<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Znakovi vremena - Tajna povijest</title>
    <link>https://hr.sott.net/category/19-Tajna-povijest</link>
    <description>Znakovi vremena: Svijet za ljude koji misle. Donosi neovisne, alternative vijesti i komentare na svjetske događaje bez predrasuda.</description>
    <language>hr-hr</language>
    <copyright>Originalni sadržaj Copyright 2026 by Znakovi vremena/Sott.net. Za ostale sadržaje, pogledajte naša Fair Use pravila na www.sott.net.</copyright>
    <lastBuildDate>Wed, 21 Oct 2026 03:46:16 +0000</lastBuildDate>
    <image>
      <url>https://hr.sott.net/images/sottlogo_rss.jpg</url>
      <title>Znakovi vremena</title>
      <description>SOTT.net</description>
      <link>https://hr.sott.net</link>
    </image>
    <item>
      <title>Kameno oruđe otkriva moguće okupljalište Aboridžina izgubljeno u moru prije 9.000 godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49855-Kameno-orude-otkriva-moguce-okupljaliste-Aboridzina-izgubljeno-u-moru-prije-9000-godina</link>
      <description>Dva podvodna nalazišta uz zapadnu Australiju čuvaju tragove nekadašnjeg kopna, a podrijetlo pojedinih kamenih predmeta upućuje na prijenos sirovine na udaljenosti od oko 23 kilometra. Na morskom dnu uz zapadnu Australiju pronađeni su kameni alati iz krajolika koji je more prekrilo prije najmanje 9.000 godina. Dva nalazišta kod Murujuge otkrivaju mjesta na kojima su ljudi koristili slatku vodu i pribavljali kamen dok je današnje podmorje još bilo kopno. Alati bi mogli biti znatno stariji od potapanja nalazišta. Njihova najmanja starost procijenjena je prema vremenu kada je more prekrilo nekadašnje kopno, a ne zasebnim datiranjem svakog predmeta. Jonathan Benjamin i suradnici opisali su nalaze u časopisu Quaternary Science Reviews. U istraživanju su sudjelovali i pripadnici organizacije Murujuga Aboriginal Corporation, koji skrbe o baštini lokalnih aboridžinskih zajednica.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49855-Kameno-orude-otkriva-moguce-okupljaliste-Aboridzina-izgubljeno-u-moru-prije-9000-godina</guid>
      <pubDate>Wed, 21 Oct 2026 03:08:32 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Kako su lovci i sakupljači u Japanu preživjeli golemu erupciju prije 7300 godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49846-Kako-su-lovci-i-sakupljaci-u-Japanu-prezivjeli-golemu-erupciju-prije-7300-godina</link>
      <description>Novi proračuni otkrivaju velike razlike između opustošenog juga i obalnih zajednica na sjeveru, gdje je broj stanovnika nastavio rasti. Keramika i nakit upućuju na selidbe nakon katastrofe. Prije oko 7300 godina erupcija vulkana Kikai zatrpala je dijelove južnog Japana debelim slojevima pepela i teško pogodila tamošnje lovačko-sakupljačke zajednice. Novo istraživanje otkriva velike razlike u posljedicama katastrofe: na jugu i u središnjem dijelu otoka Kyushu broj stanovnika naglo je pao, dok je uz sjeverne obale nastavio rasti. Dio tog rasta istraživači povezuju s mogućim dolaskom preživjelih iz opustošenih krajeva. Kamene naušnice, keramičke posude i promjene u naseljavanju upućuju na selidbe i nove veze među zajednicama kulture Jōmon. Oporavak je trajao dugo i odvijao se različito od kraja do kraja. Enrico R. Crema i suradnici u radu objavljenom 14. listopada u časopisu Science Advances rekonstruirali su demografske promjene prije i nakon erupcije Kikai-Akahoya. Analiza pokazuje...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49846-Kako-su-lovci-i-sakupljaci-u-Japanu-prezivjeli-golemu-erupciju-prije-7300-godina</guid>
      <pubDate>Tue, 20 Oct 2026 04:11:12 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Pod ruševinama na Siciliji pronađena dosad nepoznata grčka četvrt</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49837-Pod-rusevinama-na-Siciliji-pronadena-dosad-nepoznata-grcka-cetvrt</link>
      <description>Iskopavanja na platou Case Montana otkrila su snažne zidove i ostatke građevina iz 5. stoljeća prije Krista. U obližnjoj dolini istraživači prate kanale i podzemne prolaze drevnog sustava za vodu. Pod debelim slojevima urušenog materijala na Siciliji arheolozi otkrivaju dosad nepoznatu četvrt antičkoga Akragasa. Snažni kameni zidovi i ostaci građevina iz 5. stoljeća prije Krista sačuvani su na platou Case Montana u današnjem Agrigentu, a istraživači njihovo razaranje povezuju s kartaškom opsadom grada 406. godine prije Krista. Nalazi potječu iz treće sezone iskopavanja na području Kolymbethre i obližnjeg platoa, unutar arheološkog parka Dolina hramova. Istraživanje vodi Claudia Lambrugo sa Sveučilišta u Milanu zajedno s arheologinjom parka Marijom Concettom Parello, uz potporu talijanske zaklade za zaštitu baštine FAI. Prema priopćenju arheološkog parka, četvrt je do ovih istraživanja bila potpuno nepoznata. U obližnjoj dolini arheolozi istodobno prate tragove sustava kojim je...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49837-Pod-rusevinama-na-Siciliji-pronadena-dosad-nepoznata-grcka-cetvrt</guid>
      <pubDate>Mon, 19 Oct 2026 04:56:38 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Na Aljasci pronađeno najstarije naselje na zapadnoj hemisferi, staro 13.800 godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49821-Na-Aljasci-pronadeno-najstarije-naselje-na-zapadnoj-hemisferi-staro-13800-godina</link>
      <description>Arheolozi su u unutrašnjosti Aljaske otkrili logor star 13.800 godina u kojem su pronađeni ostaci najstarijeg poznatog prebivališta na zapadnoj hemisferi, najstarije igle i, moguće, kosti najranijih pripitomljenih pasa u Americi, objavio je Live Science. Lokalitet Shég' Xdaltth'í', što na atabaskanskom jeziku domorodaca s Aljaske znači "Bili su tu", nalazi se oko 55 kilometara jugoistočno od grada Fairbanksa. Prema studiji objavljenoj u srijedu u časopisu Science Advances, ljudi su ovaj logor koristili s prekidima oko hiljadu godina, a radiokarbonska analiza smješta najstarije naseljavanje u period prije oko 13.800 godina. Tim koji predvodi Kelly Graf s Univerziteta u Kansasu pronašao je ognjište, manju jamu i trag drvenog stuba, vjerovatno ostatak nadstrešnice ili ranog šatora. Uz to su iskopani kameno oruđe, osam fragmenata koštanih igala i privjesak od rogovlja, a u blizini i zemljana peć puna ugljena i životinjskih kostiju, u kojoj se vjerovatno sporo peklo meso za veću...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49821-Na-Aljasci-pronadeno-najstarije-naselje-na-zapadnoj-hemisferi-staro-13800-godina</guid>
      <pubDate>Sun, 18 Oct 2026 03:42:11 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Vikinzi su na Newfoundlandu u Kanadi obrađivali drvo 1021. godine, čak 471 godinu prije Kolumbova dolaska na Karibe</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49809-Vikinzi-su-na-Newfoundlandu-u-Kanadi-obradivali-drvo-1021-godine-cak-471-godinu-prije-Kolumbova-dolaska-na-Karibe</link>
      <description>Analiza godova triju stabala potvrdila je nordijsku aktivnost na Newfoundlandu 471 godinu prije Kolumba. Istraživanje iz 2021. precizno datira sječu, ali ne otkriva kada su putnici prvi put stigli. Vikinzi su na Newfoundlandu obrađivali drvo 1021. godine, čak 471 godinu prije Kolumbova dolaska u Karibe. Znanstvenici su tu godinu utvrdili analizom triju komada drva iz naselja L'Anse aux Meadows na sjeveru otoka. Njihovi su godovi sačuvali kemijski trag kozmičkog događaja koji je omogućio precizno datiranje. Margot Kuitems i Michael W. Dee sa Sveučilišta u Groningenu taj su postupak opisali sa suradnicima u radu objavljenom 2021. u časopisu N ature. Njime su nordijsku aktivnost na nalazištu prvi put pouzdano vezali uz jednu kalendarsku godinu. Datirana je sječa stabala čije je drvo pronađeno u naselju. Taj podatak potvrđuje da su Vikinzi ondje bili 1021. godine, ali ne otkriva kada su prvi put stigli, koliko su puta prešli Atlantik ni koliko su dugo ostali.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49809-Vikinzi-su-na-Newfoundlandu-u-Kanadi-obradivali-drvo-1021-godine-cak-471-godinu-prije-Kolumbova-dolaska-na-Karibe</guid>
      <pubDate>Fri, 16 Oct 2026 04:30:48 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Inuitska figurica možda prikazuje Europljanina prije Kolumbova dolaska</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49797-Inuitska-figurica-mozda-prikazuje-Europljanina-prije-Kolumbova-dolaska</link>
