-u-morskoj-povijesti Sat, 06 Jun 2026 03:34:36 +0000 https://hr.sott.net/article/48615-Znanstvenici-pronalaze-znakove-aktivnog-zivota-u-mikrobima-na-Otziju-Ledenom-covjeku Ötzi, Ledeni čovjek, mrtav je već 5300 godina, no njegovo tijelo možda nije posve beživotno. Nova studija otkriva znakove aktivnog života u mikrobima pronađenim na jednoj od najstarijih i najbolje očuvanih ljudskih mumija na svijetu, čije je tijelo ostalo izvanredno sačuvano u ledu Ötztalskih Alpa u Italiji. Iako je ekstremna hladnoća spriječila raspadanje, čini se da su neki mikroorganizmi preživjeli tisućljeća, piše Science Alert. Drevni i suvremeni mikrobi Analiza mikroba s cijelog Ötzijevog tijela sugerira da bi neke potencijalno aktivne vrste mogle biti gotovo jednako stare kao i sama mumija, dok su se druge možda prilagodile uvjetima hladnjače u kojoj se danas čuva. "Mikrobiom mumije jedinstven je po tome što imamo posla s mikrobima starima preko 5000 godina, a istovremeno i sa suvremenim mikrobima unesenima nakon otkrića", pojašnjava Mohamed Sarhan, mikrobiolog s instituta Eurac Research u Italiji i glavni autor studije. https://hr.sott.net/article/48615-Znanstvenici-pronalaze-znakove-aktivnog-zivota-u-mikrobima-na-Otziju-Ledenom-covjeku Thu, 04 Jun 2026 05:59:25 +0000 https://hr.sott.net/article/48524-Sto-je-Super-Zemlja-i-kako-nastaju-takvi-planeti Astronomi su u drugim zvjezdanim sustavima pronašli cijelu skupinu planeta kakve nemamo u Sunčevom sustavu. Veći su od Zemlje, manji od Urana i Neptuna, a po građi mogu biti stjenoviti, bogati vodom ili obavijeni gustom atmosferom. Ti se svjetovi nazivaju Super-Zemlje, no ime često stvara pogrešan dojam. Ne označava veću kopiju našeg planeta, nego razred egzoplaneta koji se nalazi između poznatih skupina iz našeg neposrednog susjedstva. To je jedan od razloga zbog kojih se pojam Super-Zemlja često pojavljuje u vijestima o egzoplanetima. Kada teleskopi otkriju planet veći od Zemlje, ali nedovoljno velik da bi ga se svrstalo među divovske planete, znanstvenici ga često opisuju tim imenom. Naziv pritom ne govori kakva mu je površina, ima li atmosferu, postoje li ondje oceani ili bi mogao imati uvjete pogodne za život. U prvom redu govori o veličini i masi. https://hr.sott.net/article/48524-Sto-je-Super-Zemlja-i-kako-nastaju-takvi-planeti Tue, 26 May 2026 03:18:05 +0000 https://hr.sott.net/article/48510-Dokazi-drevnog-zivota-pronadeni-zakopani-ispod-kratera-asteroida Na Zemlji, koju zovemo domom, život je niknuo davno i proširio se u gotovo svaki kutak planeta. Jedna od teorija o njegovom nastanku jest da je intenzivno bombardiranje asteroidima prije otprilike četiri milijarde godina odigralo ključnu ulogu. Novo otkriće u Južnoj Koreji sada sugerira da je utjecaj svemirskih stijena na razvoj života bio još složeniji nego što se mislilo. Tim geologa pronašao je dokaze drevnog života zakopane ispod kratera nastalog udarom asteroida prije 42.000 godina, što upućuje na to da su takvi događaji mogli stvoriti idealne uvjete za prve mikrobe, piše Science Alert. Drevni tragovi života Priča o postanku života još uvijek je nejasna; ne zna se točno kada i kako su se nežive komponente spojile na način koji je pokrenuo biološke procese. Jedan od najvažnijih tragova su stromatoliti, slojevite mineralne strukture koje su izgradili mikrobi, poput cijanobakterija. https://hr.sott.net/article/48510-Dokazi-drevnog-zivota-pronadeni-zakopani-ispod-kratera-asteroida Mon, 25 May 2026 02:48:37 +0000 