https://hr.sott.net/category/14-Znanost-i-tehnologija Znakovi vremena: Svijet za ljude koji misle. Donosi neovisne, alternative vijesti i komentare na svjetske događaje bez predrasuda. hr-hr Originalni sadržaj Copyright 2026 by Znakovi vremena/Sott.net. Za ostale sadržaje, pogledajte naša Fair Use pravila na www.sott.net. Fri, 17 Jul 2026 09:24:06 +0000 https://hr.sott.net/images/sottlogo_rss.jpg SOTT.net https://hr.sott.net https://hr.sott.net/article/49006-Izvanzemaljska-kemija-otkrivena-na-meteoritu-koji-je-propao-kroz-krov-kuce-u-New-Jerseyju U utorak, 16. srpnja 2024., stanovnici nekoliko saveznih država na sjeveroistoku SAD-a na nebu su ugledali vatrenu kuglu (veoma sjajan meteor), nakon čega je meteorit teži od 1 kg probio krov obiteljske kuće u gradiću Hillsboroughu (New Jersey), no pritom nitko nije bio ozlijeđen. Jurio je brzinom od 14,4 km/sek, no zbog svoje iznimno krhke strukture raspao se na visini od oko 35,4 km iznad tla. Taj nesvakidašnji događaj omogućio je znanstvenicima jedinstven uvid u povijest vode u ranom Sunčevu sustavu. Rezultati detaljne analize objavljeni su u srijedu u časopisu Science Advances. Istraživanje je predvodio Peter Jenniskens, viši znanstvenik s instituta SETI i NASA-ina istraživačkog centra Ames. Vlasnici kuće, koji su željeli ostati anonimni, odmah su reagirali - prije nego što je te večeri pala kiša, zakrpali su rupu na krovu i u jednokratnim rukavicama sakupili crne krhotine i prašinu s kreveta i tepiha, te ih pohranili u aluminijsku foliju i staklene posude. Time je spriječeno... https://hr.sott.net/article/49006-Izvanzemaljska-kemija-otkrivena-na-meteoritu-koji-je-propao-kroz-krov-kuce-u-New-Jerseyju Fri, 17 Jul 2026 09:08:07 +0000 https://hr.sott.net/article/49001-Misterij-smrti-obitelji-Medici-mogao-bi-biti-rijesen-DNK-analizom-nakon-vise-od-400-godina Stoljećima su kružile glasine o misterioznoj smrti velikog vojvode Francesca I. de' Medicija i njegove supruge Biance Cappello, članova moćne talijanske dinastije. Nagađalo se da je par otrovan, no znanstvenici sada vjeruju da su pronašli pravi uzrok smrti star više od 400 godina - nije bilo ubojstvo, već malarija. O novim saznanjima koja bi mogla riješiti jednu od najvećih zagonetki renesanse piše CNN. Sumnje koje traju stoljećima Veliki vojvoda Francesco I. i njegova supruga Bianca Cappello umrli su 1587. godine u razmaku od samo nekoliko sati, nakon višednevne agonije. Službeni uzrok smrti bila je malarija, što je bilo logično s obzirom na simptome poput isprekidane groznice. Međutim, odmah su se proširile glasine o ubojstvu, a prst sumnje uprt je u Francescovog mlađeg brata i suparnika, Ferdinanda. Ferdinando je bio idući u nasljednom redu za prijestolje, no postojala je opasnost da ga preskoči Francescov izvanbračni sin Antonio. https://hr.sott.net/article/49001-Misterij-smrti-obitelji-Medici-mogao-bi-biti-rijesen-DNK-analizom-nakon-vise-od-400-godina Thu, 16 Jul 2026 04:12:55 +0000 https://hr.sott.net/article/48965-Znanstvenici-prvi-put-svjedocili-stvaranju-nove-Zemljine-kore Većina Zemljinih kora nastaje u okeanskoj "tvornici" skrivenoj duboko ispod mora, daleko od ljudskih pogleda. Znanstvenici su sada, prvi put u historiji, uspjeli zabilježiti taj proces u stvarnom vremenu, svjedočeći kataklizmičkom događaju u kojem se okeansko dno doslovno raspuklo i stvorilo potpuno novi dio kore. Nevjerovatni prizori zabilježeni su na Jugoistočnom indijskom hrptu, piše Science Alert. Sustav srednjooceanskih hrptova, dug oko 65.000 kilometara, označava granice na kojima se susreću Zemljine tektonske ploče. U tim dubinama, daleko od sunčeve svjetlosti, ogromne sile razdvajaju morsko dno, au nastalu pukotinu prodire magma. Ona se zatim hladi i stvrdnjava, stvarajući novu koru. Na taj način nastalo je više od dvije trećine Zemljine površine. https://hr.sott.net/article/48965-Znanstvenici-prvi-put-svjedocili-stvaranju-nove-Zemljine-kore Sun, 12 Jul 2026 06:26:48 +0000 https://hr.sott.net/article/48948-Je-li-nas-neka-prolazeca-zvijezda-obasula-kometima Možda proživljavamo kišu kometa koju je stvorila zvijezda koja je prije milijuna godina potresla Oortov oblak oko Sunčevog sustava. Daleko iza Plutona, golemi, ledeni rezervoar obavija naš Sunčev sustav: Oortov oblak, rodno mjesto kometa. Sada su dva astronoma otkrila da je bliski susret s drugom zvijezdom mogao poslati niz kometa iz Oortovog oblaka na putovanje u naš unutarnji Sunčev sustav. Astronomi, predvođeni Nathanom Kaibom (Institut za planetarne znanosti), prepoznali su ovaj davni zvjezdani prelet po anomalijama koje je stvorio u orbitama dugoperiodičnih kometa. Ovi kometi kruže po vrlo eliptičnim putanjama, a potrebno im je tisuće do milijune godina da završe svoje putovanje oko Sunca. Takvi kometi dolaze iz Oortovog oblaka. https://hr.sott.net/article/48948-Je-li-nas-neka-prolazeca-zvijezda-obasula-kometima Fri, 10 Jul 2026 06:36:55 +0000 https://hr.sott.net/article/48936-Asteroid-Torifune-ima-neobican-dvostruki-oblik-Sonda-Hayabusa2-snimila-ga-je-iz-neposredne-blizine Japanska sonda Hayabusa2 poslala je rijetku snimku asteroida Torifune, malog tijela blizu Zemlje koje se pokazalo znatno neobičnijim nego što se znalo iz ranijih promatranja. Nova fotografija otkriva dvostruki, izduženi oblik asteroida i donosi podatke koji bi mogli biti važni za buduće misije planetarne obrane. Torifune više nije samo nejasan objekt u blizini Zemlje Japanska agencija za istraživanje svemira JAXA objavila je novu fotografiju asteroida Torifune, nastalu tijekom bliskog preleta sonde Hayabusa2. Riječ je o asteroidu bliskom Zemlji, skupini objekata koje znanstvenici posebno prate jer njihove putanje prolaze kroz naše kozmičko susjedstvo. Torifune je i prije bio poznat kao izduženo tijelo, ali njegova stvarna površina i detaljan oblik nisu bili poznati. Nova snimka pokazuje da asteroid ima izrazito neobičnu građu, s dva zaobljena dijela spojena u jednu cjelinu. Upravo je taj oblik najviše iznenadio istraživače. https://hr.sott.net/article/48936-Asteroid-Torifune-ima-neobican-dvostruki-oblik-Sonda-Hayabusa2-snimila-ga-je-iz-neposredne-blizine Wed, 08 Jul 2026 06:36:50 +0000 https://hr.sott.net/article/48930-Znanstvenici-otkrili-73-vulkanske-kaldere-skrivene-na-dnu-oceana Znanstvenici su, koristeći se umjetnom inteligencijom, otkrili 73 dosad nepoznate vulkanske kaldere skrivene na dnu oceana. Ovo otkriće, koje više nego utrostručuje broj poznatih podmorskih kaldera, moglo bi biti ključno za procjenu budućih vulkanskih opasnosti. Istraživanje je predvodio tim vulkanologa Andrea Verolina sa Sveučilišta Paris-Saclay u Francuskoj, piše Science Alert. Opasnosti s morskog dna Većina vulkanske aktivnosti na Zemlji odvija se pod morem, gdje se tektonske ploče neprestano pomiču, sudaraju i podvlače jedna pod drugu. Iako je većina tih erupcija relativno blaga, povremeno se događaju i dramatičniji izljevi. Na mjestima takvih erupcija mogu nastati kaldere, goleme