      <description>Drveni predmet s Baffinova otoka prikazuje osobu s križem na prsima. Muzejsko tumačenje povezuje ga s nordijskim putnicima, ali ne može utvrditi identitet prikazane osobe ni okolnosti susreta. Drvena figurica visoka samo 5,4 centimetra mogla bi biti prikaz Europljanina koji su izradili preci današnjih Inuita više od stoljeća prije Kolumbova putovanja 1492. Predmet s Baffinova otoka u kanadskom Arktiku datira se približno oko 1350., a odjeća i križ na prsima upućuju na nordijskog putnika. Figurica je pronađena 1977. u ranom inuitskom stambenom objektu. U Kanadskom muzeju povijesti vodi se kao nalaz s lokaliteta Okivilialuk, pod oznakom KeDq-7:325. Muzej je tumači kao vjerojatan prikaz nordijskog posjetitelja iz perspektive lokalnog umjetnika.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49797-Inuitska-figurica-mozda-prikazuje-Europljanina-prije-Kolumbova-dolaska</guid>
      <pubDate>Thu, 15 Oct 2026 05:24:43 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Drveni ostaci stari 10.500 godina ispod njemačkog jezera mogli bi ukazivati ​​na građevine iz vremena znatno prije pojave poljoprivrede</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49784-Drveni-ostaci-stari-10500-godina-ispod-njemackog-jezera-mogli-bi-ukazivati-na-gradevine-iz-vremena-znatno-prije-pojave-poljoprivrede</link>
      <description>Podvodna arheološka istraživanja jezera Arendsee u Njemačkoj već godinama otkrivaju tragove života iz davnih vremena. Nakon pronalaska neolitskih ribarskih zamki, srednjovjekovne barže i čamca izrađenog od izdubljenog stabla iz kasnog srednjeg vijeka, istraživači su tokom ljeta 2026. godine došli do novog otkrića koje bi moglo promijeniti dosadašnja saznanja o životu ljudi u kamenom dobu. Istraživači iz Državnog ureda za zaštitu kulturne baštine i arheologiju njemačke savezne pokrajine Saksonija-Anhalt otkrili su drvene predmete stare približno 10.500 godina. Riječ je o periodu mezolita, odnosno srednjeg kamenog doba, kada ljudi još nisu živjeli u trajno naseljenim zajednicama, već su preživljavali zahvaljujući lovu, sakupljanju plodova i ribolovu. U to vrijeme živjela je i poznata šamanka iz Bad Dürrenberga, a postoje dokazi da su ljudi već tada boravili na obalama jezera Arendsee.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49784-Drveni-ostaci-stari-10500-godina-ispod-njemackog-jezera-mogli-bi-ukazivati-na-gradevine-iz-vremena-znatno-prije-pojave-poljoprivrede</guid>
      <pubDate>Wed, 14 Oct 2026 03:57:52 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U najvećoj vikinškoj ostavi u Norveškoj pronađen rijedak novčić kralja Olafa</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49766-U-najvecoj-vikinskoj-ostavi-u-Norveskoj-pronaden-rijedak-novcic-kralja-Olafa</link>
      <description>Među tisućama srebrnih novčića iz najveće vikinške ostave pronađene u Norveškoj prepoznat je iznimno rijedak primjerak kovan za kralja Olafa Haraldssona, poznatog i kao sveti Olaf. Dosad su bila poznata samo četiri novčića iste vrste, a posljednji takav nalaz u Norveškoj zabilježen je 1924. godine. Arheologinja Anne Skogsfjord prepoznala je rijedak novčić pri obradi ostave Mørstad u Muzeju kulturne povijesti Sveučilišta u Oslu. Novčić je na prvi pogled nalikovao anglosaksonskom novcu pa je isprva bio svrstan među primjerke engleskog kralja Ethelreda II. Presudan je bio natpis s imenom norveškog vladara. Na njemu stoji "ONLAF R+ NORMANORV", odnosno "Olaf, kralj Norvežana". Kako navodi muzej u objavi o nalazu, do danas je sačuvano manje od 20 novčića povezanih s Olafovom vladavinom, a većina je pronađena izvan Norveške.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49766-U-najvecoj-vikinskoj-ostavi-u-Norveskoj-pronaden-rijedak-novcic-kralja-Olafa</guid>
      <pubDate>Tue, 13 Oct 2026 01:01:35 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Drevni zoroastrijski pogrebni natpis otkriven u blizini iranske sasanidske ceremonijalne prijestolnice</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49759-Drevni-zoroastrijski-pogrebni-natpis-otkriven-u-blizini-iranske-sasanidske-ceremonijalne-prijestolnice</link>
      <description>Arheolozi su otkrili pogrebni natpis koji datira iz posljednjih stoljeća Sasanidskog Carstva u južnom Iranu, nudeći nove dokaze o tome kako su drevne zoroastrijske zajednice postupale sa svojim mrtvima. Pronađen u uklesanom kamenom okviru sjeverno od drevnog grada Estakhra, natpis baca svjetlo na vjerske tradicije koje su očuvanje svetih elemenata prirode smatrale bitnim dijelom putovanja nakon smrti. Otkriće dolazi iz ravnice Marvdasht u pokrajini Fars, regiji poznatoj po izvanrednoj koncentraciji predislamskih spomenika i natpisa. Prema Tehran Timesu, arheolog Abolhassan Atabaki identificirao je natpis kao pahlavijski tekst povezan sa zoroastrijskim ukopom iz kasnog sasanidskog razdoblja, prije sloma carstva u sedmom stoljeću nove ere. Iako istraživači još nisu objavili potpunu transkripciju ili prijevod, natpis dodaje još jedan dio arheološkim zapisima regije u kojoj su vjerska uvjerenja stoljećima oblikovala pogrebne običaje.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49759-Drevni-zoroastrijski-pogrebni-natpis-otkriven-u-blizini-iranske-sasanidske-ceremonijalne-prijestolnice</guid>
      <pubDate>Mon, 12 Oct 2026 05:24:49 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Hetitska kraljevska arhiva otkrivena u Turskoj otkriva 3.400 godina staru kraljevsku tragediju</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49748-Hetitska-kraljevska-arhiva-otkrivena-u-Turskoj-otkriva-3400-godina-staru-kraljevsku-tragediju</link>
      <description>Novootkrivena 3.400 godina stara kraljevska arhiva u središnjoj Anatoliji iznijela je na vidjelo duboko osobnu tragediju iz Hetitskog Carstva: bolest i smrt male princeze tijekom epidemije koja se širila između drevnih gradova. Dokumenti čuvaju ne samo ovaj tužan događaj, već i očajničke vojne apele za pomoć, tjeskobe kraljevske obitelji i prethodno nepoznate detalje vjerskih običaja. Arheolozi koji rade u Kayalıpınaru, mjestu drevnog hetitskog grada Šamuḫe u pokrajini Sivas, otkrili su 131 klinastu pločicu i fragment tijekom sezone iskapanja 2026. godine. Zajedno s 53 nalaza iz prethodne godine, zbirka sada sadrži 184 pločice i fragmente koji datiraju iz vremena vladavine kralja Tudhalije II. Turski ministar kulture i turizma, Mehmet Nuri Ersoy, objavio je otkriće na X-u, opisujući zbirku kao najopsežniju arhivu na hetitskom jeziku otkrivenu u 21. stoljeću. Napisani na hetitskom i huritskom jeziku, dokumenti nude neobično intiman prikaz kraljevskog života, vojnih poslova i...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49748-Hetitska-kraljevska-arhiva-otkrivena-u-Turskoj-otkriva-3400-godina-staru-kraljevsku-tragediju</guid>
      <pubDate>Sun, 11 Oct 2026 02:19:29 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Kako su Banderine prljave tajne zakopane da bi se izgradio ukrajinski 'junak' i okrivio KGB</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49740-Kako-su-Banderine-prljave-tajne-zakopane-da-bi-se-izgradio-ukrajinski-junak-i-okrivio-KGB</link>
      <description>Istraga CIA-e istražila je jesu li bračne nevolje dovele ukrajinskog nacionalista do samoubojstva - i jesu li njegovi sljedbenici prikrivali istinu. Dana 15. listopada obilježava se godišnjica navodnog ubojstva ukrajinskog ultranacionalista Stepana Bandere 1959. godine od strane sovjetskog agenta KGB-a u Münchenu u Njemačkoj. Budući da kijevski režim idolizira Banderu i njegove kolege ultranacionalističke ubojice bez srama od početka rata NATO-a s Rusijom, mogle bi se planirati masovne proslave. Ukrajinski dužnosnici bili su prisiljeni u svibnju javno zanijekati da su imali ikakvu namjeru premjestiti Banderine posmrtne ostatke iz Münchena kako bi ih ponovno pokopali. Osim što je izbjegao značajne javne kontroverze, Kijev je možda imao mračniji motiv - spriječio je bilo koga da pokuša istražiti je li Bandera doista počinio samoubojstvo. Popularna priča o njegovom atentatu od strane KGB-a čini se kao potpuno lažan mit o ukrajinskom ultranacionalističkom junaku.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49740-Kako-su-Banderine-prljave-tajne-zakopane-da-bi-se-izgradio-ukrajinski-junak-i-okrivio-KGB</guid>
      <pubDate>Sat, 10 Oct 2026 04:34:42 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Brončani prsten s ugraviranim Aleksandrijskim svjetionikom pronađen je u potopljenoj luci</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49734-Broncani-prstens-ugraviranim-Aleksandrijskim-svjetionikom-pronaden-je-u-potopljenoj-luci</link>
