<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Znakovi vremena - Tajna povijest</title>
    <link>https://hr.sott.net/category/19-Tajna-povijest</link>
    <description>Znakovi vremena: Svijet za ljude koji misle. Donosi neovisne, alternative vijesti i komentare na svjetske događaje bez predrasuda.</description>
    <language>hr-hr</language>
    <copyright>Originalni sadržaj Copyright 2026 by Znakovi vremena/Sott.net. Za ostale sadržaje, pogledajte naša Fair Use pravila na www.sott.net.</copyright>
    <lastBuildDate>Fri, 04 Sep 2026 05:16:32 +0000</lastBuildDate>
    <image>
      <url>https://hr.sott.net/images/sottlogo_rss.jpg</url>
      <title>Znakovi vremena</title>
      <description>SOTT.net</description>
      <link>https://hr.sott.net</link>
    </image>
    <item>
      <title>Nakon 18 godina, Izrael priznao atentat na glavnog sirijskog nuklearnog generala</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49448-Nakon-18-godina-Izrael-priznao-atentat-na-glavnog-sirijskog-nuklearnog-generala</link>
      <description>Bivši izraelski premijer Ehud Olmert potvrdio je u novoj knjizi da su izraelski komandosi 2008. godine ubili visokog sirijskog generala, čime je okončana gotovo dva desetljeća službene šutnje o operaciji koja se dugo pripisivala Izraelu, ali nikada javno nije priznata. General Muhammad Suleiman, visoki savjetnik bivšeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, ubijen je iz vatrenog oružja 1. kolovoza 2008. dok je večerao u svojoj kući za odmor na moru u blizini sirijskog obalnog grada Tartusa, prema ulomku iz Olmertove knjige koji je 2. rujna podijelila novinska stranica Ynet.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49448-Nakon-18-godina-Izrael-priznao-atentat-na-glavnog-sirijskog-nuklearnog-generala</guid>
      <pubDate>Fri, 04 Sep 2026 04:53:25 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Australski starosjedioci slikali su divovska bića</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49431-Australski-starosjedioci-slikali-su-divovska-bica</link>
      <description>Na stropu stijenskog zaklona u sjevernoj Australiji proteže se zmijoliko biće dulje od šest metara, s glavom nalik krokodilskoj, oštrim zubima i dugim jezikom. Jedan je to od najvećih poznatih prikaza Dugine zmije u Arnhemovoj zemlji, ali nije jedini golemi lik sačuvan na tom području. U novom istraživanju arheolozi opisuju desetke golemih prikaza ljudi, životinja i bića predaka na području Awunbarne, poznatom i kao Mount Borradaile. Prema njihovoj procjeni, mnogi su nastali tijekom 19. i 20. stoljeća, dok je europska kolonizacija iz temelja mijenjala život starosjedilačkih zajednica na sjeveru Australije. Autori smatraju da golemi razmjeri nisu bili slučajni. Položaj slika i njihova uloga u ceremonijama upućuju na to da su umjetnici u doba velikih promjena namjerno posezali za najmoćnijim bićima svoje tradicije. Takvim su prikazima naglašavali vezu zajednice sa zemljom, zakonima i predajama koje su se prenosile naraštajima.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49431-Australski-starosjedioci-slikali-su-divovska-bica</guid>
      <pubDate>Tue, 01 Sep 2026 06:24:30 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Jedinstvena statua čovjeka koji sjedi na leopardu, stara 11.000 godina, iskopana u Turskoj</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49404-Jedinstvena-statua-covjeka-koji-sjedi-na-leopardu-stara-11000-godina-iskopana-u-Turskoj</link>
      <description>Arheolozi su na nalazištu Karahantepe u jugoistočnoj Turskoj pronašli kamenu skulpturu staru približno 11.000 godina. Prikazuje ljudsku figuru koja sjedi na leđima leoparda, a visoka je oko 70 centimetara. Tursko Ministarstvo kulture i turizma objavilo je da je riječ o kompoziciji kakva ondje dosad nije pronađena. Skulptura je pronađena tijekom ovogodišnje sezone iskapanja, na kamenoj klupi uz zid kružne građevine promjera oko tri metra. Položaj nalaza važan je jer pokazuje da kip nije pronađen kao izdvojeni predmet, nego na mjestu gdje je bio postavljen unutar građevine.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49404-Jedinstvena-statua-covjeka-koji-sjedi-na-leopardu-stara-11000-godina-iskopana-u-Turskoj</guid>
      <pubDate>Sat, 29 Aug 2026 04:33:27 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Predmet prepoznat kao perla životinjskog zuba ispada da je privjesak od ljudskog zuba star 6.500 godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49394-Predmet-prepoznat-kao-perla-zivotinjskog-zuba-ispada-da-je-privjesak-od-ljudskog-zuba-star-6500-godina</link>
      <description>Na lokalitetu vinčanske kulture Jablanica u Srbiji pronađen je ljudski zub koji je prije više od 6.500 godina pažljivo preoblikovan i probušen kako bi mogao da bude nošen kao privezak. Neobičan predmet, koji je u početku bio pogrešno prepoznat kao životinjski zub, sada predstavlja važan trag o odnosu neolitskih zajednica prema tijelu, smrti i ličnim ukrasima. Artefakt je pronađen tijekom terenskih istraživanja na lokalitetu Jablanica, koji se povezuje s kasnoneolitskim razdobljem i vinčanskom kulturom. U početku je bio interpretiran kao životinjski zub, odnosno moguća perla. Međutim, detaljnim proučavanjem predmeta arheolozi dr Nemanja Marković sa Arheološkog instituta u Beogradu i Ana Maričić iz Muzeja grada Beograda utvrdili su da je riječ o modificiranom ljudskom zubu. Njihovi rezultati objavljeni su u časopisu International Journal of Osteoarchaeology u radu "Modified Human Tooth Pendant From the Late Neolithic (5300/5200-4600/4500 cal pr.n.e.) Site of Jablanica, Serbia".</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49394-Predmet-prepoznat-kao-perla-zivotinjskog-zuba-ispada-da-je-privjesak-od-ljudskog-zuba-star-6500-godina</guid>
      <pubDate>Thu, 27 Aug 2026 05:40:42 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Arheolozi u Češkoj otkrili pretpovijesnu ritualnu strukturu orijentiranu prema Suncu i Mjesecu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49381-Arheolozi-u-Ceskoj-otkrili-pretpovijesnu-ritualnu-strukturu-orijentiranu-prema-Suncu-i-Mjesecu</link>
      <description>Arheolozi kod sela Chleby istražuju više od 6500 godina staro kružno svetište čiji su ulazi bili usklađeni s ključnim položajima Sunca i Mjeseca. Arheolozi u blizini sela Chleby, u okolici Nymburka u središnjoj Češkoj, istražuju svetište starije od Stonehengea. Gotovo kružno ograđenje staro je više od 6500 godina, a raspored njegovih ulaza nije bio slučajan: geometrija građevine usklađena je s ključnim položajima Sunca i Mjeseca. Nalazište istražuje tim predvođen Západočeskim sveučilištem u Plzeňu, u suradnji s Karlovim sveučilištem i Sveučilištem Hradec Králové. Prema priopćenju Západočeskog sveučilišta, istraživači su na temelju starosti organskog materijala utvrdili da je riječ o jednom od najstarijih monumentalnih lokaliteta u srednjoj Europi. O nalazu su izvijestili i Live Science i Radio Prague International.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49381-Arheolozi-u-Ceskoj-otkrili-pretpovijesnu-ritualnu-strukturu-orijentiranu-prema-Suncu-i-Mjesecu</guid>
      <pubDate>Wed, 26 Aug 2026 04:45:02 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U egipatskoj pustinji pronađeno drevno groblje morskih pasa</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49373-U-egipatskoj-pustinji-pronadeno-drevno-groblje-morskih-pasa</link>
      <description>Međunarodni tim paleontologa, koje je predvodio Tarek Yassin sa Sveučilišta u Kairu, na pustinjskoj visoravni Abu-Tartur u središnjem Egiptu otkrio je 14 fosiliziranih zuba morskih pasa. Riječ je o pet novih vrsta na tom lokalitetu. Ti nalazi u slojevima fosfata formacije Duwi pružaju uvid u bogat morski ekosustav koji je cvjetao duž sjevernog ruba Afrike tijekom razdoblja krede, prije otprilike 145 do 66 milijuna godina, kada je današnja pustinja bila pod toplim tropskim morem. Detalji su izneseni u studiji objavljenoj u izdanju za kolovoz časopisa Cretaceous Research. U prethodnim radovima znanstvenici su na istom mjestu već identificirali dvije vrste morskih pasa, čime se ukupan broj zabilježenih vrsta u tom sloju popeo na sedam.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49373-U-egipatskoj-pustinji-pronadeno-drevno-groblje-morskih-pasa</guid>
      <pubDate>Tue, 25 Aug 2026 04:55:05 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>ISIL i Al-Nusra, stvoreni od strane CIA-e i Mossada</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49371-ISIL-i-Al-Nusra-stvoreni-od-strane-CIA-e-i-Mossada</link>