depresije nalik kraterima koje se formiraju kada se tlo uruši u ispražnjenu magmatsku komoru vulkana. Neke su odavno neaktivne, no druge mogu označavati vulkanske sustave koji bi ponovno mogli eruptirati. https://hr.sott.net/article/48930-Znanstvenici-otkrili-73-vulkanske-kaldere-skrivene-na-dnu-oceana Tue, 07 Jul 2026 06:50:07 +0000 https://hr.sott.net/article/48895-Prva-sinteticka-stanica-na-svijetus-potpunim-zivotnim-ciklusom-mogla-bi-revolucionirati-bioloski-inzenjering Znanstvenici sa Sveučilišta u Minnesoti objavili su da su stvorili prvu sintetičku stanicu u potpunosti izgrađenu od neživih komponenti te svjedočili njezinom cjelokupnom "životnom" ciklusu, uključujući i diobu. Projekt nazvan SpudCell predstavlja značajan korak u sintetičkoj biologiji, iako istraživanje još čeka službenu objavu i stručnu recenziju, piše ScienceAlert. Dokaz da životu ne treba "čarobna iskra" "Ovo je najfascinantnija i najvažnija stvar koju sam ikada napravila u svom radu, a spoznaja da se to stvarno događa prilično je sporo sjedala", izjavila je sintetička biologinja Kate Adamala, jedna od voditeljica projekta. "U kemiji smo replicirali ono što je prije bilo moguće samo u biologiji: potpuni skup staničnog ponašanja. To dokazuje da najosnovnije životne funkcije, poput rasta i replikacije, ne trebaju nikakvu tajanstvenu, čarobnu iskru", pojasnila je. https://hr.sott.net/article/48895-Prva-sinteticka-stanica-na-svijetus-potpunim-zivotnim-ciklusom-mogla-bi-revolucionirati-bioloski-inzenjering Sat, 04 Jul 2026 03:27:51 +0000 https://hr.sott.net/article/48883-Kako-se-zapadnolondonski-dabrovi-bores-poplavama Kolonija dabrova, koje ponovno naseljava područje zapadnog Londona, pomogla je spriječiti poplave na obližnjoj željezničkoj postaji, potvrdio je projekt koji stoji iza njihova povratka. Iz projekta Ealing Beaver navode kako postaja Greenford, koja se nalazi nizvodno od močvarnog staništa ovih sisavaca u Paradise Fieldsu, više ne plavi nakon obilnih kiša otkad su se dabrovi ondje nastanili, piše BBC. Brane kao obrana od poplava Gradeći brane, dabrovi usporavaju protok vode tijekom pljuskova i stvaraju močvarna područja koja je zadržavaju, čime se smanjuje pritisak na sustav odvodnje nizvodno. Sean McCormack, veterinar i konzervator u projektu, objasnio je kako je riječna voda nekoć protjecala kroz sustav u Greenfordu za samo nekoliko minuta, dok se danas, zahvaljujući dabrovima, voda procjeđuje satima. "Usporavaju protok za vrijeme jakih kiša. Tlo je ovdje vlažnije, čak i uz samu rijeku, pa upija više vode, a oni stvaraju ova složena močvarna područja koja tu vodu u osnovi povlače i... https://hr.sott.net/article/48883-Kako-se-zapadnolondonski-dabrovi-bores-poplavama Thu, 02 Jul 2026 05:47:05 +0000 https://hr.sott.net/article/48841-Papirusov-svitak-koji-je-potpuno-izgorio-tijekom-erupcije-Vezuva-desifriran-uz-pomoc-umjetne-inteligencije Papirusni svitak koji je u erupciji Vezuva pretvoren u ugljen prije gotovo 2000 godina virtualno je odmotan i djelomično dešifriran uz pomoć umjetne inteligencije. Svitak, poznat kao PHerc. 1667, jedan je od stotina pronađenih u drevnom rimskom gradu Herkulaneju, koji je bio zatrpan vulkanskim materijalom nakon erupcije 79. godine, a dešifriran je u sklopu inicijative Vesuvius Challenge, piše CNN. Svitci su otkriveni u 18. stoljeću, sačuvani ispod slojeva blata i pepela u vili za koju se vjeruje da je pripadala tastu Julija Cezara. Ova zbirka predstavlja jedinu veliku knjižnicu koja je preživjela iz klasične antike. Svitci su toliko izgorjeli da su karbonizirani i iznimno krhki. Tijekom godina znanstvenici su ih pokušavali otvoriti raznim metodama, što je često dovodilo do njihovog oštećenja ili uništenja. https://hr.sott.net/article/48841-Papirusov-svitak-koji-je-potpuno-izgorio-tijekom-erupcije-Vezuva-desifriran-uz-pomoc-umjetne-inteligencije Sat, 27 Jun 2026 05:13:26 +0000 https://hr.sott.net/article/48833-Pompeji-otkrili-tajnu-rimskog-betona-starog-2000-godina-koji-se-sam-popravljao Rimski beton stoljećima je zbunjivao znanstvenike i inženjere jer su neke građevine iz antičkog razdoblja ostale iznenađujuće čvrste do danas. Nova analiza materijala iz Pompeja poduprla je objašnjenje prema kojem su Rimljani u beton ugrađivali kemijski mehanizam zbog kojeg su se pukotine u njemu mogle zatvarati bez naknadnog popravka. Bijela zrnca u betonu nisu bila znak loše izrade Tajna rimskog betona dugo se tražila u njegovim sastojcima. Jedan od najvažnijih bio je pucolan, reaktivni vulkanski prah iz područja Pozzuolija, nedaleko od Napulja i Vezuva. Upravo je taj materijal rimskim graditeljima davao vezivo koje se ponašalo drukčije od obične mješavine kamena, pijeska i vapna. https://hr.sott.net/article/48833-Pompeji-otkrili-tajnu-rimskog-betona-starog-2000-godina-koji-se-sam-popravljao Fri, 26 Jun 2026 04:10:16 +0000 https://hr.sott.net/article/48828-Znanstvenici-su-u-spiljama-u-Spanjolskoj-i-Portugalu-pronasli-ljudski-DNK-star-preko-2000-godina Znanstvenicu su na zidovima špilja u Španjolskoj i Portugalu otkrili ljudski DNK star više od 2000 godina, što je pronalazak koji otvara nove mogućnosti za rekonstrukciju povijesti prapovijesnih populacija i mogao bi iz temelja promijeniti proučavanje prapovijesti. Istraživački projekt koordiniran je iz španjolskog grada Cáceresa, a studija pokazuje da kamene površine mogu tisućama godina očuvati tragove ljudskog genetskog materijala, piše Euronews. Genetski materijal na površini špiljske umjetnosti Rad, objavljen u časopisu Nature Communications, dio je projekta First Art, koji je proizašao iz istraživanja špiljske umjetnosti u špilji Maltravieso u Cáceresu, gdje su pronađeni jedni od najstarijih slikovnih prikaza u Europi. O tom je projektu regionalna televizija Canal Extremadura objavila videozapis na platformi X, navodeći da on "prikazuje očuvanje DNK u špiljskoj umjetnosti i otvara nove znanstvene putove". Na temelju tih iskustava, projekt je proširen geografski i znanstveno s... https://hr.sott.net/article/48828-Znanstvenici-su-u-spiljama-u-Spanjolskoj-i-Portugalu-pronasli-ljudski-DNK-star-preko-2000-godina Thu, 25 Jun 2026 09:11:41 +0000 https://hr.sott.net/article/48805-Kibernetickim-ratovanjem-vise-ne-upravljaju-ljudi-oblikuje-ga-umjetna-inteligencija Približavamo se najznačajnijoj transformaciji u kibernetičkom sukobu u jednoj generaciji. Sljedeći val kibernetičkih sposobnosti vođenih umjetnom inteligencijom nije neka daleka perspektiva koja čeka na horizontu. Već je stigao. Ipak, velik dio javne rasprave i dalje je usredotočen na izdavanje modela, procjene tvrtki i utrku među tehnološkim tvrtkama za dominaciju na tržištu umjetne inteligencije. Međutim, unutar vladinih krugova rasprava je poprimila daleko veći osjećaj hitnosti. Iza zatvorenih vrata, dužnosnici nacionalne sigurnosti suočavaju se sa stvarnošću koja se donedavno činila teoretskom: umjetna inteligencija počinje mijenjati ravnotežu moći između