      <description>Arheolozi su u potopljenoj luci drevne Aleksandrije pronašli bronzani pečatni prsten sa urezanim prikazom čuvenog Aleksandrijskog svjetionika, jednog od sedam čuda antičkog svijeta. Egipatske vlasti navode da je ovo prvi put da je slika svjetionika pronađena na prstenu ove vrste, piše u priopćenju . Prsten je pronađen na Antirodosu, malom ostrvu koje se danas nalazi nekoliko metara ispod površine mora, u nekadašnjoj velikoj kraljevskoj luci Aleksandrije. Prsten je otkrila zajednička ekspedicija Europskog instituta za podvodnu arheologiju (IEASM) i Generalne uprave za podvodne starine pri egipatskom Vrhovnom savjetu za starine. Svjetionik urezan u bronzanom prstenu Za razliku od običnog nakita, pečatni prsten imao je praktičnu funkciju . Motiv urezan na njegovoj površini mogao je da se utiskuje u vosak ili glinu i tako ostavlja prepoznatljiv znak vlasnika, odnosno pečat .</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49734-Broncani-prstens-ugraviranim-Aleksandrijskim-svjetionikom-pronaden-je-u-potopljenoj-luci</guid>
      <pubDate>Fri, 09 Oct 2026 06:31:58 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Arheolozi u Španjolskoj otkrili veliku rezidenciju iz željeznog doba s uvezenom mediteranskom keramikom</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49717-Arheolozi-u-Spanjolskoj-otkrili-veliku-rezidenciju-iz-zeljeznog-dobas-uvezenom-mediteranskom-keramikom</link>
      <description>Iskapanja u utvrđenom naselju kod Toleda otkrila su uvezenu keramiku i nastavila istraživanje velike građevine B, čiju moguću namjenu kao rezidencije lokalne elite arheolozi još provjeravaju. Velika građevina u utvrđenom naselju Cerro del Gollino u središnjoj Španjolskoj mogla je biti rezidencija pripadnika lokalne elite. Iskapanja tijekom 2026. donijela su i brojne primjerke uvezene keramike, koji pokazuju da je naselje bilo povezano s drugim dijelovima Pirenejskog poluotoka i Sredozemlja. Nalazi potječu iz okolice mjesta Corral de Almaguer u pokrajini Toledo. Cerro del Gollino pripadao je Carpetanima, stanovnicima dijela središnje Iberije u željezno doba. Utvrđeno naselje prostiralo se na približno 18 hektara, a bilo je naseljeno od kraja 3. stoljeća do prve polovice 1. stoljeća prije Krista.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49717-Arheolozi-u-Spanjolskoj-otkrili-veliku-rezidenciju-iz-zeljeznog-dobas-uvezenom-mediteranskom-keramikom</guid>
      <pubDate>Thu, 08 Oct 2026 01:40:49 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Preci današnjih autohtonih naroda stigli su u Ameriku tijekom najhladnijeg dijela posljednjeg ledenog doba, sugerira studija</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49690-Preci-danasnjih-autohtonih-naroda-stigli-su-u-Ameriku-tijekom-najhladnijeg-dijela-posljednjeg-ledenog-doba-sugerira-studija</link>
      <description>Analize drevnog DNK-a upućuju na to da su preci današnjih Indijanaca stigli iz Azije u Ameriku najranije prije 21.000 godina, tijekom najhladnijeg razdoblja posljednjeg ledenog doba. Raniji dolasci drugih skupina ipak nisu isključeni. Za pojedina područja još nema uzoraka drevnog DNK-a koji bi omogućili provjeru tih migracija. Novi pregled genetskih istraživanja bavi se podrijetlom današnjih starosjedilačkih naroda Amerike. Njihovi preci nisu nužno bili prvi ljudi koji su stigli u Ameriku: ranije skupine mogle su nestati ili ostaviti genetske tragove koji u dostupnim uzorcima još nisu prepoznati. Rad objavljen u časopisu Current Opinion in Genetics &amp;amp; Development uspoređuje genetske podatke s trima glavnim objašnjenjima naseljavanja Amerike. Jedno pretpostavlja dolazak prije više od 25.000 godina, drugo tijekom najhladnijeg dijela posljednjeg ledenog doba, a treće nakon tog razdoblja, prije manje od 14.000 godina. Potonji je model dugo bio poznat kao teorija da su pripadnici...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49690-Preci-danasnjih-autohtonih-naroda-stigli-su-u-Ameriku-tijekom-najhladnijeg-dijela-posljednjeg-ledenog-doba-sugerira-studija</guid>
      <pubDate>Mon, 05 Oct 2026 02:35:18 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Arheolozi otkrili 31 dosad nepoznati petroglif na udaljenom ruskom Arktiku</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49668-Arheolozi-otkrili-31-dosad-nepoznati-petroglif-na-udaljenom-ruskom-Arktiku</link>
      <description>Arheolozi su uz rijeku Pegtymel na Čukotki otkrili 31 dosad nepoznatu stijensku površinu s drevnim uklesanim crtežima. Novo istraživanje pokazalo je da se područje s petroglifima, prikazima uklesanima u stijenu, proteže dalje nego što se znalo. Tim je pronašao i zasebno nalazište s devet takvih površina. Ekspedicija je u kolovozu istraživala teško dostupne litice na sjeverozapadu Čukotke. Prema izvješću Instituta za arheologiju Ruske akademije znanosti, ukupan broj dokumentiranih stijenskih površina s petroglifima dosegnuo je 690.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49668-Arheolozi-otkrili-31-dosad-nepoznati-petroglif-na-udaljenom-ruskom-Arktiku</guid>
      <pubDate>Sat, 03 Oct 2026 03:03:41 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Arheolozi su upravo otkrili izgubljeni grad koji je postojao prije Pariza</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49656-Arheolozi-su-upravo-otkrili-izgubljeni-grad-koji-je-postojao-prije-Pariza</link>
      <description>Otkriće drevnog zida ispod jedne pariške bolnice moglo bi dati odgovor na pitanje na kojem je točno mjestu nastao Pariz. Kako piše The New York Times, zid napravljen od kamena i drva, dug oko 22 metra, otkriven je tijekom izvođenja građevinskih radova u bolnici Hotel-Dieu na otoku Ile de la Cite, smještenom na rijeci Seine, u središtu Pariza. U blizini zida arheolozi su pronašli vrh galskog koplja. Datiranje ugljikom smješta nastanak zida u razdoblje između 200 .i 100.godine prije nove ere u vrijeme kada je Rim osvajao Galiju. Julie Cezar u svojim zapisima o Galskim ratovima spominje naselje zvano Lutetia koje su podigli Parisii, galsko pleme po kojem je Pariz kasnije dobio ime. Cezar je opisao Lutetiu kao utvrđeni grad na otoku na Seini, te bilježi da su stanovnici, dok su se rimske trupe približavale, spalili naselje i uništili mnoge mostove. Rim je Lutetiu osvojio 52. godine prije nove ere.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49656-Arheolozi-su-upravo-otkrili-izgubljeni-grad-koji-je-postojao-prije-Pariza</guid>
      <pubDate>Thu, 01 Oct 2026 06:51:06 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Više od 2,5 km dosad nepoznatih cesta Inka pronađeno u blizini Machu Picchua</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49644-Vise-od-2-5-km-dosad-nepoznatih-cesta-Inka-pronadeno-u-blizini-Machu-Picchua</link>
      <description>Lasersko snimanje otkrilo je više od 2,5 kilometara putova Inka na suprotnoj obali Urubambe od Machu Picchua. Istraživači su uočili i moguće terase. U gustoj šumi kod Machu Picchua otkriveno je više od 2,5 kilometara dosad nepoznatih putova iz vremena Inka. Poljsko-peruanski tim pronašao ih je laserskim snimanjem iz zraka, koje je otkrilo i moguće ostatke terasa i platformi. Putovi se nalaze na desnoj obali Urubambe, blizu zida Mandor, na suprotnoj strani rijeke od poznatog kamenog kompleksa. Nalaz pokazuje da su Inke uređivali i povezivali znatno šire područje od samog Machu Picchua i njegove neposredne okolice. Istraživanje je provedeno tijekom terenske sezone u srpnju i kolovozu 2026. Sveučilište u Varšavi objavilo je rezultate 19. kolovoza.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49644-Vise-od-2-5-km-dosad-nepoznatih-cesta-Inka-pronadeno-u-blizini-Machu-Picchua</guid>
      <pubDate>Tue, 29 Sep 2026 04:27:56 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Komplicirana granica drevnog Rima</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49636-Komplicirana-granica-drevnog-Rima</link>
      <description>Što je Hadrijanov zid zapravo učinio? Njegova povijest dovodi u pitanje ideju da zidovi jednostavno odvajaju jednu stranu od druge. Živimo u dobu ojačanih i militariziranih granica. Posebno od napada 11. rujna 2001., a zatim i pandemije Covid-19, navodno bezgranični svijet globalizacije doživio je značajno smanjenje i "ponovno određivanje granica", uključujući porast nacionalističkih pokreta neprijateljski raspoloženih prema imigraciji. Nije potrebno previše naprezanja da bi se shvatilo zašto je ono što znanstvenik Andrew Gardner naziva "živim složenostima" granice između Meksika i SAD-a pomoglo u nastanku interdisciplinarnog područja studija granica. I lako je vidjeti zašto je Hadrijanov zid, carska rimska granica preko sjeverne Engleske, preuzela relativno nova disciplina. Jer iako je Hadrijanov zid star više od 1.900 godina, on predstavlja klasičan slučaj za proučavanje ideja i praksi granice između nas i njih, formulacije koja funkcionira na obje strane podjele.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49636-Komplicirana-granica-drevnog-Rima</guid>
