<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Znakovi vremena - Znanost i tehnologija</title>
    <link>https://hr.sott.net/category/14-Znanost-i-tehnologija</link>
    <description>Znakovi vremena: Svijet za ljude koji misle. Donosi neovisne, alternative vijesti i komentare na svjetske događaje bez predrasuda.</description>
    <language>hr-hr</language>
    <copyright>Originalni sadržaj Copyright 2026 by Znakovi vremena/Sott.net. Za ostale sadržaje, pogledajte naša Fair Use pravila na www.sott.net.</copyright>
    <lastBuildDate>Fri, 16 Oct 2026 03:50:58 +0000</lastBuildDate>
    <image>
      <url>https://hr.sott.net/images/sottlogo_rss.jpg</url>
      <title>Znakovi vremena</title>
      <description>SOTT.net</description>
      <link>https://hr.sott.net</link>
    </image>
    <item>
      <title>Webb uhvatio signal iz naizgled praznog prostora. Astronomi još nemaju odgovor</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49808-Webb-uhvatio-signal-iz-naizgled-praznog-prostora-Astronomi-jos-nemaju-odgovor</link>
      <description>U jednom od najbolje istraženih dijelova neba astronomi su pronašli neobičan infracrveni trag. Ranije snimke ne otkrivaju njegov izvor, a nijedno od razmotrenih objašnjenja zasad ne odgovara svim podacima. Na ranijim snimkama toga dijela neba ne vidi se nikakav izvor svjetlosti. Webb je ipak ondje dvaput zabilježio isti infracrveni signal, u razmaku od oko 88 dana. Astronomi zasad ne mogu objasniti koji ga je objekt proizveo. Signal je pronađen u Hubbleovu ultradubokom polju, malom dijelu neba koji astronomi proučavaju već više od dva desetljeća. Pojavljuje se kao emisijska linija na valnoj duljini od oko 1,6 mikrometara. Naizgled prazno mjesto moglo bi skrivati vrlo slab objekt ili izvor kojemu se sjaj promijenio između ranijeg snimanja i kasnijih mjerenja. Mason S. Huberty i suradnici opisali su nalaz u radu objavljenom 22. rujna u časopisu The Astrophysical Journal. Razmotrili su nekoliko mogućnosti, od galaksije iz ranog svemira do prolaznog događaja poput supernove ili...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49808-Webb-uhvatio-signal-iz-naizgled-praznog-prostora-Astronomi-jos-nemaju-odgovor</guid>
      <pubDate>Fri, 16 Oct 2026 03:42:47 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Nova tinta omogućuje tetovaže kojima svjetlost mijenja boju i vidljivost</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49798-Nova-tinta-omogucuje-tetovaze-kojima-svjetlost-mijenja-boju-i-vidljivost</link>
      <description>Inženjeri su razvili tintu za tetovaže čija se boja pojavljuje i blijedi pod različitim vrstama svjetlosti. Pigmenti sustava PhotoTat gotovo su nevidljivi u jednom stanju, nakon izlaganja ultraljubičastoj svjetlosti postaju obojeni, a vidljiva ih svjetlost može ponovno učiniti gotovo bezbojnima. Promjena se odnosi na izgled tetovaže: materijal ostaje u koži i kada se boja više ne vidi. U radu objavljenom u časopisu Matter &amp;amp; Light00119-5) tim Carsona Brunsa sa Sveučilišta Colorado Boulder pokazuje kako takav pigment može zadržati mogućnost ponovnog bojenja nakon zacjeljivanja kože. Sigurnost nove formulacije za širu primjenu na ljudima još nije potvrđena.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49798-Nova-tinta-omogucuje-tetovaze-kojima-svjetlost-mijenja-boju-i-vidljivost</guid>
      <pubDate>Thu, 15 Oct 2026 05:31:34 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Voda na Mjesecu ponaša se drugačije nego što se očekivalo, a to bi moglo promijeniti način na koji astronauti uzgajaju hranu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49767-Voda-na-Mjesecu-ponasa-se-drugacije-nego-sto-se-ocekivalo-a-to-bi-moglo-promijeniti-nacin-na-koji-astronauti-uzgajaju-hranu</link>
      <description>Istraživanje objavljeno u časopisu Microgravity Science and Technology pokazalo je da se ponašanje tekućine u uvjetima Mjesečeve gravitacije, koja iznosi svega jednu šestinu Zemljine, značajno razlikuje od onoga na koji smo navikli. Tim znanstvenika predvođen svemirskim biologom Johnom Z. Kissom testirao je tri različite tekućine — čistu vodu, 30-postotnu otopinu glicerola i slanu otopinu — tijekom leta Blue Origin New Shepard 29 u veljači 2025. godine. Let je trajao oko deset minuta, a simulirana Mjesečeva gravitacija postignuta je rotacijom letjelice poput centrifuge tijekom spuštanja. Istraživači su promatrali meniskus, zakrivljenu površinu tekućine unutar posude, kako bi ustanovili kako se vlaga ponaša u uvjetima slabije gravitacije. Rezultati su pokazali da površinska napetost postaje dominantan faktor u protoku vode pri Mjesečevoj gravitaciji. Voda se jednostavno ne kreće slobodno kao na Zemlji.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49767-Voda-na-Mjesecu-ponasa-se-drugacije-nego-sto-se-ocekivalo-a-to-bi-moglo-promijeniti-nacin-na-koji-astronauti-uzgajaju-hranu</guid>
      <pubDate>Tue, 13 Oct 2026 01:16:42 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Godina u kojoj svaki hrast odjednom ispušta žireve</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49747-Godina-u-kojoj-svaki-hrast-odjednom-ispusta-zireve</link>
      <description>Nekih godina, hrast ispusti šaku žira. Drugih godina ispusti tisuće, a tako i svaki drugi hrast stotinama kilometara u krugu. Žirevi se noću odbijaju od krovova automobila. Pločnici se pretvaraju u kuglične ležajeve. Vjeverice izgledaju preopterećeno. Onda sljedeće jeseni, gotovo ništa. Ako vam je ulica ovog tjedna iznenada popločana žirom, možda se nalazite u sezoni jarbola! Riječ koja je značila hrana za svinje Jarbol je stara riječ za orašaste plodove i žireve koji se gomilaju na šumskom tlu, ono što su poljoprivrednici koristili za puštanje svinja da jedu u jesen. Godina jarbola je godina kada ga ima nevjerojatno mnogo. Čudno je koliko se to rijetko događa. Walt Koenig desetljećima broji žireve na istim kalifornijskim hrastovima. Od 42 godine koje je pratio, samo su tri bile prave godine jarbola, a više od polovice ih je bilo loše. Većinom vremena, hrastovi se drže.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49747-Godina-u-kojoj-svaki-hrast-odjednom-ispusta-zireve</guid>
      <pubDate>Sun, 11 Oct 2026 01:54:10 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Rosalind Franklin je znala za spiralnu strukturu DNK prije Watsona i Cricka, otkriva nova studija njezinih fotografija i bilješki</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49718-Rosalind-Franklin-je-znala-za-spiralnu-strukturu-DNK-prije-Watsona-i-Cricka-otkriva-nova-studija-njezinih-fotografija-i-biljeski</link>
      <description>Rosalind Franklin, čije su fotografije molekularne strukture DNK dovele do Nobelove nagrade 1962. za troje drugih znanstvenika, znala je da njezine poznate slike kriju tajnu dvostruke spirale, sugerira novo istraživanje. Pregled arhivske građe otkriva da je Franklinina fotografija 51, snimljena u svibnju 1952. i kasnije objavljena kako bi prikazala strukturu dvostruke spirale, posebno snimljena u svrhu objavljivanja - ne, kako su neki narativi tvrdili, eksperimentalna snimka za koju je Franklin vjerovala da je beznačajna. Novo istraživanje otkrilo je da je fotografija 51 bila nova ekspozicija uzorka koji je Franklin već fotografirala. Započela je snimati fotografiju 51 istog dana kada je vidjela tu fotografiju, fotografiju 49. "Snimila ju je jer je htjela dobiti doista profinjeniju verziju", rekao je koautor studije Alistair Sponsel, povjesničar znanosti na Institutu za povijest znanosti u Philadelphiji. Trud da se snimi bolja fotografija istog uzorka "znak je da je znala da ima...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49718-Rosalind-Franklin-je-znala-za-spiralnu-strukturu-DNK-prije-Watsona-i-Cricka-otkriva-nova-studija-njezinih-fotografija-i-biljeski</guid>
      <pubDate>Thu, 08 Oct 2026 01:52:14 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Suvremene forenzičke metode otkrivaju ljudske žrtve u drevnom Egiptu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49707-Suvremene-forenzicke-metode-otkrivaju-ljudske-zrtve-u-drevnom-Egiptu</link>