napadača i branitelja u kibernetičkom prostoru. Promjena nije postupna. Ona je strukturna. https://hr.sott.net/article/48805-Kibernetickim-ratovanjem-vise-ne-upravljaju-ljudi-oblikuje-ga-umjetna-inteligencija Tue, 23 Jun 2026 02:29:01 +0000 https://hr.sott.net/article/48800-Uz-pomoc-umjetne-inteligencije-otkriveno-1750-potresa-koji-prate-250-kilometara-dugi-rub-Aljaske-mikroploce Oceanska visoravan Yakutat zarobljena je u složenoj tektonskoj kolizijskoj zoni, gdje je stisnuta između glavnih sustava ploča dok se subdukcija nastavlja ispod Sjeverne Amerike. Ova čvrsto zbijena "tektonska prometna gužva" oblikuje širi geodinamički okoliš južno-središnje Aljaske. Precizna geometrija i interakcija ovih ploča snažno utječu na to kako se stres nakuplja i oslobađa u regiji, izravno utječući na učestalost potresa i vulkansku aktivnost. Rješavanjem ove seizmičnosti finih razmjera, istraživači dobivaju jasniju sliku o tome kako se deformacija raspoređuje duž jednog od najaktivnijih i strukturno najsloženijih subdukcijskih sustava Sjeverne Amerike. Detaljna nova analiza objavljena u časopisu The Seismic Record precizirala je mapirani opseg i granicu ploče Yakutat na jugu Aljaske. Kako bi izgradili ovu sliku visoke rezolucije, istraživači su kombinirali podatke s trajnih seizmičkih stanica i privremene mreže raspoređene između 2018. i 2021. godine. Koristeći strojno... https://hr.sott.net/article/48800-Uz-pomoc-umjetne-inteligencije-otkriveno-1750-potresa-koji-prate-250-kilometara-dugi-rub-Aljaske-mikroploce Mon, 22 Jun 2026 04:47:36 +0000 https://hr.sott.net/article/48784-Snazni-seizmicki-valovi-potresa-u-Japanu-2011-godine-pogodili-su-Zemljinu-jezgru-i-odbili-se-natrag-prema-gore-pomicuci-otok-prema-istoku Potresi su među najrazornijim prirodnim katastrofama koje naš planet može doživjeti, a potres u Japanu 2011. godine, koji je izazvao tsunami i katastrofu u nuklearnoj elektrani Fukushima, bio je jedan od najjačih ikad zabilježenih na svijetu. Znanstvenici su analizom podataka vezanih uz razorni potres magnitude 9,0 koji je 2011. pogodio japanski Tōhoku došli do mogućeg otkrića dosad nepoznatog mehanizma koji bi mogao objasniti sitne, ali mjerljive pomake tla nakon glavnog udara. Prema novoj studiji, jedan od seizmičkih valova koji je potres generirao putovao je oko 2.900 kilometara do granice između Zemljinog plašta i tekuće vanjske jezgre, nakon čega se odbio natrag prema površini. Tamo je, prema novoj analizi podataka o potresima iz cijelog Japana, možda učinio nešto što znanstvenici dosad nikada nisu zabilježili, piše sciencealert. https://hr.sott.net/article/48784-Snazni-seizmicki-valovi-potresa-u-Japanu-2011-godine-pogodili-su-Zemljinu-jezgru-i-odbili-se-natrag-prema-gore-pomicuci-otok-prema-istoku Sun, 21 Jun 2026 03:42:35 +0000 https://hr.sott.net/article/48778-Ciljano-unistavanje-studija-koje-pokazuju-da-cjepiva-uzrokuju-stetu Budući da ne mogu pobijediti na temelju zasluga, pribjegli su drugim taktikama. Nedavno me kontaktirao novinar iz The Guardiana za komentar o studijama vezanim uz cjepiva koje sam prethodno citirao u svom radu. Izdavači tih studija odlučili su - godinama nakon objave - da su te studije toliko manjkave i "opasne za javno zdravlje" da ih je potrebno povući ili istražiti. Novinar je htio znati hoću li ispraviti svoju knjigu i svoju nedavnu prezentaciju ACIP- u sada kada su te studije napadnute. https://hr.sott.net/article/48778-Ciljano-unistavanje-studija-koje-pokazuju-da-cjepiva-uzrokuju-stetu Sat, 20 Jun 2026 04:29:39 +0000 https://hr.sott.net/article/48757-Znanstvenici-izradili-prve-nuklearne-satove-koji-preciznoscu-nadmasuju-klasicne-atomske Timovi istraživača iz Kine i Austrije gotovo istodobno su na preprint repozitoriju arXiv objavili uspješno ostvarenje jednog od dugo nedostižnih ciljeva u fizici - razvili su, naime, prve operativne nuklearne satove. Njihovi uređaji koriste atomsku jezgru izotopa torij-229 kako bi mjerili protok vremena s izvanrednom preciznošću. Ova tehnologija ima potencijal nadmašiti čak i trenutačno najbolje atomske satove koji se koriste širom svijeta. Očitanje jezgre atoma Za razliku od konvencionalnih atomskih satova, koji se oslanjaju na energetske prijelaze u elektronskom omotaču atoma, nuklearni satovi prebacuju frekvencijsku referencu izravno na atomsku jezgru. Ona je daleko bolje izolirana od vanjskih utjecaja nego što su to elektroni u omotaču, pa je samim time manje osjetljiva na elektromagnetske smetnje, fluktuacije temperature i zračenje crnog tijela u usporedbi s današnjim optičkim satovima. https://hr.sott.net/article/48757-Znanstvenici-izradili-prve-nuklearne-satove-koji-preciznoscu-nadmasuju-klasicne-atomske Wed, 17 Jun 2026 04:41:51 +0000 https://hr.sott.net/article/48715-Cloudflare-Botovi-sada-generiraju-vise-web-prometa-od-ljudi Botovi i AI agenti sada generiraju više web prometa od ljudi, prema podacima tvrtke za internetsku infrastrukturu Cloudflare. Izvršni direktor Matthew Prince opisao je taj razvoj kao veliku prekretnicu u povijesti weba. Nedavni podaci Cloudflare Radara pokazuju da automatizirani zahtjevi botova čine otprilike 57% prometa na običnim web stranicama na odabranim web lokacijama koje koriste usluge tvrtke, u usporedbi s oko 43% koje generiraju ljudi. "Pa, to se dogodilo brže nego što sam predvidio", napisao je suosnivač i izvršni direktor Cloudflarea Matthew Prince na X u srijedu. Izjavio je da je očekivao da će automatizirani promet premašiti ljudsku aktivnost tek 2027., ali da je "promet agenata" dovoljno brzo porastao da botovi "prvi put u povijesti interneta" prestignu ljude. Promjenu prvenstveno pokreću AI agenti - automatizirani sustavi koji pregledavaju, dohvaćaju i obrađuju web sadržaj u ime korisnika. Dok čovjek može posjetiti nekoliko web stranica prije kupnje ili istraživanja... https://hr.sott.net/article/48715-Cloudflare-Botovi-sada-generiraju-vise-web-prometa-od-ljudi Sat, 13 Jun 2026 02:06:05 +0000 https://hr.sott.net/article/48700-Istrazivaci-su-slucajno-otkrili-cudno-skriveno-pravilo-ljudskog-ponasanja Istraživači izvještavaju o "slučajnom" otkriću tijekom gledanja videozapisa gužvi: neobjašnjivoj pristranosti prema okretanju suprotno od kazaljke na satu koja bi mogla biti ukorijenjena u biologiji. Znanstvenici su otkrili da se ljudi koji hodaju u gužvi spontano okreću suprotno od kazaljke na satu - bez obzira na okolinu, od školskih dvorišta do prometnih okruženja - iznenađujuće otkriće koje "može predstavljati manifestaciju dubljeg biološkog principa kršenja simetrije", prema studiji objavljenoj u srijedu u časopisu Nature Communications. Bizarno otkriće došlo je u biti slučajno; tijekom pandemije Covid-19, istraživači predvođeni Iñakijem Echeverríom Huarteom, profesorom koji proučava dinamiku pješaka na Sveučilištu Navarra u Španjolskoj, proučavali su kretanje pješaka kao dio projekta za informiranje smjernica javnog zdravstva o mjerama socijalnog distanciranja. Ali