Slika
© Thinkstock.com

Više od jedne trećine žena na svijetu su žrtve fizičkog ili seksualnog nasilja. The World Health Organization (WHO) je izdala novo izvješće ovaj tjedan, u suradnji s London School of Hygiene & Tropical Medicine (LSHTM) i the South African Medical Research Council (SAMRC), u kojem ovaj problem nazivaju javnom zdravstvenom epidemijom. Dva dodatna izvješća su također izdana u The Lancet i Science.

Izvješće, koje je prvo sistematsko proučavanje globalnih podataka o zastupljenosti nasilja nad ženama od strane partnera i također nepartnera, pokazuje da 38% svih ubijenih žena su ubijene od strane njihovih partnera.

Kako BBC News izvještava, ovo istraživanje takođe otkriva da takav oblik nasilja doprinosi depresiji i drugim zdravstvenim problemima kod žena, kao što su slomljene kosti, ozljede, komplikacije pri trudnoći i razni oblici mentalnih bolesti.

„Ovo je svakodnevna stvarnost mnogo, mnogo žena.“ Charlotte Watts, stručnjakinja politike zdravstvenog osiguranja na London School of Hygiene & Tropical Medicine kaže za Reuters.

Nedavni slučajevi silovanja u Indiji i Južnoj Africi su pokazali način na koji se postupa sa ženama, rekla je Claudia Garcia-Moreno koja radi za WHO. 23-godišnja žena je brutalno grupno silovana u autobusu u New Delhiju prošlog prosinca. Nedugo zatim je umrla od zadobivenih ozljeda. Događaj je pokrenuo globalnu reakciju i neviđene proteste u Indiji tražeći bolju kontrolu seksualnih zločina.

„Ovakvi slučajevi povećavaju pažnju, što je važno, ali u isto vrijeme moramo zapamtiti da danas postoje stotine žena koje su svaki dan silovane na ulicama ili u njihovim domovima, ali to ne ulazi u naslovnice.“ rekla je Garcia-Moreno.

Watts ističe događaj ranije tog tjedna kada je slavnu kuharicu Nigellu Lawson zadavio njezin muž, Charles Saatchi. „Ne znamo detalje onoga što se tamo dogodilo, ali je to pokazalo da se to događa svim ženama - a ne samo siromašnim ili ženama u određenim državama. To je stvarno globalan problem.“ kaže Watts.

Glavni nalazi WHO izvješća uključuju takve obeshrabrujuće statistike poput:
  • 42% žena koje su seksualno ili fizički zlostavljane od strane partnera su zadobile ozljede;
  • žrtve takvog zlostavljanja imaju veću šansu da obole od depresije i da imaju probleme s alkoholom, pobačajima ili mogu dobiti spolno prenosivu bolest, kao što su HIV, sifilis, klamidija, gonoreja;
  • žrtve ovakvog nasilja imaju veću šansu da rode djecu sa smanjenom težinom ili da prerano rode, a i da pokušaju samoubojstvo;
  • povećane razine stresa uzrokovane takvim nasiljem su faktor u raznim drugim zdravstvenim problemima, uključujući kroničnu bol, dijabetes, srčane bolesti i gastrointestinalne poremećaje.
Autori traže nove smjernice diljem svijeta kako bi se spriječilo zlostavljanje i omogućila bolja zaštita žrtava, pozivajući na važnost obrazovanja zdravstvenih radnika da budu u mogućnosti prepoznati kada su žene u opasnosti od nasilja od strane svojih partnera i kako da reagiraju. Ove smjernice uključuju osiguranje da konzultacijske sobe budu potpuno privatne i povjerljive, da odgovarajući sistemi upućivanja budu u funkciji, i da žene koje su ugrožene od strane svojih partnera ne budu slane nazad kući.

„Zdravstveni sistem diljem svijeta može i mora učiniti više za žene koje pate od nasilja.“ kaže generalna direktorica WHO-a Margaret Chan.

Metode istraživanja

Podaci koji su korišteni da bi se napravilo ovo izvješće skupljeni su kombiniranim radom tokom više godina kako bi se razvila metoda mjerenja rodno zasnovanog nasilja, Nature izvješćuje.

„Kad kažemo 'mi ćemo to izmjeriti,' mi smo time stavili to u znanstveni program.“ rekla je Rachel Jewkes, voditeljica South African Medical Research Council.

Prema Jewkes, prije dva desetljeća, vlada je smatrala kućno nasilje kao privatnu i neizbježnu stvar - i stoga, kao nešto oko čega vlada ne može imati mnogo utjecaja.

Imajući pristup globalnim statistikama, nasilje nad ženama je stavljeno na radar „globalnih tijela koja su tražila jedan broj da pokažu da je nasilje stvaran problem“.

Karen Devries, socijalna epidemiologinja na London School of Hygiene and Tropical Medicine, radila je s timom kolega kako bi pročešljali kroz recenziranu literaturu i takozvanu „sivu literaturu“ - statistike i izvješća sastavljena od strane vladinih agencija. Na primjer, da bi odredili zastupljenost nasilja nad ženama po globalnim regijama i dobnim skupinama, desetine istraživača pretražili su više od 25 000 sažetaka.

Tim istraživača je tražio istraživanja koja su procjenjivala zastupljenost nasilja u okviru cijelih zemalja ili većih regija unutar tih zemalja, također su izvodili ili tražili dodatne analize četiri najveće internacionalne studije. Završni brojevi su bazirani na podacima iz 141 studije u 81 zemlji. 80% procjena u WHO izvješću se bazira na onome što se zove zlatno-standardne metode - privatni jedan-na-jedan intervjui u kojima su žene pitane o specifičnim činovima nasilja, uključujući pljuske, udarce, korištenje oružja i silovanje tijekom njihova života.

Varijacije diljem svijeta

Tim je podesio istraživanje zbog razlika u dizajnu i metodološkoj kvaliteti. Saznali su da je najveći postotak zlostavljanja od strane partnera u centralnoj subsaharskoj Africi (između 54% i 78%). Čak i u regionima Azije, Sjeverne Amerike i zapadne Europe s visokim dohotkom, postotak je bio veći od 15% - broj koji je još veći ako se za faktor uzme seksualno nasilje od strane nepartnera.

Istraživači priznaju da ova studija ima praznine. Na primjer, podaci iz centralne subsaharske Afrike, Istočne Azije, i južne Latinske Amerike, i za žene iznad 49 godina, o nasilju od strane partnera su rijetki. Studije također nisu procijenile emocionalno nasilje, ili spol partnera. U svari, većina studija je sakupila podatke samo o muškim partnerima. Da bi se dodalo konfuziji, mnogo izvješća o ubojstvima ne uključuju informacije o žrtvinoj vezi sa zločincom.

Ali čak i s ovim ograničenjima, sakupljeni podaci će omogućiti istraživačima da odrade prekodržavne i regionalne usporedbe, a također će pomoći u stvaranju hipoteze o tome kako društveni uvjeti mogu uticati na rasprostranjenost, kaže Victoria Frye, socijalna epidemiologinja na Sveučilištu Columbia u New Yorku. „Mi prije stvarno nismo imali takve kapacitete.“

Prema Jewkes, osnivanje standarda za nasilje stavlja vladu i socijalne istražitelje u bolji položaj da razviju i procjene intervencije. „Želim nas vidjeti u situaciji u kojoj pratimo globalni pad u nasilju i silovanju od strane partnera nad ženama.“