      <description>Priča iza al-Julanija, aktualnog predsjednika Sirije, puna je kontradikcija. Tvrdi se da se Julani pridružio al-Qaidi tijekom rata u Iraku koji je pokrenuo Bush. Zarobljen je 2006. i zatvoren u Kamp Bucci do 2011., iako je Kamp zatvoren 2009. i predan novopostavljenoj iračkoj vladi. Kamp Bucca bio je okupljalište za ISIL, gdje je tijekom rata bilo zatočeno 100.000 Iračana. Smješteno usred pustinje, stotine zatočenika su umrle, zlostavljanje je bilo rašireno, neredi su bili norma. Tu je rođen ISIL. Tu su američke snage obučavale al-Julanija da postane vođa al-Nusre s ciljem atentata na Assada i preuzimanja Sirije. Prije nego što je al-Nusra označena kao teroristička organizacija, surađivala je sa SAD-om.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49371-ISIL-i-Al-Nusra-stvoreni-od-strane-CIA-e-i-Mossada</guid>
      <pubDate>Tue, 25 Aug 2026 04:30:08 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Kriptični natpisi na vrhovima strijela starim 9.000 godina ukazuju na jedinstvene neolitske tradicije koje arheolozi još ne mogu protumačiti</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49359-Kripticni-natpisi-na-vrhovima-strijela-starim-9000-godina-ukazuju-na-jedinstvene-neolitske-tradicije-koje-arheolozi-jos-ne-mogu-protumaciti</link>
      <description>Samo 54 od tisuća poznatih opsidijanskih vrhova strijela iz neolitičke središnje Anatolije nose namjerno urezane znakove. Nova analiza pokazuje da nisu riječ o slučajnim ogrebotinama, ali još ne otkriva jesu li oznake bile povezane s lovcima, identitetom, simbolikom ili nečim sasvim drugim. Jedanaest novootkrivenih opsidijanskih vrhova strijela s nalazišta Tepecik-Çiftlik u Kapadociji povećalo je broj poznatih primjeraka ove neobične neolitičke prakse u središnjoj Anatoliji na 54. Na prvi pogled riječ je o običnim projektilima, kakvih su arheolozi na tamošnjim nalazištima pronašli na tisuće. Razlika je u tankim linijama urezanim u njihovu ravniju stranu, ponekad složenima u križeve, V-oblike, kvadrate ili jednostavne nizove crta. Problem je što gotovo nijedan drugi podatak ne objašnjava čemu su ti znakovi služili. Urezani primjerci nisu izrađeni od posebne vrste opsidijana, nisu kvalitetniji od ostalih vrhova i ne pojavljuju se u grobovima ili drugim kontekstima koji bi jasno...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49359-Kripticni-natpisi-na-vrhovima-strijela-starim-9000-godina-ukazuju-na-jedinstvene-neolitske-tradicije-koje-arheolozi-jos-ne-mogu-protumaciti</guid>
      <pubDate>Mon, 24 Aug 2026 05:38:40 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Pravokutne građevine stare 10.000 godina otkrivene u Göbeklitepeu možda su bile domovi</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49268-Pravokutne-gradevine-stare-10000-godina-otkrivene-u-Gobeklitepeu-mozda-su-bile-domovi</link>
      <description>Arheolozi koji rade u Göbeklitepeu u jugoistočnoj Turskoj otkrili su pravokutne građevine odmah ispod površine u novootvorenom području iskapanja, nudeći nove dokaze o tome kako su ljudi mogli živjeti na jednom od najvažnijih neolitskih nalazišta na svijetu. Građevine pripadaju onome što istraživači opisuju kao drugu fazu naseljenosti u Göbeklitepeu. Za razliku od poznatijih monumentalnih građevina na nalazištu kojima dominiraju masivni kameni stupovi u obliku slova T, novootkriveni prostori sadrže manje stupova i možda su služili više u kućanske svrhe. Otkriće je napravljeno u novoj zoni iskapanja sjeverno od glavnog zaštićenog arheološkog područja Göbeklitepea. Prema riječima voditelja iskapanja prof. dr. Necmija Karula, arheolozi su započeli rad na površini od otprilike 1.500 četvornih metara nakon što su stabla maslina koja su tamo rasla pažljivo premještena.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49268-Pravokutne-gradevine-stare-10000-godina-otkrivene-u-Gobeklitepeu-mozda-su-bile-domovi</guid>
      <pubDate>Fri, 14 Aug 2026 04:27:44 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Ronioci otkrivaju drevnu pšenicu, lonce iz brončanog doba i drvene grede u potopljenom pretpovijesnom naselju u Italiji</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49251-Ronioci-otkrivaju-drevnu-psenicu-lonce-iz-broncanog-doba-i-drvene-grede-u-potopljenom-pretpovijesnom-naselju-u-Italiji</link>
      <description>Potopljeno pretpovijesno naselje Gran Carro, koje se nalazi na dnu jezera Bolsena u talijanskoj pokrajini Viterbo, otkrilo je još jedan niz izvanrednih otkrića. Samo nekoliko mjeseci nakon što su ronioci pronašli prvi poznati fragment tekstila iz željeznog doba, istraživačka sezona 2026. godine završila je novim nizom otkrića koja mijenjaju način na koji arheolozi razumiju dugu povijest naselja. Prema objavi koju je na Facebooku podijelila udruga Soprintendenza Archeologia Belle Arti e Paesaggio per la provincia di Viterbo e per l'Etruria Meridionale, ovogodišnja kampanja podvodnih istraživanja i očuvanja u Gran Carru je sada završena. Radove je provela Servizio di Archeologia Subacquea udruge Soprintendenza, dio redovnog trogodišnjeg programa financiranja talijanskog Ministarstva kulture, sa specijaliziranim podvodnim arheolozima iz L'Anfora Srl Archeologia Mare Ambiente i podvodnim konzervatorima iz CSR Restauro Beni Culturali koji su provodili terenski rad i očuvanje na licu...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49251-Ronioci-otkrivaju-drevnu-psenicu-lonce-iz-broncanog-doba-i-drvene-grede-u-potopljenom-pretpovijesnom-naselju-u-Italiji</guid>
      <pubDate>Wed, 12 Aug 2026 04:54:16 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Studija otkriva izgubljeno 'zlatno doba' jezika</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49182-Studija-otkriva-izgubljeno-zlatno-doba-jezika</link>
      <description>Znanstvenici su koristili matematičko modeliranje i uvide iz antropologije, lingvistike i demografije kako bi procijenili broj jezika koji se koriste globalno, a koji datiraju od prije otprilike 12.000 godina do kraja posljednjeg ledenog doba, pokrivajući razdoblje zvano holocenska epoha. Identificirali su razdoblje koje obuhvaća prvo tisućljeće prije Krista i prvo tisućljeće nove ere kada je čovječanstvo govorilo desecima tisuća različitih jezika. To lingvističko 'zlatno doba' suzbijeno je širenjem velikih carstava u antici i europskim kolonijalizmom u posljednjih nekoliko stoljeća, istaknuli su znanstvenici. 'Jezici su značajni za njihove zajednice. Oni nose znanje, asocijacije i sjećanja', rekla je Claire Bowern, profesorica lingvistike i antropologije na Sveučilištu Yale u Connecticutu i voditeljica studije objavljene u časopisu Science.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49182-Studija-otkriva-izgubljeno-zlatno-doba-jezika</guid>
      <pubDate>Wed, 05 Aug 2026 06:44:41 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Znanstvenici otkrivaju stotine skrivenih struktura ispod Amazone</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49117-Znanstvenici-otkrivaju-stotine-skrivenih-struktura-ispod-Amazone</link>
      <description>Amazonska prašuma danas se smatra jednim od najnetaknutijih prirodnih područja na svijetu, no prije gotovo dvije tisuće godina izgledala je drugačije. Civilizacija poznata kao Aquiry, koja je postojala od otprilike 600. godine prije Krista do 850. godine nove ere, preoblikovala je velike dijelove jugozapadne Amazone izgradnjom zagonetnih geometrijskih zemljanih struktura. Nalazi su objavljeni u časopisu Nature. Novo istraživanje provedeno LIDAR tehnologijom pokazuje da je ta civilizacija bila znatno veća nego što se dosad mislilo, piše ScienceAlert. Riječ je o tehnologiji koja pomoću laserskih zraka mjeri udaljenost do objekata i stvara vrlo preciznu trodimenzionalnu kartu prostora. Rezultati upućuju na narod koji je izgradio i do 30.000 zemljanih objekata. Pretpostavlja se da je na vrhuncu moći bio oko 200. godine, a mogao je brojati do tri milijuna ljudi. Za arheoantropologa Marttija Pärssinena sa Sveučilišta u Helsinkiju ovo je saznanje bilo prekretnica. "Prvi put sam nešto...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49117-Znanstvenici-otkrivaju-stotine-skrivenih-struktura-ispod-Amazone</guid>
      <pubDate>Thu, 30 Jul 2026 04:41:25 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Dvije moguće mega brane stare 4.500 godina u blizini egipatske Crvene piramide mogle bi otkriti drevni inženjerski proboj</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49080-Dvije-moguce-mega-brane-stare-4500-godina-u-blizini-egipatske-Crvene-piramide-mogle-bi-otkriti-drevni-inzenjerski-proboj</link>