videozapisi su otkrili nešto neočekivano - dosljedan obrazac ljudi koji se okreću suprotno od kazaljke na satu... https://hr.sott.net/article/48700-Istrazivaci-su-slucajno-otkrili-cudno-skriveno-pravilo-ljudskog-ponasanja Fri, 12 Jun 2026 03:12:13 +0000 https://hr.sott.net/article/48695-Groblje-golemih-kitova-pronadeno-u-oceanu-je-poput-potopljenog-grada-mrtvih U bezdanu Indijskog oceana, u vječnoj tami polako raste golemi "grad mrtvih". Duž pukotine Diamantina, koja se proteže na oko 1200 kilometara između Australije i Antarktike i doseže dubinu od 7002 metra, znanstvenici su otkrili dosad neviđenu nekropolu s ostacima gotovo 500 kitova. Neke od kostiju stare su i do 5.3 milijuna godina, što znači da potječu iz vremena davno prije pojave čovjeka. Riječ je o najvećem, najdubljem i najstarijem groblju kitova ikad pronađenom, koje je možda neprekidno nastajalo milijunima godina, piše ScienceAlert. https://hr.sott.net/article/48695-Groblje-golemih-kitova-pronadeno-u-oceanu-je-poput-potopljenog-grada-mrtvih Thu, 11 Jun 2026 05:37:59 +0000 https://hr.sott.net/article/48674-Planet-vampira-Centri-podataka-daleko-vece-katastrofe-nego-sto-ste-i-mislili Ovaj tjedan u Antropocenu Cesta je prašnjava i posuta smećem. Moj prijatelj i suradnik Colby Groves visi kroz prozor automobila dok vozim, promatrajući mozaik solarnih panela poredanih iza žičane ograde. "Ovo mora biti to", izjavljuje Colby, balansirajući veliku kameru u krilu, nadajući se da neće odskočiti dok prelazimo niz neravnina i udubljenja. Nalazimo se u ovoj zemlji žarkog sunca i vrućine, tražeći veliku Amazonovu solarnu instalaciju u ruralnom okrugu San Bernardino u Kaliforniji. Ovo je dom ugrožene pustinjske kornjače i Jošuinih stabala, ali u novije vrijeme postalo je igračka za pohlepne poduzetnike iz Silicijske doline. https://hr.sott.net/article/48674-Planet-vampira-Centri-podataka-daleko-vece-katastrofe-nego-sto-ste-i-mislili Wed, 10 Jun 2026 03:09:19 +0000 https://hr.sott.net/article/48631-Fosilne-ribe-zakopane-u-egipatskoj-pustinji-otkrivaju-nedostajuce-poglavlje-u-morskoj-povijesti Kada je asteroid udario u Zemlju prije otprilike 66 milijuna godina, okončao je doba dinosaura i transformirao život na cijelom planetu. Posljedice te katastrofe vidljive su u fosilnim zapisima na kopnu, ali znanstvenici znaju puno manje o tome što se dogodilo s ribama u morima tijekom prvih nekoliko milijuna godina nakon izumiranja. Poput mnogih ljudi tijekom pandemije, iznenada sam se našao u dugim razdobljima izolacije i neizvjesnosti. Godine 2020., dok sam bio sam u svom stanu u Ann Arboru u Michiganu, završavao sam studiju o fosilnim ribama iz Egipta. Ovo pitanje o tome što se dogodilo s ribama neposredno nakon doba dinosaura neprestano me mučilo. To nedostajuće poglavlje predstavljalo je veliku prazninu u znanstvenom razumijevanju kako su nastali moderni morski ekosustavi. https://hr.sott.net/article/48631-Fosilne-ribe-zakopane-u-egipatskoj-pustinji-otkrivaju-nedostajuce-poglavlje-u-morskoj-povijesti Sat, 06 Jun 2026 03:34:36 +0000 https://hr.sott.net/article/48615-Znanstvenici-pronalaze-znakove-aktivnog-zivota-u-mikrobima-na-Otziju-Ledenom-covjeku Ötzi, Ledeni čovjek, mrtav je već 5300 godina, no njegovo tijelo možda nije posve beživotno. Nova studija otkriva znakove aktivnog života u mikrobima pronađenim na jednoj od najstarijih i najbolje očuvanih ljudskih mumija na svijetu, čije je tijelo ostalo izvanredno sačuvano u ledu Ötztalskih Alpa u Italiji. Iako je ekstremna hladnoća spriječila raspadanje, čini se da su neki mikroorganizmi preživjeli tisućljeća, piše Science Alert. Drevni i suvremeni mikrobi Analiza mikroba s cijelog Ötzijevog tijela sugerira da bi neke potencijalno aktivne vrste mogle biti gotovo jednako stare kao i sama mumija, dok su se druge možda prilagodile uvjetima hladnjače u kojoj se danas čuva. "Mikrobiom mumije jedinstven je po tome što imamo posla s mikrobima starima preko 5000 godina, a istovremeno i sa suvremenim mikrobima unesenima nakon otkrića", pojašnjava Mohamed Sarhan, mikrobiolog s instituta Eurac Research u Italiji i glavni autor studije. https://hr.sott.net/article/48615-Znanstvenici-pronalaze-znakove-aktivnog-zivota-u-mikrobima-na-Otziju-Ledenom-covjeku Thu, 04 Jun 2026 05:59:25 +0000 https://hr.sott.net/article/48524-Sto-je-Super-Zemlja-i-kako-nastaju-takvi-planeti Astronomi su u drugim zvjezdanim sustavima pronašli cijelu skupinu planeta kakve nemamo u Sunčevom sustavu. Veći su od Zemlje, manji od Urana i Neptuna, a po građi mogu biti stjenoviti, bogati vodom ili obavijeni gustom atmosferom. Ti se svjetovi nazivaju Super-Zemlje, no ime često stvara pogrešan dojam. Ne označava veću kopiju našeg planeta, nego razred egzoplaneta koji se nalazi između poznatih skupina iz našeg neposrednog susjedstva. To je jedan od razloga zbog kojih se pojam Super-Zemlja često pojavljuje u vijestima o egzoplanetima. Kada teleskopi otkriju planet veći od Zemlje, ali nedovoljno velik da bi ga se svrstalo među divovske planete, znanstvenici ga često opisuju tim imenom. Naziv pritom ne govori kakva mu je površina, ima li atmosferu, postoje li ondje oceani ili bi mogao imati uvjete pogodne za život. U prvom redu govori o veličini i masi. https://hr.sott.net/article/48524-Sto-je-Super-Zemlja-i-kako-nastaju-takvi-planeti Tue, 26 May 2026 03:18:05 +0000 https://hr.sott.net/article/48510-Dokazi-drevnog-zivota-pronadeni-zakopani-ispod-kratera-asteroida Na Zemlji, koju zovemo domom, život je niknuo davno i proširio se u gotovo svaki kutak planeta. Jedna od teorija o njegovom nastanku jest da je intenzivno bombardiranje asteroidima prije otprilike četiri milijarde godina odigralo ključnu ulogu. Novo otkriće u Južnoj Koreji sada sugerira da je utjecaj svemirskih stijena na razvoj života bio još složeniji nego što se mislilo. Tim geologa pronašao je dokaze drevnog života zakopane ispod kratera nastalog udarom asteroida prije 42.000 godina, što upućuje na to da su takvi događaji mogli stvoriti idealne uvjete za prve mikrobe, piše Science Alert. Drevni tragovi života Priča o postanku života još uvijek je nejasna; ne zna se točno kada i kako su se nežive komponente spojile na način koji je pokrenuo biološke procese. Jedan od najvažnijih tragova su stromatoliti, slojevite mineralne strukture koje su izgradili mikrobi, poput cijanobakterija. https://hr.sott.net/article/48510-Dokazi-drevnog-zivota-pronadeni-zakopani-ispod-kratera-asteroida Mon, 25 May 2026 02:48:37 +0000 https://hr.sott.net/article/48507-Otkrice-ledene-jezgre-pokazuje-da-bi-vulkanske-erupcije-mogle-uzrokovati-vece-globalne-poremecaje-nego-sto-se-prije-mislilo Novo istraživanje Sveučilišta St Andrews precizno je datiralo erupciju vulkana Newberry i otkrilo da se njegov pepeo proširio više od 5.000 km diljem svijeta, mnogo dalje nego što se prije mislilo za erupciju te veličine. Objavljeno u Quaternary Science Reviews, istraživači su identificirali čestice pepela