      <description>Ideja da su u starom Egiptu uz kraljeve pokapali i ljude žrtvovane da im služe u zagrobnom životu dugo je prisutna, no arheolozi za nju nisu imali čvrstih dokaza. Nova forenzička analiza lubanja starih 5000 godina, pronađenih oko grobnica prvih egipatskih kraljeva, sada nudi prve izravne pokazatelje te prakse, piše Science Alert. Stoljeće stara sumnja Britanski egiptolog Flinders Petrie dvadesetih je godina prošlog stoljeća iskapao grobove oko grobnica kraljeva prve dinastije i pronašao ostatke stotina ljudi. Tada je pretpostavio da su te osobe možda žrtvovane nedugo nakon kraljeve smrti, što je praksa poznata kao žrtvovanje slugu. Petrie, međutim, nije uspio pronaći dokaze o uzroku njihove smrti, pa je njegova teorija ostala nepotvrđena.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49707-Suvremene-forenzicke-metode-otkrivaju-ljudske-zrtve-u-drevnom-Egiptu</guid>
      <pubDate>Wed, 07 Oct 2026 01:37:14 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Astronomi prvi put detektirali radio signale koji dolaze izravno s egzoplaneta</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49691-Astronomi-prvi-put-detektirali-radio-signale-koji-dolaze-izravnos-egzoplaneta</link>
      <description>Astronomi su prvi put uspjeli izravno povezati radioemisiju s planetom izvan Sunčeva sustava. Signal dolazi s egzoplaneta Beta Pictoris b, plinovitog diva udaljenog oko 63 svjetlosne godine, a njegovo proučavanje moglo bi otvoriti novi način istraživanja magnetskih polja dalekih planeta. Signale je zabilježio radioteleskopski sustav MeerKAT u Južnoafričkoj Republici, koji se sastoji od 64 antene. Istraživači su u više promatranja zabilježili ponavljajuće radioizboje, kao i slabiju kontinuiranu emisiju, a analizom položaja izvora zaključili su da signal dolazi upravo s planeta Beta Pictoris b, a ne s njegove zvijezde. Rezultati su objavljeni u radu koji je 15. rujna 2026. postavljen na arXiv. Riječ je o preprintu, što znači da istraživanje još nije prošlo uobičajeni postupak recenzije znanstvene zajednice.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49691-Astronomi-prvi-put-detektirali-radio-signale-koji-dolaze-izravnos-egzoplaneta</guid>
      <pubDate>Mon, 05 Oct 2026 02:46:29 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Uništenje američkog špijunskog satelita obavijeno velom misterije</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49667-Unistenje-americkog-spijunskog-satelita-obavijeno-velom-misterije</link>
      <description>Tajanstveni raspad desetljećima starog američkog špijunskog satelita poslao je krhotine kroz nisku Zemljinu orbitu, a američke svemirske snage sada prate fragmente zbog potencijalnih prijetnji drugim svemirskim letjelicama, prema Space-Tracku. Satelit, poznat kao USA 32, raspao se 13. rujna oko 17:13 ET, prema US Space Forces-Space. Dužnosnici nisu javno utvrdili što je uzrokovalo iznenadnu fragmentaciju gotovo 40 godina stare svemirske letjelice. "Svi praćeni ostaci uključuju se u rutinske provjere procjene konjunkcije kako bi se podržala sigurnost svemirskih letova", navodi se u obavijesti US Space Forces-Space. "Nisu identificirane neposredne prijetnje; daljnja analiza je u tijeku." USA 32 kružio je oko Zemlje od posljednjih godina Hladnog rata.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49667-Unistenje-americkog-spijunskog-satelita-obavijeno-velom-misterije</guid>
      <pubDate>Sat, 03 Oct 2026 02:43:54 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Meteor je pogodio Oklahomu 100 milijuna godina kasnije nego što se prije mislilo</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49655-Meteor-je-pogodio-Oklahomu-100-milijuna-godina-kasnije-nego-sto-se-prije-mislilo</link>
      <description>Istraživači sa Sveučilišta u Teksasu u Austinu promijenili su mali dio geološke povijesti Oklahome s globalnim implikacijama za drevni život. Ispod površine gradića Amesa u Oklahomi, mjesto udara meteora proteže se kilometrima. Krater je zakopan sedimentnim slojevima u podzemlju, ali ostaje važan pokazatelj drevne prošlosti i sadašnjeg gospodarstva Oklahome; udarna struktura Ames glavni je proizvođač nafte i plina. Također je dio niza značajnih udara meteora diljem Sjeverne Amerike s dobi koja seže oko 467,5 milijuna godina - nazvan je Ordovicijski meteorski događaj. Sam broj mjesta udara koja postoje iz ovog razdoblja naveo je istraživače na teoriju da je Zemlja možda imala prsten asteroidnih krhotina sličan Saturnu oko sebe tijekom srednjeg ordovicija.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49655-Meteor-je-pogodio-Oklahomu-100-milijuna-godina-kasnije-nego-sto-se-prije-mislilo</guid>
      <pubDate>Thu, 01 Oct 2026 06:19:16 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Ispod oceana uz Kanadu tektonska se ploča postupno kida</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49645-Ispod-oceana-uz-Kanadu-tektonska-se-ploca-postupno-kida</link>
      <description>Seizmičke snimke kod otoka Vancouvera otkrivaju kako se ploča u poniranju razdvaja na manje dijelove. Istraživanje objašnjava proces koji traje milijunima godina i ne najavljuje skori potres. Duboko ispod oceana uz kanadsku obalu tektonska se ploča postupno razdvaja na manje dijelove. Seizmičke snimke sjevernog dijela zone Cascadia pokazuju kako pucanje ploče može usporiti njezino poniranje, dok se susjedni dio i dalje spušta u unutrašnjost Zemlje. Ti podaci geolozima pomažu razumjeti kako završava proces koji milijunima godina oblikuje kontinente, pokreće vulkane i uzrokuje snažne potrese. Istraživanje je objavljeno u rujnu 2025. u časopisu Science Advances, a predvodio ga je Brandon Shuck sa Sveučilišta savezne države Louisiane.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49645-Ispod-oceana-uz-Kanadu-tektonska-se-ploca-postupno-kida</guid>
      <pubDate>Tue, 29 Sep 2026 04:33:48 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Prošli učinak klime neizvjestan je prediktor budućnosti</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49637-Prosli-ucinak-klime-neizvjestan-je-prediktor-buducnosti</link>
      <description>Predviđanja klimatskih proroka otkrivaju neugodno neznanje o hirovitoj geološkoj povijesti oblikovanoj prirodnim silama premoćnim za ljudsku kontrolu i previše složenim da bi se omogućile smislene prognoze. Ono što se može reći jest da živimo u toplini međuglacijalnog razdoblja poznatog kao holocenska epoha, koja je započela prije otprilike 11 700 godina. Uslijedilo je nakon ledenog razdoblja od gotovo 90 000 godina, kada su tisuće stopa ledenjačkog leda prekrivale Kanadu i najsjevernije dijelove regije koja će postati SAD. Temperature su bile niže od trenutnog prosjeka za 11 do 14 stupnjeva Fahrenheita. Relativno blagi holocen od gotovo 12 tisućljeća obilježen je povremenim promjenama temperature, uključujući 10 razdoblja zagrijavanja, računajući i naše trenutno. Najnovije doba hladnoće bilo je malo ledeno doba od otprilike 1250. do 1850.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49637-Prosli-ucinak-klime-neizvjestan-je-prediktor-buducnosti</guid>
      <pubDate>Mon, 28 Sep 2026 04:35:34 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Zemljina se kora „otkopčava” ispod Italije</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49621-Zemljina-se-kora-otkopcava-ispod-Italije</link>
      <description>Ljuštenje Zemljine kore ispod Italije moglo bi objasniti velik dio seizmičke aktivnosti u planinama koje se protežu duž kralježnice zemlje. Novo istraživanje otkriva da se kora ispod Italije "otkopčava" i utapa u plašt. Taj je proces pokretač velikog dijela seizmičke aktivnosti u Apeninskom gorju, dugom lancu vrhova koji se poput kralježnice proteže niz talijanski poluotok. Ovo područje pruža jedinstven pogled na labuđi pjev subdukcije ili kretanje ploče oceanske kore ispod susjednog komada kontinentalne kore, rekao je glavni autor studije Stefano Tavani, geoznanstvenik sa Sveučilišta u Firenci. "Doživljavamo vrlo, vrlo kasnu fazu subdukcije, a tektoniku pokreće drugačiji motor, a to je ovo otkopčavanje", rekao je Tavani za Live Science.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49621-Zemljina-se-kora-otkopcava-ispod-Italije</guid>
      <pubDate>Sat, 26 Sep 2026 04:19:46 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Korištenje zvučnih valova za izravno pretvaranje željeza i vode u magnetske nanočestice</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49568-Koristenje-zvucnih-valova-za-izravno-pretvaranje-zeljeza-i-vode-u-magnetske-nanocestice</link>