https://hr.sott.net/article/48507-Otkrice-ledene-jezgre-pokazuje-da-bi-vulkanske-erupcije-mogle-uzrokovati-vece-globalne-poremecaje-nego-sto-se-prije-mislilo Novo istraživanje Sveučilišta St Andrews precizno je datiralo erupciju vulkana Newberry i otkrilo da se njegov pepeo proširio više od 5.000 km diljem svijeta, mnogo dalje nego što se prije mislilo za erupciju te veličine. Objavljeno u Quaternary Science Reviews, istraživači su identificirali čestice pepela iz erupcije vulkana Newberry Pumice (Oregon, SAD) u grenlandskoj ledenoj jezgri geokemijskim otiskom prsta - uspoređujući kemijske elemente u udaljenim česticama pepela s vulkanskim naslagama pepela vulkana Newberry Pumice iz njegovog najnovijeg eruptivnog razdoblja "Velikog obsidijana". Prethodni datumi suzili su vrijeme erupcije na približan 140-godišnji okvir oko početka 7. stoljeće nove ere. Pronalazak pepela u ledu omogućio je istraživačima da točno odrede vrijeme erupcije vulkana Newberry Pumice unutar dvije godine od 686. godine nove ere , zahvaljujući vrlo preciznim modelima starosti koji su razvijeni za grenlandske ledene jezgre. https://hr.sott.net/article/48507-Otkrice-ledene-jezgre-pokazuje-da-bi-vulkanske-erupcije-mogle-uzrokovati-vece-globalne-poremecaje-nego-sto-se-prije-mislilo Sun, 24 May 2026 04:57:41 +0000 https://hr.sott.net/article/48477-Japanska-studija-genoma-otkriva-tragove-DNK-neandertalca-i-denisovanca Genomi diljem Japana pokazuju tragove prethodno zanemarene predačke skupine uz neandertalsku i denisovsku DNK povezanu s modernim bolestima i reakcijama na lijekove. Treća predačka skupina možda se krije unutar DNK modernih populacija u Japanu. Genetska studija otkrila je da se podrijetlo ljudi u današnjem Japanu možda ne uklapa u dugogodišnji model dvaju podrijetla kako se nekada mislilo. Nakon analize genoma više od 3.200 ljudi diljem Japana, pronađeni su dokazi o trećoj predačkoj komponenti povezanoj sa sjeveroistočnom Azijom uz autohtone lovce-sakupljače Jomone i kasnije istočnoazijske migrante. Objavljena u časopisu Science Advances, studija je koristila sekvenciranje cijelog genoma kako bi ispitala DNK iz sedam regija koje se protežu od Hokkaida do Okinawe. Rezultati podržavaju teoriju "trostrukog podrijetla" predloženu 2021. godine i ukazuju na genetske razlike u različitim dijelovima Japana. https://hr.sott.net/article/48477-Japanska-studija-genoma-otkriva-tragove-DNK-neandertalca-i-denisovanca Fri, 22 May 2026 01:11:06 +0000 https://hr.sott.net/article/48438-Zasto-su-vecina-ljudi-desnjaci-Novi-trag-vodi-do-trenutka-kada-smo-poceli-hodati-na-dvije-noge Oko 90 posto ljudi u svim kulturama koristi desnu ruku kao dominantnu, a znanost još nema jednostavan odgovor na pitanje zašto je taj obrazac postao toliko snažan baš kod naše vrste. Novo istraživanje objavljeno u časopisu PLOS Biology upućuje na iznenađujuće objašnjenje: ljudsko dešnjaštvo možda je povezano s dvjema ključnim promjenama u našoj evoluciji, hodanjem na dvije noge i razvojem velikog mozga. Zašto se ljudi toliko razlikuju od drugih primata? Dešnjaštvo nam se čini gotovo samorazumljivim. Većina ljudi piše, reže, baca, hvata i obavlja najpreciznije svakodnevne radnje desnom rukom. I svakodnevni svijet velikim je dijelom prilagođen toj većini, od školskih klupa i alata do sportskih pokreta i glazbenih instrumenata. https://hr.sott.net/article/48438-Zasto-su-vecina-ljudi-desnjaci-Novi-trag-vodi-do-trenutka-kada-smo-poceli-hodati-na-dvije-noge Mon, 18 May 2026 01:57:34 +0000