iz erupcije vulkana Newberry Pumice (Oregon, SAD) u grenlandskoj ledenoj jezgri geokemijskim otiskom prsta - uspoređujući kemijske elemente u udaljenim česticama pepela s vulkanskim naslagama pepela vulkana Newberry Pumice iz njegovog najnovijeg eruptivnog razdoblja "Velikog obsidijana". Prethodni datumi suzili su vrijeme erupcije na približan 140-godišnji okvir oko početka 7. stoljeće nove ere. Pronalazak pepela u ledu omogućio je istraživačima da točno odrede vrijeme erupcije vulkana Newberry Pumice unutar dvije godine od 686. godine nove ere , zahvaljujući vrlo preciznim modelima starosti koji su razvijeni za grenlandske ledene jezgre. https://hr.sott.net/article/48507-Otkrice-ledene-jezgre-pokazuje-da-bi-vulkanske-erupcije-mogle-uzrokovati-vece-globalne-poremecaje-nego-sto-se-prije-mislilo Sun, 24 May 2026 04:57:41 +0000 https://hr.sott.net/article/48477-Japanska-studija-genoma-otkriva-tragove-DNK-neandertalca-i-denisovanca Genomi diljem Japana pokazuju tragove prethodno zanemarene predačke skupine uz neandertalsku i denisovsku DNK povezanu s modernim bolestima i reakcijama na lijekove. Treća predačka skupina možda se krije unutar DNK modernih populacija u Japanu. Genetska studija otkrila je da se podrijetlo ljudi u današnjem Japanu možda ne uklapa u dugogodišnji model dvaju podrijetla kako se nekada mislilo. Nakon analize genoma više od 3.200 ljudi diljem Japana, pronađeni su dokazi o trećoj predačkoj komponenti povezanoj sa sjeveroistočnom Azijom uz autohtone lovce-sakupljače Jomone i kasnije istočnoazijske migrante. Objavljena u časopisu Science Advances, studija je koristila sekvenciranje cijelog genoma kako bi ispitala DNK iz sedam regija koje se protežu od Hokkaida do Okinawe. Rezultati podržavaju teoriju "trostrukog podrijetla" predloženu 2021. godine i ukazuju na genetske razlike u različitim dijelovima Japana. https://hr.sott.net/article/48477-Japanska-studija-genoma-otkriva-tragove-DNK-neandertalca-i-denisovanca Fri, 22 May 2026 01:11:06 +0000 https://hr.sott.net/article/48438-Zasto-su-vecina-ljudi-desnjaci-Novi-trag-vodi-do-trenutka-kada-smo-poceli-hodati-na-dvije-noge Oko 90 posto ljudi u svim kulturama koristi desnu ruku kao dominantnu, a znanost još nema jednostavan odgovor na pitanje zašto je taj obrazac postao toliko snažan baš kod naše vrste. Novo istraživanje objavljeno u časopisu PLOS Biology upućuje na iznenađujuće objašnjenje: ljudsko dešnjaštvo možda je povezano s dvjema ključnim promjenama u našoj evoluciji, hodanjem na dvije noge i razvojem velikog mozga. Zašto se ljudi toliko razlikuju od drugih primata? Dešnjaštvo nam se čini gotovo samorazumljivim. Većina ljudi piše, reže, baca, hvata i obavlja najpreciznije svakodnevne radnje desnom rukom. I svakodnevni svijet velikim je dijelom prilagođen toj većini, od školskih klupa i alata do sportskih pokreta i glazbenih instrumenata. https://hr.sott.net/article/48438-Zasto-su-vecina-ljudi-desnjaci-Novi-trag-vodi-do-trenutka-kada-smo-poceli-hodati-na-dvije-noge Mon, 18 May 2026 01:57:34 +0000 https://hr.sott.net/article/48418-Istrazivaci-teoretiziraju-da-nasi-mozgovi-konstruiraju-svemir Nove teorije koje izazivaju zapanjujuće emocije tvrde da svijest ne samo da promatra stvarnost - ona je zapravo stvara i oblikuje Razvoj kvantne fizike i istraživanja svijesti potiče znanstvenike da preispitaju temeljnu prirodu stvarnosti. Nekoliko nedavnih rasprava ističe teorije koje predlažu da svjesno iskustvo može igrati daleko temeljniju ulogu nego što se prije mislilo - potencijalno generirajući sam prostor-vrijeme. Popularna mehanika obradila je provokativnu teoriju koja sugerira da bi svijest mogla biti temeljna. https://hr.sott.net/article/48418-Istrazivaci-teoretiziraju-da-nasi-mozgovi-konstruiraju-svemir Sun, 17 May 2026 01:57:48 +0000 https://hr.sott.net/article/48408-Super-El-Nino-je-li-Terminator-kriv Naslovi bruje vijestima da se u Tihom oceanu formira super El Niño. Solarni fizičar to je predvidio prije 3 godine. Super El Niño poput ovog iz 1997. sada se formira u Tihom oceanu. U radu iz 2023., Robert Leamon iz NASA-e i Sveučilišta Maryland (okrug Baltimore) dao je zapanjujuće predviđanje: Sljedeći El Niño stići će 2026. godine. Temeljio ga je na Terminatoru, magnetskom događaju na Suncu koji završava jedan solarni ciklus i pokreće sljedeći. Usrednjavajući proteklih pet solarnih ciklusa u "standardni ciklus" i projicirajući ga unaprijed, Leamon je otkrio da El Niñoi slijede otprilike pet godina nakon Terminatora. Najnoviji događaj terminacije dogodio se u prosincu 2021., stavljajući sljedeći El Niño točno u 2026. godinu. Njegov model ne govori ništa o jačini ovog El Niña, ali vrijeme je savršeno točno. https://hr.sott.net/article/48408-Super-El-Nino-je-li-Terminator-kriv Sat, 16 May 2026 02:03:28 +0000 https://hr.sott.net/article/48396-Jos-jedan-novootkriveni-asteroid-proletjet-ce-blizu-Zemlje Prvi put je uočen tijekom vikenda Asteroid će projuriti pored Zemlje u ponedjeljak navečer, ali ne brinite, neće nas udariti. Astronomi kažu da je negdje u rasponu od 15 do 30 metara širine, prema svojim reflektirajućim svojstvima, i da će proći unutar 90 000 kilometara od našeg planeta (oko četvrtine udaljenosti do Mjeseca). Nazvan 2026 JH2 u bazi podataka Centra za male planete, objekt blizu Zemlje prvi put je uočen 10. svibnja i od tada ga prate brojni promatrači neba. Kao asteroid klase Apollo, 2026 JH2 ima orbitu koja je veća od Zemljine, ali i prolazi bliže Suncu, što znači da se preklapa sa Zemljinom orbitom poput Vennovog dijagrama. Izračuni su još uvijek u tijeku, ali nijedan od podataka ne sugerira vjerojatan udar. https://hr.sott.net/article/48396-Jos-jedan-novootkriveni-asteroid-proletjet-ce-blizu-Zemlje Fri, 15 May 2026 02:15:06 +0000 https://hr.sott.net/article/48395-Meduzvjezdana-prasina-zarobljena-u-antarktickom-ledu-otkriva-put-Suncevog-sustava-kroz-galaksiju Antarktički led sačuvao je trag rijetkog radioaktivnog izotopa koji nastaje u eksplozijama masivnih zvijezda. Nova analiza leda starog između 40.000 i 80.000 godina pokazuje da je Zemlja u tom razdoblju primala manje međuzvjezdane prašine nego što se očekivalo. Taj trag upućuje na nešto veće od samog kemijskog potpisa u ledu: Sunčev sustav tijekom posljednjih desetaka tisuća godina prolazi kroz promjenjiv međuzvjezdani okoliš. Drugim riječima, Zemlja ne bilježi samo vlastitu klimatsku prošlost, nego i dio puta kojim se Sunce kreće kroz Mliječnu stazu. https://hr.sott.net/article/48395-Meduzvjezdana-prasina-zarobljena-u-antarktickom-ledu-otkriva-put-Suncevog-sustava-kroz-galaksiju Thu, 14 May 2026 04:59:41 +0000 https://hr.sott.net/article/48382-Sto-uzrokuje-munje-Odgovor-postaje-sve-slozeniji-i-zanimljiviji Naoružani mnoštvom novih instrumenata, fizičari se približavaju jednoj od najstarijih prirodnih misterija - i otkrivaju da olujni oblaci vrve od nasilnih i neočekivanih pojava. Prije nego što je promijenio način na koji razumijemo