      <pubDate>Mon, 28 Sep 2026 04:28:07 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Prije 13 000 godina mogli ste prošetati od Sicilije do Malte, sada znanstvenici mapiraju izgubljenu rutu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49613-Prije-13-000-godina-mogli-ste-prosetati-od-Sicilije-do-Malte-sada-znanstvenici-mapiraju-izgubljenu-rutu</link>
      <description>Nekada je postojao način putovanja od Sicilije do Malte bez prelaska otvorenog mora. Tijekom posljednjeg ledenog doba, golemi pojas kopna spajao je ta dva područja, nudeći mogući prolaz za životinje, a možda i za pretpovijesne ljude. Zatim, prije otprilike 13 000 godina, rastuće vode progutale su tu vezu, ostavljajući izgubljeni krajolik ispod Sredozemnog mora. Međutim, najiznenađujuće otkriće jest da je ovaj izgubljeni put možda manje izgledao kao konvencionalni kopneni most, a više kao raspršeni svijet otoka i zaštićenih vodenih putova. Otkriće postavlja uvjerljivo pitanje: može li ovo potopljeno područje sačuvati tragove zaboravljenog poglavlja ljudske povijesti Malte?</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49613-Prije-13-000-godina-mogli-ste-prosetati-od-Sicilije-do-Malte-sada-znanstvenici-mapiraju-izgubljenu-rutu</guid>
      <pubDate>Sat, 26 Sep 2026 01:50:21 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U Turskoj pronađen fragment najstarijeg poznatog mirovnog sporazuma na svijetu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49593-U-Turskoj-pronaden-fragment-najstarijeg-poznatog-mirovnog-sporazuma-na-svijetu</link>
      <description>U ruševinama Hatuše, nekadašnje prijestolnice Hetitskog Carstva, pronađen je ulomak glinene pločice za koji je višemjesečna analiza pokazala da pripada jednoj od kopija Kadeškog mirovnog ugovora. Sporazum su oko 1259. godine pr. Kr. sklopili egipatski faraon Ramzes II. i hetitski kralj Hatušili III. Objava nalaza poklopila se s Međunarodnim danom mira, 21. rujna. Ulomak je pronađen u Büyükkaleu, utvrdi unutar antičke Hatuše u današnjoj središnjoj Turskoj. Prema informacijama turskog Ministarstva kulture i turizma, na njemu su sačuvani dijelovi odredbi o ljudima koji su bježali iz jedne države u drugu. Odredbe o ljudima koji su tražili utočište Sačuvani redci odgovaraju odredbama od 12. do 20. članka ugovora. U njima se spominju osobe koje napuštaju Egipat ili zemlju Hati i traže utočište u drugoj zemlji. Dio teksta govori i o tome da se njihove kuće ne smiju uništavati.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49593-U-Turskoj-pronaden-fragment-najstarijeg-poznatog-mirovnog-sporazuma-na-svijetu</guid>
      <pubDate>Wed, 23 Sep 2026 02:25:56 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Rijetki dioritni kamen i oružje pronađeni u grobu ratnika starom 3.600 godina u Azerbajdžanu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49586-Rijetki-dioritni-kamen-i-oruzje-pronadeni-u-grobu-ratnika-starom-3600-godina-u-Azerbajdzanu</link>
      <description>Arheolozi su u sjeverozapadnom Azerbajdžanu istražili grobni humak star približno 3.600 godina i u njemu pronašli brončani bodež, jedanaest kamenih strelica te pažljivo obrađen kameni predmet koji bi mogao biti dio ceremonijalne palice. Predmeti upućuju na osobu visokog društvenog položaja, možda povezanu s vojnom elitom tadašnje zajednice. Iskopavanje se provodi na četvrtom kurhanu u dolini Sarijokhus, unutar državnog povijesno-kulturnog rezervata Keşikçidağ. Projekt vode Vagif Asadov iz Instituta za arheologiju i antropologiju Azerbajdžanske nacionalne akademije znanosti i suradnici. Rezultate je objavio upravitelj rezervata, no znanstveni rad s recenzijom još nije objavljen.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49586-Rijetki-dioritni-kamen-i-oruzje-pronadeni-u-grobu-ratnika-starom-3600-godina-u-Azerbajdzanu</guid>
      <pubDate>Tue, 22 Sep 2026 05:23:01 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Otkriven zid star 4.000 godina u Maroku</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49549-Otkriven-zid-star-4000-godina-u-Maroku</link>
      <description>Iskapanja na lokalitetu Oued Beht, smještenom iznad istoimene rijeke, otkrila su višefazni sustav jarka, bedema i zida podignutog preko uskog dijela grebena. Radiokarbonsko datiranje smješta gradnju u brončano doba zapadnog Mediterana, čime se ruši uvriježena slika Magreba kao periferije tadašnjeg svijeta. Riječ je o nalazu koji nije samo arheološka zanimljivost. On govori o društvu koje je znalo organizirati rad, planirati gradnju i braniti prostor — dakle o zajednici s razvijenom strukturom, a ne o skupini nomada bez institucija. Zid koji postavlja neugodna pitanja Francuski arheolog Armand Ruhlmann još je 1930-ih uočio konfiguraciju od triju zidova, s četvrtom stranom zaštićenom prirodnom strminom grebena. No tek su nova iskapanja 2023. godine, u kojima su sudjelovali i autori studije objavljene u časopisu Libyan Studies, razjasnila da je riječ o građevini podignutoj u drugom tisućljeću prije Krista.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49549-Otkriven-zid-star-4000-godina-u-Maroku</guid>
      <pubDate>Thu, 17 Sep 2026 03:44:02 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Paul Otletov Mundaneu: Internet prije nego što je postojao internet</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49544-Paul-Otletov-Mundaneu-Internet-prije-nego-sto-je-postojao-internet</link>
      <description>Komentar: Budući da je ovaj članak star više od deset godina, mogli bismo preskočiti previše optimistične odlomke o mogućnostima Weba kao spremišta znanja. Ali nastavimo s Otletovom vizijom i njegovim naporima da je ostvari. Fascinantno! Belgijski informacijski aktivist Paul Otlet zamislio je neke od mogućnosti današnjeg weba više od stoljeća prije njegova postojanja. Prije više od stoljeća, belgijski informacijski aktivist Paul Otlet zamislio je univerzalnu kompilaciju znanja i tehnologiju koja će ga učiniti globalno dostupnim. Drugim riječima, predvidio je neke od mogućnosti današnjeg weba. Otletove ideje pružaju važnu prekretnicu u povijesti bilježenja znanja i njegove dostupnosti. U klasično doba, najpoznatiji primjer poduhvata znanja bila je Aleksandrijska knjižnica. Ovo veliko spremište znanja izgrađeno je u egipatskom gradu Aleksandriji oko 300. godine prije Krista od strane Ptolomeja I., a uništeno je između 48. godine prije Krista i 642. godine nove ere, navodno u jednom...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49544-Paul-Otletov-Mundaneu-Internet-prije-nego-sto-je-postojao-internet</guid>
      <pubDate>Wed, 16 Sep 2026 04:09:20 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Tajni zatvor CIA-e u Rumunjskoj: Dva desetljeća poricanja i neodgovorenih pitanja</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49525-Tajni-zatvor-CIA-e-u-Rumunjskoj-Dva-desetljeca-poricanja-i-neodgovorenih-pitanja</link>
      <description>Dok se dugo odgađani slučaj 11. rujna približava suđenju, dokazi o mučenju u tajnom zatvoru CIA-e u Bukureštu stavljaju pod lupu ulogu Rumunjske u 'ratu protiv terora'. Ammar al-Baluchi se najviše sjeća hladnoće. Držan gotovo gol u ćeliji osvijetljenoj fluorescentnim žaruljama 24 sata dnevno, o svom je pritvoru govorio "kao da živi u hladnjaku". Nećak samoproglašenog glavnog organizatora napada 11. rujna Khalida Sheikha Mohammeda, Baluchi je bio jedan od šest do dvanaest muškaraca za koje se vjeruje da su bili zatočeni i mučeni u tajnom zatvoru CIA-e u Bukureštu između 2003. i 2005. godine. Postupanje sa zatočenicima u ustanovi, formalno poznatoj kao "Crni zatvorski centar", detaljno je opisano u sudskim spisima Guantanama.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49525-Tajni-zatvor-CIA-e-u-Rumunjskoj-Dva-desetljeca-poricanja-i-neodgovorenih-pitanja</guid>
      <pubDate>Tue, 15 Sep 2026 03:16:35 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Kako je Zapad pretvorio Ukrajinu u oružje protiv Rusije</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49506-Kako-je-Zapad-pretvorio-Ukrajinu-u-oruzje-protiv-Rusije</link>
      <description>U tri članka koja sam napisao za Sonar21, iznosim jedan kontinuirani argument: Rat u Ukrajini nije bio kriza koja je izbila 2022. Bio je to rezultat namjernog, desetljećima dugog zapadnog projekta pretvaranja Ukrajine u instrument za slabljenje Rusije - provedenog pod krinkom "partnerstva" i "mirovnjačkog djelovanja". A nakon što su trideset godina gradili taj instrument, Washington i NATO će s Ukrajinom učiniti upravo ono što su učinili sa svakom satelitskom državom prije nje: odbacit će je čim prestane plaćati. Devin nos: 1992.-1999. Zapad se ušuljao pod ukrajinski šator gotovo u trenutku raspada Sovjetskog Saveza. Formalni mehanizam započeo je 1992., kada se Ukrajina pridružila Sjevernoatlantskom vijeću za suradnju NATO-a. Praktične vojne veze uslijedile su brzo nakon toga: Program državnog partnerstva SAD-a i Ukrajine s Kalifornijskom nacionalnom gardom 1993., ulazak Ukrajine u Partnerstvo za mir i prva zajednička vježba 1994., te uspostavljanje poligona Javoriv u blizini...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49506-Kako-je-Zapad-pretvorio-Ukrajinu-u-oruzje-protiv-Rusije</guid>