      <description>Reakcija koja u prirodi traje mjesecima, u laboratoriju je svedena na nekoliko sati — bez ijedne kapi dodatne kemikalije. Istraživači s japanskog sveučilišta Tohoku objavili su u časopisu Ultrasonics Sonochemistry postupak kojim se željezo u prahu uronjeno u vodu, pod djelovanjem ultrazvuka, izravno pretvara u magnetne nanočestice spinelnog željezovog oksida. Nema soli željeza, nema amonijaka ni natrijevog hidroksida za taloženje, nema koraka pranja. Samo metal, voda i zvuk. U pokusima je jedan gram željeznog praha raspršen u vodi i izložen ultrazvuku frekvencije 23 ili 43 kHz, pri različitim temperaturama i trajanju. Analiza rendgenskom difrakcijom, elektronskom mikroskopijom i mjerenjem magnetizacije pokazala je čestice prosječne veličine oko 32 nanometra, s magnetizacijom od 85,6 emu/g pri maksimalnom primijenjenom polju.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49568-Koristenje-zvucnih-valova-za-izravno-pretvaranje-zeljeza-i-vode-u-magnetske-nanocestice</guid>
      <pubDate>Sat, 19 Sep 2026 03:41:00 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>NASA-ina letjelica otkrila novi ogroman krater na Mjesecu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49558-NASA-ina-letjelica-otkrila-novi-ogroman-krater-na-Mjesecu</link>
      <description>Naučnici su otkrili krater na Mjesecu koji je veći od rimskog Koloseuma, a nastao je snažnim udarom koji se dogodio prije dvije godine, a koji u početku nije bio registrovan. Strma udubina široka oko 222 i duboka 43 metra najveći je poznati udarni krater u Sunčevom sistemu nastao u novije vrijeme. Procjenjuje se da se ovako veliki udar događa samo jednom u 132 godine, što ovaj krater čini pravim izvorom dragocjenih informacija u trenutku kada se NASA priprema izgraditi bazu za astronaute na Mjesecu. "Ovaj događaj predstavlja statistički rijetko opažanje, praktično nešto što se događa jednom u životu", napisali su naučnici u jednom od dvije studije o ovoj temi koje su u objavljene u časopisu Science Advances. NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter uočio je krater na bližoj strani Mjeseca u maju 2024. godine, ubrzo nakon što je nastao udarom fragmenta asteroida ili komete koji je stigao iz svemira. Udar u Mjesec nije registrovan u realnom vremenu teleskopima na Zemlji niti onima u...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49558-NASA-ina-letjelica-otkrila-novi-ogroman-krater-na-Mjesecu</guid>
      <pubDate>Fri, 18 Sep 2026 02:34:23 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Predkolonijalno autohtono stanovništvo Australije brojalo je oko 2,22 milijuna ljudi, što je 7 puta više od prethodnih procjena</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49550-Predkolonijalno-autohtono-stanovnistvo-Australije-brojalo-je-oko-2-22-milijuna-ljudi-sto-je-7-puta-vise-od-prethodnih-procjena</link>
      <description>Procjena se temelji na kombinaciji etnografskih opažanja, arheoloških i genetskih rekonstrukcija te modeliranja ekološke nosivosti kontinenta. Rezultat je medijan od 2,22 milijuna ljudi prije dolaska Prve flote 1788., odnosno 0,29 osoba po kvadratnom kilometru. To je znatno više od prijašnjih brojki. Antropolog Alfred Radcliffe-Brown tridesetih je godina prošlog stoljeća procijenio 250.000 ljudi, a kasnije su se procjene kretale između 250.000 i milijun. Novi rad tvrdi da su te brojke podcijenjene jer su nastale na temelju popisa koji su već bili opustošeni bolešću i nasiljem na granici. Model računa i broj viška smrti. Između 1788. i 1861. umrlo je oko 2,06 milijuna ljudi više nego što bi se očekivalo, u prosjeku 28.200 godišnje. Do 1861. preživjelo je oko sedam posto predkolonijalne populacije.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49550-Predkolonijalno-autohtono-stanovnistvo-Australije-brojalo-je-oko-2-22-milijuna-ljudi-sto-je-7-puta-vise-od-prethodnih-procjena</guid>
      <pubDate>Thu, 17 Sep 2026 04:02:20 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Finac dobio račun od 78.000 evra za zamenu baterije električnog Mercedesa</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49547-Finac-dobio-racun-od-78000-evra-za-zamenu-baterije-elektricnog-Mercedesa</link>
      <description>Finac Jani Kesala, vlasnik električnog Mercedesa EQC iz 2021. godine, ostao je šokiran kada je za popravku automobila dobio račun od čak 78.000 evra. Problem je nastao nakon što je na blago neravnom šumskom putu donjim delom automobila zakačio kamen ne sluteći koliku štetu je napravio. Nekoliko nedelja kasnije, tokom redovnog servisa, utvrđeno je da na kućištu baterije postoji udubljenje veličine vrha palca, duboko jedan do dva centimetra. Iako je mehaničar utvrdio da nisu oštećeni ni rashladni kanali ni baterijske ćelije, prema važećim standardima automobil više nije mogao da bude odobren za saobraćaj s tom baterijom. Problem je dodatno komplikovala činjenica da se spoljašnji zaštitni sloj ne može jednostavno popraviti, dok odgovarajuća polovna baterija nije bila dostupna. Procena za novu bateriju i ugradnju iznosila je neverovatnih 78.000 evra.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49547-Finac-dobio-racun-od-78000-evra-za-zamenu-baterije-elektricnog-Mercedesa</guid>
      <pubDate>Wed, 16 Sep 2026 16:51:58 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Otkrivene neobične četverolančane DNA strukture u ljudskoj krvi</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49546-Otkrivene-neobicne-cetverolancane-DNA-strukture-u-ljudskoj-krvi</link>
      <description>Uobičajena predodžba o izgledu DNA kao dvostruke uzvojnice mogla bi se promijeniti. Genetski materijal ne zadržava uvijek taj poznati oblik, već se pojedini dijelovi mogu saviti u kompaktne, četverolančane strukture. Znanstvenici su takve neobične oblike ranije uočili unutar stanica, a sada u novoj studiji tvrde da su ih pronašli i u ljudskoj krvnoj plazmi, piše Science Alert. Genetski materijal u krvotoku Nakon što stanice u tijelu odumru, iza sebe ostavljaju male fragmente DNA. Ti fragmenti ulaze u krvotok i sadrže informacije o procesima u organizmu. Znanstvenici su se dosad usredotočili na analizu samog slijeda: genetskih slova, duljine svakog fragmenta i dijela genoma iz kojeg potječu. No, nova preprint studija upućuje na to da bi i način na koji je fragment presavijen mogao biti jednako važan.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49546-Otkrivene-neobicne-cetverolancane-DNA-strukture-u-ljudskoj-krvi</guid>
      <pubDate>Wed, 16 Sep 2026 05:21:13 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Lideri umjetne inteligencije pozivaju na stroži nadzor zbog 'ozbiljnih' rizika</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49533-Lideri-umjetne-inteligencije-pozivaju-na-strozi-nadzor-zbog-ozbiljnih-rizika</link>
      <description>Lideri industrije podržavaju stroži nadzor nad sve snažnijim modelima umjetne inteligencije. Šef OpenAI-a Sam Altman i vlasnik xAI-a Elon Musk podržali su pozive za trenutno usporavanje razvoja sve snažnijih modela umjetne inteligencije. Njihove izjave uslijedile su nakon što je izvršni direktor Anthropica Dario Amodei upozorio da bi umjetna inteligencija mogla nadmašiti ljudsku kontrolu i uzrokovati katastrofalnu štetu u roku od nekoliko mjeseci. Prije četiri dana, istraživač Jacob Coxon javno je dao otkaz u Anthropicu, optužujući i tvrtku i svog prethodnog poslodavca, OpenAI, da jure prema samousavršavanju superinteligencije bez "odgovornog djelovanja". Također je tvrdio da bi nas tehnologija mogla "sve ubiti" do kraja desetljeća.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49533-Lideri-umjetne-inteligencije-pozivaju-na-strozi-nadzor-zbog-ozbiljnih-rizika</guid>
      <pubDate>Tue, 15 Sep 2026 06:29:50 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>"Halucinacije" umjetne inteligencije pojavljuju se u više od 2.000 pravnih slučajeva dok se Google širi u odvjetničke tvrtke</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49517-Halucinacije-umjetne-inteligencije-pojavljuju-se-u-vise-od-2000-pravnih-slucajeva-dok-se-Google-siri-u-odvjetnicke-tvrtke</link>