munje na Zemlji, Joseph Dwyer proučavao je vrijeme u kozmičkijim okruženjima. Koristeći senzore na NASA-inom satelitu Wind koji kruži milijunima kilometara daleko, promatrao je baklje kako izbijaju sa Sunca i analizirao čestice koje struje sa Sunčeve površine. Ali kada se preselio na Floridu na prijelazu tisućljeća, Dwyer se osjećao spremnim za nešto novo - nešto što on i njegovi studenti mogu sami istražiti. Nije trebalo dugo prije nego što je tropsko vrijeme donijelo prikladnu misteriju ispred prozora njegovog ureda. "Bilo je kao bum, bum, bum vani", rekao je Dwyer. "Pogledao sam to i shvatio da su munje neriješen problem." https://hr.sott.net/article/48382-Sto-uzrokuje-munje-Odgovor-postaje-sve-slozeniji-i-zanimljiviji Wed, 13 May 2026 03:53:47 +0000 https://hr.sott.net/article/48364-Studija-drevne-DNK-baca-novo-svjetlo-na-podrijetlo-Albanaca Veliko genetsko istraživanje pomoću drevne DNA dalo je dosad najjasniji odgovor na pitanje podrijetla Albanaca, koje je jedno od najdugovječnijih i najspornijih povijesnih pitanja u Europi. Studija, objavljena u časopisu Nature Human Behaviour, pratila je genetiku stanovnika Balkana od prapovijesti do srednjeg vijeka. Rezultati pokazuju da današnji Albanci u velikoj mjeri potječu od male populacije koja je živjela na području današnje Albanije već u 9. stoljeću, između 800. i 900. godine, stoljećima prije nego što se Albanci jasno pojavljuju u pisanim izvorima. https://hr.sott.net/article/48364-Studija-drevne-DNK-baca-novo-svjetlo-na-podrijetlo-Albanaca Mon, 11 May 2026 04:32:01 +0000 https://hr.sott.net/article/48335-Kozmicki-glasnici-ultravisoke-energije-mogli-bi-nositi-ultrateske-tajne Jedna od najenergičnijih kozmičkih čestica ikad zabilježenih možda nije bila proton ni lakša atomska jezgra, nego jezgra teža od željeza. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Physical Review Letters otvara mogućnost da upravo takve ultra teške jezgre objašnjavaju dio najmoćnijih kozmičkih zraka, čestica koje do Zemlje stižu s energijama daleko iznad dosega najvećih ljudskih akceleratora. U središtu priče nalazi se čestica Amaterasu, zabilježena 2021. godine pomoću opservatorija Telescope Array u američkoj saveznoj državi Utah. Procijenjena joj je energija od oko 240 egzaelektronvolti, što je svrstava među najekstremnije kozmičke događaje ikad otkrivene, usporedive s poznatom česticom "Oh-My-God" zabilježenom 1991. godine. https://hr.sott.net/article/48335-Kozmicki-glasnici-ultravisoke-energije-mogli-bi-nositi-ultrateske-tajne Sat, 09 May 2026 02:43:23 +0000 https://hr.sott.net/article/48293-Astronomi-otkrili-trag-atmosfere-oko-udaljenog-tijela-iza-Neptuna U najudaljenijim dijelovima našeg Sunčevog sustava, tamo negdje iza Neptuna, nalazi se gomila ledenih i pustih nebeskih tijela. Do sada se smatralo da u tom dalekom prostranstvu jedino patuljasti planet Pluton ima atmosferu, no to se upravo promijenilo. Astronomi su uspjeli identificirati još jedan objekt u tom mračnom kutku svemira koji oko sebe ima plinoviti omotač. Iako je riječ o izrazito tankoj atmosferi, ovo otkriće sugerira da su neka od tih usamljenih tijela znatno dinamičnija nego što smo mislili. Znanstvenici sada pokušavaju dokučiti što je uopće uzrokovalo njezino nastajanje na tako malom tijelu. https://hr.sott.net/article/48293-Astronomi-otkrili-trag-atmosfere-oko-udaljenog-tijela-iza-Neptuna Tue, 05 May 2026 02:33:41 +0000 https://hr.sott.net/article/48273-Vulkanska-magma-u-Yellowstoneu-mogla-bi-teci-na-sasvim-drugaciji-nacin-nego-sto-smo-mislili Poznati supervulkan u Yellowstoneu vjerojatno se pokreće na potpuno drugačiji način od onoga što su mnogi znanstvenici pretpostavljali. Novo istraživanje sugerira da je vulkanska aktivnost Yellowstonea zapravo potaknuta pomacima u Zemljinoj kori, a ne dubokim izvorom magme pod zemljom kako se prije mislilo. Ovo otkriće moglo bi pomoći znanstvenicima da predvide buduću vulkansku aktivnost i bolje razumiju kako će se vulkan ponašati. Područje Yellowstonea, gdje je Zemljina kora relativno tanka, žarište je vulkanske aktivnosti. U posljednjih 2,1 milijuna godina, Yellowstone je doživio tri velike erupcije, a najnovija se dogodila prije 631 000 godina. Posljednja supererupcija stvorila je kalderu Yellowstonea, koja je široka više od 50 kilometara. Kaldera je udubljenje u obliku zdjele koje ostaje u tlu nakon što rastaljena stijena vulkana eksplodira na površinu. https://hr.sott.net/article/48273-Vulkanska-magma-u-Yellowstoneu-mogla-bi-teci-na-sasvim-drugaciji-nacin-nego-sto-smo-mislili Sun, 03 May 2026 02:22:16 +0000 https://hr.sott.net/article/48263-Predvida-se-da-je-iskoristeni-dio-SpaceX-ove-rakete-na-putanji-sudaras-Mjesecom Gornji stupanj rakete SpaceX Falcon 9, koji već više od godinu dana besciljno luta svemirom, ovog će se ljeta srušiti na površinu Mjeseca, stoji u najnovijem astronomskom izvještaju. Iako ovaj "svemirski otpad" ne predstavlja nikakvu opasnost za Zemlju ili aktivne letjelice, stručnjaci upozoravaju da ovaj događaj razotkriva sve veći problem nemara u zbrinjavanju iskorištenog hardvera. Predviđa se da će do udara doći 5. kolovoza, točno na granici vidljive i tamne strane Mjeseca, što bi moglo stvoriti novi krater zanimljiv za buduća znanstvena istraživanja. Autor izvještaja je Bill Gray, profesionalni astronom i tvorac softvera Project Pluto koji se koristi za praćenje objekata u blizini Zemlje. Gray ističe da sam sudar neće biti vidljiv sa Zemlje čak ni najjačim teleskopima, ali naglašava širi problem koji stoji iza ovog incidenta. "To ne predstavlja nikakvu opasnost ni za koga, iako naglašava određenu nemarnost u pogledu načina na koji se odlaže preostali svemirski hardver... https://hr.sott.net/article/48263-Predvida-se-da-je-iskoristeni-dio-SpaceX-ove-rakete-na-putanji-sudaras-Mjesecom Sat, 02 May 2026 01:36:52 +0000 https://hr.sott.net/article/48251-Tamna-amazonska-zemlja-ubrzala-rast-mladih-stabala-do-88-posto Tamna amazonska zemlja, poznata kao terra preta ili terras pretas de índio (TPI), u terenskom je pokusu u Brazilu znatno ubrzala rani rast dviju vrsta drveća. Kod vrste Handroanthus avellanedae promjer debla povećao se do 88 posto, a visina do 55 posto u odnosu na sadnice koje nisu dobile dodatak te zemlje. Istraživanje provedeno u brazilskoj saveznoj državi Amazonas pokazuje da i male količine tamne amazonske zemlje mogu snažno utjecati na rast mladih stabala. Studija je objavljena u časopisu BMC Ecology and Evolution, a proveli su je istraživači iz Centra za nuklearnu energiju u poljoprivredi Sveučilišta u São Paulu, brazilske poljoprivredne istraživačke ustanove Embrapa i Nacionalnog instituta za istraživanje Amazonije. U pokusu su pratili dvije vrste: Handroanthus avellanedae, drvo iz skupine ipe, i Schizolobium amazonicum, brzorastuću amazonsku vrstu. Obje se mogu koristiti u obnovi degradiranih područja, a Handroanthus avellanedae zanimljiv je i za održivo gospodarenje