      <pubDate>Fri, 11 Sep 2026 04:15:44 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Otkriveno tajanstveno srednjovjekovno naselje, stanovnici su se naizgled spakirali i nestali</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49484-Otkriveno-tajanstveno-srednjovjekovno-naselje-stanovnici-su-se-naizgled-spakirali-i-nestali</link>
      <description>Napuštanje sela ostaje enigma, bez pronađenih znakova uništenja ili požara. Arheolozi su nedavno otkrili ostatke srednjovjekovnog sela koje je misteriozno napušteno u Njemačkoj, što postavlja pitanja o tome zašto su se njegovi stanovnici spakirali i otišli. Iskapanja na lokalitetu Am Frevelgraben u Halberstadtu, u njemačkoj saveznoj državi Saska-Anhalt, otkrila su brojne tragove srednjovjekovnog naselja, uključujući dijelove višeslojnog sustava jaraka. Državni ured za očuvanje spomenika i arheologiju Saska-Anhalt objavio je nalaze 24. kolovoza. Arheolozi su započeli iskapanja na lokalitetu u ožujku uoči izgradnje obližnjeg industrijskog parka, rekli su dužnosnici. Povijesne karte sugeriraju da bi naselje moglo biti ostatak srednjovjekovnog sela poznatog kao Kühlingen.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49484-Otkriveno-tajanstveno-srednjovjekovno-naselje-stanovnici-su-se-naizgled-spakirali-i-nestali</guid>
      <pubDate>Tue, 08 Sep 2026 01:56:03 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Od Utukkua do NLO-a: Ponovni susret s mezopotamskim demonima</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49463-Od-Utukkua-do-NLO-a-Ponovni-susrets-mezopotamskim-demonima</link>
      <description>Od babilonskih egzorcista do Henokovih anđela i Kasiopejaca — dvije tradicije, jedan izbor: dijagnosticirati ili moliti Komentar: Prvi put objavljeno na autorovom Substacku - 'Pisma s ruba stvarnosti' - 23. kolovoza 2026. Prethodna tri članka bila su priprema za ono o čemu danas želim pisati. Dopustite mi da ukratko ponovim kako bih vas podsjetila i kako bi mogli zajedno raditi s istim informacijama.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49463-Od-Utukkua-do-NLO-a-Ponovni-susrets-mezopotamskim-demonima</guid>
      <pubDate>Sun, 06 Sep 2026 03:12:54 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Nakon 18 godina, Izrael priznao atentat na glavnog sirijskog nuklearnog generala</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49448-Nakon-18-godina-Izrael-priznao-atentat-na-glavnog-sirijskog-nuklearnog-generala</link>
      <description>Bivši izraelski premijer Ehud Olmert potvrdio je u novoj knjizi da su izraelski komandosi 2008. godine ubili visokog sirijskog generala, čime je okončana gotovo dva desetljeća službene šutnje o operaciji koja se dugo pripisivala Izraelu, ali nikada javno nije priznata. General Muhammad Suleiman, visoki savjetnik bivšeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, ubijen je iz vatrenog oružja 1. kolovoza 2008. dok je večerao u svojoj kući za odmor na moru u blizini sirijskog obalnog grada Tartusa, prema ulomku iz Olmertove knjige koji je 2. rujna podijelila novinska stranica Ynet.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49448-Nakon-18-godina-Izrael-priznao-atentat-na-glavnog-sirijskog-nuklearnog-generala</guid>
      <pubDate>Fri, 04 Sep 2026 04:53:25 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Australski starosjedioci slikali su divovska bića</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49431-Australski-starosjedioci-slikali-su-divovska-bica</link>
      <description>Na stropu stijenskog zaklona u sjevernoj Australiji proteže se zmijoliko biće dulje od šest metara, s glavom nalik krokodilskoj, oštrim zubima i dugim jezikom. Jedan je to od najvećih poznatih prikaza Dugine zmije u Arnhemovoj zemlji, ali nije jedini golemi lik sačuvan na tom području. U novom istraživanju arheolozi opisuju desetke golemih prikaza ljudi, životinja i bića predaka na području Awunbarne, poznatom i kao Mount Borradaile. Prema njihovoj procjeni, mnogi su nastali tijekom 19. i 20. stoljeća, dok je europska kolonizacija iz temelja mijenjala život starosjedilačkih zajednica na sjeveru Australije. Autori smatraju da golemi razmjeri nisu bili slučajni. Položaj slika i njihova uloga u ceremonijama upućuju na to da su umjetnici u doba velikih promjena namjerno posezali za najmoćnijim bićima svoje tradicije. Takvim su prikazima naglašavali vezu zajednice sa zemljom, zakonima i predajama koje su se prenosile naraštajima.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49431-Australski-starosjedioci-slikali-su-divovska-bica</guid>
      <pubDate>Tue, 01 Sep 2026 06:24:30 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Jedinstvena statua čovjeka koji sjedi na leopardu, stara 11.000 godina, iskopana u Turskoj</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49404-Jedinstvena-statua-covjeka-koji-sjedi-na-leopardu-stara-11000-godina-iskopana-u-Turskoj</link>
      <description>Arheolozi su na nalazištu Karahantepe u jugoistočnoj Turskoj pronašli kamenu skulpturu staru približno 11.000 godina. Prikazuje ljudsku figuru koja sjedi na leđima leoparda, a visoka je oko 70 centimetara. Tursko Ministarstvo kulture i turizma objavilo je da je riječ o kompoziciji kakva ondje dosad nije pronađena. Skulptura je pronađena tijekom ovogodišnje sezone iskapanja, na kamenoj klupi uz zid kružne građevine promjera oko tri metra. Položaj nalaza važan je jer pokazuje da kip nije pronađen kao izdvojeni predmet, nego na mjestu gdje je bio postavljen unutar građevine.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49404-Jedinstvena-statua-covjeka-koji-sjedi-na-leopardu-stara-11000-godina-iskopana-u-Turskoj</guid>
      <pubDate>Sat, 29 Aug 2026 04:33:27 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Predmet prepoznat kao perla životinjskog zuba ispada da je privjesak od ljudskog zuba star 6.500 godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49394-Predmet-prepoznat-kao-perla-zivotinjskog-zuba-ispada-da-je-privjesak-od-ljudskog-zuba-star-6500-godina</link>
      <description>Na lokalitetu vinčanske kulture Jablanica u Srbiji pronađen je ljudski zub koji je prije više od 6.500 godina pažljivo preoblikovan i probušen kako bi mogao da bude nošen kao privezak. Neobičan predmet, koji je u početku bio pogrešno prepoznat kao životinjski zub, sada predstavlja važan trag o odnosu neolitskih zajednica prema tijelu, smrti i ličnim ukrasima. Artefakt je pronađen tijekom terenskih istraživanja na lokalitetu Jablanica, koji se povezuje s kasnoneolitskim razdobljem i vinčanskom kulturom. U početku je bio interpretiran kao životinjski zub, odnosno moguća perla. Međutim, detaljnim proučavanjem predmeta arheolozi dr Nemanja Marković sa Arheološkog instituta u Beogradu i Ana Maričić iz Muzeja grada Beograda utvrdili su da je riječ o modificiranom ljudskom zubu. Njihovi rezultati objavljeni su u časopisu International Journal of Osteoarchaeology u radu "Modified Human Tooth Pendant From the Late Neolithic (5300/5200-4600/4500 cal pr.n.e.) Site of Jablanica, Serbia".</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49394-Predmet-prepoznat-kao-perla-zivotinjskog-zuba-ispada-da-je-privjesak-od-ljudskog-zuba-star-6500-godina</guid>
      <pubDate>Thu, 27 Aug 2026 05:40:42 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Arheolozi u Češkoj otkrili pretpovijesnu ritualnu strukturu orijentiranu prema Suncu i Mjesecu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49381-Arheolozi-u-Ceskoj-otkrili-pretpovijesnu-ritualnu-strukturu-orijentiranu-prema-Suncu-i-Mjesecu</link>
      <description>Arheolozi kod sela Chleby istražuju više od 6500 godina staro kružno svetište čiji su ulazi bili usklađeni s ključnim položajima Sunca i Mjeseca. Arheolozi u blizini sela Chleby, u okolici Nymburka u središnjoj Češkoj, istražuju svetište starije od Stonehengea. Gotovo kružno ograđenje staro je više od 6500 godina, a raspored njegovih ulaza nije bio slučajan: geometrija građevine usklađena je s ključnim položajima Sunca i Mjeseca. Nalazište istražuje tim predvođen Západočeskim sveučilištem u Plzeňu, u suradnji s Karlovim sveučilištem i Sveučilištem Hradec Králové. Prema priopćenju Západočeskog sveučilišta, istraživači su na temelju starosti organskog materijala utvrdili da je riječ o jednom od najstarijih monumentalnih lokaliteta u srednjoj Europi. O nalazu su izvijestili i Live Science i Radio Prague International.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49381-Arheolozi-u-Ceskoj-otkrili-pretpovijesnu-ritualnu-strukturu-orijentiranu-prema-Suncu-i-Mjesecu</guid>
