<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Znakovi vremena - Znanost o duhu</title>
    <link>https://hr.sott.net/category/20-Znanost-o-duhu</link>
    <description>Znakovi vremena: Svijet za ljude koji misle. Donosi neovisne, alternative vijesti i komentare na svjetske događaje bez predrasuda.</description>
    <language>hr-hr</language>
    <copyright>Originalni sadržaj Copyright 2026 by Znakovi vremena/Sott.net. Za ostale sadržaje, pogledajte naša Fair Use pravila na www.sott.net.</copyright>
    <lastBuildDate>Sun, 24 May 2026 06:08:53 +0000</lastBuildDate>
    <image>
      <url>https://hr.sott.net/images/sottlogo_rss.jpg</url>
      <title>Znakovi vremena</title>
      <description>SOTT.net</description>
      <link>https://hr.sott.net</link>
    </image>
    <item>
      <title>Francuska: 19-godišnjakinja se probudila iz trotjedne kome i tražila da upozna svoje bebe koje nikada nisu postojale</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/48508-Francuska-19-godisnjakinja-se-probudila-iz-trotjedne-kome-i-trazila-da-upozna-svoje-bebe-koje-nikada-nisu-postojale</link>
      <description>U Francuskoj, kada se 19-godišnja Clélia Verdier probudila iz medicinski inducirane kome, njezin prvi instinkt bio je pitati za svoje tri kćeri. Umjesto toga, liječnici su uništili stvarnost u kojoj je živjela: djeca nikada nisu postojala. Verdier, iz Lyona u Francuskoj, pala je u komu u lipnju 2025. nakon onoga što je za Daily Mail opisala kao "ozbiljan pokušaj samoubojstva uzimanjem velike količine lijekova". Ostala je u medicinski induciranoj komi tri tjedna - ali u njezinom umu odvijao se potpuno drugačiji život. Nesvjesna da je bez svijesti, Verdier je doživjela ono što je opisala kao "izuzetno intenzivne" snove i noćne more koje su postale nerazlučive od stvarnosti. Među njima je bilo živopisno i emocionalno putovanje majčinstva.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/48508-Francuska-19-godisnjakinja-se-probudila-iz-trotjedne-kome-i-trazila-da-upozna-svoje-bebe-koje-nikada-nisu-postojale</guid>
      <pubDate>Sun, 24 May 2026 05:04:36 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Da bi vodio smislen život, postani sopstveni heroj</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/47959-Da-bi-vodio-smislen-zivot-postani-sopstveni-heroj</link>
      <description>Od Gilgameša do Ratova zvezda, narativni obrazac koji stoji u osnovi mnogih herojskih priča može nam ponuditi moćan način da preoblikujemo sopstvena iskustva. Šta je zajedničko Beovulfu, Betmenu i Barbiki? Mnoge drevne legende, sage iz stripova i blokbaster filmovi dele isti pripovedački obrazac poznat kao "putovanje heroja". Ova bezvremenska narativna struktura, koju je prvi opisao mitolog Džozef Kempbel 1949. godine, prisutna je u antičkim epovima poput Odiseje i Epa o Gilgamešu, ali i u savremenim omiljenim delima, uključujući serijale o Hariju Poteru, Ratovima zvezda i Gospodaru prstenova. Mnoge takve priče postale su kulturne tačke oslonca koje utiču na to kako ljudi razumeju svet oko sebe i same sebe.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/47959-Da-bi-vodio-smislen-zivot-postani-sopstveni-heroj</guid>
      <pubDate>Thu, 02 Apr 2026 15:36:21 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>9 najpoznatijih psiholoških eksperimenata: Razotkrivanje dubina ljudske psihe</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/47362-9-najpoznatijih-psiholoskih-eksperimenata-Razotkrivanje-dubina-ljudske-psihe</link>
      <description>Psihološki eksperimenti su ključni alati za razumijevanje ljudske psihologije i ponašanja. Ovi eksperimenti pružaju uvid u različite aspekte ljudske prirode, od kognitivnih funkcija do društvenih interakcija. Razumijevanje principa kao što su socijalna influencija i uvjetovanje pomaže nam bolje shvatiti zašto ljudi donose određene odluke i kako se ponašaju u različitim situacijama. Povijest Psiholoških Eksperimenata Psihološki eksperimenti imaju duboke korijene u povijesti. Još u 19. stoljeću, Wilhelm Wundt je osnovao prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju. Ovaj korak označio je početak sustavnog pristupa proučavanju ljudske svijesti i ponašanja. Ubrzo su se razvijale metode poput introspekcije i kasnije, eksperimenti s kontroliranim uvjetima. Znanstveni Doprinos Psiholoških Eksperimenata Psihološki eksperimenti pridonijeli su značajnoj akumulaciji znanja. Kroz istraživanja poput Pavlovljevog uvjetovanja, istraživači su razumjeli kako se ponašanje može uvjetovati putem...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/47362-9-najpoznatijih-psiholoskih-eksperimenata-Razotkrivanje-dubina-ljudske-psihe</guid>
      <pubDate>Fri, 30 Jan 2026 14:31:17 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Recenzija knjige: 4 sporazuma sa samim sobom</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/47346-Recenzija-knjige-4-sporazuma-sa-samim-sobom</link>
      <description>4 sporazuma sa samim sobom je djelo Don Miguela Ruiza koje je promijenilo živote milijuna ljudi diljem svijeta. Knjiga, bazirana na drevnoj toltečkoj mudrosti, nudi jednostavna, ali duboko transformativna načela koja nam pomažu da živimo sretnije i ispunjenije živote. Sada ćemo detaljno istražiti svako od četiri sporazuma i kako ih možete primijeniti u svom životu.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/47346-Recenzija-knjige-4-sporazuma-sa-samim-sobom</guid>
      <pubDate>Wed, 28 Jan 2026 09:20:51 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Transgeneracijska trauma: Bol koja se prenosi šutnjom!</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/47272-Transgeneracijska-trauma-Bol-koja-se-prenosi-sutnjom</link>
      <description>"Ima puno ljudi koji razumiju naše riječi, ali malo koji razumiju našu tišinu!" - uvodne su riječi nedavno objavljene knjige Transgeneracijska trauma psihijatra Darka Marčinka i njegovih suradnika s kojima je organizirao istoimeni tečaj za stručnjake i sve zainteresirane građane koji osjećaju problem transgeneracijske traume i šutnju kojom je ona ispunjena. Transgeneracijski prijenos traume počiva na fenomenu zamrznutog vremena, odnosno činjenici da ostajemo u vlastitoj, obiteljskoj i/ili društvenoj prošlosti koja je boljela i bila izuzetno zahtjevna za psihu, ali koja nije izrečena, verbalizirana i emocionalno prorađena, zbog čega se prenosi s generacije na generaciju. Međutim, znati da se psihološka otpornost može prenijeti jednako kao što se prenosi i trauma ostavlja nadu da ćemo progovoriti o teškim i traumatskim situacijama te razjasniti svim generacijama koliko je važno pronaći dublji smisao u proživljenoj patnji, ali se istovremeno i moći oporaviti traženjem adekvatne pomoći...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/47272-Transgeneracijska-trauma-Bol-koja-se-prenosi-sutnjom</guid>
      <pubDate>Tue, 20 Jan 2026 10:25:43 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Traumatično povezivanje nasuprot pravoj privrženosti? Granica je tanja nego što mislite</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/47221-Traumaticno-povezivanje-nasuprot-pravoj-privrzenosti-Granica-je-tanja-nego-sto-mislite</link>
      <description>Traumatično povezivanje u odnosu na ljubav? To je pitanje koje muči milijune ljudi. Traumatično povezivanje jedan je od najčešće zloupotrijebljenih termina na internetu. Ta zbrka drži ljude u vezama koje bi trebali napustiti. Također gura druge iz veza koje bi mogle funkcionirati. Kad te dovoljno puta nazovu da si "prenaporan/a" ili "preosjetljiv/a", počneš u to vjerovati. Zato hodaš kao po jajima. Opsesivno provjeravaš telefon. Analiziraš svaku interakciju tražeći znakove da se osoba udaljava. To je iscrpljujuće. Dakle, je li to traumatično povezivanje? Ili nešto sasvim drugo? Granica je tanja nego što mislite. Pogriješiti može vas koštati godina. Ili ostajete predugo s nekim tko vas povrijeđuje. Ili prerano otiđete jer vam je živčani sustav lagao o nekome tko je zapravo dobar. Radije biste slušali o ovome? Pogledajte cijeli video na YouTube-u klikom ovdje Godinama sam pomagao ljudima da shvate svoje obrasce povezanosti. Stotine žena su mi dolazile uvjerene da su traumatizirane....</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/47221-Traumaticno-povezivanje-nasuprot-pravoj-privrzenosti-Granica-je-tanja-nego-sto-mislite</guid>
