<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Znakovi vremena - Tajna povijest</title>
    <link>https://hr.sott.net/category/19-Tajna-povijest</link>
    <description>Znakovi vremena: Svijet za ljude koji misle. Donosi neovisne, alternative vijesti i komentare na svjetske događaje bez predrasuda.</description>
    <language>hr-hr</language>
    <copyright>Originalni sadržaj Copyright 2026 by Znakovi vremena/Sott.net. Za ostale sadržaje, pogledajte naša Fair Use pravila na www.sott.net.</copyright>
    <lastBuildDate>Thu, 16 Jul 2026 04:32:24 +0000</lastBuildDate>
    <image>
      <url>https://hr.sott.net/images/sottlogo_rss.jpg</url>
      <title>Znakovi vremena</title>
      <description>SOTT.net</description>
      <link>https://hr.sott.net</link>
    </image>
    <item>
      <title>U Gvatemali otkriveno ime astronoma drevnih Maya iz 8. stoljeća</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48999-U-Gvatemali-otkriveno-ime-astronoma-drevnih-Maya-iz-8-stoljeca</link>
      <description>Na zidu jedne elitne kuće u drevnom gradu Xultúnu pronađeno je ime čovjeka koji je prije više od 1.200 godina računao kretanje nebeskih tijela. Natpis Sak Tahn Waax, što se može prevesti kao "Bijeloprsi lisac", prvi je poznati potpis majanskog matematičara-astronoma uz ovakvu vrstu teksta. Ime se pojavljuje uz jedan od 52 kratka matematička zapisa na ožbukanoj stijeni. Istraživanje objavljeno u časopisu Antiquity datira zapis približno u 781. godinu, kada je Xultún bio dio složenog svijeta majanskih gradova na području današnje Gvatemale. Zid je služio kao radna ploča za astronomske izračune Majanski su pisari bilježili kalendare i astronomske proračune u kodeksima, ali njihovi su autori uglavnom ostali bezimeni. U Xultúnu su arheolozi pronašli drukčiju vrstu dokaza: niz kratkih formula, tablica i brojčanih nizova ispisanih na unutarnjim zidovima zgrade.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48999-U-Gvatemali-otkriveno-ime-astronoma-drevnih-Maya-iz-8-stoljeca</guid>
      <pubDate>Thu, 16 Jul 2026 03:28:42 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>'Koristili su sjekire kako bi uštedjeli streljivo': Kako su moderni ukrajinski nacistički heroji masakrirali civile tijekom II svjetskog rata</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48993-Koristili-su-sjekire-kako-bi-ustedjeli-streljivo-Kako-su-moderni-ukrajinski-nacisticki-heroji-masakrirali-civile-tijekom-II-svjetskog-rata</link>
      <description>Drugi svjetski rat obično se promatra kao sukob između velikih vojnih saveza. Međutim, u stvarnosti su se unutar ovog epskog rata odvijali mnogi manji odvojeni sukobi, a borba između naroda i zemalja često se vodila bez kompromisa ili milosti. Jedna od najmračnijih i najmanje poznatih stranica Drugog svjetskog rata je Volinjin masakr - etničko čišćenje koje su provele pronacističke ukrajinske nacionalističke skupine u Volinji, regiji koja je danas gotovo u cijelosti dio Ukrajine. Volinja je povijesno bila pogranična zona. Ove močvarne šume bile su dio Rusije u srednjem vijeku, a kasnije su postale dio Poljsko-litavske zajednice - poljske države u njezinom vrhuncu. Podjela Poljske dovela je Volinju u Rusko Carstvo. Nakon Prvog svjetskog rata, boljševičke revolucije i Ruskog građanskog rata, Volinija je ponovno bila dio neovisne Poljske. Ukratko, ova regija, iako pomalo zaostala, često je mijenjala vlasnika.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48993-Koristili-su-sjekire-kako-bi-ustedjeli-streljivo-Kako-su-moderni-ukrajinski-nacisticki-heroji-masakrirali-civile-tijekom-II-svjetskog-rata</guid>
      <pubDate>Wed, 15 Jul 2026 07:13:04 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Drevni DNK otkriva tragove o misterioznom 'Zlatnom čovjeku' i usponu skitskih elita</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48931-Drevni-DNK-otkriva-tragove-o-misterioznom-Zlatnom-covjeku-i-usponu-skitskih-elita</link>
      <description>Tijekom željeznog doba euroazijskom stepom jahali su nomadski ratnici poznati kao Skiti. Moć je bila u rukama elitne klase, čiji je uzvišeni status slavljen i u smrti kroz raskošne grobnice. Među najpoznatijim takvim pojedincima je "Zlatni čovjek", u čijem su grobu pronađeni željezno oružje, brončani artefakti, srebrna zdjela i više od 4000 zlatnih ukrasa. Genetska analiza sada po prvi put otkriva da su pripadnici više klase, poput Zlatnog čovjeka, svoj visoki položaj nasljeđivali i dijelili moć sa svojim rođacima, stvarajući društvenu raslojenost kakva nije postojala u toj regiji tijekom ranijeg brončanog doba, piše CNN. Uspoređujući DNK desetaka osoba s više grobnih nalazišta, znanstvenici su otkrili obiteljske veze među skitskim elitama, čak i kod skupina koje su živjele daleko jedna od druge. Te su veze oblikovale rastuću nejednakost u tom povijesnom razdoblju, a nalazi, objavljeni u časopisu Science Advances, pružaju prvi dokaz da su skitske elite bile međusobno povezane.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48931-Drevni-DNK-otkriva-tragove-o-misterioznom-Zlatnom-covjeku-i-usponu-skitskih-elita</guid>
      <pubDate>Tue, 07 Jul 2026 07:02:35 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U Danskoj otkriveno vikinško naselje s tekstilnim radionicama</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48919-U-Danskoj-otkriveno-vikinsko-naseljes-tekstilnim-radionicama</link>
      <description>Arheolozi su u Danskoj otkrili golemo vikinško naselje koje bi moglo iz temelja promijeniti dosadašnje shvaćanje tog povijesnog razdoblja. U Søftenu, sjeverno od Aarhusa, na prostoru od 100.000 četvornih metara pronađene su 82 zemunice, identificirane kao specijalizirane tekstilne radionice iz razdoblja od 7. do 10. stoljeća, piše Euronews. Specijalizirani proizvodni centar Nalazište je funkcioniralo kao specijalizirana obrtnička zona s brojnim radionicama koje su radile istovremeno. Velik broj identičnih objekata upućuje na postojanje podjele rada, a vjerojatno i na neki oblik centralizirane kontrole proizvodnje. Tijekom iskapanja pronađena je golema količina utega za tkalački stan, dijelova preslica i staklenih perli, što dokazuje da se tekstil proizvodio u opsegu koji je daleko nadmašivao potrebe lokalnog stanovništva. Artefakti dokumentiraju cjelokupni proizvodni proces, od obrade sirovih vlakana do izrade gotove tkanine.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48919-U-Danskoj-otkriveno-vikinsko-naseljes-tekstilnim-radionicama</guid>
      <pubDate>Mon, 06 Jul 2026 06:04:04 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Egipat otkriva cijeli bizantski grad u oazi Dakhla</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48902-Egipat-otkriva-cijeli-bizantski-grad-u-oazi-Dakhla</link>
      <description>Arheolozi u Egiptu otkrili su stambeno naselje od blatne opeke u Ain el-Sabilu u oazi Dakhla, otkrivajući planiranu kasnorimsku ili ranobizantsku zajednicu s ulicama, kućama, bazilikalnom crkvom, obrambenim građevinama, pisanim dokumentima i kovanicama. Otkriće je objavilo egipatsko Ministarstvo turizma i starina nakon iskapanja egipatske misije povezane s Vrhovnim vijećem za starine. Lokalitet se nalazi u governoratu Nova dolina, u egipatskoj Zapadnoj pustinji, gdje oaze čuvaju neke od najjasnijih arheoloških dokaza o svakodnevnom životu izvan doline Nila tijekom kasne antike. Planirano naselje od blatne opeke u Zapadnoj pustinji Prema izjavi ministarstva, sve novootkrivene zgrade bile su izgrađene od blatne opeke. Naselje slijedi organizirani urbanistički plan, s glavnim ulicama koje se protežu od sjevera prema jugu i manjim poprečnim ulicama koje se protežu od istoka prema zapadu. To je stvorilo otvorene prostore i trgove unutar naselja, dok je crkva u stilu bazilike stajala u...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48902-Egipat-otkriva-cijeli-bizantski-grad-u-oazi-Dakhla</guid>
      <pubDate>Sat, 04 Jul 2026 09:39:44 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Francuski arheolog dešifrira 4.000 godina staro elamitsko pismo iz Irana</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48866-Francuski-arheolog-desifrira-4000-godina-staro-elamitsko-pismo-iz-Irana</link>