drvom. https://hr.sott.net/article/48251-Tamna-amazonska-zemlja-ubrzala-rast-mladih-stabala-do-88-posto Thu, 30 Apr 2026 23:59:49 +0000 https://hr.sott.net/article/48232-Detektor-pod-antarktickim-ledom-uhvatio-signal-koji-fizicari-traze-desetljecima Detektor smješten duboko u antarktičkom ledu zabilježio je 13 kratkih radijskih signala koji odgovaraju pojavi predviđenoj još 1962. godine. Riječ je o prvom eksperimentalnom dokazu da kozmičke zrake, pri udaru u ledeni pokrov, mogu proizvesti upravo onu vrstu radijskog signala na kojoj se temelji potraga za najenergičnijim neutrinima u svemiru. Na Južnom polu led nije samo smrznuti sloj koji prekriva kontinent. Za fizičare čestica on je iznimno vrijedan prirodni medij: golem, čist, hladan i dovoljno proziran za radijske signale koji nastaju u rijetkim sudarima čestica ekstremno visokih energija. Upravo u takvom ledu radi Askaryan Radio Array, poznat kao ARA. Sustav se nalazi blizu Južnog pola i sastoji se od pet postaja s antenama spuštenima u bušotine duboke približno 150 do 200 metara. Njihov zadatak nije snimati svjetlost, nego osluškivati vrlo kratke radijske impulse koji mogu nastati kada visokoenergetske čestice prodru u ledeni pokrov. https://hr.sott.net/article/48232-Detektor-pod-antarktickim-ledom-uhvatio-signal-koji-fizicari-traze-desetljecima Wed, 29 Apr 2026 03:23:30 +0000 https://hr.sott.net/article/48220-Ovaj-vulkan-koji-je-spavao-100000-godina-nikada-nije-bio-istinski-tih Više od 100.000 godina, vulkan Methana u Grčkoj izgledao je uspavan. Nije bilo lave, nije bilo eksplozija, nije bilo oblaka pepela. Izgledao je ugašeno, kao i mnogi drugi vulkani danas. Međunarodni istraživački tim predvođen ETH Zurichom rekonstruirao je detaljnu, dugoročnu povijest vulkana Methana. Njihov rad objavljen je u časopisu Science Advances, a njihov zaključak je zapanjujući: Dok se Methana na površini činila tihom, ogromne količine magme neprestano su se nakupljale duboko u njenim magmatskim komorama. Kristali kao svjedoci prošlosti Kako bi otkrili skrivenu aktivnost vulkana, istraživači su se usredotočili na sitne minerale zvane cirkon. Ovi kristali nastaju unutar rezervoara magme u Zemljinoj kori, kako se magma hladi, i djeluju poput prirodnih vremenskih kapsula, čuvajući informacije o tome kada i pod kojim uvjetima su rasli. https://hr.sott.net/article/48220-Ovaj-vulkan-koji-je-spavao-100000-godina-nikada-nije-bio-istinski-tih Tue, 28 Apr 2026 01:38:22 +0000 https://hr.sott.net/article/48155-Najvisi-aktivni-vulkan-na-Antarktiku-ne-samo-da-izbacuje-oblake-plina-vec-i-zlatnu-prasinu Mount Erebus na Antarktici nije običan vulkan. Iz njegovih plinova, čim dodirnu ledeni polarni zrak, talože se sićušni kristali čistog zlata. Prašinu su znanstvenici pronašli i tisuću kilometara od kratera. Erebus je najviši aktivni vulkan Antarktike i najjužniji aktivni vulkan na planetu. Vrh mu je na 3794 metra, stoji na tankoj kori Rossovog otoka i drži jednu od najneobičnijih pojava u geologiji: stalno jezero rastaljene lave koje se ne hladi još od barem 1972. godine. Takvih jezera na Zemlji ima svega pet. Ključnu stvar otkrili su američki geolozi još 1991. godine i ona je do danas ostala jedinstvena. U plinovima koji izlaze iz kratera zlato putuje kao kemijski spoj, najvjerojatnije vezan za klor. Dok je plin na temperaturi od više od tisuću stupnjeva, zlato je u njemu otopljeno, nevidljivo, raspršeno među ostalim elementima. Problem počinje kad taj vreli plin iznenada udari u antarktički zrak na minus 30 ili minus 40 stupnjeva. Razlika je tolika da se zlato u djeliću sekunde... https://hr.sott.net/article/48155-Najvisi-aktivni-vulkan-na-Antarktiku-ne-samo-da-izbacuje-oblake-plina-vec-i-zlatnu-prasinu Wed, 22 Apr 2026 03:42:30 +0000 https://hr.sott.net/article/48137-Krater-u-Kazahstanu-mozda-skriva-trag-mnogo-razornijeg-udara-nego-sto-se-mislilo Krater Zhamanshin u Kazahstanu mogao bi biti gotovo dvostruko veći nego što se desetljećima pretpostavljalo, pokazuje nova analiza NASA-inog tima. Takva korekcija ne mijenja samo procjenu njegove veličine, nego i procjenu energije udara, koja bi prema novom modelu mogla biti višestruko veća nego što se dosad mislilo. Riječ je o događaju starom oko 900.000 godina, iz razdoblja pleistocena. Ako se nova procjena potvrdi, taj se udar više ne može promatrati samo kao ograničen geološki događaj, nego i kao mogući čimbenik koji je utjecao na okoliš u vrijeme velikih klimatskih promjena. Zhamanshin se dugo smatrao najmlađim očuvanim složenim kraterom nastalim hiperbrzinskim udarom u posljednjih milijun godina. Procjene njegove snage temeljile su se na promjeru od oko 14 kilometara, koliko iznosi jasno vidljivi dio strukture. https://hr.sott.net/article/48137-Krater-u-Kazahstanu-mozda-skriva-trag-mnogo-razornijeg-udara-nego-sto-se-mislilo Tue, 21 Apr 2026 01:05:51 +0000 https://hr.sott.net/article/48128-Prag-ledenog-doba-Atlantska-struja-pokazuje-pad-u-dva-desetljeca-na-cetiri-lokacije-za-pracenje-dubokog-oceana Rad objavljen u časopisu Science Advances doprinosi rastućem broju istraživanja koja pokazuju da Atlantska meridionalna cirkulacija (AMOC) slabi. U ovoj novoj studiji, umjesto da se oslanjaju uglavnom na računalne modele, znanstvenici su koristili dva desetljeća izravnih mjerenja oceana kako bi potvrdili pad. AMOC je veliki sustav atlantskih oceanskih struja koji preraspodjeljuje toplinu, sol i hranjive tvari između tropa i sjevernog Atlantika, pomažući da regije poput Europe ostanu mnogo blaže nego što bi inače bile. Posljedice značajnog slabljenja, ili čak potpunog kolapsa, mogle bi biti potencijalno katastrofalna promjena vremenskih uvjeta. https://hr.sott.net/article/48128-Prag-ledenog-doba-Atlantska-struja-pokazuje-pad-u-dva-desetljeca-na-cetiri-lokacije-za-pracenje-dubokog-oceana Mon, 20 Apr 2026 01:04:51 +0000 https://hr.sott.net/article/48115-Dvije-supermasivne-crne-rupe-mogle-bi-se-sudariti-za-100-godina-i-Zemlja-bi-to-osjetila Astronomi su u galaksiji Markarian 501 otkrili dvije supermasivne crne rupe u "smrtonosnom plesu" koje bi se mogle sudariti za oko 100 godina, što bi izazvalo snažne gravitacione talase kroz cijeli svemir. U galaksiji daleko od nas, dvije crne rupe nalaze se u spirali koja vodi ka neizbježnom udaru. Naučnici su analizirali decenije podataka sa radio-teleskopa i uočili par koji bi se mogao sudariti u rekordno kratkom roku za svemirske pojmove, piše Science Focus. Ovaj par, otkriven u središtu galaksije Markarian 501, udaljene oko 500 miliona svjetlosnih godina, identifikovan je nakon što su istraživači uočili nesvakidašnju pojavu. Umjesto jednog mlaza čestica koji izbija iz galaktičkog jezgra, što je uobičajeno u većini galaksija - otkrivena su dva. Smatra se da svaki mlaz pokreće posebna crna rupa, pri čemu svaka ima masu između 100 miliona i milijardu puta veću od mase Sunca. Rezultati su objavljeni u