<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Znakovi vremena - Kozmički kontekst grčke filozofije</title>
    <link>https://hr.sott.net/topic/36-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije</link>
    <description>Znakovi vremena: Svijet za ljude koji misle. Donosi neovisne, alternative vijesti i komentare na svjetske događaje bez predrasuda.</description>
    <language>hr-hr</language>
    <copyright>Originalni sadržaj Copyright 2026 by Znakovi vremena/Sott.net. Za ostale sadržaje, pogledajte naša Fair Use pravila na www.sott.net.</copyright>
    <lastBuildDate>Mon, 01 Jun 2026 06:42:43 +0000</lastBuildDate>
    <image>
      <url>https://hr.sott.net/images/sottlogo_rss.jpg</url>
      <title>Znakovi vremena</title>
      <description>SOTT.net</description>
      <link>https://hr.sott.net</link>
    </image>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Kozmički kontekst grčke filozofije - Jedanaesti dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/40627-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Jedanaesti-dio</link>
      <description>Platon 427. - 347. pr. Kr. Platon je preko svoje majke bio u srodstvu s Kritijom, jednim od Tridesetorice koji su vladali Atenom nakon završetka Peloponeskog rata, a koji je nakon toga ubijen kada je bogata elita ponovno zauzela grad. Diogen nam govori da je Platon u biti bio proizvod silovanja njegove majke od strane njegovog oca, a njegovi sljedbenici su rado isticali da je rođen na Apolonov rođendan. Njegovo rođeno ime zapravo je bilo Aristoklo, ali su ga zvali Platon zbog njegove "robusne" građe. Stječe se dojam da je bio građen poput sumo hrvača. (On je zapravo I bio hrvač.)</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/40627-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Jedanaesti-dio</guid>
      <pubDate>Mon, 29 Jan 2024 02:58:29 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Kozmički kontekst grčke filozofije - Deseti dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/40579-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Deseti-dio</link>
      <description>Alkibijad 450. - 404. pr.Kr. U ovom dijelu moje knjige, Mojsijevi Rogovi, postoji diskurs na temu Alkibijada, koji ću ovdje vrlo zažeti. Alkibijad se spominje u [knjizi] Sokratov život gdje nam Diogen govori o vojnoj službi potonjega u Peloponeskom ratu, pišući kako slijedi: U svakom slučaju, on [Sokrat] je služio u ekspediciji na Amfipol; a kad je u bitci kod Deliuma Ksenofon pao s konja, uskočio je i spasio mu život. Jer u općem bijegu Atenjana on se osobno povukao ne po svojoj volji, tiho se okrećući s vremena na vrijeme i spreman braniti se u slučaju da bude napadnut. Tada je služio u Potideji, kamo je otišao preko mora, jer je kopnena komunikacija bila prekinuta ratom; i kaže se da je tamo ostao cijelu noć ne promijenivši svoj položaj, i da je osvojio nagradu za hrabrost. Ali prepustio ju je Alkibijadu, prema kojemu je gajio najnježniju naklonost, tvrdi Aristip[1] u četvrtoj knjizi njegove rasprave O raskoši drevnih.[2]</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/40579-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Deseti-dio</guid>
      <pubDate>Thu, 25 Jan 2024 04:16:30 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Kozmički kontekst grčke filozofije - Deveti dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/39964-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Deveti-dio</link>
      <description>Idemo sada na trenutak u drugom smjeru, gdje Diogen spominje neobičnu razmjenu u svojoj knjizi Sokratov život. Za razliku od većine filozofa, on nije imao potrebu putovati, osim kada je trebao ići na ekspediciju. Ostatak života ostao je kod kuće i sve žešće raspravljao sa svakim tko bi s njim razgovarao, s ciljem ne da promijeni svoje mišljenje, već da dođe do istine. Kažu da mu je Euripid dao Heraklitovu raspravu i pitao ga je za mišljenje o njoj, a da je njegov odgovor bio: "Dio koji razumijem je izvrstan, kao i, usuđujem se reći, dio koji ne razumijem; samo bi za to bio potreban delski ronilac."[1]</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/39964-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Deveti-dio</guid>
      <pubDate>Thu, 30 Nov 2023 04:42:24 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Kozmički kontekst grčke filozofije - Osmi dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/39526-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Osmi-dio</link>