      <description>Francuski arheolog François Desset dešifrirao je 4.000 godina star linearni elamski sustav pisanja iz drevnog Irana, otključavši tako jedno od posljednjih nedešifriranih pisama drevnog Bliskog istoka nakon godina istraživanja. Desset, istraživač na Sveučilištu u Liègeu u Belgiji, rekao je da je do svog otkrića došlo nakon proučavanja novo dostupnih natpisa na drevnim srebrnim vazama iz Mahboubian kolekcije u Londonu. Dodatni tekstovi omogućili su mu da identificira ponavljajuća kraljevska imena koja su pružila ključ za razumijevanje pisma, prema France 24. Linearni elamski sustav pisanja koji se sastoji od 77 geometrijskih znakova koristila je tijekom brončanog doba elamska civilizacija, koja je cvjetala na području današnjeg jugozapadnog Irana. Pismo je prvi put otkriveno 1903. godine tijekom francuskih arheoloških iskapanja u drevnom gradu Susi, ali je ostalo nedešifrirano više od stoljeća zbog ograničenog broja sačuvanih natpisa.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48866-Francuski-arheolog-desifrira-4000-godina-staro-elamitsko-pismo-iz-Irana</guid>
      <pubDate>Tue, 30 Jun 2026 04:36:58 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U Nizozemskoj otkriveno luksuzno rimsko kupatilo staro 2.000 godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48820-U-Nizozemskoj-otkriveno-luksuzno-rimsko-kupatilo-staro-2000-godina</link>
      <description>Arheolozi su u gradu Nijmegenu (Nijmegen) u Nizozemskoj otkrili ogromno rimsko javno kupatilo i gradsku kuću. Najveći kompleks rimskih kupatila ikada pronađen u Nizozemskoj pruža nove informacije o bogatstvu i značaju drevnog rimskog grada Ulpia Noviomagus. Arheolozi koji rade u nizozemskom gradu Nijmegen otkrili su najveći kompleks rimskih kupatila ikada pronađen u ovoj zemlji. Građevina se nalazila u gradu Ulpia Noviomagus uz rijeku Waal, a prostirala se na najmanje 4.900 kvadratnih metara. Veličina kompleksa ukazuje na važnost Nijmegena tokom rimskog perioda. Timovi kompanija RAAP i BAAC započeli su iskopavanja u septembru na lokaciji za buduću prenamjenu u četvrti Waalfront, području koje su nekada zauzimali industrijski objekti. Njihov rad otkrio je mnogo više od samog kupatila. Istraživači su identificirali ulice, stambene blokove, velike kuće i jednu kulu, što im je omogućilo da rekonstruišu dio prosperitetnog gradskog naselja iz drugog i trećeg stoljeća naše ere.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48820-U-Nizozemskoj-otkriveno-luksuzno-rimsko-kupatilo-staro-2000-godina</guid>
      <pubDate>Wed, 24 Jun 2026 04:44:08 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Srednji vijek, "prosvjetiteljstvo" i propaganda</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48785-Srednji-vijek-prosvjetiteljstvo-i-propaganda</link>
      <description>Često se čini beznadnim pokušati uvjeriti ljude da je srednji vijek bio išta drugo osim karikature koja se često nalazi u popularnoj kulturi i komentarima osamnaestog stoljeća. Kao što je primijetio povjesničar Ralph Raico, osim industrijske revolucije, vjerojatno ne postoji povijesna tema u kojoj je šira javnost više propagirana i općenito više u krivu od teme srednjeg vijeka. Raico je opisao kako su, bez obzira koliko često je govorio svojim studentima da su srednjovjekovni knezovi i kraljevi bili podložni zakonu i ograničeni u svojim moćima raznim vjerskim i političkim institucijama, njegovi studenti na ispitima u velikoj mjeri izjavljivali da su srednjovjekovni gospodari vladali kao autokrati. Iako šira javnost još uvijek razmišlja o srednjem vijeku u smislu slika iz popularne kulture, pravi povjesničari su odavno krenuli dalje. To je dijelom razlog zašto povjesničari praktički nikada više ne koriste izraz "mračni vijek". A ako se taj izraz i koristi, odnosi se samo na rani...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48785-Srednji-vijek-prosvjetiteljstvo-i-propaganda</guid>
      <pubDate>Sun, 21 Jun 2026 04:12:33 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Stonehengeov solarni položaj mogao bi biti stariji nego što smo mislili</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48771-Stonehengeov-solarni-polozaj-mogao-bi-biti-stariji-nego-sto-smo-mislili</link>
      <description>Radiokarbonska analiza datirana na period od prije oko 5.000 godina, otkriva dokaze o najranijem poznatom poravnanju sa solsticijem u krajoliku Stonehengea. Dok tisuće ljudi hrle u Stonehenge uoči proslave ljetnog solsticija 21. lipnja, tim iz Wessex Archaeologyja, predvođen Philom Hardingom, objavio je otkriće drevne strukture koja je možda poslužila kao rani 'prototip' za poravnanje sa solsticijem u Stonehengeu.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48771-Stonehengeov-solarni-polozaj-mogao-bi-biti-stariji-nego-sto-smo-mislili</guid>
      <pubDate>Fri, 19 Jun 2026 04:36:19 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Srednjovjekovni mač iz 11. stoljeća pronađen u poljskoj rijeci</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48746-Srednjovjekovni-mac-iz-11-stoljeca-pronaden-u-poljskoj-rijeci</link>
      <description>Neobično otkriće zabilježeno je u Poljskoj, gdje je ribolovac slučajno pronašao srednjovjekovni mač u koritu rijeke Varte, u blizini grada Vronki. Oružje se preliminarno datuje u 11. stoljeće, razdoblje ranih vladara dinastije Pjast, a stručnjaci vjeruju da bi moglo pružiti nove uvide u burnu povijest srednjovjekovne Poljske. Mač je pronašao lokalni stanovnik Miroslav Tuholski dok je postavljao ribolovačku opremu na jednom od svojih uobičajenih mjesta pored rijeke. Zbog niskog vodostaja dio metalnog predmeta postao je vidljiv između pijeska i kamenjem na obali. Nakon što ga je izvukao, odnio ga je u Regionalni muzej Vronjec, gdje je arheolog Rišard Pjetžak potvrdio da je riječ o starom artefaktu i predložio preliminarnu dataciju u 11. stoljeće na temelju njegovih karakteristika.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48746-Srednjovjekovni-mac-iz-11-stoljeca-pronaden-u-poljskoj-rijeci</guid>
      <pubDate>Tue, 16 Jun 2026 07:19:08 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Otkriven grob pripadnika jamne kulture star oko 5.000 godina u Rumuniji</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48729-Otkriven-grob-pripadnika-jamne-kulture-star-oko-5000-godina-u-Rumuniji</link>
      <description>Arheolozi iz Prahovskog okružnog muzeja povijesti i arheologije otkrili su iznimno značajan grob jamne kulture, star oko 5.000 godina, tijekom istraživanja tumula iz bronzanog doba. Istraživanja, koja su započela u drugoj polovici svibnja uoči izgradnje velikog putnog projekta, fokusirana su na dvije prapovijesne grobne humke smještene u blizini raskrsnice puteva DN1 i DJ215. Već prvi rezultati ukazali su na izuzetnu arheološku vrijednost lokaliteta, navodi se u priopćenju Muzeja.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48729-Otkriven-grob-pripadnika-jamne-kulture-star-oko-5000-godina-u-Rumuniji</guid>
      <pubDate>Sun, 14 Jun 2026 04:16:09 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Arheolozi otkrili 'mezopotamske Pompeje' u Iraku: 4.000 godina star grad uništen ratom</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48714-Arheolozi-otkrili-mezopotamske-Pompeje-u-Iraku-4000-godina-star-grad-unisten-ratom</link>
      <description>Iskapanja provedena na sjevernom Iraku pod vodstvom Sveučilišta središnje Floride (UCF) otkrila su ono što istraživači nazivaju "mezopotamskim Pompejima": grad star 4.000 godina u kojem arhivi palača, ljudski ostaci, spaljene zgrade i dokazi opsade čuvaju posljednje dane drevne Qabre. "Mezopotamski Pompeji" možda nije savršen izraz, ali u Kurd Qaburstanu na sjeveru Iraka usporedbu je lako razumjeti. Prije gotovo 4.000 godina, utvrđeni grad čini se da je doživio nasilan kraj: sobe u palači izgorjele su, tijela su ostala u slojevima uništenja, a glinene pločice ostale su zapečaćene u ruševinama. Iskapanja provedena u iračkoj kurdistanskoj regiji, blizu Erbila, pod vodstvom Sveučilišta Centralne Floride, otkrila su rijetke dokaze o životu i sukobima tijekom srednjeg brončanog doba. Projekt, kojim upravlja izvanredna profesorica Tiffany Earley-Spadoni sa Sveučilišta Centralne Floride, a podržava ga Američka Nacionalna zaklada za znanost, jača tezu da bi kurdski Qaburstan mogao biti...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48714-Arheolozi-otkrili-mezopotamske-Pompeje-u-Iraku-4000-godina-star-grad-unisten-ratom</guid>
      <pubDate>Sat, 13 Jun 2026 02:05:56 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Više od 1.200 petroglifa i rijedak staroturkijski runski natpis pronađeni u Kazahstanu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48696-Vise-od-1200-petroglifa-i-rijedak-staroturkijski-runski-natpis-pronadeni-u-Kazahstanu</link>