      <pubDate>Thu, 15 Jan 2026 10:23:39 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Ratnik i nerješiva zagonetka</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/47162-Ratnik-i-nerjesiva-zagonetka</link>
      <description>Članak koji je napisao student likovnog kluba Classical Ideals, Rhett Haboush Dragi čitatelji, Pred vama je gostujući tekst koji je napisao jedan od mojih studentata iz likovnog kluba, s kojim surađujem već mnogo mjeseci. Ovo je esej koji je napisao o dvjema vrlo važnim slikama koje prikazuju vječni čovjekov problem: kako krenuti naprijed kada se čini da je sve izgubljeno. Možda ćete u njegovim riječima pronaći prepoznavanje — i nadahnuće — za vlastite probleme i način na koji vas umjetnost može iz njih izvesti. Ako želite poslati gospodinu Haboushu komentare o njegovu radu, možete ga kontaktirati na: rhett.haboush@gmail.com Megha Lillywhite Umjetnost nas budi iz svakodnevne obamrlosti i vodi nas putem ljepote i pripovijesti. U umjetnosti postoji mit, a u mitu pronalazimo smisao i strukturu života, njegovih izazova i njihovih rješenja. Jedan od tih problema jest nepremostivi izazov koji se čini nemogućim riješiti djelovanjem. U našem zapadnom, na djelovanje usmjerenom svijetu,...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/47162-Ratnik-i-nerjesiva-zagonetka</guid>
      <pubDate>Sat, 10 Jan 2026 06:25:35 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>NAJBOLJE OD WEBA: Otkrij svoju sudbinu</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/47089-Otkrij-svoju-sudbinu</link>
      <description>Jedini način da saznaš što trebaš učiniti Ljudi beskrajno pričaju ne samo o moralu i moralnim pravilima općenito, nego i o tome što točno misle da bi ti trebao učiniti. Ići na spojeve ili ne? Oženiti se ili ne? Imati djecu ili ne? Raditi do iznemoglosti i obogatiti se — ili se povući i izaći iz hrčkovog kotača? Zadržati siguran korporativni posao ili dati otkaz i pokrenuti svoj čudni startup? Pobjeći na selo ili stvoriti futuristički gradski enklav? Svi, čini se, imaju svoje odgovore i žele ih nametnuti svima ostalima. Okruženi smo novim, histeričnim Heideggerovskim "oni" koje nikad ne utihne, koje nas neprestano vuče tamo-amo, i baš kad ponovno pronađemo ravnotežu, opet nas napadne — s najgorim mogućim savjetom u najgorem mogućem trenutku.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/47089-Otkrij-svoju-sudbinu</guid>
      <pubDate>Sun, 04 Jan 2026 08:05:23 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Razlikovanje ljudskog umjetnika od stroja: lekcija talijanskih renesansnih majstora</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/46964-Razlikovanje-ljudskog-umjetnika-od-stroja-lekcija-talijanskih-renesansnih-majstora</link>
      <description>Postoje dvije vrste užasnih umjetnika danas: "umjetnik" koji želi samo šokirati i privući pažnju i "umjetnik" koji kopira s fotografija ili, još gore, starijih slika i vjeruje da je, samo zato što je djelo izvedeno u tradicionalnom mediju, riječ o "pravoj umjetnosti". Ni jedan od njih nije umjetnik. Prvi je političar, a drugi je tehničar. Nijedan ne razumije niti ga zanima što umjetnost doista jest kao humanistička disciplina i što nekoga čini umjetnikom. Kaže se da je realistično slikarstvo izgubilo privlačnost zato što je vježba prikazivanja stvarnoga svijeta postala besmislena onoga trenutka kad je fotoaparat mogao ne samo učiniti isto brže, nego i učinkovitije. Fotoaparat je doista nešto zamijenio, ali to nije umjetnik, nego tehničar.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/46964-Razlikovanje-ljudskog-umjetnika-od-stroja-lekcija-talijanskih-renesansnih-majstora</guid>
      <pubDate>Sun, 21 Dec 2025 07:18:47 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Rx: Romantizam</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/46935-Rx-Romantizam</link>
      <description>Jer strogi učitelji su mi preuzeli mladost I očistili njezin plamen i podrezali njezinu vatru. Pokazali su mi visoku bijelu zvijezdu istine, Tamo mi rekli da gledam i tamo težim - Matthew Arnold, Stanzas from the Grand Chartreuse Uživajte u ovomjesečnom besplatnom članku! Mnogi od nas danas sebe nazivaju religioznima ili vjeruju u "duhovno", no društvo ipak zanemaruje ovu duhovnu dimenziju i time se čini ranjivim na zlonamjernu duhovnu manipulaciju. Nije sve duhovno dobro. Većina društvenih problema je u korijenu duhovna. Novi romantički pokret je novi način razmišljanja o tome kako riješiti ove duhovne probleme bez pada u jednostavnu dihotomiju dvostrane politike. Lijevo i desno jednostavno nisu korisne kategorije kad razmišljamo o Dobru i Zlu jer postoji malo od oboje u svakom. Žudnja za prošlošću Romantizam je umjetnički pokret koji je započeo u Zapadnoj Europi 1800-ih i cvjetao do sredine 1900-ih. Bio je to umjetnički pokret koji je naglašavao maštu, emocije i subjektivno...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/46935-Rx-Romantizam</guid>
      <pubDate>Thu, 18 Dec 2025 17:15:24 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Starosvjetska rječitost: kako ponovno uvježbati sebe da govorite bolje - lekcija Charlotte Mason</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/46583-Starosvjetska-rjecitost-kako-ponovno-uvjezbati-sebe-da-govorite-bolje-lekcija-Charlotte-Mason</link>
      <description>Jedan od glavnih načina na koji možemo razlikovati modernu osobu od pre-digitalne osobe jest načinom na koji se izražavaju. Možete uzeti običnog muškarca ili ženu iz 1890-ih u Engleskoj, odjenuti ih u suvremenu odjeću i oni će i dalje govoriti na mnogo ljepši i izražajniji način nego što mi danas govorimo. Znamo to jer čitanje novina iz 1910. godine ima osjećaj kao čitanje klasične literature. Knjige poput Dickensa i Austena, napisane za običnog laika, danas se smatraju visokokvalitetnim "obrazovnim" tekstovima. Pisma između vojnika i njihovih supruga nadmašuju pisanja u poeziji i najprodavanijim knjigama današnjice. Što se dogodilo? Postoji mnogo teorija koje mogu pomoći objasniti propadanje suvremenog jezika. Digitalna praktičnost u našem opažanju i komunikaciji glavni je krivac. Ta dijagnoza čini i lijek jednako očitim. Nedavno sam otkrila lijek za to propadanje na najzanimljivijem mjestu: u knjizi o Home Education autorice i trenerice dadilja iz 1823., Charlotte Mason....</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/46583-Starosvjetska-rjecitost-kako-ponovno-uvjezbati-sebe-da-govorite-bolje-lekcija-Charlotte-Mason</guid>
      <pubDate>Mon, 10 Nov 2025 19:01:02 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Koja je svrha humanističkih znanosti u društvu?</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/46532-Koja-je-svrha-humanistickih-znanosti-u-drustvu</link>
      <description>Nakon osam godina napornog znanstvenog traženja istine znanstvenom metodom, shvatila sam da se ona može pronaći samo kroz humanističke znanosti. Znanost nam može donijeti podatke, ali samo um obučen u humanistiku može ih razumjeti. Poznata je uzrečica da djeca roditelja koji se bore za život budu usmjerena na praktično obrazovanje jer se dugo vremena smatralo jedinim putem za podizanje obiteljske financijske stabilnosti u društvu. Uobičajeni je stereotip da se azijski roditelji šokiraju i razočaraju kada njihova djeca predlože studirati nešto poput povijesti ili umjetnosti na sveučilištu. Cilj obrazovanja tada je uglavnom dobivanje dobre poslodavske pozicije. Diploma je sredstvo za postizanje cilja, odnosno zanimanja. Najefikasnije diplome za taj cilj su one povezane sa znanošću, inženjerstvom, tehnologijom i matematikom. Zapravo, dio o znanosti i matematici može se izostaviti jer su one samo pomoćna područja vezana uz inženjerstvo i tehnologiju. Jer znanost i matematika,...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/46532-Koja-je-svrha-humanistickih-znanosti-u-drustvu</guid>