      <description>Dvije ogromne građevine zakopane ispod pijeska u blizini egipatske Crvene piramide možda nisu bile ceste ili rampe za prijevoz kamena, kako su arheolozi nekoć vjerovali. Nova studija tvrdi da su bile dio sofisticiranog hidrauličkog sustava izgrađenog za hvatanje poplavne vode, zadržavanje sedimenta i moguće potporu jednom od najvećih građevinskih projekata drevnog Egipta. Predloženi sustav uključuje dvije masivne brane, rezervoar, pažljivo postavljen kanal za preusmjeravanje i ono što bi mogao biti najraniji poznati primjer naprednog trokutastog preljeva u drevnom Egiptu. Smještene preko puta Wadi Dahshura, jugozapadno od Crvene piramide, građevine bi mogle datirati iz ranog Starog kraljevstva, prije otprilike 4.500 godina. Njihova točna starost još nije potvrđena, ali njihova veličina i inženjerski dizajn potaknuli su mogućnost da su bile povezane s građevinskim krajolikom stvorenim pod faraonom Snefruom.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49080-Dvije-moguce-mega-brane-stare-4500-godina-u-blizini-egipatske-Crvene-piramide-mogle-bi-otkriti-drevni-inzenjerski-proboj</guid>
      <pubDate>Sat, 25 Jul 2026 06:24:41 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Bizantski zlatni predmeti pomažu arheolozima da otkriju prošlost brodoloma kod Hrvatske</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49072-Bizantski-zlatni-predmeti-pomazu-arheolozima-da-otkriju-proslost-brodoloma-kod-Hrvatske</link>
      <description>Višegodišnje podvodno istraživanje olupine bizantskog broda, otkrivenog prije više od desetljeća na morskom dnu u blizini otoka Mljeta, rezultiralo je senzacionalnim uvidom u pomorsku povijest Sredozemlja. Stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda javnosti su u četvrtak prvi put predstavili nalaze koji potvrđuju da je brod, potopljen u 7. ili 8. stoljeću, prevozio visokorangiranu osobu i njezinu pratnju, a ne trgovački teret. Arheolozi svoj zaključak temelje na iznimno dragocjenim artefaktima pronađenima u olupini. Među njima se ističu zlatnici iz razdoblja Heraklijeve dinastije, bogato ukrašene kopče s ugrađenim rubinima, smaragdima i biserima te jedinstveni zlatni prsten pečatnjak s likom bizantskog cara. "Takav prsten sigurno nije mogao nositi bilo tko", izjavio je za Reuters Pavle Dugonjić, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, čiji je tim uz pomoć specijalizirane ronilačke opreme tijekom proteklog desetljeća postupno slagao mozaik ove...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49072-Bizantski-zlatni-predmeti-pomazu-arheolozima-da-otkriju-proslost-brodoloma-kod-Hrvatske</guid>
      <pubDate>Fri, 24 Jul 2026 07:08:58 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Novi dokazi otkrivaju 25.000 godina staro središte magije, iscjeljivanja i rituala u Australiji</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49061-Novi-dokazi-otkrivaju-25000-godina-staro-srediste-magije-iscjeljivanja-i-rituala-u-Australiji</link>
      <description>Najmanje 25.000 godina ljudi su ulazili u špilju Cloggs noseći biljke. Čini se da travnate biljke nisu donosili isključivo radi hrane, topline ili običnih kućanskih poslova. Umjesto toga, novi mikroskopski dokazi upućuju na to da su cijele biljke namjerno sakupljane, prevožene u osamljenu špilju i spaljivane u ponovljenim vatrama niske temperature - aktivnosti koje jačaju tumačenje špilje Cloggs kao mjesta rezerviranog za ritualne stručnjake, iscjeliteljske prakse i duhovnu moć. Smještena u zemlji GunaiKurnai u jugoistočnoj Australiji, špilja Cloggs čuva jedan od najdužih arheoloških zapisa o odnosima između ljudi i biljaka na kontinentu. Nova studija objavljena u časopisu Frontiers in Environmental Archaeology ispitala je fitolite - mikroskopske strukture silicija nastale unutar biljaka - sačuvane u naslagama starim otprilike 25-000 godina. Rezultati ukazuju na nešto daleko složenije od skloništa gdje su ljudi jednostavno kuhali, spavali ili tražili zaštitu od vremenskih uvjeta.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49061-Novi-dokazi-otkrivaju-25000-godina-staro-srediste-magije-iscjeljivanja-i-rituala-u-Australiji</guid>
      <pubDate>Thu, 23 Jul 2026 02:43:49 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Radnici iskopali trulu škrinju i otkrili najveće vikinško blago u Engleskoj</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49026-Radnici-iskopali-trulu-skrinju-i-otkrili-najvece-vikinsko-blago-u-Engleskoj</link>
      <description>Skupina radnika koja je radila na sanaciji obale rijeke Ribble u engleskom Cuerdaleu, u svibnju 1840., sasvim je slučajno naišla na jedno od najvećih arheoloških otkrića u povijesti te zemlje. Kopajući pješčano tlo na riječnoj obali, radnici su udarcem lopate u čvrsti predmet otkrili trulu drvenu škrinju s raspadajućom olovnom oblogom, koja je u sebi skrivala golemu količinu vikinškog srebra, prozvano Cuerdale Hoard. Tim pronalaskom potvrđena je lokalna legenda koja je govorila kako se na tom području nalazi najbogatije zakopano blago u cijeloj Engleskoj. Iz zemlje je izvučeno više od 7.000 komada kovanog novca, srebrne poluge ukupne težine oko 31 kg te velik broj komada nakita i ukrasa koji su usitnjeni kako bi služili kao sredstvo plaćanja. Povjesničari i numizmatičari procijenili su da su dragocjenosti zakopane u razdoblju između 905. i 910., u vrijeme kada je velik dio Engleske bio pod vikinškom vladavinom, tj. unutar područja nazvanog Danelaw, piše Popular Mechanics.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49026-Radnici-iskopali-trulu-skrinju-i-otkrili-najvece-vikinsko-blago-u-Engleskoj</guid>
      <pubDate>Sun, 19 Jul 2026 04:30:13 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U Gvatemali otkriveno ime astronoma drevnih Maya iz 8. stoljeća</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48999-U-Gvatemali-otkriveno-ime-astronoma-drevnih-Maya-iz-8-stoljeca</link>
      <description>Na zidu jedne elitne kuće u drevnom gradu Xultúnu pronađeno je ime čovjeka koji je prije više od 1.200 godina računao kretanje nebeskih tijela. Natpis Sak Tahn Waax, što se može prevesti kao "Bijeloprsi lisac", prvi je poznati potpis majanskog matematičara-astronoma uz ovakvu vrstu teksta. Ime se pojavljuje uz jedan od 52 kratka matematička zapisa na ožbukanoj stijeni. Istraživanje objavljeno u časopisu Antiquity datira zapis približno u 781. godinu, kada je Xultún bio dio složenog svijeta majanskih gradova na području današnje Gvatemale. Zid je služio kao radna ploča za astronomske izračune Majanski su pisari bilježili kalendare i astronomske proračune u kodeksima, ali njihovi su autori uglavnom ostali bezimeni. U Xultúnu su arheolozi pronašli drukčiju vrstu dokaza: niz kratkih formula, tablica i brojčanih nizova ispisanih na unutarnjim zidovima zgrade.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48999-U-Gvatemali-otkriveno-ime-astronoma-drevnih-Maya-iz-8-stoljeca</guid>
      <pubDate>Thu, 16 Jul 2026 03:28:42 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>'Koristili su sjekire kako bi uštedjeli streljivo': Kako su moderni ukrajinski nacistički heroji masakrirali civile tijekom II svjetskog rata</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48993-Koristili-su-sjekire-kako-bi-ustedjeli-streljivo-Kako-su-moderni-ukrajinski-nacisticki-heroji-masakrirali-civile-tijekom-II-svjetskog-rata</link>
      <description>Drugi svjetski rat obično se promatra kao sukob između velikih vojnih saveza. Međutim, u stvarnosti su se unutar ovog epskog rata odvijali mnogi manji odvojeni sukobi, a borba između naroda i zemalja često se vodila bez kompromisa ili milosti. Jedna od najmračnijih i najmanje poznatih stranica Drugog svjetskog rata je Volinjin masakr - etničko čišćenje koje su provele pronacističke ukrajinske nacionalističke skupine u Volinji, regiji koja je danas gotovo u cijelosti dio Ukrajine. Volinja je povijesno bila pogranična zona. Ove močvarne šume bile su dio Rusije u srednjem vijeku, a kasnije su postale dio Poljsko-litavske zajednice - poljske države u njezinom vrhuncu. Podjela Poljske dovela je Volinju u Rusko Carstvo. Nakon Prvog svjetskog rata, boljševičke revolucije i Ruskog građanskog rata, Volinija je ponovno bila dio neovisne Poljske. Ukratko, ova regija, iako pomalo zaostala, često je mijenjala vlasnika.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48993-Koristili-su-sjekire-kako-bi-ustedjeli-streljivo-Kako-su-moderni-ukrajinski-nacisticki-heroji-masakrirali-civile-tijekom-II-svjetskog-rata</guid>
      <pubDate>Wed, 15 Jul 2026 07:13:04 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Drevni DNK otkriva tragove o misterioznom 'Zlatnom čovjeku' i usponu skitskih elita</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48931-Drevni-DNK-otkriva-tragove-o-misterioznom-Zlatnom-covjeku-i-usponu-skitskih-elita</link>