      <description>Više od 1.200 petroglifa i rijedak staroturkijski runski natpis dokumentirani su u klancu Burkhansai u kazahstanskoj Jambilskoj regiji, otvarajući novo poglavlje u proučavanju kamene umjetnosti, pastoralnog života i rane turkijske pismenosti u južnom Kazahstanu. Klanac, smješten u okrugu Zhualy, do sada je otkrio veliku skupinu kamenih rezbarija koje obuhvaćaju nekoliko razdoblja, od kraja 3. tisućljeća prije Krista do srednjeg vijeka, pa čak i kasnijeg doba. Istraživači kažu da je broj dokumentiranih slika još uvijek preliminarni. Ono što nalazište čini posebno važnim nije samo veličina petroglifa, već i rijedak natpis uklesan u staroturkijskim runskim znakovima. Prema arheolozima, kratki tekst sastoji se od pet znakova i protumačen je kao "Er atym Aba", što znači "Moje ime je Aba".</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48696-Vise-od-1200-petroglifa-i-rijedak-staroturkijski-runski-natpis-pronadeni-u-Kazahstanu</guid>
      <pubDate>Thu, 11 Jun 2026 06:12:24 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Kako je ispod suvremenog Istanbula otkrivena najveća kolekcija vizantijskih brodova na svijetu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48681-Kako-je-ispod-suvremenog-Istanbula-otkrivena-najveca-kolekcija-vizantijskih-brodova-na-svijetu</link>
      <description>Arheološka istraživanja na lokalitetu Jenikapi otkrila su 37 vizantijskih brodoloma, ostatke drevne luke Konstantinopolja i tragove života stare čak 8.500 godina. Malo je arheoloških otkrića u svijetu koja su u tolikoj mjeri promijenila razumijevanje povijesti jednog grada kao što je to slučaj s lokalitetom Jenikapı u Istanbulu. Tijekom izgradnje željezničkog projekta Marmaraj, koji je prvi put povezao Europu i Aziju podmorskim tunelom ispod Bosfora, arheolozi su došli do otkrića koje je prevazišlo sva očekivanja. Umjesto samo ostataka nekadašnje vizantijske luke, pronađeno je desetine brodova, tisuće predmeta i tragova naseljavanja koji sežu tisućama godina prije osnivanja Konstantinopolja. Između 2004. i 2013. godine, tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja koje je vodio Arheološki muzej Istanbula, na prostoru od oko 58.000 kvadratnih metara otkriveni su ostaci Teodosijeve luke, jedne od najvažnijih luka Vizantijskog carstva. Pored ogromne količine pokretnog arheološkog...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48681-Kako-je-ispod-suvremenog-Istanbula-otkrivena-najveca-kolekcija-vizantijskih-brodova-na-svijetu</guid>
      <pubDate>Wed, 10 Jun 2026 05:57:19 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Nova studija povezuje kamen supa iz Göbekli Tepea s europskom tripiljskom kulturom</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48657-Nova-studija-povezuje-kamen-supa-iz-Gobekli-Tepeas-europskom-tripiljskom-kulturom</link>
      <description>Nova studija uspoređuje uklesanu simboliku Göbekli Tepeovog Kamena supa s ritualnim simbolima iz Tripiljske kulture, sugerirajući da su rana poljoprivredna društva u Anatoliji i istočnoj Europi možda dijelila kozmološke ideje o vremenu, smrti, svetom prostoru i kretanju nebesa. U Göbekli Tepeu, poznati Kamen supa nikada nije bio lako čitljiv. Njegove uklesane ptice, zmije, škorpion, apstraktni znakovi i ljudska figura bez glave desetljećima su inspirirali suprotstavljena tumačenja. Je li to bila scena rituala smrti, astronomski kod, mitska naracija ili nešto složenije? Nova studija tvrdi da odgovor možda ne leži u odabiru jednog objašnjenja nad drugim, već u sagledavanju stupa kao dijela šireg simboličkog sustava koji povezuje arhitekturu, mjerenje vremena i kozmologiju u ranim poljoprivrednim društvima.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48657-Nova-studija-povezuje-kamen-supa-iz-Gobekli-Tepeas-europskom-tripiljskom-kulturom</guid>
      <pubDate>Mon, 08 Jun 2026 02:59:50 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Tajanstvene rupe stare 2.500 godina diljem Danske ostavljaju arheologe u potrazi za odgovorima</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48643-Tajanstvene-rupe-stare-2500-godina-diljem-Danske-ostavljaju-arheologe-u-potrazi-za-odgovorima</link>
      <description>Arheolozi u Danskoj testiraju misteriozne pojaseve s rupama iz željeznog doba stare 2.500 godina kako bi shvatili jesu li služili kao obrana, skladišne ​​jame, granične oznake ili barijere za kontrolirano kretanje. Slagalica urezana u danski krajolik Diljem Danske, redovi plitkih rupa probijaju se kroz krajolik poput tragova zaboravljenog plana. To nisu grobovi, nisu obične rupe za stupove, niti jednostavne jame za smeće. Poznate na danskom kao hulbælter ili "pojasevi rupa", ovi dugi pojasevi razmaknutih jama desetljećima zbunjuju arheologe. Sada novi eksperimentalni arheološki projekt pokušava odgovoriti na osnovno pitanje: što su zapravo radile ove tisuće rupa iz željeznog doba? Fenomen datira iz ranog predrimskog željeznog doba, oko 500.-300. godine prije Krista. Značajke se mogu protezati stotinama metara, a ponekad i nekoliko kilometara. Pojedinačne jame obično su duboke samo oko 30 do 40 centimetara, ali zajedno tvore pojaseve širine od tri do šest metara. Gotovo 50...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48643-Tajanstvene-rupe-stare-2500-godina-diljem-Danske-ostavljaju-arheologe-u-potrazi-za-odgovorima</guid>
      <pubDate>Sun, 07 Jun 2026 04:04:20 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Rijedak rimski zlatni prsten pronađen u Engleskoj baca svjetlo na drevni britanski ustanak</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48630-Rijedak-rimski-zlatni-prsten-pronaden-u-Engleskoj-baca-svjetlo-na-drevni-britanski-ustanak</link>
      <description>Amater s detektorom metala otkrio je na polju u Somersetu u Engleskoj izvanredan zlatni prsten iz rimskog doba. Kevin Minto, bivši vojnik, pronašao je prsten koji potječe iz nemirnog razdoblja 3. stoljeća, a koji će nakon prodaje na kraju biti izložen u Muzeju Somerseta, piše CNN. Otkriće kakvo se događa jednom u životu Minto (68), vozač kamiona, do nevjerojatnog je otkrića došao 2018. godine dok je istraživao zemljište u blizini Ilminstera. Neobično velik i prekrasno izrađen prsten težak je 48 grama, a u središtu mu se nalazi dragi kamen s ugraviranim likom božice Viktorije u dvopregu. Minto je ispričao kako mu je trebalo "neko vrijeme da shvati" što je pronašao. Objasnio je da se na isto polje vraćao više puta kao dio skupine vojnih veterana koji se bave potragom za predmetima pomoću detektora metala. Godinu dana prije pronalaska prstena, na istom je mjestu pronašao skriveno blago rimskih kovanica, a kasnije i olovom obložen lijes.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48630-Rijedak-rimski-zlatni-prsten-pronaden-u-Engleskoj-baca-svjetlo-na-drevni-britanski-ustanak</guid>
      <pubDate>Sat, 06 Jun 2026 03:17:06 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Satelitske snimke otkrivaju 260 velikih grobnica u sudanskoj pustinji koje su starije od egipatskih piramida</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48619-Satelitske-snimke-otkrivaju-260-velikih-grobnica-u-sudanskoj-pustinji-koje-su-starije-od-egipatskih-piramida</link>
      <description>U istočnom Sudanu, u zabačenoj regiji Etbay, međunarodni tim arheologa naišao je na otkriće koje sami opisuju kao "uznemirujuće" i koje bi moglo promijeniti razumijevanje prapovijesnih zajednica Sahare. Analizom satelitskih snimaka identificirano je čak 260 dosad nepoznatih grobnica rasprostranjenih na području dugom gotovo 1.000 kilometara, a njihova nevjerojatna struktura i dosljednost otvaraju nova pitanja o životu i smrti nomadskih kultura koje su tisućama godina prije egipatskih faraona nastanjivale ovo područje. Međunarodni tim istraživača iz Australije, Francuske i Poljske identificirao je 260 ranije nepoznatih grobnica istočno od rijeke Nil, u regiji Etbay. Prema dostupnim podacima, grobnice su raspršene na području dugom gotovo 1.000 kilometara, što upućuje na iznimno široku rasprostranjenost kulture koja ih je izgradila. Kako izvještava Unilad, riječ je o nalazu koji znanstvenici smatraju iznimno značajnim zbog njegove strukture i konzistentnosti.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48619-Satelitske-snimke-otkrivaju-260-velikih-grobnica-u-sudanskoj-pustinji-koje-su-starije-od-egipatskih-piramida</guid>
      <pubDate>Fri, 05 Jun 2026 03:21:43 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Drugi svjetski rat: Američka vojska uništila je 66 japanskih gradova prije nego što je planirala uništiti isti broj sovjetskih gradova</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48610-Drugi-svjetski-rat-Americka-vojska-unistila-je-66-japanskih-gradova-prije-nego-sto-je-planirala-unistiti-isti-broj-sovjetskih-gradova</link>