      <pubDate>Thu, 06 Nov 2025 16:28:38 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Dunning-Krugerov efekt spominje se već 26 godina, ali ironično, većina ljudi ga još uvijek krivo shvaća</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/46434-Dunning-Krugerov-efekt-spominje-se-vec-26-godina-ali-ironicno-vecina-ljudi-ga-jos-uvijek-krivo-shvaca</link>
      <description>Pouka nije da su glupi ljudi previše samouvjereni, prema suautoru. Radi se o tome da vi jeste. Malo je psiholoških pravila toliko poznato javnosti kao Dunning-Krugerov efekt. Davne 1999. godine, David Dunning i Justin Kruger pokazali su da su ljudi koji su najmanje kompetentni u određenom zadatku ujedno i najsigurniji u svoje sposobnosti. U međuvremenu, najvještiji su najnesigurniji. U 26 godina otkako su Dunning i Kruger objavili svoj značajni rad, znanstvenici su raspravljali o detaljima nalaza. Ali javnost je to prihvatila. Nije teško vidjeti zašto. Teorija koja tvrdi da su najgluplji među njima često najglasniji i najpreviše samouvjereni čini se da objašnjava toliko toga o modernom životu.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/46434-Dunning-Krugerov-efekt-spominje-se-vec-26-godina-ali-ironicno-vecina-ljudi-ga-jos-uvijek-krivo-shvaca</guid>
      <pubDate>Wed, 29 Oct 2025 07:09:39 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Psihoza izazvana Instagramom i ženski identitet: je li vaš identitet samo trend?</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/46411-Psihoza-izazvana-Instagramom-i-zenski-identitet-je-li-vas-identitet-samo-trend</link>
      <description>Pitam se koliko ljudi dijeli iskustvo želje da imaju svaku karijeru na svijetu. Gledaš baletnu izvedbu i poželiš biti balerina, vidiš nekoga kako svira harfu i pomisliš kako bi to bio divan instrument za naučiti, video žene koja priprema peciva nadahne te da naučiš kako postati vrhunski pekar, a snimka modela u Rimu natjera te da se zapitaš što bi sve trebao učiniti da postigneš takvu figuru i nosiš takvu odjeću. Svi ti različiti likovi vrte se u tvojoj glavi i želiš biti svi, pa zbog toga osjećaš da nisi nitko. Uživaj u ovom eseju o identitetu u doba društvenih mreža, o odrastanju mladih žena, o tome što doista možemo smisleno promijeniti na sebi i koje će nam osobine uvijek pripadati, što god učinili. Imitacija se često smatra oblikom laskanja, ali i jednim od najboljih načina da ljudi nauče nešto novo. Promatrajući kako drugi rade ono čemu težimo, zamišljamo sebe na njihovu mjestu i kroz to zamišljanje - moćan oblik vizualizacije - stvaramo mapu svojih postupaka i provodimo ih u...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/46411-Psihoza-izazvana-Instagramom-i-zenski-identitet-je-li-vas-identitet-samo-trend</guid>
      <pubDate>Mon, 27 Oct 2025 17:26:02 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Pravo značenje stoicizma</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/46364-Pravo-znacenje-stoicizma</link>
      <description>Samodisciplina ne bi trebala biti kažnjavanje. Naprotiv, ona je prijateljska i ohrabrujuća. Ohrabrujući Učitelj strog je samo u čvrstom pridržavanju umjerenosti. Danas "stoicizam" znači suočavanje s nedaćama bez prigovora. U filozofiji stoicizma ima mnogo više od toga. U svojoj cjelini, stoicizam je filozofija mudrosti, slično budizmu, s naglaskom na vrlini, samokontroli, odricanju od viška, samousavršavanju, odvojenosti, uzroku i posljedici (Četiri plemenite istine) i prestanku patnje kroz razumijevanje. Također dijeli mnoge sličnosti s taoizmom u svom pogledu na život unutar prirode, prihvaćanju granica naše kontrole, odbacivanju bogatstva, statusa i moći te, poput budizma, u pronalaženju oslobođenja kroz praksu, uvid i razumijevanje. Evo nekoliko sažetih odlomaka o stoicizmu s portala orionphilosophy.com:</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/46364-Pravo-znacenje-stoicizma</guid>
      <pubDate>Wed, 22 Oct 2025 12:49:10 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Kad oprost zakaže</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/46230-Kad-oprost-zakaze</link>
      <description>Josh Slocum me je nedavno pozvao u svoju emisiju, Disaffected, da pričam o oprostu i onome što Josh naziva "diskursom oprosta". Josh je primijetio da je poziv žrtvi da oprosti počinitelju često jači od poziva počinitelju da se pokaje ili da se suoči s pravdom. Ponekad čak nema ni priznanja da je počinitelj uopće počinio bilo što loše; to se jednostavno izostavlja ili pretpostavlja kao nešto što je gotovo. Važno je u ovom diskursu da žrtva javno prizna da je oprostila - često uokvireno u smislu da je to za njezino vlastito zdravlje i mentalno blagostanje, jer su sve te negativne emocije nezdrave. Rekao sam Joshu da je ovo primjer para-prikladnog odgovora. Kao pozadinu, evo što Lobaczewski piše u Logokraciji:</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/46230-Kad-oprost-zakaze</guid>
      <pubDate>Thu, 09 Oct 2025 10:30:26 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Što vaš omiljeni film govori o vašoj osobnosti i načinu razmišljanja?</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/46159-Sto-vas-omiljeni-film-govori-o-vasoj-osobnosti-i-nacinu-razmisljanja</link>
      <description>Volite li više horor, komediju ili romantiku? Filmovi su jedan od najpopularnijih oblika zabave, stoga možda ne čudi da vaš omiljeni žanr može otkriti nešto o vama. Iako to sigurno nije jedino što određuje koje filmove gledate, vaša osobnost i druge osobine mogu uvelike objasniti vaše preferencije. U ovom članku sam se pozabavio dostupnim istraživanjima o osobnosti i filmovima kako bih istražio neke od razloga zašto određeni ljudi vole komediju, znanstvenu fantastiku, horor ili druge žanrove. To se prvenstveno temelji na pet glavnih osobina testa osobnosti.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/46159-Sto-vas-omiljeni-film-govori-o-vasoj-osobnosti-i-nacinu-razmisljanja</guid>
      <pubDate>Fri, 03 Oct 2025 13:51:36 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Kada političko nasilje postane signal</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/46109-Kada-politicko-nasilje-postane-signal</link>
      <description>Atentat na Charlieja Kirka tragedija je na nekoliko razina. Oduzima njegovoj obitelji i prijateljima vrijeme koje bi inače proveli s Charliejem, posebno s njegovom malom djecom i suprugom. To je tragedija za Charlieja - njegov je život prerano prekinut. I to je tragičan znak da vas pogrešno izgovorene riječi, čak i u liberalnoj demokraciji, mogu ubiti. Kao akademik i javni intelektualac, to smatram jezivim. To je također, uznemirujuće, studija slučaja o tome kako demokratski poticaji mogu nagristi politički život. Unatoč svom šoku i užasu koji okružuju ubojstvo, njegova logika nije u potpunosti misteriozna. Alati političke ekonomije i filozofije, posebno koncepti poput racionalne iracionalnosti i teorije poput skupe teorije signalizacije, mogu nam pomoći da shvatimo zašto političko nasilje ponekad proizlazi iz same demokracije.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/46109-Kada-politicko-nasilje-postane-signal</guid>
      <pubDate>Mon, 29 Sep 2025 10:00:00 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Ne vjeruj nikome</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/45580-Ne-vjeruj-nikome</link>