      <pubDate>Wed, 26 Aug 2026 04:45:02 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U egipatskoj pustinji pronađeno drevno groblje morskih pasa</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49373-U-egipatskoj-pustinji-pronadeno-drevno-groblje-morskih-pasa</link>
      <description>Međunarodni tim paleontologa, koje je predvodio Tarek Yassin sa Sveučilišta u Kairu, na pustinjskoj visoravni Abu-Tartur u središnjem Egiptu otkrio je 14 fosiliziranih zuba morskih pasa. Riječ je o pet novih vrsta na tom lokalitetu. Ti nalazi u slojevima fosfata formacije Duwi pružaju uvid u bogat morski ekosustav koji je cvjetao duž sjevernog ruba Afrike tijekom razdoblja krede, prije otprilike 145 do 66 milijuna godina, kada je današnja pustinja bila pod toplim tropskim morem. Detalji su izneseni u studiji objavljenoj u izdanju za kolovoz časopisa Cretaceous Research. U prethodnim radovima znanstvenici su na istom mjestu već identificirali dvije vrste morskih pasa, čime se ukupan broj zabilježenih vrsta u tom sloju popeo na sedam.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49373-U-egipatskoj-pustinji-pronadeno-drevno-groblje-morskih-pasa</guid>
      <pubDate>Tue, 25 Aug 2026 04:55:05 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>ISIL i Al-Nusra, stvoreni od strane CIA-e i Mossada</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49371-ISIL-i-Al-Nusra-stvoreni-od-strane-CIA-e-i-Mossada</link>
      <description>Priča iza al-Julanija, aktualnog predsjednika Sirije, puna je kontradikcija. Tvrdi se da se Julani pridružio al-Qaidi tijekom rata u Iraku koji je pokrenuo Bush. Zarobljen je 2006. i zatvoren u Kamp Bucci do 2011., iako je Kamp zatvoren 2009. i predan novopostavljenoj iračkoj vladi. Kamp Bucca bio je okupljalište za ISIL, gdje je tijekom rata bilo zatočeno 100.000 Iračana. Smješteno usred pustinje, stotine zatočenika su umrle, zlostavljanje je bilo rašireno, neredi su bili norma. Tu je rođen ISIL. Tu su američke snage obučavale al-Julanija da postane vođa al-Nusre s ciljem atentata na Assada i preuzimanja Sirije. Prije nego što je al-Nusra označena kao teroristička organizacija, surađivala je sa SAD-om.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49371-ISIL-i-Al-Nusra-stvoreni-od-strane-CIA-e-i-Mossada</guid>
      <pubDate>Tue, 25 Aug 2026 04:30:08 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Kriptični natpisi na vrhovima strijela starim 9.000 godina ukazuju na jedinstvene neolitske tradicije koje arheolozi još ne mogu protumačiti</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49359-Kripticni-natpisi-na-vrhovima-strijela-starim-9000-godina-ukazuju-na-jedinstvene-neolitske-tradicije-koje-arheolozi-jos-ne-mogu-protumaciti</link>
      <description>Samo 54 od tisuća poznatih opsidijanskih vrhova strijela iz neolitičke središnje Anatolije nose namjerno urezane znakove. Nova analiza pokazuje da nisu riječ o slučajnim ogrebotinama, ali još ne otkriva jesu li oznake bile povezane s lovcima, identitetom, simbolikom ili nečim sasvim drugim. Jedanaest novootkrivenih opsidijanskih vrhova strijela s nalazišta Tepecik-Çiftlik u Kapadociji povećalo je broj poznatih primjeraka ove neobične neolitičke prakse u središnjoj Anatoliji na 54. Na prvi pogled riječ je o običnim projektilima, kakvih su arheolozi na tamošnjim nalazištima pronašli na tisuće. Razlika je u tankim linijama urezanim u njihovu ravniju stranu, ponekad složenima u križeve, V-oblike, kvadrate ili jednostavne nizove crta. Problem je što gotovo nijedan drugi podatak ne objašnjava čemu su ti znakovi služili. Urezani primjerci nisu izrađeni od posebne vrste opsidijana, nisu kvalitetniji od ostalih vrhova i ne pojavljuju se u grobovima ili drugim kontekstima koji bi jasno...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49359-Kripticni-natpisi-na-vrhovima-strijela-starim-9000-godina-ukazuju-na-jedinstvene-neolitske-tradicije-koje-arheolozi-jos-ne-mogu-protumaciti</guid>
      <pubDate>Mon, 24 Aug 2026 05:38:40 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Pravokutne građevine stare 10.000 godina otkrivene u Göbeklitepeu možda su bile domovi</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49268-Pravokutne-gradevine-stare-10000-godina-otkrivene-u-Gobeklitepeu-mozda-su-bile-domovi</link>
      <description>Arheolozi koji rade u Göbeklitepeu u jugoistočnoj Turskoj otkrili su pravokutne građevine odmah ispod površine u novootvorenom području iskapanja, nudeći nove dokaze o tome kako su ljudi mogli živjeti na jednom od najvažnijih neolitskih nalazišta na svijetu. Građevine pripadaju onome što istraživači opisuju kao drugu fazu naseljenosti u Göbeklitepeu. Za razliku od poznatijih monumentalnih građevina na nalazištu kojima dominiraju masivni kameni stupovi u obliku slova T, novootkriveni prostori sadrže manje stupova i možda su služili više u kućanske svrhe. Otkriće je napravljeno u novoj zoni iskapanja sjeverno od glavnog zaštićenog arheološkog područja Göbeklitepea. Prema riječima voditelja iskapanja prof. dr. Necmija Karula, arheolozi su započeli rad na površini od otprilike 1.500 četvornih metara nakon što su stabla maslina koja su tamo rasla pažljivo premještena.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49268-Pravokutne-gradevine-stare-10000-godina-otkrivene-u-Gobeklitepeu-mozda-su-bile-domovi</guid>
      <pubDate>Fri, 14 Aug 2026 04:27:44 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Ronioci otkrivaju drevnu pšenicu, lonce iz brončanog doba i drvene grede u potopljenom pretpovijesnom naselju u Italiji</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49251-Ronioci-otkrivaju-drevnu-psenicu-lonce-iz-broncanog-doba-i-drvene-grede-u-potopljenom-pretpovijesnom-naselju-u-Italiji</link>
      <description>Potopljeno pretpovijesno naselje Gran Carro, koje se nalazi na dnu jezera Bolsena u talijanskoj pokrajini Viterbo, otkrilo je još jedan niz izvanrednih otkrića. Samo nekoliko mjeseci nakon što su ronioci pronašli prvi poznati fragment tekstila iz željeznog doba, istraživačka sezona 2026. godine završila je novim nizom otkrića koja mijenjaju način na koji arheolozi razumiju dugu povijest naselja. Prema objavi koju je na Facebooku podijelila udruga Soprintendenza Archeologia Belle Arti e Paesaggio per la provincia di Viterbo e per l'Etruria Meridionale, ovogodišnja kampanja podvodnih istraživanja i očuvanja u Gran Carru je sada završena. Radove je provela Servizio di Archeologia Subacquea udruge Soprintendenza, dio redovnog trogodišnjeg programa financiranja talijanskog Ministarstva kulture, sa specijaliziranim podvodnim arheolozima iz L'Anfora Srl Archeologia Mare Ambiente i podvodnim konzervatorima iz CSR Restauro Beni Culturali koji su provodili terenski rad i očuvanje na licu...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49251-Ronioci-otkrivaju-drevnu-psenicu-lonce-iz-broncanog-doba-i-drvene-grede-u-potopljenom-pretpovijesnom-naselju-u-Italiji</guid>
      <pubDate>Wed, 12 Aug 2026 04:54:16 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Studija otkriva izgubljeno 'zlatno doba' jezika</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49182-Studija-otkriva-izgubljeno-zlatno-doba-jezika</link>
      <description>Znanstvenici su koristili matematičko modeliranje i uvide iz antropologije, lingvistike i demografije kako bi procijenili broj jezika koji se koriste globalno, a koji datiraju od prije otprilike 12.000 godina do kraja posljednjeg ledenog doba, pokrivajući razdoblje zvano holocenska epoha. Identificirali su razdoblje koje obuhvaća prvo tisućljeće prije Krista i prvo tisućljeće nove ere kada je čovječanstvo govorilo desecima tisuća različitih jezika. To lingvističko 'zlatno doba' suzbijeno je širenjem velikih carstava u antici i europskim kolonijalizmom u posljednjih nekoliko stoljeća, istaknuli su znanstvenici. 'Jezici su značajni za njihove zajednice. Oni nose znanje, asocijacije i sjećanja', rekla je Claire Bowern, profesorica lingvistike i antropologije na Sveučilištu Yale u Connecticutu i voditeljica studije objavljene u časopisu Science.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49182-Studija-otkriva-izgubljeno-zlatno-doba-jezika</guid>
      <pubDate>Wed, 05 Aug 2026 06:44:41 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Znanstvenici otkrivaju stotine skrivenih struktura ispod Amazone</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49117-Znanstvenici-otkrivaju-stotine-skrivenih-struktura-ispod-Amazone</link>