      <description>Tijekom željeznog doba euroazijskom stepom jahali su nomadski ratnici poznati kao Skiti. Moć je bila u rukama elitne klase, čiji je uzvišeni status slavljen i u smrti kroz raskošne grobnice. Među najpoznatijim takvim pojedincima je "Zlatni čovjek", u čijem su grobu pronađeni željezno oružje, brončani artefakti, srebrna zdjela i više od 4000 zlatnih ukrasa. Genetska analiza sada po prvi put otkriva da su pripadnici više klase, poput Zlatnog čovjeka, svoj visoki položaj nasljeđivali i dijelili moć sa svojim rođacima, stvarajući društvenu raslojenost kakva nije postojala u toj regiji tijekom ranijeg brončanog doba, piše CNN. Uspoređujući DNK desetaka osoba s više grobnih nalazišta, znanstvenici su otkrili obiteljske veze među skitskim elitama, čak i kod skupina koje su živjele daleko jedna od druge. Te su veze oblikovale rastuću nejednakost u tom povijesnom razdoblju, a nalazi, objavljeni u časopisu Science Advances, pružaju prvi dokaz da su skitske elite bile međusobno povezane.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48931-Drevni-DNK-otkriva-tragove-o-misterioznom-Zlatnom-covjeku-i-usponu-skitskih-elita</guid>
      <pubDate>Tue, 07 Jul 2026 07:02:35 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U Danskoj otkriveno vikinško naselje s tekstilnim radionicama</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48919-U-Danskoj-otkriveno-vikinsko-naseljes-tekstilnim-radionicama</link>
      <description>Arheolozi su u Danskoj otkrili golemo vikinško naselje koje bi moglo iz temelja promijeniti dosadašnje shvaćanje tog povijesnog razdoblja. U Søftenu, sjeverno od Aarhusa, na prostoru od 100.000 četvornih metara pronađene su 82 zemunice, identificirane kao specijalizirane tekstilne radionice iz razdoblja od 7. do 10. stoljeća, piše Euronews. Specijalizirani proizvodni centar Nalazište je funkcioniralo kao specijalizirana obrtnička zona s brojnim radionicama koje su radile istovremeno. Velik broj identičnih objekata upućuje na postojanje podjele rada, a vjerojatno i na neki oblik centralizirane kontrole proizvodnje. Tijekom iskapanja pronađena je golema količina utega za tkalački stan, dijelova preslica i staklenih perli, što dokazuje da se tekstil proizvodio u opsegu koji je daleko nadmašivao potrebe lokalnog stanovništva. Artefakti dokumentiraju cjelokupni proizvodni proces, od obrade sirovih vlakana do izrade gotove tkanine.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48919-U-Danskoj-otkriveno-vikinsko-naseljes-tekstilnim-radionicama</guid>
      <pubDate>Mon, 06 Jul 2026 06:04:04 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Egipat otkriva cijeli bizantski grad u oazi Dakhla</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48902-Egipat-otkriva-cijeli-bizantski-grad-u-oazi-Dakhla</link>
      <description>Arheolozi u Egiptu otkrili su stambeno naselje od blatne opeke u Ain el-Sabilu u oazi Dakhla, otkrivajući planiranu kasnorimsku ili ranobizantsku zajednicu s ulicama, kućama, bazilikalnom crkvom, obrambenim građevinama, pisanim dokumentima i kovanicama. Otkriće je objavilo egipatsko Ministarstvo turizma i starina nakon iskapanja egipatske misije povezane s Vrhovnim vijećem za starine. Lokalitet se nalazi u governoratu Nova dolina, u egipatskoj Zapadnoj pustinji, gdje oaze čuvaju neke od najjasnijih arheoloških dokaza o svakodnevnom životu izvan doline Nila tijekom kasne antike. Planirano naselje od blatne opeke u Zapadnoj pustinji Prema izjavi ministarstva, sve novootkrivene zgrade bile su izgrađene od blatne opeke. Naselje slijedi organizirani urbanistički plan, s glavnim ulicama koje se protežu od sjevera prema jugu i manjim poprečnim ulicama koje se protežu od istoka prema zapadu. To je stvorilo otvorene prostore i trgove unutar naselja, dok je crkva u stilu bazilike stajala u...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48902-Egipat-otkriva-cijeli-bizantski-grad-u-oazi-Dakhla</guid>
      <pubDate>Sat, 04 Jul 2026 09:39:44 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Francuski arheolog dešifrira 4.000 godina staro elamitsko pismo iz Irana</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48866-Francuski-arheolog-desifrira-4000-godina-staro-elamitsko-pismo-iz-Irana</link>
      <description>Francuski arheolog François Desset dešifrirao je 4.000 godina star linearni elamski sustav pisanja iz drevnog Irana, otključavši tako jedno od posljednjih nedešifriranih pisama drevnog Bliskog istoka nakon godina istraživanja. Desset, istraživač na Sveučilištu u Liègeu u Belgiji, rekao je da je do svog otkrića došlo nakon proučavanja novo dostupnih natpisa na drevnim srebrnim vazama iz Mahboubian kolekcije u Londonu. Dodatni tekstovi omogućili su mu da identificira ponavljajuća kraljevska imena koja su pružila ključ za razumijevanje pisma, prema France 24. Linearni elamski sustav pisanja koji se sastoji od 77 geometrijskih znakova koristila je tijekom brončanog doba elamska civilizacija, koja je cvjetala na području današnjeg jugozapadnog Irana. Pismo je prvi put otkriveno 1903. godine tijekom francuskih arheoloških iskapanja u drevnom gradu Susi, ali je ostalo nedešifrirano više od stoljeća zbog ograničenog broja sačuvanih natpisa.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48866-Francuski-arheolog-desifrira-4000-godina-staro-elamitsko-pismo-iz-Irana</guid>
      <pubDate>Tue, 30 Jun 2026 04:36:58 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U Nizozemskoj otkriveno luksuzno rimsko kupatilo staro 2.000 godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48820-U-Nizozemskoj-otkriveno-luksuzno-rimsko-kupatilo-staro-2000-godina</link>
      <description>Arheolozi su u gradu Nijmegenu (Nijmegen) u Nizozemskoj otkrili ogromno rimsko javno kupatilo i gradsku kuću. Najveći kompleks rimskih kupatila ikada pronađen u Nizozemskoj pruža nove informacije o bogatstvu i značaju drevnog rimskog grada Ulpia Noviomagus. Arheolozi koji rade u nizozemskom gradu Nijmegen otkrili su najveći kompleks rimskih kupatila ikada pronađen u ovoj zemlji. Građevina se nalazila u gradu Ulpia Noviomagus uz rijeku Waal, a prostirala se na najmanje 4.900 kvadratnih metara. Veličina kompleksa ukazuje na važnost Nijmegena tokom rimskog perioda. Timovi kompanija RAAP i BAAC započeli su iskopavanja u septembru na lokaciji za buduću prenamjenu u četvrti Waalfront, području koje su nekada zauzimali industrijski objekti. Njihov rad otkrio je mnogo više od samog kupatila. Istraživači su identificirali ulice, stambene blokove, velike kuće i jednu kulu, što im je omogućilo da rekonstruišu dio prosperitetnog gradskog naselja iz drugog i trećeg stoljeća naše ere.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48820-U-Nizozemskoj-otkriveno-luksuzno-rimsko-kupatilo-staro-2000-godina</guid>
      <pubDate>Wed, 24 Jun 2026 04:44:08 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Srednji vijek, "prosvjetiteljstvo" i propaganda</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48785-Srednji-vijek-prosvjetiteljstvo-i-propaganda</link>
      <description>Često se čini beznadnim pokušati uvjeriti ljude da je srednji vijek bio išta drugo osim karikature koja se često nalazi u popularnoj kulturi i komentarima osamnaestog stoljeća. Kao što je primijetio povjesničar Ralph Raico, osim industrijske revolucije, vjerojatno ne postoji povijesna tema u kojoj je šira javnost više propagirana i općenito više u krivu od teme srednjeg vijeka. Raico je opisao kako su, bez obzira koliko često je govorio svojim studentima da su srednjovjekovni knezovi i kraljevi bili podložni zakonu i ograničeni u svojim moćima raznim vjerskim i političkim institucijama, njegovi studenti na ispitima u velikoj mjeri izjavljivali da su srednjovjekovni gospodari vladali kao autokrati. Iako šira javnost još uvijek razmišlja o srednjem vijeku u smislu slika iz popularne kulture, pravi povjesničari su odavno krenuli dalje. To je dijelom razlog zašto povjesničari praktički nikada više ne koriste izraz "mračni vijek". A ako se taj izraz i koristi, odnosi se samo na rani...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48785-Srednji-vijek-prosvjetiteljstvo-i-propaganda</guid>
      <pubDate>Sun, 21 Jun 2026 04:12:33 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Stonehengeov solarni položaj mogao bi biti stariji nego što smo mislili</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48771-Stonehengeov-solarni-polozaj-mogao-bi-biti-stariji-nego-sto-smo-mislili</link>
      <description>Radiokarbonska analiza datirana na period od prije oko 5.000 godina, otkriva dokaze o najranijem poznatom poravnanju sa solsticijem u krajoliku Stonehengea. Dok tisuće ljudi hrle u Stonehenge uoči proslave ljetnog solsticija 21. lipnja, tim iz Wessex Archaeologyja, predvođen Philom Hardingom, objavio je otkriće drevne strukture koja je možda poslužila kao rani 'prototip' za poravnanje sa solsticijem u Stonehengeu.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48771-Stonehengeov-solarni-polozaj-mogao-bi-biti-stariji-nego-sto-smo-mislili</guid>