      <description>[Pravovremena povijesna analiza: Ovaj je članak prvi put objavljen u lipnju 2019.] Razmjeri razaranja koje je američka vojska nanijela Japanu tijekom Drugog svjetskog rata nisu široko poznati, čak ni danas. Kao odmazdu za napad na Pearl Harbor, u kojem je poginulo gotovo 2.500 Amerikanaca, američki zrakoplovi prvi su put počeli istovarati bombe na Japan tijekom poslijepodneva 18. travnja 1942. - napadajući glavni grad Tokio, te pet drugih većih gradova, Yokohamu, Osaku, Nagoyu, Kobe i Yokosuku. U ovom početnom upadu na japanski teritorij, poznatom kao "Doolittleov napad", sudjelovalo je skromnih 16 američkih srednjih bombardera B-25 koji su ubili oko 50 Japanaca, a nanijeli su manju ukupnu štetu. Ipak, zračni napadi predstavljali su sramotu za tokijske čelnike i dodatno su zadali snažan psihološki udarac japanskom načinu razmišljanja. Kao sol na ranu, nijedan američki zrakoplov B-25 nije oboren. To je bio znak onoga što dolazi.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48610-Drugi-svjetski-rat-Americka-vojska-unistila-je-66-japanskih-gradova-prije-nego-sto-je-planirala-unistiti-isti-broj-sovjetskih-gradova</guid>
      <pubDate>Thu, 04 Jun 2026 03:50:08 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Egipat otkriva impresivnu riznicu drevnih artefakata dok zemlja pokušava potaknuti turizam</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48608-Egipat-otkriva-impresivnu-riznicu-drevnih-artefakata-dok-zemlja-pokusava-potaknuti-turizam</link>
      <description>Arheolozi u Egiptu otkrili su niz drevnih artefakata, uključujući faraonski zagrobni namještaj, ostatke rimske bazilike i mermernu glavu Afrodite, starogrčke boginje ljubavi i ljepote. Ova otkrića, objavljena u nedjelju, dio su napora egipatske vlade da oživi turistički sektor i osigura priliv novca u posrnulu ekonomiju. U središtu tih napora bilo je dugo iščekivano novembarsko otvorenje Velikog egipatskog muzeja, megaprojekta smještenog u blizini čuvenih piramida u Gizi i Sfinge. Ostaci bazilike i Afroditina glava pronađeni su u drevnoj nekropoli u provinciji Beni Suef, oko 130 kilometara južno od Kaira, saopštilo je Ministarstvo turizma i antikviteta. Nekropola Ehnasija, poznata i pod svojim starorimskim imenom Herakleopolis Magna, bila je jedan od najznačajnijih gradova starog Egipta.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48608-Egipat-otkriva-impresivnu-riznicu-drevnih-artefakata-dok-zemlja-pokusava-potaknuti-turizam</guid>
      <pubDate>Wed, 03 Jun 2026 04:45:58 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Znanstvenici potvrđuju da su križarsku tvrđavu u Transilvaniji izgradili Teutonski vitezovi</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48595-Znanstvenici-potvrduju-da-su-krizarsku-tvrdavu-u-Transilvaniji-izgradili-Teutonski-vitezovi</link>
      <description>Desetljećima je ruševna tvrđava u jugoistočnoj Transilvaniji, danas dijelu Rumunjske, izazivala snažnu sumnju: možda su je izgradili križarski vitezovi koji su nakratko pokušali ovu granicu srednjovjekovne Ugarske pretvoriti u vlastito uporište. Sada je znanost toj priči dala dosad najjasniji dokaz. Nova arheometrijska studija objavljena u časopisu Archaeological and Anthropological Sciences potvrđuje da najraniji kameni obrambeni zidovi tvrđave Feldioara, poznate i kao Marienburg, datiraju iz ranog 13. stoljeća. To vrijeme odgovara kratkom, ali politički eksplozivnom razdoblju kada su Teutonski vitezovi kontrolirali Burzenland, ili Ţara Bârsei, između 1211. i 1225. godine. Otkriće je važno jer Teutonski vitezovi nisu bili obični graditelji dvoraca. Počeli su kao križarski bolnički red u Svetoj zemlji, ali su ubrzo postali jedna od najambicioznijih vojno-religijskih sila srednjovjekovne Europe. Njihove godine u Transilvaniji bile su kratke, no novo datiranje pokazuje da su za sobom...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48595-Znanstvenici-potvrduju-da-su-krizarsku-tvrdavu-u-Transilvaniji-izgradili-Teutonski-vitezovi</guid>
      <pubDate>Tue, 02 Jun 2026 08:11:37 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Mesing u sasanidskim granicama: Metalurške inovacije kroz arheološke nalaze u Mervu i Ninivi</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48562-Mesing-u-sasanidskim-granicama-Metalurske-inovacije-kroz-arheoloske-nalaze-u-Mervu-i-Ninivi</link>
      <description>Analiza artefakata iz Merve i Ninive pokazuje da su Sasanidi koristili mesing u nakitu, okovima i vojnim šljemovima, što mijenja razumijevanje njihove metalurgije i vojne tehnologije . Drevni metalurzi Sasanidskog carstva koristili su mesing - leguru bakra i cinka, znatno ranije i promišljenije nego što se dosad mislilo. Prema istraživanju Davisa i suradnika, objavljenom u časopisu Archaeological Research in Asia, mesing se u Sasanidskom carstvu pojavljivao u nakitu, okovima, kopčama i vojnoj opremi između 4. i 7. stoljeća nove ere. To nije samo tehnički detalj. To je trag o znanju, resursima, zanatskoj tradiciji i, moguće, državnoj organizaciji proizvodnje.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48562-Mesing-u-sasanidskim-granicama-Metalurske-inovacije-kroz-arheoloske-nalaze-u-Mervu-i-Ninivi</guid>
      <pubDate>Sat, 30 May 2026 05:11:24 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Drevna mega-građevina otkrivena u Rumunjskoj</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48552-Drevna-mega-gradevina-otkrivena-u-Rumunjskoj</link>
      <description>Arheolozi koji istražuju pretpovijesno naselje na sjeveroistoku Rumunjske otkrili su dokaze iz masivne zajedničke građevine koja bi mogla promijeniti naše razumijevanje o tome kako su neke od najranijih velikih europskih zajednica bile organizirane prije više od 6.000 godina. Struktura, otkrivena u naselju Cucuteni u Stăuceni-Holmu u okrugu Botoșani, identificirana je kao rijetka "mega-struktura" - vrsta ogromne građevine za koju se vjeruje da je igrala središnju ulogu u društvenom, političkom ili ritualnom životu pretpovijesnih zajednica. Istraživači tvrde da bi otkriće također moglo natjerati na ponovnu procjenu kronologije kulture Cucuteni, jednog od najsofisticiranijih pretpovijesnih društava u Europi. Nalaze je u PLOS One objavio tim predvođen Doris Mischkom, Carstenom Mischkom, Adelom Kovács, Constantinom Aparaschivei i Elenom Marinovom.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48552-Drevna-mega-gradevina-otkrivena-u-Rumunjskoj</guid>
      <pubDate>Fri, 29 May 2026 05:04:57 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Detektor metala otkrio rijetke zlatne ogrlice stare 3.000 godina u Rumunjskoj</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48545-Detektor-metala-otkrio-rijetke-zlatne-ogrlice-stare-3000-godina-u-Rumunjskoj</link>
      <description>Zlatne ogrlice iz brončanog doba otkrivene su u Rumunjskoj kao dio 3.000 godina starog blaga iskopanog u okrugu Prahova, sjeveroistočno od Bukurešta. Blago, pronađeno na izoliranom brdu u blizini Marginea Pădurii i grada Urlați, uključuje tri masivna zlatna ukrasa za vrat teška ukupno više od 300 grama. Uz njih su bili željezni kotači, dvije male sjekire i brončana narukvica, što čini rijetku skupinu predmeta za koje stručnjaci kažu da bi mogli natjerati na ponovnu procjenu kronologije brončanog i ranog željeznog doba u regiji. Otkriće je prvi put napravio ovlašteni detektor metala tijekom nedjeljne popodnevne pretrage. Njegov detektor je navodno dao snažan signal u blizini velikog kamena u udaljenom području bez vidljive ceste ili naselja u blizini. Na dubini od samo oko 25 centimetara otkrio je prve predmete: male željezne kotače postavljene iznad i oko kompaktne skupine artefakata. Unutra su se nalazile tri teške zlatne spirale. Isprva su izgledale kao narukvice. Kasnija analiza...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48545-Detektor-metala-otkrio-rijetke-zlatne-ogrlice-stare-3000-godina-u-Rumunjskoj</guid>
      <pubDate>Thu, 28 May 2026 04:29:07 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Jesu li pokojnici kremirani već u kamenom dobu? Prvi znakovi ljudskog kremiranja datiraju 100.000 godina unatrag</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48523-Jesu-li-pokojnici-kremirani-vec-u-kamenom-dobu-Prvi-znakovi-ljudskog-kremiranja-datiraju-100000-godina-unatrag</link>
      <description>Paleoantropolozi i arheolozi koji istražuju područje Afarskog rifta u Etiopiji otkrili su ostatke ranih pripadnika vrste Homo sapiens čije kosti koje pokazuju tragove izlaganja veoma visokim temperaturama. Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, a deo je dugogodišnjeg projekta "Middle Awash", koji od 1981. godine proučava rane ljudske zajednice u istočnoj Africi. Tragovi gorenja na ljudskim kostima Među pronađenim fosilima nalaze se ostaci više individua vrste Homo sapiens, uključujući kosti koje su bile izložene veoma visokim temperaturama. Naučnici smatraju da bi to moglo ukazivati na ranu praksu kremacije, odnosno spaljivanja pokojnika. Međutim, situacija je daleko složenija nego što se na prvi pogled čini. Na kostima su uočeni i tragovi ujeda predatora, kao i znaci naglog zatrpavanja sedimentom. Zbog toga istraživači još ne mogu sa sigurnošću da tvrde da je reč o namernom pogrebnom ritualu.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48523-Jesu-li-pokojnici-kremirani-vec-u-kamenom-dobu-Prvi-znakovi-ljudskog-kremiranja-datiraju-100000-godina-unatrag</guid>