      <description>Naslov današnjeg posta nije doslovan. Vjerujem mnogim ljudima. Vjerujem prijateljima koji su godinama pokazali da su vrijedni povjerenja. Vjerujem svojoj obitelji. Imati ljude u životu koje volim i kojima vjerujem čini sve mnogo smislenijim i ugodnijim. Nadam se da i ljudi koji ovo čitaju imaju krug povjerenja koji su gradili godinama. S druge strane, nikada ne biste trebali vjerovati nikome ili ničemu što vam nije dalo dobar razlog za to, a ako vam netko ili nešto da dobar razlog da im ne vjerujete, to nikada ne biste trebali zaboraviti. Što više moći neka osoba ili institucija ima u društvu, to je manje pouzdana. Ne govorim to zato što je zabavno biti ciničan, već zato što mi je životno iskustvo pokazalo da je to točno. Samo u 21. stoljeću, imao sam dovoljno razloga da ne vjerujem raznim stvarima oko sebe, uključujući američku vladu (zapravo sve vlade), obavještajne agencije, političare, masovne medije, Wall Street i Silicijsku dolinu, da nabrojim samo neke. Ovi centri moći čine...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/45580-Ne-vjeruj-nikome</guid>
      <pubDate>Sun, 13 Jul 2025 15:12:53 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Žene generacije Z ovog ljeta rezerviraju samostane, prihvaćajući zavjete šutnje umjesto kuća na plaži</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/45569-Zene-generacije-Z-ovog-ljeta-rezerviraju-samostane-prihvacajuci-zavjete-sutnje-umjesto-kuca-na-plazi</link>
      <description>Zaboravite na zajedničke kućice na plaži i Aperol sprejeve. Ovog se ljeta sve veći broj žena generacije Z umjesto toga prijavljuje se u katoličke samostane i manastire - namjerno. U neočekivanom zaokretu od zabava na krovovima i iscrpljenosti zbog aplikacija za upoznavanje, mlade žene se odlučuju za mir i tišinu. Doslovnu tišinu. U najnovijem trendu, nazvanom "ljeto zavjeta šutnje", žene dobrovoljno odustaju od razgovora danima, komunicirajući samo pisanjem ili gestama dok žive uz časne sestre. A potražnja je velika. "Rezervirala sam zavjet šutnje u katoličkom samostanu krajem prošle godine, a proces rezervacije je stvarno jednostavan - samo pošaljete e-poštu časnim sestrama", rekla je TikTokerica @mc667868 u videu koji je sada pregledan preko 700 000 puta. "Kad sam ponovno otišla rezervirati za ovo ljeto, bile su potpuno rezervirane za sljedeća tri mjeseca." To nije pretjerivanje. Samostani i manastiri sada imaju liste čekanja dok mlade žene čekaju u redu za vrstu tišine koju je...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/45569-Zene-generacije-Z-ovog-ljeta-rezerviraju-samostane-prihvacajuci-zavjete-sutnje-umjesto-kuca-na-plazi</guid>
      <pubDate>Thu, 10 Jul 2025 09:13:52 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Što nas pokreće? Unutarnja vs. vanjska motivacija</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/45241-Sto-nas-pokrece-Unutarnja-vs-vanjska-motivacija</link>
      <description>Zašto radimo ono što radimo? Što nas tjera da ustanemo ujutro, idemo na posao, ili se trudimo ostvariti ciljeve? Možda je to želja za uspjehom, osjećaj unutarnjeg zadovoljstva, ili jednostavno - plaća na kraju mjeseca. Motivacija je ono što nas pokreće, ali postoji više vrsta motivacije koje djeluju na različite načine. Jedna je unutarnja, a druga vanjska. Ali kako one funkcioniraju i što to znači za naš život? Motivacija je kao gorivo za automobil - bez nje, ostajete na mjestu. No, kao što postoje različite vrste goriva, tako postoje i različite vrste motivacije: intrinzična (unutarnja) i ekstrinzična (vanjska). Intrinzična motivacija dolazi iznutra, iz vaših vlastitih želja, interesa i strasti. Ekstrinzična motivacija dolazi izvana - iz vanjskih nagrada poput novca, priznanja ili postizanja društvenog statusa. No, koji tip motivacije je važniji? Kako ih prepoznati u svakodnevnom životu i, još važnije, kako ih iskoristiti za postizanje svojih ciljeva?</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/45241-Sto-nas-pokrece-Unutarnja-vs-vanjska-motivacija</guid>
      <pubDate>Sun, 01 Jun 2025 11:17:45 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Rad sa senkom: Praktičan vodič ka autentičnosti</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/45070-Rad-sa-senkom-Praktican-vodic-ka-autenticnosti</link>
      <description>Rad sa sopstvenom "senkom" predstavlja dubok i transformativan proces istraživanja i integracije onih delova naše ličnosti koje često ignorišemo, potiskujemo ili odbacujemo. Ti delovi obuhvataju nesvesne misli, emocije i obrasce ponašanja koji su oblikovani detinjstvom, društvenim normama i našim strahovima. Suočavanjem sa ovim aspektima sebe, stičemo priliku da postanemo autentičniji, slobodniji i povezaniji sa sobom i drugima. Šta je rad sa senkom? Koncept rada sa senkom potiče od psihologa Carla Gustava Junga, koji je senku definisao kao nesvesni deo ličnosti koji sadrži sve ono što ne želimo da priznamo - naše slabosti, strahove, sramote, frustracije, pa čak i skrivene potencijale. Jung je verovao da je integracija senke ključ za lični rast i celovitost. Senka ne predstavlja samo "negativne" delove ličnosti; ona krije i naše skrivene talente, strasti i potencijale koji nisu mogli da se izraze zbog spoljašnjih ili unutrašnjih ograničenja. Bez rada sa senkom, ovi nesvesni aspekti...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/45070-Rad-sa-senkom-Praktican-vodic-ka-autenticnosti</guid>
      <pubDate>Sat, 17 May 2025 15:23:13 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Studija: Parovi koji čitaju knjige manje su depresivni i duže ostaju zajedno</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/45013-Studija-Parovi-koji-citaju-knjige-manje-su-depresivni-i-duze-ostaju-zajedno</link>
      <description>Studije iz oblasti socijalne psihologije ukazuju da parovi koji dele naviku čitanja bilo da čitaju zajedno ili odvojeno - ali o tome razgovaraju, imaju stabilniju emotivnu povezanost, dublje međusobno razumevanje i kvalitetniju komunikaciju Redovno čitanje nije samo prijatna i korisna aktivnost, već kompleksna mentalna vežba sa višestrukim koristima za mozak i emocionalno zdravlje. Brojne studije potvrđuju da čitanje unapređuje kognitivne funkcije, razvija empatiju, smanjuje stres i depresivne simptome, pa čak i produžava životni vek. Izuzetno su zanimljivi i navodi o "partnerskom" čitanju - koristima za parove koji vole da čitaju knjige. Kako čitanje oblikuje mozak i mentalne kapacitete Tokom čitanja aktivira se složena mreža moždanih veza. Funkcionalna magnetna rezonanca (fMRI) pokazuje da čitanje narativnih tekstova, posebno romana, podstiče aktivaciju zona mozga zaduženih za senzornu obradu i emocionalnu rezonancu. Promene u moždanim obrascima mogu da traju i danima nakon...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/45013-Studija-Parovi-koji-citaju-knjige-manje-su-depresivni-i-duze-ostaju-zajedno</guid>
      <pubDate>Thu, 08 May 2025 11:40:30 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Kako prepoznati toksičnu firmu već na samom razgovoru za posao</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/45002-Kako-prepoznati-toksicnu-firmu-vec-na-samom-razgovoru-za-posao</link>
      <description>Izbegavanje toksičnog okruženja na poslu je presudno za produktivnost, mentalno i fizičko zdravlje - ali može li se opasnost prepoznati na vreme? Iako ponekad problemi isplivaju tek nakon što se već zaposlite, često postoje znaci upozorenja koji se mogu primetiti već tokom razgovora za posao - samo morate da se pobrinete da vam ne promaknu. Toksična atmosfera na poslu ne podrazumeva samo povremeno neprijatne dane, već je to hronični stres koji počinje čim otvorite oči i nastavlja se i kad se radno vreme završi. Kada šef ili kolege postaju svakodnevni izvor straha, stida i drugih negativnih emocija, postepeno opada kvalitet celog života. Zato je važno odmah prepoznati da li je određena firma dobar izbor ili ne, a to vam mnogu otkriti sledeći znaci:</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/45002-Kako-prepoznati-toksicnu-firmu-vec-na-samom-razgovoru-za-posao</guid>