      <description>Komentar: U tehnologiji, kada alat umjetne inteligencije poput velikog jezičnog modela halucinira, generira potpuno lažne informacije ili lažne činjenice i predstavlja ih kao da su istinite. Umjetna inteligencija je od 2023. godine umiješana u više od 2,000 pravnih slučajeva koji uključuju izmišljene citate i drugi materijal generiran umjetnom inteligencijom, što naglašava trajni problem pouzdanosti jer tehnološke tvrtke sve više prodaju specijalizirane AI sustave izravno odvjetnicima. Baza podataka koju održava pravni istraživač Damien Charlotin dokumentirala je 2.022 slučaja diljem svijeta koji uključuju sadržaj generiran umjetnom inteligencijom do 5. rujna 2026., od čega se više od 1.300 dogodilo u Sjedinjenim Državama. Mnogi su uključivali izmišljene slučajeve, citate ili citate generirane velikim jezičnim modelima, a kasnije podnesene u pravnim postupcima. Rastući broj pogrešaka dolazi u trenutku kada Google promovira Gemini Enterprise for Legal, specijaliziranu AI platformu...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49517-Halucinacije-umjetne-inteligencije-pojavljuju-se-u-vise-od-2000-pravnih-slucajeva-dok-se-Google-siri-u-odvjetnicke-tvrtke</guid>
      <pubDate>Sat, 12 Sep 2026 03:45:30 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>NASA-ina tehnika za satelitske snimke otkriva skrivene prizore u drevnim hramovima</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49496-NASA-ina-tehnika-za-satelitske-snimke-otkriva-skrivene-prizore-u-drevnim-hramovima</link>
      <description>Obrada digitalnih snimki pojačala je jedva vidljive boje na zidovima Angkor Wata i pomogla arheolozima proučiti prizore konjanika i glazbenika. Arheolozi su u Angkor Watu ponovno uočili izblijedjele zidne slike zahvaljujući obradi digitalnih snimki koja je izvorno razvijena za analizu satelitskih podataka. Na prikazima su prepoznati konjanici i skupina glazbenika, a u cijelom kompleksu zabilježeno je približno 200 sličnih prizora. Riječ je o metodi dekorelacijskog rastezanja (decorrelation stretch). Ona ne dodaje nove oblike u sliku, nego pojačava razlike među bojama i kanalima koje je kamera već zabilježila. Tako se tragovi pigmenta mogu izdvojiti iz blijede pozadine i postati vidljivi ljudskom oku.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49496-NASA-ina-tehnika-za-satelitske-snimke-otkriva-skrivene-prizore-u-drevnim-hramovima</guid>
      <pubDate>Thu, 10 Sep 2026 03:44:38 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Hubbleov teleskop potvrđuje da misteriozni 'deseterostrani' oblak raste iznad Saturnovog južnog pola</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49478-Hubbleov-teleskop-potvrduje-da-misteriozni-deseterostrani-oblak-raste-iznad-Saturnovog-juznog-pola</link>
      <description>Na Saturnu se pojavila golema atmosferska struktura kakvu znanstvenici dosad nisu vidjeli na njegovu južnom polu. Svemirski teleskop Hubble zabilježio je val neobičnog oblika s deset stranica, a istraživači vjeruju da upravo svjedoče razvoju novog fenomena. Saturn već desetljećima skriva jednu od najneobičnijih atmosferskih pojava u Sunčevu sustavu. Na njegovu sjevernom polu nalazi se golemi šesterokutni atmosferski val, poznat kao Saturnov sjeverni heksagon, koji znanstvenici prate više od 40 godina. No sada je pažnju istraživača privukao potpuno drukčiji prizor na suprotnoj strani planeta. Svemirski teleskop Hubble zabilježio je golemi val na Saturnovu južnom polu koji ima deset stranica, odnosno oblik svojevrsnog deseterokuta. Znanstvenici smatraju da bi mogli promatrati fenomen koji se upravo razvija.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49478-Hubbleov-teleskop-potvrduje-da-misteriozni-deseterostrani-oblak-raste-iznad-Saturnovog-juznog-pola</guid>
      <pubDate>Mon, 07 Sep 2026 02:48:58 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Novo proučeni rukopis iz 1666. sugerira da je Galileo Galilei možda izgradio teleskope s četiri leće već 1630. godine</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49472-Novo-prouceni-rukopis-iz-1666-sugerira-da-je-Galileo-Galilei-mozda-izgradio-teleskopes-cetiri-lece-vec-1630-godine</link>
      <description>Opis teleskopa s četiri leće pronađen u Madridu mogao bi promijeniti datiranje ranih pokusa s takvim instrumentima. Njegovu vezu s Galileom istraživač traži među darovima španjolskom dvoru. U rukopisu iz 1666. pronađen je opis teleskopa s četiri leće uz koji izričito piše da ga je izradio Galileo Galilei. Takvi se instrumenti u povijesti optike obično pojavljuju tek 1640-ih. Zapis otvara mogućnost da je Galileo s njima eksperimentirao znatno ranije, oko 1630. godine. Dokument je proučio José María Moreno Madrid sa Sveučilišta u Limericku, koji nalaz predstavlja u novom znanstvenom radu u časopisu Annals of Science. Presudna je bilješka "fabricatum a Galilaeo", odnosno "izradio Galileo". Ona je izravan navod o podrijetlu instrumenta, ali sama po sebi još ne potvrđuje tko ga je doista napravio.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49472-Novo-prouceni-rukopis-iz-1666-sugerira-da-je-Galileo-Galilei-mozda-izgradio-teleskopes-cetiri-lece-vec-1630-godine</guid>
      <pubDate>Sun, 06 Sep 2026 05:07:28 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>NASA-in Rimski svemirski teleskop lansiran je u misiju mapiranja svemira i istraživanja tamne materije i tamne energije</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49438-NASA-in-Rimski-svemirski-teleskop-lansiran-je-u-misiju-mapiranja-svemira-i-istrazivanja-tamne-materije-i-tamne-energije</link>
      <description>NASA-in svemirski teleskop Nancy Grace Roman uspješno je lansiran u nedjelju, 30. kolovoza, raketom Falcon Heavy iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi. Roman se od gornjeg stupnja rakete odvojio 31 minutu nakon polijetanja, a kontrolori su ubrzo potvrdili da primaju podatke s letjelice i da su se njezini solarni paneli otvorili kako je planirano. Time je počelo tromjesečno putovanje prema Lagrangeovoj točki L2, približno 1,6 milijuna kilometara od Zemlje. U istom području oko Sunca radi i svemirski teleskop James Webb. Roman će ondje provesti početna ispitivanja i kalibraciju instrumenata, a NASA prve snimke očekuje početkom 2027. godine. Lansiranje je važan trenutak za astronomiju jer Roman spaja dvije mogućnosti koje nijedan dosadašnji svemirski teleskop nije imao u toj kombinaciji: oštrinu usporedivu s Hubbleovom i više od stotinu puta šire vidno polje. NASA procjenjuje da će velike dijelove neba moći pregledavati približno tisuću puta brže od Hubblea.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49438-NASA-in-Rimski-svemirski-teleskop-lansiran-je-u-misiju-mapiranja-svemira-i-istrazivanja-tamne-materije-i-tamne-energije</guid>
      <pubDate>Wed, 02 Sep 2026 04:35:09 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Seizmički valovi otkrili 6 dosad nepoznatih područja duboko u Zemlji</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49415-Seizmicki-valovi-otkrili-6-dosad-nepoznatih-podrucja-duboko-u-Zemlji</link>
      <description>Analiza više od dva milijuna seizmičkih zapisa otkrila je šest dosad nezabilježenih područja u blizini granice Zemljine jezgre i plašta. Na dubini od gotovo 2900 kilometara, ondje gdje se čvrsti Zemljin plašt susreće s tekućom vanjskom jezgrom, nalazi se jedan od najmanje poznatih dijelova planeta. Nova analiza seizmičkih valova ondje je izdvojila šest područja koja se ne podudaraju ni s jednom dosad zabilježenom zonom. Znanstvenici nisu izravno snimili šest novih struktura. Seizmički podaci pokazuju da se na tim mjestima vjerojatno nalaze nakupine ili slojevi koji valove raspršuju drukčije od okolnog materijala. Istraživači su time dobili šest područja koja vrijedi podrobnije istražiti.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49415-Seizmicki-valovi-otkrili-6-dosad-nepoznatih-podrucja-duboko-u-Zemlji</guid>
      <pubDate>Sun, 30 Aug 2026 06:08:28 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Sibirski prstenasti izvor fotona: Unutar najnovijeg ruskog megaznanstvenog mjesta</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49386-Sibirski-prstenasti-izvor-fotona-Unutar-najnovijeg-ruskog-megaznanstvenog-mjesta</link>