      <pubDate>Tue, 26 May 2026 03:08:11 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Canhasan, star 9.000 godina, možda sadrži nedostajući trag o podrijetlu simboličkog svijeta Çatalhöyüka</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48506-Canhasan-star-9000-godina-mozda-sadrzi-nedostajuci-trag-o-podrijetlu-simbolickog-svijeta-Catalhoyuka</link>
      <description>Više od pola stoljeća, Canhasan se nalazio na rubu jedne od najvećih arheoloških neolitskih priča, poznatih, ali ne i u potpunosti shvaćenih. Sada, obnovljena iskapanja u Karamanu u Turskoj, vraćaju nalazište u središte pozornosti, a rezultati sugeriraju da bi ovo dugo zanemareno naselje moglo pomoći u objašnjavanju kako se simbolički svijet središnje Anatolije razvio prije nego što je Çatalhöyük postao poznat po svojim zidnim slikama, ritualnim prostorima i gusto zbijenim kućama od blatne opeke. Iskapanja u Canhasanu, ponovno pokrenuta 2021. nakon gotovo 50 godina šutnje, ne samo da ponovno otvaraju stari rov. Ona se vraćaju ključnom arheološkom krajoliku s modernim alatima, novim pitanjima i daleko širim razumijevanjem neolitskog razdoblja nego što su istraživači imali 1960-ih. Prve četiri sezone, provedene između 2021. i 2024., pokazuju da bi Canhasan mogao biti jedna od najvažnijih nedostajućih karika u dugom kulturnom slijedu Konyjske ravnice.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48506-Canhasan-star-9000-godina-mozda-sadrzi-nedostajuci-trag-o-podrijetlu-simbolickog-svijeta-Catalhoyuka</guid>
      <pubDate>Sun, 24 May 2026 04:39:13 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Rijetki crteži u stijenama otkriveni u Omanu, urezani izravno u kamen prije tisuće godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48479-Rijetki-crtezi-u-stijenama-otkriveni-u-Omanu-urezani-izravno-u-kamen-prije-tisuce-godina</link>
      <description>Novozabilježeno nalazište rock arta u sjevernom Omanu skreće pozornost na jedan od najstarijih oblika vizualnog izražavanja na Arapskom poluotoku: slike urezane izravno u kamen. Omansko Ministarstvo baštine i turizma objavilo je istraživanje i registraciju arheološkog nalazišta u Hajar Al Sinanatu, u vilajatu Al Khaboura, u guvernoratu Sjeverni Al Batinah, gdje je dokumentiran skup rijetkih natpisa i crteža na stijenama. Drevne figure uklesane u stijenu Otkriće se usredotočuje na glavnu površinu stijene prekrivenu gravurama napravljenim klesanjem kamena. Motivi uključuju životinjske figure, simbole nalik ljudima i geometrijske oblike. Za arheologe, takvi su tragovi više od ukrasa. Oni su dokaz kako su drevne zajednice u Omanu promatrale svijet oko sebe, organizirale simboličke ideje i ostavljale vizualne tragove svog odnosa s krajolikom.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48479-Rijetki-crtezi-u-stijenama-otkriveni-u-Omanu-urezani-izravno-u-kamen-prije-tisuce-godina</guid>
      <pubDate>Fri, 22 May 2026 01:40:37 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Studija otkriva da je jedan od prvih gradova na svijetu prosperirao uz smanjenje jaza u bogatstvu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48465-Studija-otkriva-da-je-jedan-od-prvih-gradova-na-svijetu-prosperirao-uz-smanjenje-jaza-u-bogatstvu</link>
      <description>Jedan od najstarijih velikih gradova svijeta mogao bi promijeniti način na koji gledamo rani urbanizam. Nova analiza Mohenjo Dara, grada civilizacije doline Inda, pokazuje da se ekonomske razlike ondje s vremenom nisu povećavale, nego smanjivale. U svijetu u kojem se prvi gradovi često povezuju s palačama, grobnicama, hramovima i sve većom moći malih elita, Mohenjo Daro pokazuje drukčiji model. Njegova najvažnija ostavština nisu spomenici vladarima, nego ulice, odvodnja, javne kupelji i infrastruktura koja je služila svakodnevnom životu. Grad bez kraljevskih palača Mohenjo Daro, čije se ime obično prevodi kao "Humka mrtvih", bio je jedan od najvažnijih gradova drevne civilizacije doline Inda. Nalazi se na području današnje pakistanske pokrajine Sindh, a tijekom brončanog doba razvio se u veliko urbano središte površine oko 240 hektara.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48465-Studija-otkriva-da-je-jedan-od-prvih-gradova-na-svijetu-prosperirao-uz-smanjenje-jaza-u-bogatstvu</guid>
      <pubDate>Wed, 20 May 2026 04:46:28 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U Danskoj otkriveno 1.000 godina staro vikinško zlato među najvećima ikad pronađenim</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48439-U-Danskoj-otkriveno-1000-godina-staro-vikinsko-zlato-medu-najvecima-ikad-pronadenim</link>
      <description>U Danskoj se dogodio jedan poprilično zanimljiv slučaj kada je stariji muuškarac koračajući šumskim putem u blizini mjesta Rold na poluotoku Himmerland, u zemlji primijetio nešto neobično. Naime, na površini tla zasijala su dva metalna predmeta. Kada je prišao i rukama razgrnuo zemlju, izvukao je dvije teške zlatne narukvice iz doba Vikinga. Zanimljivo je da nije koristio detektor metala, već ih je pronašao sasvim slučajno. Iako ih je mogao zadržati za sebe, odlučio ih je odnijeti u Muzej Sjevernog Jutlanda kako bi stručnjaci procijenili njihovu vrijednost u okviru danskog sistema poznatog kao danefæ, koji se koristi za procjenu povijesno važnih arheoloških nalaza. Čim su kustosi ugledali masivne zlatne narukvice, bilo im je jasno da se radi o izuzetno rijetkom blagu iz vikinškog perioda, objavio je "Archaeology News".</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48439-U-Danskoj-otkriveno-1000-godina-staro-vikinsko-zlato-medu-najvecima-ikad-pronadenim</guid>
      <pubDate>Mon, 18 May 2026 02:09:35 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Neandertalski kutnjak iz Sibira ukazuje na mogući stomatološki tretman prije 59.000 godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48422-Neandertalski-kutnjak-iz-Sibira-ukazuje-na-moguci-stomatoloski-tretman-prije-59000-godina</link>
      <description>Nova studija objavljena u časopisu PLOS One donosi izuzetno otkriće koje mijenja naše razumijevanje neandertalskih sposobnosti. Neandertalci su možda izvodili složene stomatološke intervencije još prije oko 59.000 godina. Istraživanje predstavlja najstariji poznati dokaz uspješnog liječenja zuba u ljudskoj evoluciji i to čak više od 40.000 godina stariji od sličnih primera kod vrste Homo sapiens. Studiju je vodila Alisa Zubova s ​​kolegama, a predmet analize bio je jedan donji kutnjak s karijem pronađen na paleolitskom lokalitetu Chagyrskaya Cave u sjeverozapadnom Sibiru (Rusija).</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48422-Neandertalski-kutnjak-iz-Sibira-ukazuje-na-moguci-stomatoloski-tretman-prije-59000-godina</guid>
      <pubDate>Sun, 17 May 2026 02:20:32 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Članovi Kongresa SAD-a već dugo kritiziraju izraelski nuklearni arsenal. Sada je vrijeme za djelovanje</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48409-Clanovi-Kongresa-SAD-a-vec-dugo-kritiziraju-izraelski-nuklearni-arsenal-Sada-je-vrijeme-za-djelovanje</link>
      <description>Nedavno pismo zastupnika Joaquina Castra u kojem poziva Trumpovu administraciju da prizna izraelski nuklearni arsenal pridružuje se dugoj povijesti članova Kongresa koji se bave ovom tabu temom. Sada je vrijeme da se poduzmu mjere i prekine službena šutnja. Prošli tjedan, zastupnik Joaquin Castro (D-TX), član Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, predvodio je pismo Dragi kolege, koje je potpisalo 30 članova Kongresa, upućeno državnom tajniku Marcu Rubiu, zahtijevajući da Trumpova administracija bude transparentna u vezi s izraelskim nuklearnim arsenalom. U pismu se izravno navodi da "javni zapisi snažno i dosljedno podupiru zaključak da Izrael posjeduje nuklearno oružje".</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48409-Clanovi-Kongresa-SAD-a-vec-dugo-kritiziraju-izraelski-nuklearni-arsenal-Sada-je-vrijeme-za-djelovanje</guid>
      <pubDate>Sat, 16 May 2026 02:29:18 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U Sahari otkriveno 260 monumentalnih grobnica starijih od egipatskih piramida</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48397-U-Sahari-otkriveno-260-monumentalnih-grobnica-starijih-od-egipatskih-piramida</link>