      <pubDate>Wed, 07 May 2025 09:18:28 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Psihopat ne bi oklijevao izazvati još jednu globalnu financijsku krizu - kad bi od toga imao nešto za sebe</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/44952-Psihopat-ne-bi-oklijevao-izazvati-jos-jednu-globalnu-financijsku-krizu-kad-bi-od-toga-imao-nesto-za-sebe</link>
      <description>Biste li željeli da vam psihopat brine o mirovini? Ili što je s vašim dionicama? U nedavnom predavanju na Cambridge Festivalu znanosti, govorio sam o najnovijim istraživanjima koja se odnose na ljubav psihopata prema novcu, pohlepi za moći i spremnost da financijski naštete drugim ljudima radi osobne koristi. Otkad sam počeo istraživati ​​korporativne psihopate i globalnu financijsku krizu, ideja financijskog psihopata, zaposlenika u financijskom sektoru koji se nemilosrdno, nepromišljeno, pohlepno i sebično ponaša s tuđim novcem, dobila je na značaju. Teorija je dobila podršku jer se psihopati češće nalaze u sektoru financijskih usluga nego u drugim sektorima. Čak se tvrdilo da bi do 10% zaposlenika u financijskim uslugama moglo biti psihopatsko. To jest, nemaju empatije, brige za druge ljude, savjesti ili žaljenja za bilo kakvu štetu koju nanesu. Ove osobine ih čine nemilosrdnima u ostvarivanju vlastitih ciljeva i u potpunosti usredotočenima na samopromociju i vlastiti napredak.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/44952-Psihopat-ne-bi-oklijevao-izazvati-jos-jednu-globalnu-financijsku-krizu-kad-bi-od-toga-imao-nesto-za-sebe</guid>
      <pubDate>Sat, 03 May 2025 09:53:51 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>NAJBOLJE OD WEBA: Lobaczewski je bio u pravu: Staljin nije imao čelo</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/44652-Lobaczewski-je-bio-u-pravu-Staljin-nije-imao-celo</link>
      <description>Uvijek sam mislio da je Lobaczewski umišljao stvari kad je ovo napisao: Neke fotografije otkrivaju tipičnu deformaciju [Staljinova] čela koja se pojavljuje kod ljudi koji su vrlo rano pretrpjeli oštećenje [prefrontalnog korteksa]. To je bilo u prilog njegovoj karakterizaciji Staljina kao tipičnog primjera "frontalne karakteropatije". U osnovi, disfunkcija ili oštećenje prefrontalnog korteksa, osobito tijekom poroda ili djetinjstva, može rezultirati deformacijama osobnosti, uključujući impulzivnost, smanjenu sposobnost vizualizacije i promišljanja, sklonost razmišljanju korištenjem mentalnih prečaca i patološki egoizam. Kao što sam rekao, uvijek sam mislio da je referenca na Staljinovo čelo pomalo maštovita frenologija. A onda sam vidio ovu sliku:</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/44652-Lobaczewski-je-bio-u-pravu-Staljin-nije-imao-celo</guid>
      <pubDate>Wed, 19 Mar 2025 16:48:38 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Vladavina sebičnog ja</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/44554-Vladavina-sebicnog-ja</link>
      <description>Prije nešto više od jednog stoljeća Sigmund Freud je razvio novu teoriju ljudske prirode. Otkrio je skrivene primitivne, seksualne i agresivne sile duboko u psihi svih ljudskih bića. Sile koje bi mogle odvesti pojedince i društva u kaos i uništenje, ako ne bi bile kontrolirane. Ovo je uvod kojim je engleski pisac i redatelj Adam Curtis prije dvadesetak godina predstavio svoju dokumentarnu seriju The Century of the Self1. Freudov američki nećak, Edward Bernays, preuzeo je ideje svog ujaka dvadesetih godina prošlog stoljeća i iskoristio ih za manipulaciju masama. Po prvi put je korporativnoj Americi pokazao kako postići da ljudi žele stvari koje im ne trebaju, povezujući robu masovne proizvodnje s njihovim nesvjesnim željama.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/44554-Vladavina-sebicnog-ja</guid>
      <pubDate>Thu, 06 Mar 2025 07:05:11 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Stoička vrlina umjerenosti</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/43978-Stoicka-vrlina-umjerenosti</link>
      <description>Pitaš zašto vrlini ne nedostaje ništa? Raduje se onome što ima, ne želi ono što nema. A sve je njoj obilno što joj je dovoljno. L. A. Seneka, Moralna pisma Luciliju Etika kao središte stoičke filozofije podrazumijevala je življenje vrlina kao život u skladu s prirodom kojim se postiže istinska sreća. Vrlina omogućuje ravnotežu u svim aspektima čovjekova djelovanja i odgovor je na sve životne izazove. Prema stoicima, svaki čovjek u sebi nosi sjemenke vrlina, a četiri su osnovne: hrabrost, umjerenost, razboritost i pravednost. One nas vode vlastitoj biti, a tako se možemo približiti biti svih stvari. Da bismo ih izražavali, potrebno je ulagati svjesni napor jer vrline su, kako kaže Seneka, snaga, čilost, odvažnost.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/43978-Stoicka-vrlina-umjerenosti</guid>
      <pubDate>Tue, 31 Dec 2024 06:43:21 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Vaša svijest može ući u alternativne dimenzije dok sanjate, tvrde znanstvenici</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/43299-Vasa-svijest-moze-uci-u-alternativne-dimenzije-dok-sanjate-tvrde-znanstvenici</link>
      <description>Jeste li ikada imali san koji je bio toliko stvaran da vam je ostao u mislima cijeli dan? Možda ste doživjeli ponavljajuće snove, našli se na poznatim mjestima ili susreli iste ljude, a da niste u potpunosti razumjeli njihovo značenje. Dok većina nas takve snove odbacuje kao trikove podsvijesti, što ako su oni nešto više? Kako piše Popular Mechanics, prema Davidu Leongu, dr.sc., stručnjaku za metafiziku, ti snovi mogli bi biti uvidi u alternativne dimenzije gdje vaša svijest slobodno luta. Leong, profesor na Sveučilištu Charisma, predlaže da bi snovi mogli biti 'portali u paralelne svjetove', mjesta gdje postoje različite verzije nas samih. Njegova teorija temelji se na interpretaciji kvantne mehanike poznatoj kao Višestruki svjetovi, koja tvrdi da svaka odluka stvara novu, razgranatu stvarnost. U ovom okviru, Leong vjeruje da naša svijest tijekom sna može nadvladati granice vremena i prostora, istražujući alternativne sfere izvan naše svakodnevne percepcije.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/43299-Vasa-svijest-moze-uci-u-alternativne-dimenzije-dok-sanjate-tvrde-znanstvenici</guid>
      <pubDate>Mon, 21 Oct 2024 07:54:31 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Toksična pozitivnost: Mračna strana “pozitivnih” vibracija</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/43168-Toksicna-pozitivnost-Mracna-strana-pozitivnih-vibracija</link>
      <description>Negativne emocije i stres izrazito negativno utječu na ljudski organizam. Zato vrlo često možemo čuti da moramo biti pozitivniji. To je istina, ali postoji nekoliko važnih nijansi koje ne smijete zanemariti kako ne biste sebi naštetili. Toksična pozitivnost je čin izbjegavanja, potiskivanja ili odbijanja negativnih emocija ili iskustava. To može poprimiti oblik poricanja vlastitih emocija ili netko drugi može poricati vaše emocije, inzistirajući na pozitivnom razmišljanju umjesto toga. Iako je povremeno odbacivanje teških emocija potrebno, dugoročno poricanje negativnih osjećaja je štetno, jer može spriječiti ljude da procesuiraju svoje emocije i prevladaju svoju nevolju. Naravno, nema ništa loše u pokazivanju pozitivnosti, optimizma i zahvalnosti - te osobine pomažu ljudima da napreduju. Pozitivnost postaje problematična samo kada funkcionira tako da sasvim odbacuje negativne emocije - ako je nečija reakcija na nevolju i problem, na primjer: "Sve je odlično" ili "Samo dobre...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/43168-Toksicna-pozitivnost-Mracna-strana-pozitivnih-vibracija</guid>
      <pubDate>Sun, 06 Oct 2024 10:08:35 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Zašto je važno ono što primjećujete oko sebe?</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/43127-Zasto-je-vazno-ono-sto-primjecujete-oko-sebe</link>