      <description>Sinkrotron će omogućiti znanstvenicima istraživanje materije na atomskoj razini, od lijekova i metala do tragova meteorita. Najnoviji ruski megaznanstveni pothvat nalazi se nedaleko od rijeke Ob, južno od Novosibirska u Sibiru, oko 3.000 km istočno od Moskve. Sinkrotronski kompleks Sibirskog prstenastog izvora fotona (SKIF) zapravo je ultra-moćni rendgenski mikroskop za istraživanja u rasponu od medicine i kemije do metalurgije i geologije. RT je dobio pristup SKIF-u, najsuvremenijem megaznanstvenom projektu izgrađenom kako bi znanstvenicima omogućio ispitivanje materije na atomskoj razini. SKIF je službeno otkrio ruski predsjednik Vladimir Putin ranije ovog mjeseca. U to vrijeme rekao je da je otvorenje odgođeno s 2024. jer strani dobavljači nisu uspjeli isporučiti određenu opremu zbog zapadnih sankcija, prisiljavajući ruske timove da ključne komponente reproduciraju u zemlji. Sada se očekuje da će prve istraživačke stanice ući u pogon prije kraja godine.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49386-Sibirski-prstenasti-izvor-fotona-Unutar-najnovijeg-ruskog-megaznanstvenog-mjesta</guid>
      <pubDate>Thu, 27 Aug 2026 02:50:32 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Svemir nije prazan: više od 99 posto vidljive tvari je plazma</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49380-Svemir-nije-prazan-vise-od-99-posto-vidljive-tvari-je-plazma</link>
      <description>Plazma nije samo užareni plin. Ona provodi električnu struju, snažno reagira na magnetska polja i povezuje Sunce, planete, zvijezde i međuzvjezdani prostor. Na Zemlji smo okruženi čvrstim tvarima, tekućinama i plinovima. U svemiru je slika drukčija: većina obične, odnosno vidljive tvari nije ni čvrsta, ni tekuća, ni neutralni plin, nego plazma. Procjene NASA-e i Europske svemirske agencije pokazuju da je u tom stanju više od 99 posto vidljive tvari u svemiru. To, naravno, ne znači da su planeti i asteroidi plazma, niti da je svaka pojava koju vidimo kroz teleskop takva. Naš se planet sastoji ponajprije od stijena, metala i vode, dok je njegova atmosfera pretežno sastavljena od neutralnog plina. Riječ je o kozmičkom prosjeku: najveći dio vidljive tvari čine zvijezde, njihove atmosfere i razrijeđeni plin između zvijezda i galaksija.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49380-Svemir-nije-prazan-vise-od-99-posto-vidljive-tvari-je-plazma</guid>
      <pubDate>Wed, 26 Aug 2026 04:35:47 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Astronomi prvi put potvrdili četverostruki sustav u kojem jedan par pomračuje drugi</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49372-Astronomi-prvi-put-potvrdili-cetverostruki-sustav-u-kojem-jedan-par-pomracuje-drugi</link>
      <description>TIC 433545934 čine dvije binarne skupine koje kruže jedna oko druge, a povremeno se i međusobno pomračuju, što stvara rijedak trostruki pad sjaja. Astronomi su prvi put potvrdili četverostruki zvjezdani sustav u kojem se, osim pomrčina unutar dvaju binarnih parova, događa i pomrčina između samih parova. U sustavu TIC 433545934 jedna binarna skupina povremeno prolazi ispred druge, a NASA-in svemirski teleskop TESS pritom je zabilježio tri uzastopna pada sjaja. Rezultati su opisani u radu objavljenom na arXivu, koji je prema zapisu rada prihvaćen za objavu u časopisu Astronomy &amp;amp; Astrophysics. Autori ga opisuju kao prvi potvrđeni 2+2 sustav koji pokazuje i pomrčine unutar parova i pomrčine između njih.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49372-Astronomi-prvi-put-potvrdili-cetverostruki-sustav-u-kojem-jedan-par-pomracuje-drugi</guid>
      <pubDate>Tue, 25 Aug 2026 04:35:58 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Talijanski znanstvenici kladili su se na hobotnicu u borbi protiv invazije plavih rakova</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49324-Talijanski-znanstvenici-kladili-su-se-na-hobotnicu-u-borbi-protiv-invazije-plavih-rakova</link>
      <description>Talijanski znanstvenici puštaju tisuće malih hobotnica u Jadransko more u pokušaju da suzbiju invazivnu vrstu plavog raka koja uništava lokalni uzgoj školjaka. Tim sa Sveučilišta u Bologni vjeruje da obična hobotnica može pomoći u kontroli populacije rakova, piše Phys.org. Plavi rak potječe s atlantske obale Sjeverne Amerike, a u Sredozemlje je stigao prije više desetljeća, najvjerojatnije balastnim vodama teretnih brodova. Populacija mu se posljednjih godina naglo povećala, što talijanska vlada i ribarske udruge povezuju sa zagrijavanjem mora i klimatskim promjenama. "Hobotnicu smo odabrali jer je ona prirodni i vrlo učinkovit predator rakova", pojasnio je za AFP istraživač Antonio Casalini.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49324-Talijanski-znanstvenici-kladili-su-se-na-hobotnicu-u-borbi-protiv-invazije-plavih-rakova</guid>
      <pubDate>Thu, 20 Aug 2026 06:55:50 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SKIF: Najmoćniji ruski rendgenski mikroskop počeo je s radom u blizini Novosibirska</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49254-SKIF-Najmocniji-ruski-rendgenski-mikroskop-poceo-jes-radom-u-blizini-Novosibirska</link>
      <description>Sibirski prstenasti izvor fotona (SKIF) službeno je otvoren u znanstvenom gradu Koltsovo u blizini Novosibirska. Objekt može razlučiti strukture do atomske razine i pratiti kemijske reakcije u stvarnom vremenu. Predsjednik Vladimir Putin osobno je pokrenuo kompleks, koji uključuje 34 zgrade i građevine, te potpisao komemorativnu ploču kojom se obilježava njegovo otvorenje. SKIF je više od moćnog znanstvenog instrumenta. To je prvi ruski izvor sinkrotronskog zračenja četvrte generacije koji radi na energiji od 3 gigaelektrovolta (GeV). Jednostavno rečeno, objekt ubrzava elektrone do brzina bliskih brzinama svjetlosti i prisiljava ih da emitiraju izuzetno intenzivan snop rendgenskih zraka. Znanstvenici usmjeravaju snop na uzorke kako bi proučavali njihove strukture na mikro i nanoskali, sve do rasporeda pojedinačnih atoma unutar molekula.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49254-SKIF-Najmocniji-ruski-rendgenski-mikroskop-poceo-jes-radom-u-blizini-Novosibirska</guid>
      <pubDate>Thu, 13 Aug 2026 02:28:56 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Kim Dotcom: 'Umjetna inteligencija će znati sve o svima'</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49236-Kim-Dotcom-Umjetna-inteligencija-ce-znati-sve-o-svima</link>
      <description>Internetski poduzetnik upozorio je da bi nove tehnologije mogle dodatno unaprijediti nadzor i dati Washingtonu pristup ogromnim bazama podataka osobnih podataka. Internetski poduzetnik Kim Dotcom upozorio je da bi umjetna inteligencija s vremenom mogla dobiti neviđen uvid u živote ljudi. Rekao je da bi tehnologija mogla okupiti ogromne količine osobnih podataka, omogućujući sustavima umjetne inteligencije da izrađuju vrlo detaljne profile pojedinaca. Tehnologija bi mogla dramatično proširiti doseg američkog nadzora, prema Dotcomu. Dodao je da bi sustavi umjetne inteligencije mogli dobiti pristup vladinim bazama podataka koje sadrže ogromne količine informacija o građanima. Osnivač usluge dijeljenja datoteka Megaupload rekao je u intervjuu s Tuckerom Carlsonom objavljenom u petak: "Umjetna inteligencija je vrlo opasna jer će dobiti pristup američkoj bazi podataka. Dakle, umjetna inteligencija će znati sve o svima."</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49236-Kim-Dotcom-Umjetna-inteligencija-ce-znati-sve-o-svima</guid>
      <pubDate>Tue, 11 Aug 2026 03:20:17 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Pjev ptica i kitova pokazuje obrasce slične ljudskom jeziku</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49222-Pjev-ptica-i-kitova-pokazuje-obrasce-slicne-ljudskom-jeziku</link>
      <description>Novo istraživanje, o kojem piše Phys.org, otkrilo je da pjev bengalskih zeba slijedi iste statističke obrasce kao ljudski jezik. Znanstvenici su ustanovili da ptice organiziraju svoje pjesme prema istim matematičkim pravilima koja ljudima olakšavaju učenje i prenošenje jezika s generacije na generaciju. Otkriće dolazi samo nekoliko mjeseci nakon sličnih rezultata dobivenih proučavanjem pjesme grbavih kitova te otvara novo poglavlje u razumijevanju evolucije komunikacije. Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Advances, a proveli su ga znanstvenici sa Sveučilišta u Edinburghu, Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu i japanskog Sveučilišta Teikyo. Cilj im je bio utvrditi postoje li u životinjskim komunikacijskim sustavima obrasci koji nalikuju ljudskom jeziku. Dugo se smatralo da je jezik jedinstvena ljudska osobina. Iako mnoge životinje međusobno komuniciraju, ljudski jezik smatrao se posebnim zbog svoje složenosti i načina na koji se uči. Novo istraživanje sugerira da barem...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49222-Pjev-ptica-i-kitova-pokazuje-obrasce-slicne-ljudskom-jeziku</guid>