      <description>U suhim područjima između Nila i Crvenog mora, stotine kamenih krugova prepisuju ono što arheolozi znaju o životu u istočnoj Sahari prije uspona faraonskog Egipta. Novo arheološko istraživanje identificiralo je 260 prethodno nepoznatih monumentalnih grobnica u pustinji Atbai, prostranoj i još uvijek slabo istraženoj regiji koja se proteže preko istočnog Sudana između nubijskog Nila i brda Crvenog mora. Čini se da strukture, poznate kao Atbai ograđeni grobovi, pripadaju mobilnoj stočarskoj kulturi koja je cvjetala tijekom četvrtog i trećeg tisućljeća prije Krista, a neki srodni primjeri sežu i ranije. To čini najranije faze ove pogrebne tradicije starijima od egipatskih piramida, izgrađenih stoljećima kasnije na zapadnom rubu doline Nila. Ali to nisu bile kraljevske grobnice s kamenim hodnicima i napisanim imenima. Bili su to kružni spomenici u pustinji, koje su gradile stočarske zajednice čije se bogatstvo kretalo na četiri noge.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48397-U-Sahari-otkriveno-260-monumentalnih-grobnica-starijih-od-egipatskih-piramida</guid>
      <pubDate>Fri, 15 May 2026 02:40:31 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Mali kameni otok u škotskom jezeru skriva drvenu građevinu stariju od Stonehengea</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48394-Mali-kameni-otok-u-skotskom-jezeru-skriva-drvenu-gradevinu-stariju-od-Stonehengea</link>
      <description>U plitkoj vodi jezera Loch Bhorgastail, na škotskom otoku Lewis, arheolozi su ispod kamenog otočića otkrili ostatke velike drvene konstrukcije stare oko 5.000 godina. Lokalitet je nastao prije najstarije velike građevinske faze Stonehengea, a novo istraživanje pokazuje da kameni otok nije obična nakupina materijala u vodi, nego složena građevina koja se mijenjala kroz tisućljeća. Na prvi pogled, nalazište djeluje skromno: nizak kameni otočić u jezeru, djelomično pod vodom, bez monumentalnosti velikih prapovijesnih spomenika. No ispod te površine sačuvan je trag graditeljskog zahvata koji otvara drukčiji pogled na neolitičke zajednice sjeverozapadne Škotske. Arheolozi sa Sveučilišta Southampton i Sveučilišta Reading rekonstruirali su kako je otočić građen, nadograđivan i ponovno korišten. Presudno nije bilo samo iskopavanje, nego i nova metoda snimanja plitke vode, prostora koji arheolozi često teško mogu precizno dokumentirati.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48394-Mali-kameni-otok-u-skotskom-jezeru-skriva-drvenu-gradevinu-stariju-od-Stonehengea</guid>
      <pubDate>Thu, 14 May 2026 04:53:37 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Teorije o Dvorani zapisa ponovno potiču nagađanja nakon što je pronađen dokument CIA-e koji spominje 'hram ispod Sfinge'</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48375-Teorije-o-Dvorani-zapisa-ponovno-poticu-nagadanja-nakon-sto-je-pronaden-dokument-CIA-e-koji-spominje-hram-ispod-Sfinge</link>
      <description>Pretpostavka da ispod Velike sfinge u Egiptu postoji skrivena knjižnica ponovno zaokuplja javnost. Povod novim nagađanjima jest nedavno otkriveni dokument američke obavještajne agencije CIA-e iz 1952., u kojem se nalazi kriptična bilješka o "hramu ispod Sfinge". Dosje od deset stranica, datiran 20. studenoga 1952. pod naslovom "Obrazac za prezentaciju grafičkog materijala", zapravo je popis 11 rola crno-bijelih fotografskih negativa snimljenih u drugoj polovici 1950. godine. Iako se čini da je riječ o običnom arhivskom inventaru, pažnju istraživača privukla je stavka "Hram ispod Sfinge; srpanj '50.", koja je navedena uz uobičajene opise poput "Turisti kod piramida". Zagovornici teorije o Dvorani zapisa - mitskom arhivu koji navodno sadrži tekstove, karte i dokaze o izgubljenim civilizacijama - tvrde da ovaj izraz nije standardan arheološki opis. Legenda o skrivenoj komori postala je popularna 1930-ih zahvaljujući američkom vidovnjaku Edgaru Cayceu. On je predvidio da će se ispod...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48375-Teorije-o-Dvorani-zapisa-ponovno-poticu-nagadanja-nakon-sto-je-pronaden-dokument-CIA-e-koji-spominje-hram-ispod-Sfinge</guid>
      <pubDate>Wed, 13 May 2026 00:12:56 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Drevni avarski ratnički grob sa zlatnim i srebrnim artefaktima otkriven u Rumuniji</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48349-Drevni-avarski-ratnicki-grob-sa-zlatnim-i-srebrnim-artefaktima-otkriven-u-Rumuniji</link>
      <description>Tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja na trasi zapadne obilaznice oko Temišvara, arheolozi su otkrili izuzetno bogat grob avarskog ratnika iz 6-7. stoljeća. U grobu su pronađeni ostaci konjanika sahranjenog zajedno sa svojim konjem, kao i vrijedni predmeti od zlata, srebra i bronce, što ukazuje na visok društveni status pokojnika. Prema navodima istraživača, karakteristike sahrane odgovaraju pogrebnim običajima Avara - nomadskog naroda poznatog po snažnoj konjici i vojnoj dominaciji u dijelovima Središnje i Istočne Europe tijekom ranog srednjeg stoljeća. Posebnu pozornost privukla je činjenica da je ratnik sahranjen zajedno s konjem, što je bio običaj rezervisan za pripadnike elite i istaknute ratnike. Uz skeletne ostatke pronađeni su i luksuzni grobni prilozi izrađeni od plemenitih metala, među kojima se izdvajaju zlatni, srebrni i bronzani artefakti.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48349-Drevni-avarski-ratnicki-grob-sa-zlatnim-i-srebrnim-artefaktima-otkriven-u-Rumuniji</guid>
      <pubDate>Sun, 10 May 2026 06:19:09 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Prapovijesno otkriće u Sjevernoj Americi, starije od Velike piramide u Egiptu, mijenja ljudsku povijest</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48329-Prapovijesno-otkrice-u-Sjevernoj-Americi-starije-od-Velike-piramide-u-Egiptu-mijenja-ljudsku-povijest</link>
      <description>Drevno domorodačko naselje starije od Velike egipatske piramide za više od 6.000 godina mijenja ono što su arheolozi mislili da znaju o ranoj sjevernoameričkoj civilizaciji. Arheolozi su otkrili nalazište staro 11.000 godina u blizini Saskatchewana u zapadnoj Kanadi, tvrdeći da ono potvrđuje da su visoko organizirana društva postojala u regiji mnogo ranije nego što se prije vjerovalo. Iskapanja su otkrila kameno oruđe, vatrene jame i materijale za izradu alata, što sugerira da je područje bilo dugoročno naselje, a ne privremeni lovački logor. Slojevi ugljena također ukazuju na to da su rani domorodački stanovnici prakticirali kontrolirano upravljanje vatrom, u skladu s dugogodišnjim usmenim tradicijama. Tim je također otkrio ostatke izumrlog bizona (Bison antiquus), masivne vrste koja je težila i do 2.000 kilograma i vjerojatno služila kao ključna meta lova za drevnu civilizaciju.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48329-Prapovijesno-otkrice-u-Sjevernoj-Americi-starije-od-Velike-piramide-u-Egiptu-mijenja-ljudsku-povijest</guid>
      <pubDate>Sat, 09 May 2026 02:12:21 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Tetovaže na Princezi Ukok, zajedno s njezinim izvanredno očuvanim stanjem, ostaju jedno od najvažnijih arheoloških otkrića 20. stoljeća</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48326-Tetovaze-na-Princezi-Ukok-zajednos-njezinim-izvanredno-ocuvanim-stanjem-ostaju-jedno-od-najvaznijih-arheoloskih-otkrica-20-stoljeca</link>
      <description>Kada su arheolozi otvorili zaleđenu grobnicu na Altaju, pred njima se pojavilo mumificirano tijelo mlade žene koje je, zahvaljujući kombinaciji drevnih pogrebnih rituala i sibirskog permafrosta, ostalo očuvano više od 2.500 godina. Tetovaže mitskih bića na njenoj koži, raskošna odeća i neobičan pogreb otkrili su fascinantan svijet nomadskih kultura euroazijskih stepa. Visoko na sibirskoj visoravni Ukok, među vetrovitim stepenicama i snježnim vrhovima Altaja, gotovo dvije i po tisuće godina počivala je jedna od najfascinantnijih žena drevnog svijeta. Kada su arheolozi 1993. godine otvorili zaleđeni grob iz kulture Pazirik iz gvozdenog doba, pronašli su izuzetno očuvanu mumiju mlade žene prekrivene složenim tetovažama mitskih bića. Svet ju je ubrzo upoznao kao Sibirsku Ledenu Devicu ili Princezu Ukok. Njezino tijelo, odjeća, tetovaže i bogati pogrebni inventar pružili su retku priliku da se zaviri u život nomadskih zajednica euroazijskih koraka iz 5. stoljeća prije nove ere.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48326-Tetovaze-na-Princezi-Ukok-zajednos-njezinim-izvanredno-ocuvanim-stanjem-ostaju-jedno-od-najvaznijih-arheoloskih-otkrica-20-stoljeca</guid>