      <description>Primjećivanje se razlikuje od jednostavnog gledanja ili slušanja. Ako kažem da vidim zdjelu s voćem na stolu ili čujem psa kako laje niz ulicu, moguće je da je zdjela s voćem upravo stavljena tamo ili se pas probudio i laje po prvi put. Ali ako kažem da primijetim zdjelu s voćem ili psa koji laje, implicira se da je već bio tamo, ali sam to tek sada primijetio. Okolina u kojoj se nalazimo ulazi u naše polje percepcije, bilo vizualne, slušne ili putem nekog drugog osjetila, u obliku informacija, od kojih velika većina nikada ne dopire do naše svjesne svijesti. I to je dobra stvar. 'Mi zapravo nismo sposobni cijeniti više od vrlo malog dijela naše okoline. U svakom osjetilnom trenutku apsolutno smo preplavljeni inputima, od kojih je većina nebitna.' - Joyce Schenkein (dr.sc.)</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/43127-Zasto-je-vazno-ono-sto-primjecujete-oko-sebe</guid>
      <pubDate>Tue, 01 Oct 2024 08:05:32 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Recenzija knjige: Sedam navika visokoefikasnih ljudi</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/43073-Recenzija-knjige-Sedam-navika-visokoefikasnih-ljudi</link>
      <description>Autor knjige "Sedam navika visokoefikasnih ljudi" navodi da veruje da je život koji se živi u integritetu najmoćniji izvor lične vrednosti. Ne slaže se sa nekim najpopularnijim literaturama koje navode da samopoštovanje zavisi od sklopa naših misli ili stavova, i u knjizi daje moćne lekcije o ličnoj promeni. Pisac takođe posebno naznačava da lična pobeda prethodi javnoj pobedi. Neka vam to ostane urezano u pamćenju. Sve treba početi savršenim razmišljanjem To se odnosi na princip po kome se svaka stvar stvara dva puta: jednom u mislima, a drugi put u realnosti. Prvo je mentalno kreiramo, a drugi korak je fizičko kreiranje. Ideja je veoma jednostavna. Mi svakako o svemu što poželimo da stvorimo ili uradimo moramo prvo da razmislimo. Moramo tačno znati šta želimo, moramo razraditi ideju, moramo predvideti neke korake koji nas očekuju u realnosti. Kada sve to odradimo, onda smo spremni za kreiranje u stvarnosti. Nažalost, veliki broj ljudi ne posveti dovoljno vremena tom prvom koraku....</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/43073-Recenzija-knjige-Sedam-navika-visokoefikasnih-ljudi</guid>
      <pubDate>Tue, 24 Sep 2024 09:49:22 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Rod Dreher: Oduprite se laži - priručnik za kršćanske disidente</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/43040-Rod-Dreher-Oduprite-se-lazi-prirucnik-za-krscanske-disidente</link>
      <description>Nakon što je 2019. godine splitski Verbum objavio znamenitu knjigu Roda Drehera Benediktova opcija koju je New York Times proglasio najdiskutiranijom i najvažnijom vjerskom knjigom desetljeća, Dreherova nova knjiga Oduprite se laži - Priručnik za kršćanske disidente (Verbum, 2022.), svojevrsni je nastavak autorova bavljenja temom propadanja Zapada, rastućom dekadencijom, dekristijanizacijom i desakralizacijom katoličanstva. Touchstone Magazine za nju kaže da je pravovremena, možda čak proročanska knjiga. U Benediktovoj opciji Dreher izriče tvrdnju da je put u budućnost zapravo put iz prošlosti, i to na primjeru monaha sv. Benedikta, koji je živio u šestom stoljeću. Sv. Benedikt bio je užasnut moralnim raspadom Rimskoga Carstva, povlači se u divljinu, organizira nove zajednice na temeljima kršćanskoga načina života. One postaju prave utvrde svjetlosti koje su tijekom tog mračnoga doba spasile kršćanstvo ali i zapadnu civilizaciju. Analogno okolnostima Benediktova vremena današnja...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/43040-Rod-Dreher-Oduprite-se-lazi-prirucnik-za-krscanske-disidente</guid>
      <pubDate>Fri, 20 Sep 2024 05:07:52 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Je li svemir svjestan? Rastuće nezadovoljstvo materijalističkim pogledima na um potiče obnovu panpsihizma</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/42833-Je-li-svemir-svjestan-Rastuce-nezadovoljstvo-materijalistickim-pogledima-na-um-potice-obnovu-panpsihizma</link>
      <description>Potraga za razumijevanjem svijesti — fenomena koji je jednako zagonetan koliko i središnji za naše iskustvo — dugo je vremena zbunjivala znanstvenike i filozofe. U posljednjih nekoliko godina, filozofska ideja koja je nekada bila na rubu znanstvenih rasprava doživjela je renesansu: panpsihizam, teorija koja predlaže da je svijest temeljni i sveprisutni aspekt cjelokupne stvarnosti. Iako na prvi pogled zvuči kao nešto iz znanstveno-fantastičnog romana, panpsihizam se sve više razmatra u akademskim krugovima kao moguće rješenje tzv. "teškog problema svijesti." Ovaj obnovljeni interes proizlazi iz napretka u neuroznanosti, psihologiji, pa čak i kvantnoj mehanici, što sve više ukazuje na to da naše trenutno razumijevanje svijesti nije ni izdaleka potpuno, prenosi The Debrief.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/42833-Je-li-svemir-svjestan-Rastuce-nezadovoljstvo-materijalistickim-pogledima-na-um-potice-obnovu-panpsihizma</guid>
      <pubDate>Tue, 27 Aug 2024 09:28:08 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Koga bogovi žele uništili...</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/42606-Koga-bogovi-zele-unistili</link>
      <description>Izreka Koga bogovi žele uništiti, prvo ga izlude, koja se na latinskom ponekad kaže Quos Deus vult perdere, prius dementat (doslovno: Koga bogovi žele uništiti, prvo mu oduzmu pamet), poprimila je zloslutan odjek u današnjem svijetu. Dok sjedim ovdje, razmišljajući o kaosu koji, čini se, guta svaki kutak našeg postojanja, teško je zanemariti paralele između ove drevne mudrosti i modernog ludila koje neobuzdano bjesni cijelim svijetom.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/42606-Koga-bogovi-zele-unistili</guid>
      <pubDate>Sat, 03 Aug 2024 12:33:31 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Hiperdimenzionalne stvarnosti: Znanstvena perspektiva i perspektiva svijesti</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/42568-Hiperdimenzionalne-stvarnosti-Znanstvena-perspektiva-i-perspektiva-svijesti</link>
      <description>Ljudi, vratila sam se nakon duge pauze. I danas želim pričati o nečem vrlo osnovnom što mi je važno: hiperdimenzijama. U novije vrijeme, s istupanjem brojnih NLO/NAF zviždača, tema je postala goruća. Pogledajte Arkov blog od 23. srpnja: The Quantum Leap: A Journey Beyond Reality [Kvantni skok: Putovanje izvan stvarnosti] gdje on piše: Pojam NLO (Neindentificirani Leteći Objekt; engl. UFO - Unidentified Flying Object) evoluirao je u NAF (Neindentificirani Anomalni Fenomen; engl. UAP - Unidentified Anomalous Phenomena). Ti entiteti više nisu obični leteći objekti; oni su nedokućivi oblici koji prkose našem fizičkom razumijevanju. Unatoč nevoljkosti medija da prihvate izraz "hiper-dimenzionalno", javnost se postupno priprema za izvanredna otkrića koja su pred nama. Hiperdimenzionalne stvarnosti predstavljaju složen koncept koji uključuje dodatne dimenzije izvan poznate tri prostorne i jedne vremenske dimenzije. U znanstvenom i metafizičkom kontekstu, hiperdimenzionalnost sugerira...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/42568-Hiperdimenzionalne-stvarnosti-Znanstvena-perspektiva-i-perspektiva-svijesti</guid>
      <pubDate>Wed, 31 Jul 2024 08:48:42 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Raspletanje ranokršćanskog narativa: od Pavla do Marka</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/42552-Raspletanje-ranokrscanskog-narativa-od-Pavla-do-Marka</link>
      <description>Rana povijest kršćanstva, često obavijena misterijom i znanstvenim raspravama, pomno je ispitana u djelu Laure Knight-Jadczyk, "Od Pavla do Marka". Ovo duboko istraživanje zadire u povijesne, teološke i tekstualne zamršenosti koje su oblikovale kršćansku vjeru u nastajanju, usredotočujući se na ključne figure Pavla i Marka.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/42552-Raspletanje-ranokrscanskog-narativa-od-Pavla-do-Marka</guid>