      <pubDate>Fri, 19 Jun 2026 04:36:19 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Srednjovjekovni mač iz 11. stoljeća pronađen u poljskoj rijeci</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48746-Srednjovjekovni-mac-iz-11-stoljeca-pronaden-u-poljskoj-rijeci</link>
      <description>Neobično otkriće zabilježeno je u Poljskoj, gdje je ribolovac slučajno pronašao srednjovjekovni mač u koritu rijeke Varte, u blizini grada Vronki. Oružje se preliminarno datuje u 11. stoljeće, razdoblje ranih vladara dinastije Pjast, a stručnjaci vjeruju da bi moglo pružiti nove uvide u burnu povijest srednjovjekovne Poljske. Mač je pronašao lokalni stanovnik Miroslav Tuholski dok je postavljao ribolovačku opremu na jednom od svojih uobičajenih mjesta pored rijeke. Zbog niskog vodostaja dio metalnog predmeta postao je vidljiv između pijeska i kamenjem na obali. Nakon što ga je izvukao, odnio ga je u Regionalni muzej Vronjec, gdje je arheolog Rišard Pjetžak potvrdio da je riječ o starom artefaktu i predložio preliminarnu dataciju u 11. stoljeće na temelju njegovih karakteristika.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48746-Srednjovjekovni-mac-iz-11-stoljeca-pronaden-u-poljskoj-rijeci</guid>
      <pubDate>Tue, 16 Jun 2026 07:19:08 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Otkriven grob pripadnika jamne kulture star oko 5.000 godina u Rumuniji</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48729-Otkriven-grob-pripadnika-jamne-kulture-star-oko-5000-godina-u-Rumuniji</link>
      <description>Arheolozi iz Prahovskog okružnog muzeja povijesti i arheologije otkrili su iznimno značajan grob jamne kulture, star oko 5.000 godina, tijekom istraživanja tumula iz bronzanog doba. Istraživanja, koja su započela u drugoj polovici svibnja uoči izgradnje velikog putnog projekta, fokusirana su na dvije prapovijesne grobne humke smještene u blizini raskrsnice puteva DN1 i DJ215. Već prvi rezultati ukazali su na izuzetnu arheološku vrijednost lokaliteta, navodi se u priopćenju Muzeja.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48729-Otkriven-grob-pripadnika-jamne-kulture-star-oko-5000-godina-u-Rumuniji</guid>
      <pubDate>Sun, 14 Jun 2026 04:16:09 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Arheolozi otkrili 'mezopotamske Pompeje' u Iraku: 4.000 godina star grad uništen ratom</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48714-Arheolozi-otkrili-mezopotamske-Pompeje-u-Iraku-4000-godina-star-grad-unisten-ratom</link>
      <description>Iskapanja provedena na sjevernom Iraku pod vodstvom Sveučilišta središnje Floride (UCF) otkrila su ono što istraživači nazivaju "mezopotamskim Pompejima": grad star 4.000 godina u kojem arhivi palača, ljudski ostaci, spaljene zgrade i dokazi opsade čuvaju posljednje dane drevne Qabre. "Mezopotamski Pompeji" možda nije savršen izraz, ali u Kurd Qaburstanu na sjeveru Iraka usporedbu je lako razumjeti. Prije gotovo 4.000 godina, utvrđeni grad čini se da je doživio nasilan kraj: sobe u palači izgorjele su, tijela su ostala u slojevima uništenja, a glinene pločice ostale su zapečaćene u ruševinama. Iskapanja provedena u iračkoj kurdistanskoj regiji, blizu Erbila, pod vodstvom Sveučilišta Centralne Floride, otkrila su rijetke dokaze o životu i sukobima tijekom srednjeg brončanog doba. Projekt, kojim upravlja izvanredna profesorica Tiffany Earley-Spadoni sa Sveučilišta Centralne Floride, a podržava ga Američka Nacionalna zaklada za znanost, jača tezu da bi kurdski Qaburstan mogao biti...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48714-Arheolozi-otkrili-mezopotamske-Pompeje-u-Iraku-4000-godina-star-grad-unisten-ratom</guid>
      <pubDate>Sat, 13 Jun 2026 02:05:56 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Više od 1.200 petroglifa i rijedak staroturkijski runski natpis pronađeni u Kazahstanu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48696-Vise-od-1200-petroglifa-i-rijedak-staroturkijski-runski-natpis-pronadeni-u-Kazahstanu</link>
      <description>Više od 1.200 petroglifa i rijedak staroturkijski runski natpis dokumentirani su u klancu Burkhansai u kazahstanskoj Jambilskoj regiji, otvarajući novo poglavlje u proučavanju kamene umjetnosti, pastoralnog života i rane turkijske pismenosti u južnom Kazahstanu. Klanac, smješten u okrugu Zhualy, do sada je otkrio veliku skupinu kamenih rezbarija koje obuhvaćaju nekoliko razdoblja, od kraja 3. tisućljeća prije Krista do srednjeg vijeka, pa čak i kasnijeg doba. Istraživači kažu da je broj dokumentiranih slika još uvijek preliminarni. Ono što nalazište čini posebno važnim nije samo veličina petroglifa, već i rijedak natpis uklesan u staroturkijskim runskim znakovima. Prema arheolozima, kratki tekst sastoji se od pet znakova i protumačen je kao "Er atym Aba", što znači "Moje ime je Aba".</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48696-Vise-od-1200-petroglifa-i-rijedak-staroturkijski-runski-natpis-pronadeni-u-Kazahstanu</guid>
      <pubDate>Thu, 11 Jun 2026 06:12:24 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Kako je ispod suvremenog Istanbula otkrivena najveća kolekcija vizantijskih brodova na svijetu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48681-Kako-je-ispod-suvremenog-Istanbula-otkrivena-najveca-kolekcija-vizantijskih-brodova-na-svijetu</link>
      <description>Arheološka istraživanja na lokalitetu Jenikapi otkrila su 37 vizantijskih brodoloma, ostatke drevne luke Konstantinopolja i tragove života stare čak 8.500 godina. Malo je arheoloških otkrića u svijetu koja su u tolikoj mjeri promijenila razumijevanje povijesti jednog grada kao što je to slučaj s lokalitetom Jenikapı u Istanbulu. Tijekom izgradnje željezničkog projekta Marmaraj, koji je prvi put povezao Europu i Aziju podmorskim tunelom ispod Bosfora, arheolozi su došli do otkrića koje je prevazišlo sva očekivanja. Umjesto samo ostataka nekadašnje vizantijske luke, pronađeno je desetine brodova, tisuće predmeta i tragova naseljavanja koji sežu tisućama godina prije osnivanja Konstantinopolja. Između 2004. i 2013. godine, tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja koje je vodio Arheološki muzej Istanbula, na prostoru od oko 58.000 kvadratnih metara otkriveni su ostaci Teodosijeve luke, jedne od najvažnijih luka Vizantijskog carstva. Pored ogromne količine pokretnog arheološkog...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48681-Kako-je-ispod-suvremenog-Istanbula-otkrivena-najveca-kolekcija-vizantijskih-brodova-na-svijetu</guid>
      <pubDate>Wed, 10 Jun 2026 05:57:19 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Nova studija povezuje kamen supa iz Göbekli Tepea s europskom tripiljskom kulturom</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48657-Nova-studija-povezuje-kamen-supa-iz-Gobekli-Tepeas-europskom-tripiljskom-kulturom</link>
      <description>Nova studija uspoređuje uklesanu simboliku Göbekli Tepeovog Kamena supa s ritualnim simbolima iz Tripiljske kulture, sugerirajući da su rana poljoprivredna društva u Anatoliji i istočnoj Europi možda dijelila kozmološke ideje o vremenu, smrti, svetom prostoru i kretanju nebesa. U Göbekli Tepeu, poznati Kamen supa nikada nije bio lako čitljiv. Njegove uklesane ptice, zmije, škorpion, apstraktni znakovi i ljudska figura bez glave desetljećima su inspirirali suprotstavljena tumačenja. Je li to bila scena rituala smrti, astronomski kod, mitska naracija ili nešto složenije? Nova studija tvrdi da odgovor možda ne leži u odabiru jednog objašnjenja nad drugim, već u sagledavanju stupa kao dijela šireg simboličkog sustava koji povezuje arhitekturu, mjerenje vremena i kozmologiju u ranim poljoprivrednim društvima.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48657-Nova-studija-povezuje-kamen-supa-iz-Gobekli-Tepeas-europskom-tripiljskom-kulturom</guid>
      <pubDate>Mon, 08 Jun 2026 02:59:50 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Tajanstvene rupe stare 2.500 godina diljem Danske ostavljaju arheologe u potrazi za odgovorima</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48643-Tajanstvene-rupe-stare-2500-godina-diljem-Danske-ostavljaju-arheologe-u-potrazi-za-odgovorima</link>