      <pubDate>Fri, 08 May 2026 03:51:36 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Skriveni tuneli ispod Bloxhama, Engleska, otkrivaju istinu iza seoskih legendi</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48315-Skriveni-tuneli-ispod-Bloxhama-Engleska-otkrivaju-istinu-iza-seoskih-legendi</link>
      <description>Priče o tajnim tunelima ispod Bloxhama nekada su bile vrsta seoskog folklora koji se prenosio s koljena na koljeno. Sada, nakon desetljeća glasina, skupina lokalnih stanovnika pronašla je dokaze da priče nisu bile samo mašta. Otkrića u selu na sjeveru Oxfordshirea, smještenom na rubu Cotswoldsa, otkrila su rastuću podzemnu mrežu koja je možda korištena u različitim razdobljima engleske povijesti. Točna starost tunela ostaje neizvjesna, ali rani nalazi ukazuju na mogućnost da dijelovi sustava prethode srednjovjekovnom razdoblju.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48315-Skriveni-tuneli-ispod-Bloxhama-Engleska-otkrivaju-istinu-iza-seoskih-legendi</guid>
      <pubDate>Thu, 07 May 2026 06:18:00 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>CIA provodila MK-Ultra eksperimente na korejskim ratnim zarobljenicima u američkom pritvoru, potvrđuju deklasificirani dokumenti</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48300-CIA-provodila-MK-Ultra-eksperimente-na-korejskim-ratnim-zarobljenicima-u-americkom-pritvoru-potvrduju-deklasificirani-dokumenti</link>
      <description>Korejski ratni zarobljenici 1950-ih bili su podvrgnuti ranim MK-ULTRA eksperimentima dok su bili u američkom pritvoru, prema nedavno deklasificiranim dokumentima CIA-e koji prvi put potvrđuju te eksperimente. Jedino izvješće koje je prethodno spominjalo korištenje Korejaca kao pokusnih kunića za ove eksperimente bila je značajna knjiga novinara Johna Marksa iz 1979. Potraga za "mandžurskim kandidatom". Koristeći dokumente CIA-e, Marks je pratio sada već zloglasni projekt MK-ULTRA do njegovog početka, kada je bio poznat kao Projekt Plava ptica. U knjizi Marks opisuje kako je u listopadu 1950. 25 neimenovanih sjevernokorejskih ratnih zarobljenika odabrano kao prvi testni subjekti koji su primili "napredne" tehnike ispitivanja, s otvorenim ciljem "kontrole pojedinca do točke u kojoj će izvršavati naše naredbe protiv svoje volje, pa čak i protiv takvih temeljnih zakona prirode kao što je samoodržanje".</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48300-CIA-provodila-MK-Ultra-eksperimente-na-korejskim-ratnim-zarobljenicima-u-americkom-pritvoru-potvrduju-deklasificirani-dokumenti</guid>
      <pubDate>Wed, 06 May 2026 02:23:48 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Misteriozni 4.000 godina star sustav pisanja konačno je dekodiran</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48262-Misteriozni-4000-godina-star-sustav-pisanja-konacno-je-dekodiran</link>
      <description>Francuski arheolog Francois Desset zainteresovao se za Iran zbog misterije stare nekoliko milenija. Naime, zadatak mu je bio dešifrovati četiri hiljade godina star sistem pisanja linearnog elamskog pisma, za koje se dugo pretpostavljalo da ga je nemoguće dešifrovati. "Od svih sistema pisanja koji su se koristili u Iranu, jedini koji je uistinu razvijen na području današnjeg Irana jeste linearno elamsko pismo. Svi ostali sistemi - klinasto pismo, arapsko ili grčko - uvezeni su sa zapada", ukazao je Desset. Postao je zainteresovan za ovo pitanje 2006. godine, kada je učestvovao u arheološkim iskopavanjima na jugu Irana, gdje su otkrivene pločice s ispisanim linearnim elamskim pismom. Pismo čini 77 znakova - dijamanata, krivulja i drugih geometrijskih oblika. Potiče iz civilizacije Elama iz bronzanog doba, koja je davno nestala iz spomenutog područja.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48262-Misteriozni-4000-godina-star-sustav-pisanja-konacno-je-dekodiran</guid>
      <pubDate>Sat, 02 May 2026 01:24:03 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Žbukani podovi u Motzi, stari 10.000 godina, otkrivaju izgubljenu neolitsku tehnologiju za koju se nekada smatralo da je Rimska</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48252-Zbukani-podovi-u-Motzi-stari-10000-godina-otkrivaju-izgubljenu-neolitsku-tehnologiju-za-koju-se-nekada-smatralo-da-je-Rimska</link>
      <description>Neolitski žbukani podovi u Motzi otkrili su jedan od najranijih i najiznenađujućih primjera napredne građevinske kemije u antičkom svijetu. U predkeramičkom neolitskom naselju B u Motzi, zapadno od Jeruzalema, istraživači su otkrili da rani graditelji nisu jednostavno prekrivali svoje domove običnom vapnenom žbukom. Pekli su lokalni dolomit i vapnenac u odvojenim pećima, a zatim koristili materijal za izradu trajnih podova i instalacija. Otkriće, objavljeno u studiji pod naslovom Neolitski žbukani podovi u Motzi: Najraniji slučaj pečenja dolomita za žbuku, pomiče poznatu upotrebu dolomitnog vapna u žbuci gotovo 8.000 godina unatrag. Prije ovog istraživanja, najraniji dokumentirani dokazi o dolomitnom vapnu u žbuci i mortu pripadali su rimskom razdoblju. Motza sada sugerira da su neolitske zajednice u južnom Levantu eksperimentirale s tehnički zahtjevnim materijalom mnogo prije pisane arhitekture, gradova ili carskih građevinskih tradicija. Lokalitet se nalazi oko pet kilometara...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48252-Zbukani-podovi-u-Motzi-stari-10000-godina-otkrivaju-izgubljenu-neolitsku-tehnologiju-za-koju-se-nekada-smatralo-da-je-Rimska</guid>
      <pubDate>Fri, 01 May 2026 00:27:34 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Nova otkrića u 12.000 godina starom Karahantepeu: Otkrivene ljudske statue, rezbarije životinja i iznenađujuća prehrana</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48245-Nova-otkrica-u-12000-godina-starom-Karahantepeu-Otkrivene-ljudske-statue-rezbarije-zivotinja-i-iznenadujuca-prehrana</link>
      <description>U jugoistočnoj Turskoj, pretpovijesni krajolik i dalje mijenja način na koji razumijemo podrijetlo naseljenog života. U Karahantepeu su arheolozi otkrili sve veći broj dokaza koji upućuju na sofisticiranu neolitsku zajednicu - onu koja je kombinirala simboličku umjetnost, arhitektonsko planiranje i iznenađujuće raznolike prehrambene prakse prije gotovo 12.000 godina. Nedavni nalazi tekućih iskapanja ukazuju na to da nalazište nije bilo samo središte ritualnog izražavanja, već i mjesto gdje su rani ljudi razvijali složene odnose sa svojim okolišem. Trodimenzionalne ljudske skulpture, detaljni prikazi životinja i novi podaci o konzumaciji hrane sada nude potpuniju sliku svakodnevnog života tijekom predkeramičkog neolitika.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48245-Nova-otkrica-u-12000-godina-starom-Karahantepeu-Otkrivene-ljudske-statue-rezbarije-zivotinja-i-iznenadujuca-prehrana</guid>
      <pubDate>Thu, 30 Apr 2026 04:16:34 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Pet načina na koje je drevna Perzija oblikovala naš moderni svijet</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48231-Pet-nacina-na-koje-je-drevna-Perzija-oblikovala-nas-moderni-svijet</link>
      <description>Od uređenih vrtova do cestovnih sustava, Perzijanci su bili među prvima koji su stvorili mnoge stvari u kojima i danas uživamo. Često se kaže da povijest pišu pobjednici. Ali kada se osvrnete na antički svijet, točnije je reći da povijest pišu povjesničari. Iako Kina ima snažnu pretenziju, mnogi su skloni navoditi antičku Grčku kao rodno mjesto povijesti kao discipline. Kod Herodota i Tukidida vidimo podrijetlo povijesne metode - nejasno uglednog pokušaja dokumentiranja događaja, a ne donekle povijesnog imaginarija čarobnih zvijeri, dosadnih bogova i lokalnih heroja. A kako su Grci koristili svoje povijesti? Pa, da bi oklevetali svoje neprijatelje. U grčkoj "povijesti" vidimo Perzijsko Carstvo kao mjesto raskalašenih, izopačenih, dekadentnih demona koji su tražili samo smrt i ropstvo svih civiliziranih naroda.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48231-Pet-nacina-na-koje-je-drevna-Perzija-oblikovala-nas-moderni-svijet</guid>
      <pubDate>Wed, 29 Apr 2026 03:12:10 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Arheolozi otkrili 'izvanredno' otkriće iz najkrvavije bitke u škotskoj povijesti nakon gotovo 280 godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48219-Arheolozi-otkrili-izvanredno-otkrice-iz-najkrvavije-bitke-u-skotskoj-povijesti-nakon-gotovo-280-godina</link>