      <pubDate>Mon, 29 Jul 2024 15:19:29 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Biti i postati svjestan</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/42299-Biti-i-postati-svjestan</link>
      <description>Jedan od najzagonetnijih fenomena u univerzumu. Nitko ne zna odakle dolazi i kamo ide. Gdje se nalazi i od čega se točno sastoji. Znanost, religija, psihologija i filozofija stoljećima ga nastoje definirati. Do danas nisu u tome uspjeli. Neovisno o svim kontroverzama, svi se slažu da je riječ o iznimno složenom fenomenu koji zasigurno nikada neće biti u potpunosti shvaćen. U javnom kontekstu polako se ukorjenjuje ideja da u univerzumu postoji mnogo neriješenih zagonetki i da nikada nećemo sve razumjeti. Još se u mojim kasnim školskim danima u osamdesetima govorilo da se čovječanstvo nalazi na pragu shvaćanja svijeta u cjelini i objašnjenja svih pojava... Tada sam se zapitala: je li to doista toliko važno? Zar zagonetke i misteriji također nemaju svoju vrijednost? C. G. Jung je tvrdio da velika životna pitanja nisu tu da bi se na njih odgovorilo, već da nas pokreću. Pozabavimo se, dakle, fenomenom svijesti koji se često poistovjećuje sa spoznajom, opažanjem, umom, psihom, dušom...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/42299-Biti-i-postati-svjestan</guid>
      <pubDate>Wed, 03 Jul 2024 09:10:48 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Volim ljude koji stoje uspravno i kad se cijeli njihov svijet povija</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/42221-Volim-ljude-koji-stoje-uspravno-i-kad-se-cijeli-njihov-svijet-povija</link>
      <description>Volim osobe koje odišu na dostojanstvo. Ne na bahatost, umišljenost. Arogantnost. Osobe koje imaju osjećaj svoje dužnosti. Mir u pogledu. Jednostavnost. Nenametljivost. Ljude koje stoje uspravno i kad se cijeli njihov svijet povija. Volim osobe koje znaju jednu stvar. A ta je da je lako vladati drugima, ali treba umjeti vladati sobom. Onim svojim lošim stranama. Skrušiti se i priznati da si pogriješio kad to napraviš. I kako svijet ide dalje, jednu stvar sve više vidim. Ne trebaju nam ljudi nabildanog ega. Potrebni su nam ljudi velike duše. Ljudi koji umiju sa srcem saslušati druge ljude. Spustiti se u tuđi svijet. Dati drugima jedan mali znak pažnje. To su za mene veliki ljudi, ljudi velike duše. Jedno je sigurno. Nikoga ne treba precijeniti, niti veličati bez razloga. Jer svi griješimo. Od početka do kraja naših života. Ali treba znati i reći hvala, iskazati zahvalnost nekome tko nas je na bilo koji način usrećio pa sam time i ovaj svijet bar na trenutak učinio boljim.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/42221-Volim-ljude-koji-stoje-uspravno-i-kad-se-cijeli-njihov-svijet-povija</guid>
      <pubDate>Tue, 25 Jun 2024 09:38:37 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Spoznajom vlastite prošlosti do katarze i iscjeljenja naroda</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/42161-Spoznajom-vlastite-proslosti-do-katarze-i-iscjeljenja-naroda</link>
      <description>Kontra političkoj arheologiji i povijesti U nastavku pročitajte dio maestralnog pogovora knjige Domagoja Nikolića "Ilirija - sveta zemlja", kojeg je napisao Dubrovčanin Đivo Đivanović.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/42161-Spoznajom-vlastite-proslosti-do-katarze-i-iscjeljenja-naroda</guid>
      <pubDate>Thu, 20 Jun 2024 06:26:29 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Enigma Zlatokose - 2.dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/41925-Enigma-Zlatokose-2-dio</link>
      <description>U prethodnoj objavi gdje sam predstavila knjigu Paula Daviesa "The Goldilocks Enigma" [hrv. Enigma Zlatokose] koja je, čini se, jedan od izvora prilično površnih razmišljanja Philipa Goffa o "Svrsi svemira", kratko sam citirala Daviesa iz njegove rasprave o 'Velikim Pitanjima'. Ondje je primijetio da su "Drevni ljudi bili u pravu: ispod površinske složenosti prirode leži skriveni podtekst, zapisan u suptilnom matematičkom kodu. Ovaj kozmički kod sadrži tajna pravila po kojima svemir funkcionira". Dodala sam kontekst da su stari mislili da znanje ili zaključivanje nečega o konačnoj stvarnosti može pomoći pojedincu da živi boljim životom u nekom smislu, stoga imamo razvoj raznih religija, iako sam posebno spomenula kršćanstvo.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/41925-Enigma-Zlatokose-2-dio</guid>
      <pubDate>Fri, 31 May 2024 17:25:44 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Epiktet - O pitanjima karaktera i moralnog života</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/41874-Epiktet-O-pitanjima-karaktera-i-moralnog-zivota</link>
      <description>Epiktet je jedan od istaknutih predstavnika stoicizma, filozofskog pravca koji je duboko utemeljen na etici, na pronalaženju sreće kroz vrlinu i slobode kroz mudrost. Rođen u ropstvu kojeg se kasnije oslobodio, njegov bi se život možda mogao nazvati teškim i tragičnim, no Epiktet kaže: Život čovjekov nije bez teškoća, ali su te teškoće razmjerne njegovoj snazi. Na drugom mjestu kaže: Što drugo tragedije opisuju, do patnje onih koji su bili preko mjere opsjednuti izvanjskim stvarima? Ako, dakle, treba nekoga kroz priču, makar i izmišljenu, naučiti da sve što je van nas i u čemu nema slobode izbora, nema ama baš nikakvog značaja, ja bih se prvi podvrgao toj nauci, jer ona bi mi donijela život miran i spokojan! Podučavao je o važnosti razlučivanja onoga što je stvarno u našoj vlasti od onoga što nije. Na prvom mjestu svojim primjerom, a potom i razgovorima, podučavao je da su u našoj vlasti mišljenje, djelovanje, sve ono što je po prirodi slobodno, što se ne može spriječiti ni omesti....</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/41874-Epiktet-O-pitanjima-karaktera-i-moralnog-zivota</guid>
      <pubDate>Mon, 27 May 2024 08:40:16 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>Umijeće primjene stoicizma</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/41873-Umijece-primjene-stoicizma</link>
      <description>Od Instagrama do X-a, od YouTubea do međunarodnih bestselera, mudrost stoika ponovno nadahnjuje brojne ljude diljem svijeta. Njihova se poruka jasno povezala s nečim dubokim i temeljnim u duhu vremena. Ohrabrujuće je to što stoicizam potječe iz vremena krize, dekadencije i konfuzije jer ponovno oživljavanje njegovih razboritih savjeta sugerira da mnogi opet traže odgovore i smjer prema boljem putu. Zašto su stoici danas popularni? Bilo da se radi o Marku Aureliju, Seneki ili Epiktetu, oni pružaju nadahnjujuće savjete, jednostavno, ali duboko vodstvo koje čovjeku može pomoći u stjecanju šire perspektive te otkrivanju onog bitnog u kaosu svakodnevnog života. Nije li to nadahnjujuće, nije li svakom čovjeku ovakva mogućnost privlačna?! Ali, što s njom radimo?</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/41873-Umijece-primjene-stoicizma</guid>
      <pubDate>Mon, 27 May 2024 08:28:57 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Enigma Zlatokose</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/41724-Enigma-Zlatokose</link>
      <description>Nije prevruće, nije prehladno i njegove sile djeluju zajedno na pravi način; zašto se svemir čini tako savršeno skrojenim za postojanje života? U svojoj knjizi prikladnog naziva The Goldilocks Enigma [hrv. Enigma Zlatokose], fizičar i znanstveni pisac, Paul Davies, kaže da neki znanstvenici tvrde da su na rubu pružanja odgovora na velika pitanja postojanja kao što je Zašto smo ovdje? Kako je nastao svemir? Kako će završiti? Kako je svijet sastavljen? Zašto je takav kakav jest? I tako dalje. Ova pitanja prepoznajemo iz prilično slabog pokušaja Philipa Goffa da filozofira o njima u prethodnoj seriji postova: "Zašto? Svrha svemira". Ovdje ću samo sugerirati da je čitatelju bolje da pročita Daviesa nego Goffa, iako ne mislim da je i Davies sve shvatio. Davies objašnjava da je razlog zašto su neki znanstvenici toliko uvjereni u mogućnost objašnjenja poretka svemira zbog razvoja kozmologije i fizike čestica visoke energije. Međutim, na drugom mjestu, Davies nas je upozorio da ne uzimamo...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/41724-Enigma-Zlatokose</guid>