      <description>Amazonska prašuma danas se smatra jednim od najnetaknutijih prirodnih područja na svijetu, no prije gotovo dvije tisuće godina izgledala je drugačije. Civilizacija poznata kao Aquiry, koja je postojala od otprilike 600. godine prije Krista do 850. godine nove ere, preoblikovala je velike dijelove jugozapadne Amazone izgradnjom zagonetnih geometrijskih zemljanih struktura. Nalazi su objavljeni u časopisu Nature. Novo istraživanje provedeno LIDAR tehnologijom pokazuje da je ta civilizacija bila znatno veća nego što se dosad mislilo, piše ScienceAlert. Riječ je o tehnologiji koja pomoću laserskih zraka mjeri udaljenost do objekata i stvara vrlo preciznu trodimenzionalnu kartu prostora. Rezultati upućuju na narod koji je izgradio i do 30.000 zemljanih objekata. Pretpostavlja se da je na vrhuncu moći bio oko 200. godine, a mogao je brojati do tri milijuna ljudi. Za arheoantropologa Marttija Pärssinena sa Sveučilišta u Helsinkiju ovo je saznanje bilo prekretnica. "Prvi put sam nešto...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49117-Znanstvenici-otkrivaju-stotine-skrivenih-struktura-ispod-Amazone</guid>
      <pubDate>Thu, 30 Jul 2026 04:41:25 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Dvije moguće mega brane stare 4.500 godina u blizini egipatske Crvene piramide mogle bi otkriti drevni inženjerski proboj</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49080-Dvije-moguce-mega-brane-stare-4500-godina-u-blizini-egipatske-Crvene-piramide-mogle-bi-otkriti-drevni-inzenjerski-proboj</link>
      <description>Dvije ogromne građevine zakopane ispod pijeska u blizini egipatske Crvene piramide možda nisu bile ceste ili rampe za prijevoz kamena, kako su arheolozi nekoć vjerovali. Nova studija tvrdi da su bile dio sofisticiranog hidrauličkog sustava izgrađenog za hvatanje poplavne vode, zadržavanje sedimenta i moguće potporu jednom od najvećih građevinskih projekata drevnog Egipta. Predloženi sustav uključuje dvije masivne brane, rezervoar, pažljivo postavljen kanal za preusmjeravanje i ono što bi mogao biti najraniji poznati primjer naprednog trokutastog preljeva u drevnom Egiptu. Smještene preko puta Wadi Dahshura, jugozapadno od Crvene piramide, građevine bi mogle datirati iz ranog Starog kraljevstva, prije otprilike 4.500 godina. Njihova točna starost još nije potvrđena, ali njihova veličina i inženjerski dizajn potaknuli su mogućnost da su bile povezane s građevinskim krajolikom stvorenim pod faraonom Snefruom.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49080-Dvije-moguce-mega-brane-stare-4500-godina-u-blizini-egipatske-Crvene-piramide-mogle-bi-otkriti-drevni-inzenjerski-proboj</guid>
      <pubDate>Sat, 25 Jul 2026 06:24:41 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Bizantski zlatni predmeti pomažu arheolozima da otkriju prošlost brodoloma kod Hrvatske</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49072-Bizantski-zlatni-predmeti-pomazu-arheolozima-da-otkriju-proslost-brodoloma-kod-Hrvatske</link>
      <description>Višegodišnje podvodno istraživanje olupine bizantskog broda, otkrivenog prije više od desetljeća na morskom dnu u blizini otoka Mljeta, rezultiralo je senzacionalnim uvidom u pomorsku povijest Sredozemlja. Stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda javnosti su u četvrtak prvi put predstavili nalaze koji potvrđuju da je brod, potopljen u 7. ili 8. stoljeću, prevozio visokorangiranu osobu i njezinu pratnju, a ne trgovački teret. Arheolozi svoj zaključak temelje na iznimno dragocjenim artefaktima pronađenima u olupini. Među njima se ističu zlatnici iz razdoblja Heraklijeve dinastije, bogato ukrašene kopče s ugrađenim rubinima, smaragdima i biserima te jedinstveni zlatni prsten pečatnjak s likom bizantskog cara. "Takav prsten sigurno nije mogao nositi bilo tko", izjavio je za Reuters Pavle Dugonjić, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, čiji je tim uz pomoć specijalizirane ronilačke opreme tijekom proteklog desetljeća postupno slagao mozaik ove...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49072-Bizantski-zlatni-predmeti-pomazu-arheolozima-da-otkriju-proslost-brodoloma-kod-Hrvatske</guid>
      <pubDate>Fri, 24 Jul 2026 07:08:58 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Novi dokazi otkrivaju 25.000 godina staro središte magije, iscjeljivanja i rituala u Australiji</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49061-Novi-dokazi-otkrivaju-25000-godina-staro-srediste-magije-iscjeljivanja-i-rituala-u-Australiji</link>
      <description>Najmanje 25.000 godina ljudi su ulazili u špilju Cloggs noseći biljke. Čini se da travnate biljke nisu donosili isključivo radi hrane, topline ili običnih kućanskih poslova. Umjesto toga, novi mikroskopski dokazi upućuju na to da su cijele biljke namjerno sakupljane, prevožene u osamljenu špilju i spaljivane u ponovljenim vatrama niske temperature - aktivnosti koje jačaju tumačenje špilje Cloggs kao mjesta rezerviranog za ritualne stručnjake, iscjeliteljske prakse i duhovnu moć. Smještena u zemlji GunaiKurnai u jugoistočnoj Australiji, špilja Cloggs čuva jedan od najdužih arheoloških zapisa o odnosima između ljudi i biljaka na kontinentu. Nova studija objavljena u časopisu Frontiers in Environmental Archaeology ispitala je fitolite - mikroskopske strukture silicija nastale unutar biljaka - sačuvane u naslagama starim otprilike 25-000 godina. Rezultati ukazuju na nešto daleko složenije od skloništa gdje su ljudi jednostavno kuhali, spavali ili tražili zaštitu od vremenskih uvjeta.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49061-Novi-dokazi-otkrivaju-25000-godina-staro-srediste-magije-iscjeljivanja-i-rituala-u-Australiji</guid>
      <pubDate>Thu, 23 Jul 2026 02:43:49 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Radnici iskopali trulu škrinju i otkrili najveće vikinško blago u Engleskoj</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/49026-Radnici-iskopali-trulu-skrinju-i-otkrili-najvece-vikinsko-blago-u-Engleskoj</link>
      <description>Skupina radnika koja je radila na sanaciji obale rijeke Ribble u engleskom Cuerdaleu, u svibnju 1840., sasvim je slučajno naišla na jedno od najvećih arheoloških otkrića u povijesti te zemlje. Kopajući pješčano tlo na riječnoj obali, radnici su udarcem lopate u čvrsti predmet otkrili trulu drvenu škrinju s raspadajućom olovnom oblogom, koja je u sebi skrivala golemu količinu vikinškog srebra, prozvano Cuerdale Hoard. Tim pronalaskom potvrđena je lokalna legenda koja je govorila kako se na tom području nalazi najbogatije zakopano blago u cijeloj Engleskoj. Iz zemlje je izvučeno više od 7.000 komada kovanog novca, srebrne poluge ukupne težine oko 31 kg te velik broj komada nakita i ukrasa koji su usitnjeni kako bi služili kao sredstvo plaćanja. Povjesničari i numizmatičari procijenili su da su dragocjenosti zakopane u razdoblju između 905. i 910., u vrijeme kada je velik dio Engleske bio pod vikinškom vladavinom, tj. unutar područja nazvanog Danelaw, piše Popular Mechanics.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/49026-Radnici-iskopali-trulu-skrinju-i-otkrili-najvece-vikinsko-blago-u-Engleskoj</guid>
      <pubDate>Sun, 19 Jul 2026 04:30:13 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U Gvatemali otkriveno ime astronoma drevnih Maya iz 8. stoljeća</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48999-U-Gvatemali-otkriveno-ime-astronoma-drevnih-Maya-iz-8-stoljeca</link>
      <description>Na zidu jedne elitne kuće u drevnom gradu Xultúnu pronađeno je ime čovjeka koji je prije više od 1.200 godina računao kretanje nebeskih tijela. Natpis Sak Tahn Waax, što se može prevesti kao "Bijeloprsi lisac", prvi je poznati potpis majanskog matematičara-astronoma uz ovakvu vrstu teksta. Ime se pojavljuje uz jedan od 52 kratka matematička zapisa na ožbukanoj stijeni. Istraživanje objavljeno u časopisu Antiquity datira zapis približno u 781. godinu, kada je Xultún bio dio složenog svijeta majanskih gradova na području današnje Gvatemale. Zid je služio kao radna ploča za astronomske izračune Majanski su pisari bilježili kalendare i astronomske proračune u kodeksima, ali njihovi su autori uglavnom ostali bezimeni. U Xultúnu su arheolozi pronašli drukčiju vrstu dokaza: niz kratkih formula, tablica i brojčanih nizova ispisanih na unutarnjim zidovima zgrade.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48999-U-Gvatemali-otkriveno-ime-astronoma-drevnih-Maya-iz-8-stoljeca</guid>