      <description>rheolozi su pronašli neeksplodiranu granatu od 14 cm, objavili su otkriće na 280. obljetnicu bitke Arheolozi su otkrili minobacačku granatu iz najkrvavije bitke u povijesti Škotske - granatu koja nikada nije detonirala. Nacionalni fond za Škotsku (NTS) objavio je sredinom travnja da su njihovi arheolozi pronašli minobacačku granatu na bojištu Culloden, neposredno izvan Invernessa u Škotskom visočju. Bitka kod Cullodena odigrala se 16. travnja 1746., kada su se jakobitske snage predvođene Charlesom Edwardom Stuartom - poznatim kao Bonnie Prince Charlie - sukobile s trupama odanim kralju Georgeu II. Za manje od sat vremena, jakobiti su zdrobljeni, čime je okončan svaki ozbiljan pokušaj obnove monarhije Stuarta. Culloden ostaje posljednja velika bitka vođena na britanskom tlu.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48219-Arheolozi-otkrili-izvanredno-otkrice-iz-najkrvavije-bitke-u-skotskoj-povijesti-nakon-gotovo-280-godina</guid>
      <pubDate>Tue, 28 Apr 2026 01:28:48 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U kirgistanskom jezeru otkriven izgubljeni grad Toru-Aygyr star 1.000 godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48200-U-kirgistanskom-jezeru-otkriven-izgubljeni-grad-Toru-Aygyr-star-1000-godina</link>
      <description>Podvodni arheolozi koji rone u jednom od najdubljih jezera na svijetu misle da su pronašli nešto izvanredno. Vjeruju da jezero Issyk-Kul skriva tajne istaknutog srednjovjekovnog trgovačkog grada Puta svile još od velikog potresa u 15. stoljeću. Jezero, koje se nalazi u današnjem Kirgistanu, vjerojatno je preplavilo drevni grad Toru-Aygyr nakon što je potres promijenio lokalni krajolik. Godine 2025. međunarodni tim ronilaca pronašao je nekoliko tragova grada, koji ukazuju na veze s turskom dinastijom i islamskom vlašću. Roneći do maksimalne dubine od 4 metra u jezero, tim je otkrio zgrade od opeke, ostatke kamenog mlinskog kamena koji se vjerojatno koristio za mljevenje žitarica u brašno i muslimansko groblje, kao i ostatke dodatnih drvenih konstrukcija i mnoštvo keramičkih artefakata.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48200-U-kirgistanskom-jezeru-otkriven-izgubljeni-grad-Toru-Aygyr-star-1000-godina</guid>
      <pubDate>Mon, 27 Apr 2026 01:18:31 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Otkrivene 42 izgubljene stranice rukopisa Novog zavjeta</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48189-Otkrivene-42-izgubljene-stranice-rukopisa-Novog-zavjeta</link>
      <description>Međunarodni tim akademika predvođen profesorom Garrickom Allenom sa Sveučilišta u Glasgowu uspješno je pronašao 42 izgubljene stranice iz jednog od najvažnijih ranih rukopisa Novog zavjeta na svijetu: Codex H. Rukopis, kopija Poslanica svetog Pavla iz 6. stoljeća, izgubljen je za povijest kada je rastavljen u samostanu Velika Lavra na Svetoj gori u Grčkoj u 13. stoljeću. Njegove su stranice ponovno obojane tintom i ponovno korištene kao uvez i predlistovi za brojne druge rukopise. Danas su sačuvani fragmenti razasuti po knjižnicama u Italiji, Grčkoj, Rusiji, Ukrajini i Francuskoj. Profesor Garrick Allen objašnjava proces koji je doveo do otkrića: "Proboj je došao s važne početne točke: znali smo da je u jednom trenutku rukopis ponovno premazan tintom. Kemikalije u novoj tinti uzrokovale su 'pomaknuta' oštećenja na suprotnim stranicama, u biti stvarajući zrcalnu sliku teksta na suprotnom listu - ponekad ostavljajući tragove duboke nekoliko stranica, jedva vidljive golim okom, ali...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48189-Otkrivene-42-izgubljene-stranice-rukopisa-Novog-zavjeta</guid>
      <pubDate>Sun, 26 Apr 2026 00:56:26 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Areni-1 je najstarija cipela te vrste ikad pronađena - i praktički ne bi trebala postojati</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48181-Areni-1-je-najstarija-cipela-te-vrste-ikad-pronadena-i-prakticki-ne-bi-trebala-postojati</link>
      <description>U špilji Areni-1 u jugoistočnoj Armeniji pronađena je kožna cipela stara oko 5.500 godina. Smatra se najstarijom poznatom zatvorenom kožnom cipelom na svijetu, starijom čak i od obuće koju je nosio Ötzi, ledeni čovjek iz Alpa. Kako prenosi IFLScience, posebnost nalaza nije samo u njegovoj starosti. Još je neobičnije to što je cipela uopće preživjela. Koža, vezice i slama u unutrašnjosti sačuvani su toliko dobro da su istraživači isprva mislili kako je riječ o predmetu iz mnogo kasnijeg razdoblja. Kada je Diana Zardaryan 2008. ušla u špilju Areni-1, nije mogla znati da će naići na jedan od najzanimljivijih arheoloških nalaza u Armeniji. Tada je bila 25-godišnja poslijediplomska studentica i sudjelovala je u čišćenju glinenog poda špilje. U jednom trenutku iz zemlje se pojavila velika nakupina suhih trski. Zardaryan je zamolila radnike da se odmaknu kako bi nalazište mogla pažljivije pregledati. Dok je uklanjala zemlju, pred njom se otvorila jama obložena finom žutom glinom.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48181-Areni-1-je-najstarija-cipela-te-vrste-ikad-pronadena-i-prakticki-ne-bi-trebala-postojati</guid>
      <pubDate>Sat, 25 Apr 2026 03:50:34 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Znanstvenici otkrivaju tko je stvorio 9.000 godina stare kenijske crteže na kamenu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48175-Znanstvenici-otkrivaju-tko-je-stvorio-9000-godina-stare-kenijske-crteze-na-kamenu</link>
      <description>Veliki proboj u afričkoj arheologiji otkrio je tko je stvorio jedno od najzagonetnijih nalazišta kamenih crteža u istočnoj Africi. U stijeni Kakapel u zapadnoj Keniji, istraživači su rekonstruirali gotovo 9.000 godina dug vizualni zapis, prvi put povezujući drevne crteže sa specifičnim ljudskim zajednicama. Otkriće, objavljeno u časopisu Azania: Archaeological Research in Africa, kombinira visokoprecizno snimanje stijenskih crteža, arheološka iskapanja i analizu drevne DNK kako bi se otkrilo pitanje koje je dugo izazivalo istraživače: tko je napravio ove slike i kada?</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48175-Znanstvenici-otkrivaju-tko-je-stvorio-9000-godina-stare-kenijske-crteze-na-kamenu</guid>
      <pubDate>Fri, 24 Apr 2026 04:01:45 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Studija drevne DNK otkriva misteriozni kolaps stanovništva u neolitskoj Europi prije 5.000 godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48156-Studija-drevne-DNK-otkriva-misteriozni-kolaps-stanovnistva-u-neolitskoj-Europi-prije-5000-godina</link>
      <description>Nova studija objavljena u časopisu Nature Ecology &amp;amp; Evolution bacila je novo svjetlo na jedan od najzagonetnijih događaja u prapovijesti: nagli pad neolitskih populacija diljem Europe prije više od 5.000 godina. Analizirajući drevnu DNK s grobnog mjesta u blizini Pariza, istraživači su otkrili dokaze o dramatičnoj promjeni stanovništva, postavljajući nova pitanja o bolestima, migracijama i društvenim promjenama u zoru europske civilizacije. Istraživanje se usredotočuje na veliki neolitski grobni kompleks u Buryju, koji se nalazi otprilike 50 kilometara sjeverno od Pariza. Znanstvenici su sekvencirali 132 drevna ljudska genoma s nalazišta, koje obuhvaća dvije različite faze pokopa odvojene razdobljem prividnog napuštanja. Ono što su otkrili bilo je zapanjujuće: ljudi pokopani prije i poslije ovog razdoblja nisu bili u bliskom srodstvu, što sugerira veliki diskontinuitet populacije, a ne postupnu evoluciju iste zajednice.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48156-Studija-drevne-DNK-otkriva-misteriozni-kolaps-stanovnistva-u-neolitskoj-Europi-prije-5000-godina</guid>
      <pubDate>Wed, 22 Apr 2026 03:59:48 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Novo otkriće u Egiptu: mumije sa zlatnim jezicima i Homerov tekst iz Ilijade 'Katalog brodova'</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48145-Novo-otkrice-u-Egiptu-mumije-sa-zlatnim-jezicima-i-Homerov-tekst-iz-Ilijade-Katalog-brodova</link>
      <description>Na lokalitetu Al-Bahnasa u egipatskoj provinciji Minja otkrivena je nekropola iz rimskog perioda koja baca novo svetlo na pogrebne prakse u grčko-rimskom svetu. Istraživanja je vodila španska arheološka misija sa Univerziteta u Barseloni i Institu za Drevni istok. Tokom iskopavanja otkriven je veći broj mumija iz rimskog doba, smeštenih u drvene kovčege i često umotanih u tkanine ukrašene geometrijskim motivima. Među najzanimljivijim nalazima izdvajaju se mali "jezici" od zlata i jedan od bronze, postavljeni u usnu duplju pokojnika. Ova praksa se dovodi u vezu sa verovanjima o komunikaciji u zagrobnom životu i poznata je iz drugih lokaliteta helenističko-rimskog Egipta.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48145-Novo-otkrice-u-Egiptu-mumije-sa-zlatnim-jezicima-i-Homerov-tekst-iz-Ilijade-Katalog-brodova</guid>
      <pubDate>Tue, 21 Apr 2026 03:44:52 +0000</pubDate>
    </item>
  </channel>
</rss>