      <description>Arheolozi u Danskoj testiraju misteriozne pojaseve s rupama iz željeznog doba stare 2.500 godina kako bi shvatili jesu li služili kao obrana, skladišne ​​jame, granične oznake ili barijere za kontrolirano kretanje. Slagalica urezana u danski krajolik Diljem Danske, redovi plitkih rupa probijaju se kroz krajolik poput tragova zaboravljenog plana. To nisu grobovi, nisu obične rupe za stupove, niti jednostavne jame za smeće. Poznate na danskom kao hulbælter ili "pojasevi rupa", ovi dugi pojasevi razmaknutih jama desetljećima zbunjuju arheologe. Sada novi eksperimentalni arheološki projekt pokušava odgovoriti na osnovno pitanje: što su zapravo radile ove tisuće rupa iz željeznog doba? Fenomen datira iz ranog predrimskog željeznog doba, oko 500.-300. godine prije Krista. Značajke se mogu protezati stotinama metara, a ponekad i nekoliko kilometara. Pojedinačne jame obično su duboke samo oko 30 do 40 centimetara, ali zajedno tvore pojaseve širine od tri do šest metara. Gotovo 50...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48643-Tajanstvene-rupe-stare-2500-godina-diljem-Danske-ostavljaju-arheologe-u-potrazi-za-odgovorima</guid>
      <pubDate>Sun, 07 Jun 2026 04:04:20 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Rijedak rimski zlatni prsten pronađen u Engleskoj baca svjetlo na drevni britanski ustanak</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48630-Rijedak-rimski-zlatni-prsten-pronaden-u-Engleskoj-baca-svjetlo-na-drevni-britanski-ustanak</link>
      <description>Amater s detektorom metala otkrio je na polju u Somersetu u Engleskoj izvanredan zlatni prsten iz rimskog doba. Kevin Minto, bivši vojnik, pronašao je prsten koji potječe iz nemirnog razdoblja 3. stoljeća, a koji će nakon prodaje na kraju biti izložen u Muzeju Somerseta, piše CNN. Otkriće kakvo se događa jednom u životu Minto (68), vozač kamiona, do nevjerojatnog je otkrića došao 2018. godine dok je istraživao zemljište u blizini Ilminstera. Neobično velik i prekrasno izrađen prsten težak je 48 grama, a u središtu mu se nalazi dragi kamen s ugraviranim likom božice Viktorije u dvopregu. Minto je ispričao kako mu je trebalo "neko vrijeme da shvati" što je pronašao. Objasnio je da se na isto polje vraćao više puta kao dio skupine vojnih veterana koji se bave potragom za predmetima pomoću detektora metala. Godinu dana prije pronalaska prstena, na istom je mjestu pronašao skriveno blago rimskih kovanica, a kasnije i olovom obložen lijes.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48630-Rijedak-rimski-zlatni-prsten-pronaden-u-Engleskoj-baca-svjetlo-na-drevni-britanski-ustanak</guid>
      <pubDate>Sat, 06 Jun 2026 03:17:06 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Satelitske snimke otkrivaju 260 velikih grobnica u sudanskoj pustinji koje su starije od egipatskih piramida</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48619-Satelitske-snimke-otkrivaju-260-velikih-grobnica-u-sudanskoj-pustinji-koje-su-starije-od-egipatskih-piramida</link>
      <description>U istočnom Sudanu, u zabačenoj regiji Etbay, međunarodni tim arheologa naišao je na otkriće koje sami opisuju kao "uznemirujuće" i koje bi moglo promijeniti razumijevanje prapovijesnih zajednica Sahare. Analizom satelitskih snimaka identificirano je čak 260 dosad nepoznatih grobnica rasprostranjenih na području dugom gotovo 1.000 kilometara, a njihova nevjerojatna struktura i dosljednost otvaraju nova pitanja o životu i smrti nomadskih kultura koje su tisućama godina prije egipatskih faraona nastanjivale ovo područje. Međunarodni tim istraživača iz Australije, Francuske i Poljske identificirao je 260 ranije nepoznatih grobnica istočno od rijeke Nil, u regiji Etbay. Prema dostupnim podacima, grobnice su raspršene na području dugom gotovo 1.000 kilometara, što upućuje na iznimno široku rasprostranjenost kulture koja ih je izgradila. Kako izvještava Unilad, riječ je o nalazu koji znanstvenici smatraju iznimno značajnim zbog njegove strukture i konzistentnosti.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48619-Satelitske-snimke-otkrivaju-260-velikih-grobnica-u-sudanskoj-pustinji-koje-su-starije-od-egipatskih-piramida</guid>
      <pubDate>Fri, 05 Jun 2026 03:21:43 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Drugi svjetski rat: Američka vojska uništila je 66 japanskih gradova prije nego što je planirala uništiti isti broj sovjetskih gradova</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48610-Drugi-svjetski-rat-Americka-vojska-unistila-je-66-japanskih-gradova-prije-nego-sto-je-planirala-unistiti-isti-broj-sovjetskih-gradova</link>
      <description>[Pravovremena povijesna analiza: Ovaj je članak prvi put objavljen u lipnju 2019.] Razmjeri razaranja koje je američka vojska nanijela Japanu tijekom Drugog svjetskog rata nisu široko poznati, čak ni danas. Kao odmazdu za napad na Pearl Harbor, u kojem je poginulo gotovo 2.500 Amerikanaca, američki zrakoplovi prvi su put počeli istovarati bombe na Japan tijekom poslijepodneva 18. travnja 1942. - napadajući glavni grad Tokio, te pet drugih većih gradova, Yokohamu, Osaku, Nagoyu, Kobe i Yokosuku. U ovom početnom upadu na japanski teritorij, poznatom kao "Doolittleov napad", sudjelovalo je skromnih 16 američkih srednjih bombardera B-25 koji su ubili oko 50 Japanaca, a nanijeli su manju ukupnu štetu. Ipak, zračni napadi predstavljali su sramotu za tokijske čelnike i dodatno su zadali snažan psihološki udarac japanskom načinu razmišljanja. Kao sol na ranu, nijedan američki zrakoplov B-25 nije oboren. To je bio znak onoga što dolazi.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48610-Drugi-svjetski-rat-Americka-vojska-unistila-je-66-japanskih-gradova-prije-nego-sto-je-planirala-unistiti-isti-broj-sovjetskih-gradova</guid>
      <pubDate>Thu, 04 Jun 2026 03:50:08 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Egipat otkriva impresivnu riznicu drevnih artefakata dok zemlja pokušava potaknuti turizam</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48608-Egipat-otkriva-impresivnu-riznicu-drevnih-artefakata-dok-zemlja-pokusava-potaknuti-turizam</link>
      <description>Arheolozi u Egiptu otkrili su niz drevnih artefakata, uključujući faraonski zagrobni namještaj, ostatke rimske bazilike i mermernu glavu Afrodite, starogrčke boginje ljubavi i ljepote. Ova otkrića, objavljena u nedjelju, dio su napora egipatske vlade da oživi turistički sektor i osigura priliv novca u posrnulu ekonomiju. U središtu tih napora bilo je dugo iščekivano novembarsko otvorenje Velikog egipatskog muzeja, megaprojekta smještenog u blizini čuvenih piramida u Gizi i Sfinge. Ostaci bazilike i Afroditina glava pronađeni su u drevnoj nekropoli u provinciji Beni Suef, oko 130 kilometara južno od Kaira, saopštilo je Ministarstvo turizma i antikviteta. Nekropola Ehnasija, poznata i pod svojim starorimskim imenom Herakleopolis Magna, bila je jedan od najznačajnijih gradova starog Egipta.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48608-Egipat-otkriva-impresivnu-riznicu-drevnih-artefakata-dok-zemlja-pokusava-potaknuti-turizam</guid>
      <pubDate>Wed, 03 Jun 2026 04:45:58 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Znanstvenici potvrđuju da su križarsku tvrđavu u Transilvaniji izgradili Teutonski vitezovi</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48595-Znanstvenici-potvrduju-da-su-krizarsku-tvrdavu-u-Transilvaniji-izgradili-Teutonski-vitezovi</link>
      <description>Desetljećima je ruševna tvrđava u jugoistočnoj Transilvaniji, danas dijelu Rumunjske, izazivala snažnu sumnju: možda su je izgradili križarski vitezovi koji su nakratko pokušali ovu granicu srednjovjekovne Ugarske pretvoriti u vlastito uporište. Sada je znanost toj priči dala dosad najjasniji dokaz. Nova arheometrijska studija objavljena u časopisu Archaeological and Anthropological Sciences potvrđuje da najraniji kameni obrambeni zidovi tvrđave Feldioara, poznate i kao Marienburg, datiraju iz ranog 13. stoljeća. To vrijeme odgovara kratkom, ali politički eksplozivnom razdoblju kada su Teutonski vitezovi kontrolirali Burzenland, ili Ţara Bârsei, između 1211. i 1225. godine. Otkriće je važno jer Teutonski vitezovi nisu bili obični graditelji dvoraca. Počeli su kao križarski bolnički red u Svetoj zemlji, ali su ubrzo postali jedna od najambicioznijih vojno-religijskih sila srednjovjekovne Europe. Njihove godine u Transilvaniji bile su kratke, no novo datiranje pokazuje da su za sobom...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48595-Znanstvenici-potvrduju-da-su-krizarsku-tvrdavu-u-Transilvaniji-izgradili-Teutonski-vitezovi</guid>
      <pubDate>Tue, 02 Jun 2026 08:11:37 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Mesing u sasanidskim granicama: Metalurške inovacije kroz arheološke nalaze u Mervu i Ninivi</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48562-Mesing-u-sasanidskim-granicama-Metalurske-inovacije-kroz-arheoloske-nalaze-u-Mervu-i-Ninivi</link>