      <pubDate>Mon, 10 Aug 2026 02:58:32 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Južnokorejski orbiter snimio krater koji je nastao nakon udara SpaceX-ove rakete u Mjesec</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49213-Juznokorejski-orbiter-snimio-krater-koji-je-nastao-nakon-udara-SpaceX-ove-rakete-u-Mjesec</link>
      <description>Južnokorejska sonda Danuri snimila je područje Mjeseca prije i nakon što je potrošeni gornji stupanj SpaceX-ove rakete Falcon 9 ondje ostavio novi krater. Usporedne fotografije, koje je KASA objavila dan poslije udara, pokazuju promjenu reljefa i materijal raspršen oko mjesta sudara u blizini Einsteinova kratera. Udar se dogodio 5. kolovoza u 6:34 po univerzalnom vremenu, odnosno u 15:34 po korejskom vremenu. U Mjesec nije udarila cijela raketa Falcon 9, nego njezin gornji stupanj koji je nakon lansiranja ostao u visokoj Zemljinoj orbiti. Riječ je o rijetkom slučaju u kojem su istraživači imali snimke terena i prije i nakon udara poznatog umjetnog objekta.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49213-Juznokorejski-orbiter-snimio-krater-koji-je-nastao-nakon-udara-SpaceX-ove-rakete-u-Mjesec</guid>
      <pubDate>Sat, 08 Aug 2026 06:28:46 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Gdje je gravitacija najjača, a gdje najslabija na Zemlji?</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49194-Gdje-je-gravitacija-najjaca-a-gdje-najslabija-na-Zemlji</link>
      <description>Zemlja je masivan planet, ali ne formira doista savršenu sferu. Evo kako razumjeti naše najjače i najslabije gravitacijske točke. Ako skupite dovoljno mase na jednom mjestu, sve dok se pojedinačne čestice unutra ne kreću prebrzo, vaša će masa postati gravitacijski vezana. Ako je ta masa sastavljena od atoma - čestica koje se mogu sudarati, izmjenjivati ​​energiju i moment te se lijepiti - tada može formirati i čvrsti objekt. Ako je ukupna masa dovoljno velika, nećete samo stvoriti čvrsti objekt koji je gravitacijski vezan, već ćete dosegnuti stanje poznato kao hidrostatska ravnoteža: gdje je oblik vašeg objekta prvenstveno određen kombinacijom gravitacije i rotacije. Ako se uopće ne okrećete, formirat ćete sferu, ali ako se okrećete, formirat ćete oblik "spljeskane sfere": spljošteni sferoid. Na vrhu tog ukupnog oblika, budući da imamo nekoliko slojeva Zemlje različitih gustoća, manje gusti slojevi "lebde" na vrhu gušćih. Zemljina kora, posebno, sastoji se uglavnom od čvrstih...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49194-Gdje-je-gravitacija-najjaca-a-gdje-najslabija-na-Zemlji</guid>
      <pubDate>Fri, 07 Aug 2026 03:19:15 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Nove snimke Sunca otkrile dosad najdetaljniji prikaz njegove užarene površine</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49193-Nove-snimke-Sunca-otkrile-dosad-najdetaljniji-prikaz-njegove-uzarene-povrsine</link>
      <description>Naučnici su objavili dosad najdetaljnije snimke površine Sunca, nastale pomoću teleskopa Daniel K. Inouye na havajskom otoku Maui, a rezultati su objavljeni u srijedu u časopisu Nature. Istraživači su snimke prvobitno napravili kako bi fino podesili teleskop i testirali njegove krajnje mogućnosti. Kada su analizirali rezultate, utvrdili su da su zabilježili sjajni vanjski sloj Sunca u većoj rezoluciji nego ikada ranije. Na površini su uočili neobične, perjaste obrasce koji se talasaju. Solarna fizičarka Ruizhu Chen sa Univerziteta Stanford, koja nije učestvovala u istraživanju, rekla je da je prizor podsjeća na poznata slikarska djela: "To me podsjeća na poznate slike, poput kovitlajućeg neba u Van Goghovoj Zvjezdanoj noći."</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49193-Nove-snimke-Sunca-otkrile-dosad-najdetaljniji-prikaz-njegove-uzarene-povrsine</guid>
      <pubDate>Thu, 06 Aug 2026 05:08:31 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Znanstvenici otkrili nikad prije viđenu metalnu leguru iskovanu unutar atomske vatrene kugle iz Hirošime</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49181-Znanstvenici-otkrili-nikad-prije-videnu-metalnu-leguru-iskovanu-unutar-atomske-vatrene-kugle-iz-Hirosime</link>
      <description>Istraživačka grupa koju vodi Sveučilište u Firenci identificirala je, u staklenim krhotinama nastalim bombardiranjem 6. kolovoza 1945., složenu metalnu fazu nastalu u ekstremnim uvjetima temperature, miješanja i vrlo brzog hlađenja. Novo znanstveno otkriće baca svjetlo na ekstremne fizikalno-kemijske procese uzrokovane nuklearnim eksplozijama. Istraživački tim, kojim koordinira Luca Bindi s Odjela za znanosti o Zemlji Sveučilišta u Firenci, identificirao je prethodno nepoznatu višekomponentnu metalnu leguru, sačuvanu unutar čestice hirošimaita, staklastog materijala nastalog tijekom atomske eksplozije u Hirošimi. Legura je pronađena u mikroskopskoj metalnoj granuli ugrađenoj u staklastu matricu iz pijeska Hirošimskog zaljeva. Analize su otkrile sastav bogat silicijem koji se sastoji od više metalnih elemenata, uključujući željezo, krom, nikal, mangan, molibden, silicij i aluminij.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49181-Znanstvenici-otkrili-nikad-prije-videnu-metalnu-leguru-iskovanu-unutar-atomske-vatrene-kugle-iz-Hirosime</guid>
      <pubDate>Wed, 05 Aug 2026 06:29:41 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>'Eksplozija' crne rupe dosegla je 300.000 svjetlosnih godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49134-Eksplozija-crne-rupe-dosegla-je-300000-svjetlosnih-godina</link>
      <description>Tim istraživača otkrio je da su vjetrovi koje stvaraju supermasivne crne rupe 100 puta snažniji nego što se prije mislilo, noseći energiju na udaljenosti od približno 300.000 svjetlosnih godina. Otkriće pokazuje da ovi eksplozivni vjetrovi utječu na golemo prostranstvo svemira izvan galaksija koje nastanjuju. "Crne rupe su uglavnom poznate po usisavanju materije, ali također izbacuju plin u obliku snažnih vjetrova", kaže Satoshi Yamada, docent na Frontier Institute for Interdisciplinary Sciences (FRIS) Sveučilišta Tohoku. "Smatralo se da su ovi vjetrovi sadržani unutar galaksije, ali naša studija otkrila je da je sila neizmjerno snažnija nego što se prije mislilo." Yamada i njegov tim, koji su činili kolege sa Sveučilišta Kanazawa i Sveučilišta Tokyo Metropolitan, iskoristili su satelit XRISM za rendgensku astronomiju kako bi promatrali aktivnost kvazara H1821+643, koji se nalazi u zviježđu Zmaja, približno 3,4 milijarde svjetlosnih godina od Zemlje. Kvazari su izuzetno sjajni...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49134-Eksplozija-crne-rupe-dosegla-je-300000-svjetlosnih-godina</guid>
      <pubDate>Fri, 31 Jul 2026 08:51:45 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Studija drevne DNK pronalazi izgubljenu himalajsku populaciju u indijskog špilji Ladakh</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49118-Studija-drevne-DNK-pronalazi-izgubljenu-himalajsku-populaciju-u-indijskog-spilji-Ladakh</link>
      <description>Analiza ostataka deset ljudi iz špilje Old Lady Spider Cave u Ladakhu otkrila je dosad nepoznatu drevnu populaciju. Živjeli su prije oko 1.500 godina, a njihovo je genetsko nasljeđe bilo gotovo podjednako povezano s populacijama sjeverne Indije i drevnim Tibetancima. Analiza drevne DNK s posmrtnih ostataka deset osoba pronađenih u špilji Old Lady Spider Cave u Ladakhu otkrila je populaciju koja dosad nije bila prepoznata u genetskoj povijesti Himalaje. Ti su ljudi živjeli prije približno 1.500 godina, a njihov je genetski sastav danas iznimno rijedak.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49118-Studija-drevne-DNK-pronalazi-izgubljenu-himalajsku-populaciju-u-indijskog-spilji-Ladakh</guid>
      <pubDate>Thu, 30 Jul 2026 05:28:27 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Čini se da najveće Zemljine katastrofe slijede misteriozni puls od 27 milijuna godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49105-Cini-se-da-najvece-Zemljine-katastrofe-slijede-misteriozni-puls-od-27-milijuna-godina</link>