prestižnom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. Glavna... https://hr.sott.net/article/48115-Dvije-supermasivne-crne-rupe-mogle-bi-se-sudariti-za-100-godina-i-Zemlja-bi-to-osjetila Sun, 19 Apr 2026 01:27:39 +0000 https://hr.sott.net/article/48112-Znanstvenik-sugerira-da-bi-tamna-materija-mogla-biti-proizvod-crnih-rupa-iz-drugog-svemira Tamna tvar već desetljećima ostaje jedna od najvećih neriješenih zagonetki moderne kozmologije. Ne vidimo je, ne emitira ni ne upija svjetlost, ali njezina gravitacija određuje kako se galaksije formiraju i drže na okupu. Nova teorija sada predlaže neočekivano rješenje: umjesto neotkrivene subatomske čestice, tamna tvar mogla bi biti sastavljena od crnih rupa koje potječu iz faze svemira prije samog velikog praska. Ideju razrađuje Enrique Gaztañaga, profesor astrofizike s Instituta za kozmologiju i gravitaciju pri Sveučilištu u Portsmouthu. No takvo objašnjenje povlači i dublju promjenu: veliki prasak više ne bi bio apsolutni početak svega, nego prijelaz između dvaju stanja svemira. https://hr.sott.net/article/48112-Znanstvenik-sugerira-da-bi-tamna-materija-mogla-biti-proizvod-crnih-rupa-iz-drugog-svemira Sat, 18 Apr 2026 03:05:36 +0000 https://hr.sott.net/article/48095-Ogroman-rezervoar-magme-otkriveni-ispod-Toskane Istraživači su otkrili da se ispod mirnog krajolika Toskane nalazi magmatska komora veličine supervulkana, što otvara nove mogućnosti za geotermalnu energiju. Kada se spomene ogroman magmatski rezervoar, pomisli se na Yellowstone, jezero Toba ili Taupo. Međutim, nova istraživanja otkrivaju da sličan fenomen, iako miran, leži ispod idiličnih toskanskih brežuljaka u Italiji. Otkriveni rezervoar od oko 6000 kubičnih kilometara magme predstavlja neočekivanu geološku pojavu. Ova regija Italije daleko je od aktivnih vulkanskih centara poput Etne, Strombolija, Vezuva ili Flegrejskih polja na jugu. Ipak, ispod nježnog krajolika kojim se danas dive turisti, Toskana krije vrlo burnu vulkansku prošlost. Površinski tragovi tog nasilnog razdoblja još su uvijek vidljivi. https://hr.sott.net/article/48095-Ogroman-rezervoar-magme-otkriveni-ispod-Toskane Fri, 17 Apr 2026 01:41:14 +0000 https://hr.sott.net/article/48081-Rijedak-komet-bit-ce-vidljiv-prvi-put-nakon-170000-godina Nebo ovih dana nudi prizor koji se ne propušta lako. Komet C/2025 R3 (PANSTARRS), koji se prema unutarnjem Sunčevu sustavu vraća tek jednom u oko 170.000 godina, ubrzano sjaji kako se približava Suncu i upravo ulazi u fazu kada ga vrijedi tražiti prije svitanja. Ako nastavi ovim tempom, mogao bi postati vidljiv i golim okom, ali taj će prozor trajati kratko. Kad je otkriven 8. rujna prošle godine, bio je tek blijeda točka daleko od dosega većine promatrača. Nalazio se oko 3,6 astronomskih jedinica od Sunca, dakle više nego triput dalje od naše zvijezde nego Zemlja. Već tada bilo je jasno da nije riječ o običnom posjetitelju. Promatranja upućuju na to da dolazi iz Oortova oblaka, goleme udaljene zalihe ledenih tijela na rubu Sunčeva sustava, i da oko Sunca obiđe samo jednom u približno 170.000 godina. Ovaj komet prema Suncu dolazi tek jednom u oko 170.000 godina. Kako prenosi IFLScience, posljednji put prošao je blizu Zemlje u razdoblju kada su ljudi tek počinjali nositi odjeću, što... https://hr.sott.net/article/48081-Rijedak-komet-bit-ce-vidljiv-prvi-put-nakon-170000-godina Thu, 16 Apr 2026 01:08:05 +0000 https://hr.sott.net/article/48048-Artemis-II-pokazuje-kako-duboki-svemir-djeluje-na-ljudsko-tijelo Let oko Mjeseca za posadu misije Artemis II nije samo povijesni povratak ljudi u duboki svemir. Za NASA-u je to i rijetka prilika da napokon vidi kako ljudski organizam reagira kada iza sebe ostavi zaštitu Zemljine magnetosfere i uđe u prostor u kojem dominira zračenje kakvom astronauti u niskoj orbiti uglavnom nisu izloženi. Ti podaci bit će važni daleko izvan same misije, jer upravo o njima ovise planovi za dugotrajniji boravak na Mjesecu i buduća putovanja prema Marsu. Četvero astronauta tijekom ove misije otputovalo je dalje od Zemlje nego ijedan čovjek prije, na udaljenost veću od tisuću puta one na kojoj kruži Međunarodna svemirska postaja. Dok posada svemirske postaje ipak uživa dio zaštite od radioaktivnih kozmičkih zraka i Sunčevih čestica zahvaljujući Zemljinu magnetskom polju, na putu prema Mjesecu takvog zaklona nema. https://hr.sott.net/article/48048-Artemis-II-pokazuje-kako-duboki-svemir-djeluje-na-ljudsko-tijelo Sat, 11 Apr 2026 05:56:09 +0000 https://hr.sott.net/article/48037-Dogadaj-od-prije-4200-godina-mozda-je-pokrenuo-pad-triju-velikih-civilizacija Velike civilizacije ne nestaju nužno samo zbog ratova, pobuna ili loše vlasti. Sve više tragova upućuje na to da je prije oko 4200 godina snažan i dugotrajan klimatski poremećaj pogodio velik dio tadašnjeg svijeta, a mogao je imati važnu ulogu u padu Starog kraljevstva u Egiptu, Akadskog Carstva u Mezopotamiji i civilizacije doline Inda. Ako se ta veza potvrdi, riječ je o jednom od najupečatljivijih primjera toga kako klima može preoblikovati povijest. Znanstvenici prošlu klimu danas rekonstruiraju iz čestica i plinova zarobljenih u drevnim ledenim jezgrama, iz godova stabala, fosiliziranog peluda i niza drugih prirodnih zapisa. Takvi podaci, zajedno s klimatskim modelima, omogućuju im da zavire duboko u prošlost i procijene kakvi su nekoć bili temperatura, vlaga i sastav atmosfere. Upravo su takve rekonstrukcije otkrile da se u geološki razmjerno nedavnoj prošlosti dogodio neobičan poremećaj koji je, prema mnogim procjenama, trajao oko stotinu godina. U znanstvenoj literaturi taj... https://hr.sott.net/article/48037-Dogadaj-od-prije-4200-godina-mozda-je-pokrenuo-pad-triju-velikih-civilizacija Fri, 10 Apr 2026 03:16:00 +0000 https://hr.sott.net/article/48014-Astronauti-Artemis-II-upravo-su-vidjeli-rekordan-broj-meteoroida-koji-su-udarili-u-Mjesec Artemis II je bio oduševljen (njihove riječi!) u večernjim satima 6. travnja kada je svjedočio eksplozijama na Mjesečevoj površini. Meteoroidi su udarali u Mjesec. "Vidjeli smo ih najmanje pet", izvijestio je zapovjednik misije Reid Wiseman. Meteori su se pojavili usred pomrčine Sunca. Otprilike sat vremena nakon što se posada najviše približila suprotnoj strani Mjeseca, sunce je nestalo iza lunarnog diska, dajući astronautima priliku da vide prvu pomrčinu Sunca koju su ljudi ikada vidjeli iza Mjeseca. Sunčeva korona okruživala je Mjesec i bila je vidljiva "na najmanje 10 Sunčevih promjera sa lunarnog ruba", prema riječima kanadskog astronauta Jeremyja Hansena. To je omogućilo specijalistici misije Christini Koch da fotografira planine i drugu topografiju koju je ocrtavala Sunčeva atmosfera duž širokog luka lunarnog ruba. Mjesečevi meteori bili su potpuno iznenađenje. "Vidimo ih blizu i južno od lunarnog ekvatora", izvijestio je Wiseman tijekom prijenosa uživo. Kasnije je njegov... https://hr.sott.net/article/48014-Astronauti-Artemis-II-upravo-su-vidjeli-rekordan-broj-meteoroida-koji-su-udarili-u-Mjesec Wed, 08 Apr 2026 04:09:26 +0000