      <description>Analiza artefakata iz Merve i Ninive pokazuje da su Sasanidi koristili mesing u nakitu, okovima i vojnim šljemovima, što mijenja razumijevanje njihove metalurgije i vojne tehnologije . Drevni metalurzi Sasanidskog carstva koristili su mesing - leguru bakra i cinka, znatno ranije i promišljenije nego što se dosad mislilo. Prema istraživanju Davisa i suradnika, objavljenom u časopisu Archaeological Research in Asia, mesing se u Sasanidskom carstvu pojavljivao u nakitu, okovima, kopčama i vojnoj opremi između 4. i 7. stoljeća nove ere. To nije samo tehnički detalj. To je trag o znanju, resursima, zanatskoj tradiciji i, moguće, državnoj organizaciji proizvodnje.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48562-Mesing-u-sasanidskim-granicama-Metalurske-inovacije-kroz-arheoloske-nalaze-u-Mervu-i-Ninivi</guid>
      <pubDate>Sat, 30 May 2026 05:11:24 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Drevna mega-građevina otkrivena u Rumunjskoj</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48552-Drevna-mega-gradevina-otkrivena-u-Rumunjskoj</link>
      <description>Arheolozi koji istražuju pretpovijesno naselje na sjeveroistoku Rumunjske otkrili su dokaze iz masivne zajedničke građevine koja bi mogla promijeniti naše razumijevanje o tome kako su neke od najranijih velikih europskih zajednica bile organizirane prije više od 6.000 godina. Struktura, otkrivena u naselju Cucuteni u Stăuceni-Holmu u okrugu Botoșani, identificirana je kao rijetka "mega-struktura" - vrsta ogromne građevine za koju se vjeruje da je igrala središnju ulogu u društvenom, političkom ili ritualnom životu pretpovijesnih zajednica. Istraživači tvrde da bi otkriće također moglo natjerati na ponovnu procjenu kronologije kulture Cucuteni, jednog od najsofisticiranijih pretpovijesnih društava u Europi. Nalaze je u PLOS One objavio tim predvođen Doris Mischkom, Carstenom Mischkom, Adelom Kovács, Constantinom Aparaschivei i Elenom Marinovom.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48552-Drevna-mega-gradevina-otkrivena-u-Rumunjskoj</guid>
      <pubDate>Fri, 29 May 2026 05:04:57 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Detektor metala otkrio rijetke zlatne ogrlice stare 3.000 godina u Rumunjskoj</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48545-Detektor-metala-otkrio-rijetke-zlatne-ogrlice-stare-3000-godina-u-Rumunjskoj</link>
      <description>Zlatne ogrlice iz brončanog doba otkrivene su u Rumunjskoj kao dio 3.000 godina starog blaga iskopanog u okrugu Prahova, sjeveroistočno od Bukurešta. Blago, pronađeno na izoliranom brdu u blizini Marginea Pădurii i grada Urlați, uključuje tri masivna zlatna ukrasa za vrat teška ukupno više od 300 grama. Uz njih su bili željezni kotači, dvije male sjekire i brončana narukvica, što čini rijetku skupinu predmeta za koje stručnjaci kažu da bi mogli natjerati na ponovnu procjenu kronologije brončanog i ranog željeznog doba u regiji. Otkriće je prvi put napravio ovlašteni detektor metala tijekom nedjeljne popodnevne pretrage. Njegov detektor je navodno dao snažan signal u blizini velikog kamena u udaljenom području bez vidljive ceste ili naselja u blizini. Na dubini od samo oko 25 centimetara otkrio je prve predmete: male željezne kotače postavljene iznad i oko kompaktne skupine artefakata. Unutra su se nalazile tri teške zlatne spirale. Isprva su izgledale kao narukvice. Kasnija analiza...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48545-Detektor-metala-otkrio-rijetke-zlatne-ogrlice-stare-3000-godina-u-Rumunjskoj</guid>
      <pubDate>Thu, 28 May 2026 04:29:07 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Jesu li pokojnici kremirani već u kamenom dobu? Prvi znakovi ljudskog kremiranja datiraju 100.000 godina unatrag</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48523-Jesu-li-pokojnici-kremirani-vec-u-kamenom-dobu-Prvi-znakovi-ljudskog-kremiranja-datiraju-100000-godina-unatrag</link>
      <description>Paleoantropolozi i arheolozi koji istražuju područje Afarskog rifta u Etiopiji otkrili su ostatke ranih pripadnika vrste Homo sapiens čije kosti koje pokazuju tragove izlaganja veoma visokim temperaturama. Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, a deo je dugogodišnjeg projekta "Middle Awash", koji od 1981. godine proučava rane ljudske zajednice u istočnoj Africi. Tragovi gorenja na ljudskim kostima Među pronađenim fosilima nalaze se ostaci više individua vrste Homo sapiens, uključujući kosti koje su bile izložene veoma visokim temperaturama. Naučnici smatraju da bi to moglo ukazivati na ranu praksu kremacije, odnosno spaljivanja pokojnika. Međutim, situacija je daleko složenija nego što se na prvi pogled čini. Na kostima su uočeni i tragovi ujeda predatora, kao i znaci naglog zatrpavanja sedimentom. Zbog toga istraživači još ne mogu sa sigurnošću da tvrde da je reč o namernom pogrebnom ritualu.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48523-Jesu-li-pokojnici-kremirani-vec-u-kamenom-dobu-Prvi-znakovi-ljudskog-kremiranja-datiraju-100000-godina-unatrag</guid>
      <pubDate>Tue, 26 May 2026 03:08:11 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Canhasan, star 9.000 godina, možda sadrži nedostajući trag o podrijetlu simboličkog svijeta Çatalhöyüka</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48506-Canhasan-star-9000-godina-mozda-sadrzi-nedostajuci-trag-o-podrijetlu-simbolickog-svijeta-Catalhoyuka</link>
      <description>Više od pola stoljeća, Canhasan se nalazio na rubu jedne od najvećih arheoloških neolitskih priča, poznatih, ali ne i u potpunosti shvaćenih. Sada, obnovljena iskapanja u Karamanu u Turskoj, vraćaju nalazište u središte pozornosti, a rezultati sugeriraju da bi ovo dugo zanemareno naselje moglo pomoći u objašnjavanju kako se simbolički svijet središnje Anatolije razvio prije nego što je Çatalhöyük postao poznat po svojim zidnim slikama, ritualnim prostorima i gusto zbijenim kućama od blatne opeke. Iskapanja u Canhasanu, ponovno pokrenuta 2021. nakon gotovo 50 godina šutnje, ne samo da ponovno otvaraju stari rov. Ona se vraćaju ključnom arheološkom krajoliku s modernim alatima, novim pitanjima i daleko širim razumijevanjem neolitskog razdoblja nego što su istraživači imali 1960-ih. Prve četiri sezone, provedene između 2021. i 2024., pokazuju da bi Canhasan mogao biti jedna od najvažnijih nedostajućih karika u dugom kulturnom slijedu Konyjske ravnice.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48506-Canhasan-star-9000-godina-mozda-sadrzi-nedostajuci-trag-o-podrijetlu-simbolickog-svijeta-Catalhoyuka</guid>
      <pubDate>Sun, 24 May 2026 04:39:13 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Rijetki crteži u stijenama otkriveni u Omanu, urezani izravno u kamen prije tisuće godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48479-Rijetki-crtezi-u-stijenama-otkriveni-u-Omanu-urezani-izravno-u-kamen-prije-tisuce-godina</link>
      <description>Novozabilježeno nalazište rock arta u sjevernom Omanu skreće pozornost na jedan od najstarijih oblika vizualnog izražavanja na Arapskom poluotoku: slike urezane izravno u kamen. Omansko Ministarstvo baštine i turizma objavilo je istraživanje i registraciju arheološkog nalazišta u Hajar Al Sinanatu, u vilajatu Al Khaboura, u guvernoratu Sjeverni Al Batinah, gdje je dokumentiran skup rijetkih natpisa i crteža na stijenama. Drevne figure uklesane u stijenu Otkriće se usredotočuje na glavnu površinu stijene prekrivenu gravurama napravljenim klesanjem kamena. Motivi uključuju životinjske figure, simbole nalik ljudima i geometrijske oblike. Za arheologe, takvi su tragovi više od ukrasa. Oni su dokaz kako su drevne zajednice u Omanu promatrale svijet oko sebe, organizirale simboličke ideje i ostavljale vizualne tragove svog odnosa s krajolikom.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48479-Rijetki-crtezi-u-stijenama-otkriveni-u-Omanu-urezani-izravno-u-kamen-prije-tisuce-godina</guid>
      <pubDate>Fri, 22 May 2026 01:40:37 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Studija otkriva da je jedan od prvih gradova na svijetu prosperirao uz smanjenje jaza u bogatstvu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48465-Studija-otkriva-da-je-jedan-od-prvih-gradova-na-svijetu-prosperirao-uz-smanjenje-jaza-u-bogatstvu</link>
      <description>Jedan od najstarijih velikih gradova svijeta mogao bi promijeniti način na koji gledamo rani urbanizam. Nova analiza Mohenjo Dara, grada civilizacije doline Inda, pokazuje da se ekonomske razlike ondje s vremenom nisu povećavale, nego smanjivale. U svijetu u kojem se prvi gradovi često povezuju s palačama, grobnicama, hramovima i sve većom moći malih elita, Mohenjo Daro pokazuje drukčiji model. Njegova najvažnija ostavština nisu spomenici vladarima, nego ulice, odvodnja, javne kupelji i infrastruktura koja je služila svakodnevnom životu. Grad bez kraljevskih palača Mohenjo Daro, čije se ime obično prevodi kao "Humka mrtvih", bio je jedan od najvažnijih gradova drevne civilizacije doline Inda. Nalazi se na području današnje pakistanske pokrajine Sindh, a tijekom brončanog doba razvio se u veliko urbano središte površine oko 240 hektara.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48465-Studija-otkriva-da-je-jedan-od-prvih-gradova-na-svijetu-prosperirao-uz-smanjenje-jaza-u-bogatstvu</guid>