      <description>Masovna izumiranja, goleme vulkanske erupcije i oceani koji naglo ostaju bez kisika na prvi pogled nemaju mnogo zajedničkog, osim katastrofalnih razmjera. Ipak, znanstvenici se desetljećima pitaju slijede li ti naizgled nepovezani događaji skriveni ritam koji se proteže stotinama milijuna godina, piše ScienceAlert. Puls od 27,5 milijuna godina Ideja o dugoročnom ritmu u geološkoj povijesti Zemlje nije nova i o njoj se raspravlja još od 1980-ih. Tada su istraživanja prvi put ukazala na mogućnost da se masovna izumiranja i drugi ključni geološki događaji ponavljaju u pravilnim razmacima. Iako su i kasnije studije uočavale slične obrasce, cijela je zamisao ostala kontroverzna.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49105-Cini-se-da-najvece-Zemljine-katastrofe-slijede-misteriozni-puls-od-27-milijuna-godina</guid>
      <pubDate>Wed, 29 Jul 2026 06:07:23 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Elektrokultura - Bakrena žica povećava prinose bez kemije</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49096-Elektrokultura-Bakrena-zica-povecava-prinose-bez-kemije</link>
      <description>Elektrokultura, metoda koja koristi jednostavnu bakrenu žicu za hvatanje atmosferske električne energije, povećava prinose do deseterostruko bez ikakvih kemijskih gnojiva. Zamislite da možete deseterostruko povećati prinose svog vrta bez dodavanja ijedne kapi kemijskog gnojiva, jednostavnim korištenjem nevidljivih sila prirode. Svi smo naučili da za veće prinose trebamo obogaćivati tlo sve više hranjivim tvarima. Međutim, početkom 20. stoljeća otkriće je gotovo preokrenulo zakone poljoprivrede: elektrokultura. Ova metoda, koja se sastoji od hvatanja atmosferske električne energije pomoću jednostavne bakrene žice, dala je tako spektakularne rezultate da je na kraju zaprijetila novonastaloj i moćnoj industriji.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49096-Elektrokultura-Bakrena-zica-povecava-prinose-bez-kemije</guid>
      <pubDate>Tue, 28 Jul 2026 03:06:55 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Istraživači upozoravaju da gubitak kisika pod vodom ugrožava stabilnost Zemlje</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49088-Istrazivaci-upozoravaju-da-gubitak-kisika-pod-vodom-ugrozava-stabilnost-Zemlje</link>
      <description>Znanstvenici predvođeni Oceanografskim institutom Scripps na UC San Diegu upozoravaju kako kisik brzo nestaje iz oceana i slatkovodnih sustava. Neke od rezultirajućih promjena mogle bi trajati stoljećima i možda neće biti reverzibilne unutar ljudskog života. Novi pregled ispituje vodenu deoksigenaciju, koja se odnosi na smanjenje razine otopljenog kisika u oceanu (deoksigenacija oceana), obalnim vodama, rijekama, jezerima i potocima. Istraživači su procijenili kako ovaj rastući problem djeluje na devet glavnih procesa Zemljinog sustava uključenih u okvir Planetarne granice. Uveden 2009. godine, okvir identificira okolišne procese koji su bitni za održavanje stabilnog i otpornog planeta. Također prati kako ljudska aktivnost gura te sustave izvan sigurnih uvjeta. Devet planetarnih granica su klimatske promjene, zakiseljavanje oceana, gubitak bioraznolikosti, opterećenje atmosferskim aerosolima, oštećenje stratosferskog ozona, promjene slatke vode, promjene korištenja zemljišta,...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49088-Istrazivaci-upozoravaju-da-gubitak-kisika-pod-vodom-ugrozava-stabilnost-Zemlje</guid>
      <pubDate>Sun, 26 Jul 2026 06:32:09 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>NASA-in astronaut dijeli sliku kristala 'lijevka' koji raste na svemirskoj postaji, a koji izgleda nemoguće</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49071-NASA-in-astronaut-dijeli-sliku-kristala-lijevka-koji-raste-na-svemirskoj-postaji-a-koji-izgleda-nemoguce</link>
      <description>Astronauti su na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) uzgojili kristal nalik svitku, a njegov neobičan oblik otkriva što se događa s običnim solima kada gravitacija prestane voditi predstavu. Astronauti su uzgojili uobičajeni kristal u svemiru - ali ova izvanzemaljska verzija pokazuje vrlo neobično ponašanje. Pod mikroskopom kristal više nalikuje sićušnoj futurističkoj skulpturi nego nečemu što se prirodno formiralo. Sklop nalik piramidi uvija se u stepenaste slojeve, čineći se gotovo previše urednim da bi bio stvaran. Ali prema znanstvenicima, upečatljiv oblik je ono što se događa kada gravitacija prestane diktirati. Slika, koju je 18. srpnja podijelio NASA-in astronaut Don Pettit, i prateći video snimljeni su na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) i prikazuju kristale kalijevog klorida koji rastu u mikrogravitaciji - gotovo bestežinskom okruženju kakvo se doživljava u orbiti.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49071-NASA-in-astronaut-dijeli-sliku-kristala-lijevka-koji-raste-na-svemirskoj-postaji-a-koji-izgleda-nemoguce</guid>
      <pubDate>Fri, 24 Jul 2026 06:56:32 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>NASA upozorava znanstvenike da podcjenjuju najgori mogući scenarij solarne oluje</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49060-NASA-upozorava-znanstvenike-da-podcjenjuju-najgori-moguci-scenarij-solarne-oluje</link>
      <description>Kao da rastući rizik od globalne ekonomske katastrofe koja proizlazi iz američko-izraelskog rata protiv Irana nije dovoljan razlog za zabrinutost, istraživači u NASA-inom Centru za svemirske letove Goddard upozoravaju da su pogrešni izračuni i lažne pretpostavke možda rezultirali ogromnim podcjenjivanjem najgorih mogućih učinaka solarne oluje. Solarne oluje su događaji u kojima sunce doživljava masivnu eksploziju energije, nabijenih čestica i magnetskih polja. Od solarnih baklji do izbačaja koronalne mase (CME), ove eksplozije predstavljaju opasnost za sve vrste elektronike, od vašeg mobitela, računala i automobila do benzinskih pumpi, aviona, elektrana i svega između. Najgori takav događaj u zabilježenoj povijesti bio je Carringtonov događaj iz 1859. Procjenjuje se da je bio snažan kao 10 milijardi atomskih bombi, a uzrokovao je kvar telegrafa diljem Europe. Mnogo skromniji događaj 2003. poremetio je navigacijska računala FAA-e na više od 24 sata, te je FAA bila potaknuta da...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49060-NASA-upozorava-znanstvenike-da-podcjenjuju-najgori-moguci-scenarij-solarne-oluje</guid>
      <pubDate>Thu, 23 Jul 2026 02:26:36 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>OpenAI tvrdi da je njihova AI tehnologija djelovala samostalno u hakerskom napadu na drugu tvrtku</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49054-OpenAI-tvrdi-da-je-njihova-AI-tehnologija-djelovala-samostalno-u-hakerskom-napadu-na-drugu-tvrtku</link>
      <description>OpenAI je saopćio da je tokom interne evaluacije njegov sistem umjetne inteligencije samostalno upao u servere kompanije Hugging Face, koristeći ukradene pristupne podatke i nepoznatu ranjivost. Kompanija je incident opisala kao dosad nezabilježen slučaj u kojem je AI agent djelovao autonomno kako bi ostvario usko postavljen cilj testiranja. Prema navodima OpenAI-ja, sistem je otišao do krajnjih granica da bi došao do tajnih informacija i tako "varao" evaluaciju modela. Izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman naveo je da je riječ o značajnom sigurnosnom incidentu tokom procjene modela. "AI ubrzava otkrivanje i iskorištavanje ranjivosti. Primarna lekcija iz ovog incidenta je da sigurnost modela i zaštitne mjere moraju pratiti brzo napredujuće sposobnosti", naveo je.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49054-OpenAI-tvrdi-da-je-njihova-AI-tehnologija-djelovala-samostalno-u-hakerskom-napadu-na-drugu-tvrtku</guid>
      <pubDate>Wed, 22 Jul 2026 06:04:09 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Znanstvenici potvrđuju da je jama široka 24 kilometra pronađena na Google kartama drevni meteorski krater</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49044-Znanstvenici-potvrduju-da-je-jama-siroka-24-kilometra-pronadena-na-Google-kartama-drevni-meteorski-krater</link>