      <pubDate>Wed, 15 May 2024 11:00:31 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Zašto? Svrha svemira - 9. dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/41707-Zasto-Svrha-svemira-9-dio</link>
      <description>U prethodnoj smo objavi saznali da Philip Goff predlaže da precizno podešavanje kozmosa ukazuje na to da je pojava života jedan od ciljeva svemira. On nadalje predlaže da je nastanak racionalnih organizama iz čestica koje imaju agenciju također dio svrhe svemira. Ova dva dokaza navode ga da sugerira da možemo odlučiti učiniti sebe i svoj svijet boljim postizanjem najvišeg mogućeg stanja za naš oblik postojanja i naša predanost tom cilju - što on identificira kao Cilj svemira - može transformirati našu etičku situaciju, tj. učiniti nas 'dobrima'. U ovoj je točki svoje rasprave naznačio da se "istinska etika nije samo pomaganje svojoj rodbini - isključiva briga šefa mafije - ili pomoć samo svojoj naciji - isključiva briga fašista. Prava etika je briga da se stvarnost učini boljom". Da. Moramo učiniti stvarnost što je moguće boljom i ovaj cilj nadmašuje humanizam. Samo da pojasnimo da se u današnje vrijeme izraz 'humanizam' općenito odnosi na 'usredotočenost na ljudsku dobrobit i...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/41707-Zasto-Svrha-svemira-9-dio</guid>
      <pubDate>Mon, 13 May 2024 09:08:33 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Zašto? Svrha svemira - 8. dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/41646-Zasto-Svrha-svemira-8-dio</link>
      <description>U prethodnoj smo objavi saznali da je Philip Goff odbacio jedno stajalište kozmopsihizma - da je svijest svemira neka vrsta besmislenog nereda - i zagovara stajalište da se svemir sam precizno podesio jer je spomenuti svemir imao svijest o ukupnim posljedicama svake dostupne opcije, tj. potencijalnih drugih svemira. Goffov svemir 'prepoznaje i odgovara na razmatranja vrijednosti'. To je nešto poput 'agencijalizma' na kozmičkoj razini. Činjenica da se mnogo lošeg događa u svemiru koji je sklon maksimiziranju dobra rješava se tvrdnjom da su zakoni fizike, u biti, ograničenja onoga što svemir može učiniti. Već sam primijetila da Goff sustavu nameće vlastite ideje o 'dobru' i čak ne raspravlja o škakljivom pitanju 'što je jednoj osobi meso, drugoj je otrov'. Odnosno, postoje različite perspektive o 'dobru' i 'moralu'. I tako, teleološki pogled je onaj koji najbolje služi Goffu. Goff počinje s 'racionalnom materijom' i tvrdi da su "čestice i valna funkcija same po sebi racionalno...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/41646-Zasto-Svrha-svemira-8-dio</guid>
      <pubDate>Tue, 07 May 2024 17:12:35 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Zašto? Svrha svemira - 7. dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/41596-Zasto-Svrha-svemira-7-dio</link>
      <description>U prethodnoj objavi smo razmotrili pogled Philipa Goffa na "Kozmičku svrhu bez Boga". Obrađivao je nestandardne dizajnere, teleološke zakone i ostavio je kozmopsihizam sa strane. No, završili smo nagovještajem u kojem smjeru ide: Teleološki zakoni su najparsimoničniji prikazi kozmičke svrhe. Oni jednostavno prihvaćaju grubo postojanje kozmičke svrhe bez osjećaja potrebe za postuliranjem bilo kakvog dubljeg objašnjenja iste. S druge strane, dublje objašnjenje kozmičke svrhe koje pružaju nestandardne dizajnerske hipoteze je atraktivna karakteristika. Vjerojatno ovdje imamo izjednačenje, s jednom teorijom koja prednjači u smislu parsimonije, i drugom koja prednjači u smislu dubine objašnjenja. Ideja bi bila pronaći način da se osigura dodatna dubina objašnjenja, ali uz minimalne troškove u smislu postuliranja dodatnih entiteta. Srećom, postoji takva teorija: umjesto postuliranja nadnaravnog dizajnera, možemo pripisati mentalitet samom svemiru. I tako, u sljedećem poglavlju, ulazimo u...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/41596-Zasto-Svrha-svemira-7-dio</guid>
      <pubDate>Fri, 03 May 2024 10:06:10 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Zašto? Svrha svemira - 6. dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/41545-Zasto-Svrha-svemira-6-dio</link>
      <description>U prethodnoj smo objavi raspravljali o kozmološkom argumentu kako ga iznosi Philip Goff. Očigledno, zbog njegove "Intuicije kozmičkog grijeha" ("bilo bi nemoralno za svemoćno biće da namjerno stvori svemir poput našeg"), nikakav Svemogući Bog ne može postojati; tj. bog koji ima atribute sveznanja, svemoći i svedobrohotnosti; s naglasakom na svedobrohotnosti. Goff kaže: "Oni koji niječu kozmičku svrhu ne mogu objasniti kozmološko precizno podešavanje, oni koji vjeruju u Svemogućeg Boga ne mogu objasniti zlo i patnju koje nalazimo u svijetu". Dakle, nakon što se riješio svake ideje o Svemogućem Bogu, Goff predlaže istražiti "Kozmičku svrhu bez Boga". Ovo je zapravo jedno od zabavnijih poglavlja u knjizi. Goff počinje žaleći se na ljude koji su zaglavili u dihotomijama kao što je ona između tradicionalnog Boga zapadne religije i materijalističkog ateizma. Napominje da između te dvije krajnosti postoje i druge opcije. I u tome je dosta u pravu, po mom mišljenju. Stoga će istražiti tri...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/41545-Zasto-Svrha-svemira-6-dio</guid>
      <pubDate>Sun, 28 Apr 2024 08:00:53 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Zašto? Svrha svemira - 5. dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/41532-Zasto-Svrha-svemira-5-dio</link>
      <description>Kozmološki argument I Platon (oko 427.-347. pr. Kr.) i Aristotel (oko. 384.-322. pr. Kr.) su predložili argumente o prvom uzroku, iako je svaki imao određena primjetna ograničenja. U Zakonima (Knjiga X), Platon je predložio da je svo kretanje u svijetu i kozmosu "dodijeljeno gibanje". To je zahtijevalo "samopotaknuto gibanje" koje bi ga pokrenulo i održalo. U Timeju, Platon je predložio "demijurga" iznimne mudrosti i inteligencije kao stvoritelja kozmosa. Aristotel se u svojoj Fizici i Metafizici protivio ideji prvog uzroka, često brkanoj s idejom "primalnog pokretača" ili "nepokrenutog pokretača". Aristotel se zalagao za ideju da postoji nekoliko nepokrenutih pokretača, od kojih po jedan pokreće svaku nebesku sferu, za koje je vjerovao da žive izvan sfere fiksnih zvijezda, i da to objašnjava zašto se kretanje u svemiru (za koji je vjerovao da je vječno) nastavilo beskonačno. Aristotel je tvrdio da bi tvrdnja atomista o ne-vječnom svemiru zahtijevala prvi neuzrokovani uzrok - prema...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/41532-Zasto-Svrha-svemira-5-dio</guid>
      <pubDate>Fri, 26 Apr 2024 09:40:35 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Zašto? Svrha svemira - 4. dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/41520-Zasto-Svrha-svemira-4-dio</link>
      <description>U 3. dijelu ukratko sam opisala argumente Philipa Goffa o svijesti u njegovoj knjizi "Why? The Purpose of the Universe". Tu sam primijetila presokratsku dilemu: Ili je um elementarna značajka svijeta ili se um može nekako svesti na temeljnije elemente. Ako je gledište to da se um reducira na temeljnije elemente, onda se mora objasniti kako se redukcija događa. Ako se zauzme stajalište da je um elementarna značajka, tada se mora objasniti prividni nedostatak mentalnih značajki na temeljnoj razini materijalne stvarnosti.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/41520-Zasto-Svrha-svemira-4-dio</guid>
      <pubDate>Thu, 25 Apr 2024 18:47:46 +0000</pubDate>
    </item>
  </channel>
</rss>