      <description>Sokratski rascjep Upravo ovdje, u Sokratovo vrijeme, možemo primijetiti zanimljivu divergenciju u filozofskoj misli, ili mi se barem tako čini. Pitanje da li je Arhelaj bio Sokratov učitelj, kao što sam nagovjestila, pomalo je kontroverzno, jer ga Ksenofont, Platon ili Aristotel nikada ne spominju; stoga se pretpostavlja da je priča ispričana kako bi se slavni filozof povezao s jonskom školom. Ipak, Diogen Laërtius, naš glavni izvor, poziva se na autoritet Iona s Chiosa, Sokratova suvremenika, da je Sokrat išao s Arhelajem na putovanje na Samos.[1] Arhelaj Arhelaj (5. stoljeće ) bio je Anaksagorin učenik koji je, kako se kaže, prvi donio prirodnu filozofiju iz Jonije u Atenu (i pogledajte što mu je to donijelo!). Diogen kaže da su ga zvali "Fizičar" kako bi naznačili činjenicu da je s njim završila prirodna filozofija čim je Sokrat uveo etiku. (No, je li to stvarno točno ili samo prividno, jer sve što znamo o Sokratu dolazi od Platona? Možda je Platon shvatio opasnost prirodne...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/39526-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Osmi-dio</guid>
      <pubDate>Wed, 18 Oct 2023 04:55:28 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Kozmički kontekst grčke filozofije - Sedmi dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/39467-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Sedmi-dio</link>
      <description>Anaksagora iz Klazomena 500. - 428. pr. Kr. Sada dolazimo do jonske škole. I ponovno nalazimo našeg ranog grčkog filozofa rođenog u zapadnoj Turskoj, dijelu Jonske lige,[1] iako se, poput nekoliko drugih, preselio u Atenu kao mladić. Anaksagora je započeo kao Anaksimenov učenik i napisao je djelo koje počinje: "Sve stvari su bile zajedno; tada je došao Um i postavio ih je u red". Nije baš sjajno, ali ide u pravom smjeru! Radije je obrnuto od onoga što je govorio Heraklit, a to je da je "Kozmički Um" prethodio svemu. Anaksagora je rođen u plemenitoj i bogatoj obitelji i predao je svoje nasljedstvo svojim rođacima, jer mu se, poput Heraklita, nije dalo time zamarati. Njegove su ideje bile da je Sunce masa užarenog metala i da je veće od Peloponeza. Također je objavio da na Mjesecu postoje brda i doline i naselja. Rekao je da je cijeli svemir sastavljen od sićušnih tijela i da je Um njegov pokretački princip. Pa, to stvarno i nije tako loše! U početku su se zvijezde kretale na nebu...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/39467-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Sedmi-dio</guid>
      <pubDate>Wed, 11 Oct 2023 03:52:31 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Kozmički kontekst grčke filozofije - Šesti dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/39440-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Sesti-dio</link>
      <description>Hekatej iz Mileta Hekatej (550.-476. pr. Kr.) nije pravi filozof, ali budući da ga je Heraklit citirao u vezi s Pitagorom, nakratko ga uključujem na njegovo pravo kronološko mjesto. Podsjetimo se što je Heraklit rekao o njemu, citirano u raspravi o Pitagori: Učenje mnogih stvari ne uči razumijevanju; da jest, to bi naučilo Hesioda i Pitagoru, kao i Ksenofana i Hekateja. Hekatej je bio povjesničar, rođen u bogatoj obitelji, koji je zauzimao visok položaj u Miletu. Bio je protiv pobune Jonjana protiv perzijske vlasti, a kada su Jonjani poraženi, bio je član veleposlanstva koje je tražilo mir. Bio je prvi poznati grčki povjesničar[1] i prvi koji je spomenuo Kelte. Ono što je vjerojatno izazvalo bijes kod Heraklita bila je njegova Genealogiai, prikaz tradicija i mitova Grka. Započeo je tu knjigu sa: Hekatej iz Mileta ovako govori: Pišem ono što smatram istinitim; jer su priče Grka mnogostruke i čine mi se smiješnima.[2] Čini se da je pokušavao upotrijebiti kritičku metodu za odvajanje...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/39440-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Sesti-dio</guid>
      <pubDate>Sat, 07 Oct 2023 04:50:30 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Kozmički kontekst grčke filozofije - Peti dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/39371-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Peti-dio</link>