      <description>Znanstvenici su potvrdili da je velika udubina u kanadskoj regiji Côte-Nord u Quebecu, koju je 2024. na aplikaciji Google Maps uočio amaterski astronom Joël Lapointe, zapravo udarni krater asteroida, star 390 milijuna godina. Prilikom planiranja kampiranja oko jezera Marsal, Lapointe je primijetio gotovo savršen prsten promjera 25 km te je kontaktirao francuskog geofizičara Pierrea Rochettea. Nakon što su početna ispitivanja uzoraka otkrila prisutnost cirkona - minerala koji često nastaje pri udarima meteorita - tim geologa predvođen Gordonom Osinskim, profesorom planetarne geologije na Sveučilištu Western, u listopadu 2025. osobno je posjetio nepristupačan teren kako bi potvrdio podrijetlo strukture.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49044-Znanstvenici-potvrduju-da-je-jama-siroka-24-kilometra-pronadena-na-Google-kartama-drevni-meteorski-krater</guid>
      <pubDate>Tue, 21 Jul 2026 06:03:34 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Stoljetna zvjezdana misterija bi napokon mogla imati objašnjenje</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49034-Stoljetna-zvjezdana-misterija-bi-napokon-mogla-imati-objasnjenje</link>
      <description>U starim zvjezdanim katalozima Theta Eridani zauzima mjesto koje joj današnje nebo ne daje. Hiparh, Ptolemej i al-Sufi opisali su je kao osobito sjajnu zvijezdu, iako danas ne pripada vrhu noćnog neba. Nova analiza sada otvara mogućnost da problem nije bio u njihovim očima, nego u zvijezdi koja se u međuvremenu promijenila. U novoj analizi Idel Waisberg i Boaz Katz predlažu da je Theta Eridani možda stoljećima prolazila kroz razdoblje pojačanog sjaja. Ako se taj model potvrdi, jedna naizgled čudna bilješka iz povijesti astronomije mogla bi postati trag rijetke faze u životu bliskog zvjezdanog para.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49034-Stoljetna-zvjezdana-misterija-bi-napokon-mogla-imati-objasnjenje</guid>
      <pubDate>Mon, 20 Jul 2026 06:40:25 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Astronomi otkrili atmosferu na susjednoj 'super-Zemlji'</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49025-Astronomi-otkrili-atmosferu-na-susjednoj-super-Zemlji</link>
      <description>Astronomi su prvi put otkrili atmosferu na stjenovitom planetu koji kruži u nastanjivoj zoni druge zvijezde. Na egzoplanetu LHS 1140 b, udaljenom oko 48 svjetlosnih godina, izmjerili su helij koji izlazi iz njegovih gornjih slojeva atmosfere. Otkriće je važno zato što se ne odnosi na veliki plinoviti planet, nego na stjenoviti svijet. LHS 1140 b ima više od pet Zemljinih masa i pripada skupini super-Zemalja. Rezultati su objavljeni u časopisu Science. Blisko razmaknuti tranziti omogućili su usporedbu spektara LHS 1140 b kruži oko hladnog crvenog patuljka. Dana 23. rujna 2024. oba su poznata planeta tog sustava prošla ispred svoje zvijezde tijekom opažanja teleskopom Magellan/Clay u čileanskoj zvjezdarnici Las Campanas. Tranziti LHS-a 1140 c i LHS-a 1140 b bili su razdvojeni samo 39 minuta. To je omogućilo usporedbu njihovih spektara tijekom iste promatračke noći. Kada planet prolazi ispred zvijezde, dio zvjezdane svjetlosti prolazi kroz plin iznad njega. Taj plin ostavlja...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49025-Astronomi-otkrili-atmosferu-na-susjednoj-super-Zemlji</guid>
      <pubDate>Sun, 19 Jul 2026 04:18:30 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>'Izvanzemaljska kemija' otkrivena na meteoritu koji je propao kroz krov kuće u New Jerseyju</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49006-Izvanzemaljska-kemija-otkrivena-na-meteoritu-koji-je-propao-kroz-krov-kuce-u-New-Jerseyju</link>
      <description>U utorak, 16. srpnja 2024., stanovnici nekoliko saveznih država na sjeveroistoku SAD-a na nebu su ugledali vatrenu kuglu (veoma sjajan meteor), nakon čega je meteorit teži od 1 kg probio krov obiteljske kuće u gradiću Hillsboroughu (New Jersey), no pritom nitko nije bio ozlijeđen. Jurio je brzinom od 14,4 km/sek, no zbog svoje iznimno krhke strukture raspao se na visini od oko 35,4 km iznad tla. Taj nesvakidašnji događaj omogućio je znanstvenicima jedinstven uvid u povijest vode u ranom Sunčevu sustavu. Rezultati detaljne analize objavljeni su u srijedu u časopisu Science Advances. Istraživanje je predvodio Peter Jenniskens, viši znanstvenik s instituta SETI i NASA-ina istraživačkog centra Ames. Vlasnici kuće, koji su željeli ostati anonimni, odmah su reagirali - prije nego što je te večeri pala kiša, zakrpali su rupu na krovu i u jednokratnim rukavicama sakupili crne krhotine i prašinu s kreveta i tepiha, te ih pohranili u aluminijsku foliju i staklene posude. Time je spriječeno...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49006-Izvanzemaljska-kemija-otkrivena-na-meteoritu-koji-je-propao-kroz-krov-kuce-u-New-Jerseyju</guid>
      <pubDate>Fri, 17 Jul 2026 09:08:07 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Misterij smrti obitelji Medici mogao bi biti riješen DNK analizom nakon više od 400 godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49001-Misterij-smrti-obitelji-Medici-mogao-bi-biti-rijesen-DNK-analizom-nakon-vise-od-400-godina</link>
      <description>Stoljećima su kružile glasine o misterioznoj smrti velikog vojvode Francesca I. de' Medicija i njegove supruge Biance Cappello, članova moćne talijanske dinastije. Nagađalo se da je par otrovan, no znanstvenici sada vjeruju da su pronašli pravi uzrok smrti star više od 400 godina - nije bilo ubojstvo, već malarija. O novim saznanjima koja bi mogla riješiti jednu od najvećih zagonetki renesanse piše CNN. Sumnje koje traju stoljećima Veliki vojvoda Francesco I. i njegova supruga Bianca Cappello umrli su 1587. godine u razmaku od samo nekoliko sati, nakon višednevne agonije. Službeni uzrok smrti bila je malarija, što je bilo logično s obzirom na simptome poput isprekidane groznice. Međutim, odmah su se proširile glasine o ubojstvu, a prst sumnje uprt je u Francescovog mlađeg brata i suparnika, Ferdinanda. Ferdinando je bio idući u nasljednom redu za prijestolje, no postojala je opasnost da ga preskoči Francescov izvanbračni sin Antonio.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49001-Misterij-smrti-obitelji-Medici-mogao-bi-biti-rijesen-DNK-analizom-nakon-vise-od-400-godina</guid>
      <pubDate>Thu, 16 Jul 2026 04:12:55 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Znanstvenici prvi put svjedočili stvaranju nove Zemljine kore</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48965-Znanstvenici-prvi-put-svjedocili-stvaranju-nove-Zemljine-kore</link>
      <description>Većina Zemljinih kora nastaje u okeanskoj "tvornici" skrivenoj duboko ispod mora, daleko od ljudskih pogleda. Znanstvenici su sada, prvi put u historiji, uspjeli zabilježiti taj proces u stvarnom vremenu, svjedočeći kataklizmičkom događaju u kojem se okeansko dno doslovno raspuklo i stvorilo potpuno novi dio kore. Nevjerovatni prizori zabilježeni su na Jugoistočnom indijskom hrptu, piše Science Alert. Sustav srednjooceanskih hrptova, dug oko 65.000 kilometara, označava granice na kojima se susreću Zemljine tektonske ploče. U tim dubinama, daleko od sunčeve svjetlosti, ogromne sile razdvajaju morsko dno, au nastalu pukotinu prodire magma. Ona se zatim hladi i stvrdnjava, stvarajući novu koru. Na taj način nastalo je više od dvije trećine Zemljine površine.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48965-Znanstvenici-prvi-put-svjedocili-stvaranju-nove-Zemljine-kore</guid>
      <pubDate>Sun, 12 Jul 2026 06:26:48 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Je li nas neka prolazeća zvijezda obasula kometima?</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48948-Je-li-nas-neka-prolazeca-zvijezda-obasula-kometima</link>
      <description>Možda proživljavamo kišu kometa koju je stvorila zvijezda koja je prije milijuna godina potresla Oortov oblak oko Sunčevog sustava. Daleko iza Plutona, golemi, ledeni rezervoar obavija naš Sunčev sustav: Oortov oblak, rodno mjesto kometa. Sada su dva astronoma otkrila da je bliski susret s drugom zvijezdom mogao poslati niz kometa iz Oortovog oblaka na putovanje u naš unutarnji Sunčev sustav. Astronomi, predvođeni Nathanom Kaibom (Institut za planetarne znanosti), prepoznali su ovaj davni zvjezdani prelet po anomalijama koje je stvorio u orbitama dugoperiodičnih kometa. Ovi kometi kruže po vrlo eliptičnim putanjama, a potrebno im je tisuće do milijune godina da završe svoje putovanje oko Sunca. Takvi kometi dolaze iz Oortovog oblaka.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48948-Je-li-nas-neka-prolazeca-zvijezda-obasula-kometima</guid>
      <pubDate>Fri, 10 Jul 2026 06:36:55 +0000</pubDate>
    </item>
  </channel>
</rss>