      <pubDate>Wed, 20 May 2026 04:46:28 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U Danskoj otkriveno 1.000 godina staro vikinško zlato među najvećima ikad pronađenim</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48439-U-Danskoj-otkriveno-1000-godina-staro-vikinsko-zlato-medu-najvecima-ikad-pronadenim</link>
      <description>U Danskoj se dogodio jedan poprilično zanimljiv slučaj kada je stariji muuškarac koračajući šumskim putem u blizini mjesta Rold na poluotoku Himmerland, u zemlji primijetio nešto neobično. Naime, na površini tla zasijala su dva metalna predmeta. Kada je prišao i rukama razgrnuo zemlju, izvukao je dvije teške zlatne narukvice iz doba Vikinga. Zanimljivo je da nije koristio detektor metala, već ih je pronašao sasvim slučajno. Iako ih je mogao zadržati za sebe, odlučio ih je odnijeti u Muzej Sjevernog Jutlanda kako bi stručnjaci procijenili njihovu vrijednost u okviru danskog sistema poznatog kao danefæ, koji se koristi za procjenu povijesno važnih arheoloških nalaza. Čim su kustosi ugledali masivne zlatne narukvice, bilo im je jasno da se radi o izuzetno rijetkom blagu iz vikinškog perioda, objavio je "Archaeology News".</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48439-U-Danskoj-otkriveno-1000-godina-staro-vikinsko-zlato-medu-najvecima-ikad-pronadenim</guid>
      <pubDate>Mon, 18 May 2026 02:09:35 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Neandertalski kutnjak iz Sibira ukazuje na mogući stomatološki tretman prije 59.000 godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48422-Neandertalski-kutnjak-iz-Sibira-ukazuje-na-moguci-stomatoloski-tretman-prije-59000-godina</link>
      <description>Nova studija objavljena u časopisu PLOS One donosi izuzetno otkriće koje mijenja naše razumijevanje neandertalskih sposobnosti. Neandertalci su možda izvodili složene stomatološke intervencije još prije oko 59.000 godina. Istraživanje predstavlja najstariji poznati dokaz uspješnog liječenja zuba u ljudskoj evoluciji i to čak više od 40.000 godina stariji od sličnih primera kod vrste Homo sapiens. Studiju je vodila Alisa Zubova s ​​kolegama, a predmet analize bio je jedan donji kutnjak s karijem pronađen na paleolitskom lokalitetu Chagyrskaya Cave u sjeverozapadnom Sibiru (Rusija).</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48422-Neandertalski-kutnjak-iz-Sibira-ukazuje-na-moguci-stomatoloski-tretman-prije-59000-godina</guid>
      <pubDate>Sun, 17 May 2026 02:20:32 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Članovi Kongresa SAD-a već dugo kritiziraju izraelski nuklearni arsenal. Sada je vrijeme za djelovanje</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48409-Clanovi-Kongresa-SAD-a-vec-dugo-kritiziraju-izraelski-nuklearni-arsenal-Sada-je-vrijeme-za-djelovanje</link>
      <description>Nedavno pismo zastupnika Joaquina Castra u kojem poziva Trumpovu administraciju da prizna izraelski nuklearni arsenal pridružuje se dugoj povijesti članova Kongresa koji se bave ovom tabu temom. Sada je vrijeme da se poduzmu mjere i prekine službena šutnja. Prošli tjedan, zastupnik Joaquin Castro (D-TX), član Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, predvodio je pismo Dragi kolege, koje je potpisalo 30 članova Kongresa, upućeno državnom tajniku Marcu Rubiu, zahtijevajući da Trumpova administracija bude transparentna u vezi s izraelskim nuklearnim arsenalom. U pismu se izravno navodi da "javni zapisi snažno i dosljedno podupiru zaključak da Izrael posjeduje nuklearno oružje".</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48409-Clanovi-Kongresa-SAD-a-vec-dugo-kritiziraju-izraelski-nuklearni-arsenal-Sada-je-vrijeme-za-djelovanje</guid>
      <pubDate>Sat, 16 May 2026 02:29:18 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U Sahari otkriveno 260 monumentalnih grobnica starijih od egipatskih piramida</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48397-U-Sahari-otkriveno-260-monumentalnih-grobnica-starijih-od-egipatskih-piramida</link>
      <description>U suhim područjima između Nila i Crvenog mora, stotine kamenih krugova prepisuju ono što arheolozi znaju o životu u istočnoj Sahari prije uspona faraonskog Egipta. Novo arheološko istraživanje identificiralo je 260 prethodno nepoznatih monumentalnih grobnica u pustinji Atbai, prostranoj i još uvijek slabo istraženoj regiji koja se proteže preko istočnog Sudana između nubijskog Nila i brda Crvenog mora. Čini se da strukture, poznate kao Atbai ograđeni grobovi, pripadaju mobilnoj stočarskoj kulturi koja je cvjetala tijekom četvrtog i trećeg tisućljeća prije Krista, a neki srodni primjeri sežu i ranije. To čini najranije faze ove pogrebne tradicije starijima od egipatskih piramida, izgrađenih stoljećima kasnije na zapadnom rubu doline Nila. Ali to nisu bile kraljevske grobnice s kamenim hodnicima i napisanim imenima. Bili su to kružni spomenici u pustinji, koje su gradile stočarske zajednice čije se bogatstvo kretalo na četiri noge.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48397-U-Sahari-otkriveno-260-monumentalnih-grobnica-starijih-od-egipatskih-piramida</guid>
      <pubDate>Fri, 15 May 2026 02:40:31 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Mali kameni otok u škotskom jezeru skriva drvenu građevinu stariju od Stonehengea</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48394-Mali-kameni-otok-u-skotskom-jezeru-skriva-drvenu-gradevinu-stariju-od-Stonehengea</link>
      <description>U plitkoj vodi jezera Loch Bhorgastail, na škotskom otoku Lewis, arheolozi su ispod kamenog otočića otkrili ostatke velike drvene konstrukcije stare oko 5.000 godina. Lokalitet je nastao prije najstarije velike građevinske faze Stonehengea, a novo istraživanje pokazuje da kameni otok nije obična nakupina materijala u vodi, nego složena građevina koja se mijenjala kroz tisućljeća. Na prvi pogled, nalazište djeluje skromno: nizak kameni otočić u jezeru, djelomično pod vodom, bez monumentalnosti velikih prapovijesnih spomenika. No ispod te površine sačuvan je trag graditeljskog zahvata koji otvara drukčiji pogled na neolitičke zajednice sjeverozapadne Škotske. Arheolozi sa Sveučilišta Southampton i Sveučilišta Reading rekonstruirali su kako je otočić građen, nadograđivan i ponovno korišten. Presudno nije bilo samo iskopavanje, nego i nova metoda snimanja plitke vode, prostora koji arheolozi često teško mogu precizno dokumentirati.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48394-Mali-kameni-otok-u-skotskom-jezeru-skriva-drvenu-gradevinu-stariju-od-Stonehengea</guid>
      <pubDate>Thu, 14 May 2026 04:53:37 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Teorije o Dvorani zapisa ponovno potiču nagađanja nakon što je pronađen dokument CIA-e koji spominje 'hram ispod Sfinge'</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48375-Teorije-o-Dvorani-zapisa-ponovno-poticu-nagadanja-nakon-sto-je-pronaden-dokument-CIA-e-koji-spominje-hram-ispod-Sfinge</link>
      <description>Pretpostavka da ispod Velike sfinge u Egiptu postoji skrivena knjižnica ponovno zaokuplja javnost. Povod novim nagađanjima jest nedavno otkriveni dokument američke obavještajne agencije CIA-e iz 1952., u kojem se nalazi kriptična bilješka o "hramu ispod Sfinge". Dosje od deset stranica, datiran 20. studenoga 1952. pod naslovom "Obrazac za prezentaciju grafičkog materijala", zapravo je popis 11 rola crno-bijelih fotografskih negativa snimljenih u drugoj polovici 1950. godine. Iako se čini da je riječ o običnom arhivskom inventaru, pažnju istraživača privukla je stavka "Hram ispod Sfinge; srpanj '50.", koja je navedena uz uobičajene opise poput "Turisti kod piramida". Zagovornici teorije o Dvorani zapisa - mitskom arhivu koji navodno sadrži tekstove, karte i dokaze o izgubljenim civilizacijama - tvrde da ovaj izraz nije standardan arheološki opis. Legenda o skrivenoj komori postala je popularna 1930-ih zahvaljujući američkom vidovnjaku Edgaru Cayceu. On je predvidio da će se ispod...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48375-Teorije-o-Dvorani-zapisa-ponovno-poticu-nagadanja-nakon-sto-je-pronaden-dokument-CIA-e-koji-spominje-hram-ispod-Sfinge</guid>
      <pubDate>Wed, 13 May 2026 00:12:56 +0000</pubDate>
    </item>
  </channel>
</rss>