      <description>Agenda Milesijske škole Godine 1997. William Mullen, profesor klasičnih studija na Bard Collegeu, održao je predavanje na konferenciji pod naslovom: Prirodne katastrofe tijekom civilizacije brončanog doba u kojem je iznio ono što je vidio kao agendu Milezijske škole.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/39371-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Peti-dio</guid>
      <pubDate>Sat, 30 Sep 2023 17:36:12 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Kozmički kontekst grčke filozofije - Četvrti dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/39154-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Cetvrti-dio</link>
      <description>Prije nego što prijeđem na Homera i Hesioda, a zatim na filozofe, uključit ću nekoliko zanimljivih pojedinaca, sličnih Orfeju, koji se ne mogu datirati zbog mitoloških dodataka koje ih okružuju. Zaista nema puno informacija pa će kratki unosi sa Wikipedije biti dovoljni.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/39154-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Cetvrti-dio</guid>
      <pubDate>Tue, 05 Sep 2023 10:27:17 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Kozmički kontekst grčke filozofije - Treći dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/38971-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Treci-dio</link>
      <description>Nakon prethodnog posta, ovdje ću uključiti malu tablicu koja navodi datume raznih kozmičkih katastrofa na Zemlji na temelju četiri glavna izvora o kojima se raspravljalo. Postoje i drugi znanstvenici koji istražuju i pišu o ovoj temi o kojoj ja raspravljam drugdje, ali jako se trudim (teško je) da ovaj prikaz bude što je moguće sažetiji. Tablica ispod je kratki popis viđenja kometa uglavnom iz kineskih zapisa. Ova bi viđenja mogla biti povezana s destruktivnim događajem negdje na planetu. Ovaj popis je izveden iz Kometi: Kronološka povijest promatranja, znanosti, mita i folklora, Donald K. Yeomans (1991.), znanstveno izdanje Wiley.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/38971-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Treci-dio</guid>
      <pubDate>Sat, 19 Aug 2023 05:30:07 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Kozmički kontekst grčke filozofije - Drugi dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/38932-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Drugi-dio</link>
      <description>Znam da sam u prethodnom postu rekla da ću odmah prijeći na raspravu o filozofima i filozofiji u ovom postu, ali kako pregledavam svoj tekst od 400 stranica, shvaćam da bih prvo trebala pokriti još nekoliko drugih stvari. Postat će jasno zašto je bitno znati što se događalo da bismo u potpunosti razumjeli što su grčki filozofi bili i čime su se bavili.</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/38932-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Drugi-dio</guid>
      <pubDate>Tue, 15 Aug 2023 05:27:13 +0000</pubDate>
    </item>
    <item>
      <title>SOTT FOKUS: Kozmički kontekst grčke filozofije - Prvi dio</title>
      <link>https://hr.sott.net/article/38770-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Prvi-dio</link>
      <description>Većina onoga što je uključeno u ovaj post izravno dolazi iz knjige Kometi i Mojsijevi rogovi, ali je odabrano i uređeno radi sažetosti. Namjeravam da moj glavni fokus bude na filozofima, ali smatram da bi ono što sam napisala o toj temi bilo neshvatljivo bez pozadine i konteksta. Čini mi se da se ništa od onoga što su razni rani filozofi govorili, radili ili pisali ne može lako shvatiti ako se dobro ne razumije povijest tog vremena. I ta povijest nije samo društvena i politička, ona je i povijest okoliša. Hendikepirani ste čak i s takvim znanjem, jer su se kršćanski pisari, koji su stoljećima bili glavni u književnosti, pobrinuli da njihova priča bude što dosljednija, koliko su to mogli. Na sve se treba obratiti pozornost kako bi se moglo iznijeti bilo što razumno o povijesnim stvarima. Opća tema Mojsijevih rogova jest ta da su cikličke, kozmičke katastrofe odigrale veliku ulogu u oblikovanju povijesti našeg planeta i njegovih civilizacija. Mnoga znanstvena istraživanja obrađena su...</description>
      <guid>https://hr.sott.net/article/38770-Kozmicki-kontekst-grcke-filozofije-Prvi-dio</guid>
      <pubDate>Mon, 31 Jul 2023 08:55:32 +0000</pubDate>
    </item>
  </channel>
</rss>