      <pubDate>Thu, 16 Jul 2026 03:28:42 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>'Koristili su sjekire kako bi uštedjeli streljivo': Kako su moderni ukrajinski nacistički heroji masakrirali civile tijekom II svjetskog rata</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48993-Koristili-su-sjekire-kako-bi-ustedjeli-streljivo-Kako-su-moderni-ukrajinski-nacisticki-heroji-masakrirali-civile-tijekom-II-svjetskog-rata</link>
      <description>Drugi svjetski rat obično se promatra kao sukob između velikih vojnih saveza. Međutim, u stvarnosti su se unutar ovog epskog rata odvijali mnogi manji odvojeni sukobi, a borba između naroda i zemalja često se vodila bez kompromisa ili milosti. Jedna od najmračnijih i najmanje poznatih stranica Drugog svjetskog rata je Volinjin masakr - etničko čišćenje koje su provele pronacističke ukrajinske nacionalističke skupine u Volinji, regiji koja je danas gotovo u cijelosti dio Ukrajine. Volinja je povijesno bila pogranična zona. Ove močvarne šume bile su dio Rusije u srednjem vijeku, a kasnije su postale dio Poljsko-litavske zajednice - poljske države u njezinom vrhuncu. Podjela Poljske dovela je Volinju u Rusko Carstvo. Nakon Prvog svjetskog rata, boljševičke revolucije i Ruskog građanskog rata, Volinija je ponovno bila dio neovisne Poljske. Ukratko, ova regija, iako pomalo zaostala, često je mijenjala vlasnika.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48993-Koristili-su-sjekire-kako-bi-ustedjeli-streljivo-Kako-su-moderni-ukrajinski-nacisticki-heroji-masakrirali-civile-tijekom-II-svjetskog-rata</guid>
      <pubDate>Wed, 15 Jul 2026 07:13:04 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Drevni DNK otkriva tragove o misterioznom 'Zlatnom čovjeku' i usponu skitskih elita</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48931-Drevni-DNK-otkriva-tragove-o-misterioznom-Zlatnom-covjeku-i-usponu-skitskih-elita</link>
      <description>Tijekom željeznog doba euroazijskom stepom jahali su nomadski ratnici poznati kao Skiti. Moć je bila u rukama elitne klase, čiji je uzvišeni status slavljen i u smrti kroz raskošne grobnice. Među najpoznatijim takvim pojedincima je "Zlatni čovjek", u čijem su grobu pronađeni željezno oružje, brončani artefakti, srebrna zdjela i više od 4000 zlatnih ukrasa. Genetska analiza sada po prvi put otkriva da su pripadnici više klase, poput Zlatnog čovjeka, svoj visoki položaj nasljeđivali i dijelili moć sa svojim rođacima, stvarajući društvenu raslojenost kakva nije postojala u toj regiji tijekom ranijeg brončanog doba, piše CNN. Uspoređujući DNK desetaka osoba s više grobnih nalazišta, znanstvenici su otkrili obiteljske veze među skitskim elitama, čak i kod skupina koje su živjele daleko jedna od druge. Te su veze oblikovale rastuću nejednakost u tom povijesnom razdoblju, a nalazi, objavljeni u časopisu Science Advances, pružaju prvi dokaz da su skitske elite bile međusobno povezane.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48931-Drevni-DNK-otkriva-tragove-o-misterioznom-Zlatnom-covjeku-i-usponu-skitskih-elita</guid>
      <pubDate>Tue, 07 Jul 2026 07:02:35 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U Danskoj otkriveno vikinško naselje s tekstilnim radionicama</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48919-U-Danskoj-otkriveno-vikinsko-naseljes-tekstilnim-radionicama</link>
      <description>Arheolozi su u Danskoj otkrili golemo vikinško naselje koje bi moglo iz temelja promijeniti dosadašnje shvaćanje tog povijesnog razdoblja. U Søftenu, sjeverno od Aarhusa, na prostoru od 100.000 četvornih metara pronađene su 82 zemunice, identificirane kao specijalizirane tekstilne radionice iz razdoblja od 7. do 10. stoljeća, piše Euronews. Specijalizirani proizvodni centar Nalazište je funkcioniralo kao specijalizirana obrtnička zona s brojnim radionicama koje su radile istovremeno. Velik broj identičnih objekata upućuje na postojanje podjele rada, a vjerojatno i na neki oblik centralizirane kontrole proizvodnje. Tijekom iskapanja pronađena je golema količina utega za tkalački stan, dijelova preslica i staklenih perli, što dokazuje da se tekstil proizvodio u opsegu koji je daleko nadmašivao potrebe lokalnog stanovništva. Artefakti dokumentiraju cjelokupni proizvodni proces, od obrade sirovih vlakana do izrade gotove tkanine.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48919-U-Danskoj-otkriveno-vikinsko-naseljes-tekstilnim-radionicama</guid>
      <pubDate>Mon, 06 Jul 2026 06:04:04 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Egipat otkriva cijeli bizantski grad u oazi Dakhla</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48902-Egipat-otkriva-cijeli-bizantski-grad-u-oazi-Dakhla</link>
      <description>Arheolozi u Egiptu otkrili su stambeno naselje od blatne opeke u Ain el-Sabilu u oazi Dakhla, otkrivajući planiranu kasnorimsku ili ranobizantsku zajednicu s ulicama, kućama, bazilikalnom crkvom, obrambenim građevinama, pisanim dokumentima i kovanicama. Otkriće je objavilo egipatsko Ministarstvo turizma i starina nakon iskapanja egipatske misije povezane s Vrhovnim vijećem za starine. Lokalitet se nalazi u governoratu Nova dolina, u egipatskoj Zapadnoj pustinji, gdje oaze čuvaju neke od najjasnijih arheoloških dokaza o svakodnevnom životu izvan doline Nila tijekom kasne antike. Planirano naselje od blatne opeke u Zapadnoj pustinji Prema izjavi ministarstva, sve novootkrivene zgrade bile su izgrađene od blatne opeke. Naselje slijedi organizirani urbanistički plan, s glavnim ulicama koje se protežu od sjevera prema jugu i manjim poprečnim ulicama koje se protežu od istoka prema zapadu. To je stvorilo otvorene prostore i trgove unutar naselja, dok je crkva u stilu bazilike stajala u...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48902-Egipat-otkriva-cijeli-bizantski-grad-u-oazi-Dakhla</guid>
      <pubDate>Sat, 04 Jul 2026 09:39:44 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Francuski arheolog dešifrira 4.000 godina staro elamitsko pismo iz Irana</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48866-Francuski-arheolog-desifrira-4000-godina-staro-elamitsko-pismo-iz-Irana</link>
      <description>Francuski arheolog François Desset dešifrirao je 4.000 godina star linearni elamski sustav pisanja iz drevnog Irana, otključavši tako jedno od posljednjih nedešifriranih pisama drevnog Bliskog istoka nakon godina istraživanja. Desset, istraživač na Sveučilištu u Liègeu u Belgiji, rekao je da je do svog otkrića došlo nakon proučavanja novo dostupnih natpisa na drevnim srebrnim vazama iz Mahboubian kolekcije u Londonu. Dodatni tekstovi omogućili su mu da identificira ponavljajuća kraljevska imena koja su pružila ključ za razumijevanje pisma, prema France 24. Linearni elamski sustav pisanja koji se sastoji od 77 geometrijskih znakova koristila je tijekom brončanog doba elamska civilizacija, koja je cvjetala na području današnjeg jugozapadnog Irana. Pismo je prvi put otkriveno 1903. godine tijekom francuskih arheoloških iskapanja u drevnom gradu Susi, ali je ostalo nedešifrirano više od stoljeća zbog ograničenog broja sačuvanih natpisa.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48866-Francuski-arheolog-desifrira-4000-godina-staro-elamitsko-pismo-iz-Irana</guid>
      <pubDate>Tue, 30 Jun 2026 04:36:58 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>U Nizozemskoj otkriveno luksuzno rimsko kupatilo staro 2.000 godina</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48820-U-Nizozemskoj-otkriveno-luksuzno-rimsko-kupatilo-staro-2000-godina</link>
      <description>Arheolozi su u gradu Nijmegenu (Nijmegen) u Nizozemskoj otkrili ogromno rimsko javno kupatilo i gradsku kuću. Najveći kompleks rimskih kupatila ikada pronađen u Nizozemskoj pruža nove informacije o bogatstvu i značaju drevnog rimskog grada Ulpia Noviomagus. Arheolozi koji rade u nizozemskom gradu Nijmegen otkrili su najveći kompleks rimskih kupatila ikada pronađen u ovoj zemlji. Građevina se nalazila u gradu Ulpia Noviomagus uz rijeku Waal, a prostirala se na najmanje 4.900 kvadratnih metara. Veličina kompleksa ukazuje na važnost Nijmegena tokom rimskog perioda. Timovi kompanija RAAP i BAAC započeli su iskopavanja u septembru na lokaciji za buduću prenamjenu u četvrti Waalfront, području koje su nekada zauzimali industrijski objekti. Njihov rad otkrio je mnogo više od samog kupatila. Istraživači su identificirali ulice, stambene blokove, velike kuće i jednu kulu, što im je omogućilo da rekonstruišu dio prosperitetnog gradskog naselja iz drugog i trećeg stoljeća naše ere.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48820-U-Nizozemskoj-otkriveno-luksuzno-rimsko-kupatilo-staro-2000-godina</guid>
      <pubDate>Wed, 24 Jun 2026 04:44:08 +0000</pubDate>
    </item>
  </channel>
</rss>
