Tim ruskih arheologa koji rade u Sakari otkrio je ostatke takozvanog "bijelog zida" drevnog egipatskog grada Memfisa, koji se na staroegipatskom zove Indu Hedj, što se može prevesti kao "bijele zidine".

Egipatski ministar za antikvitete Mamduh al Damati rekao je da je bijeli zid pronađen u blizini grada Mit Rahina, 20 kilometara južno od Kaira i u blizini Sakare gdje se nalazi nekropola Memfis.

Uz djelove zida, pronađene su i dobro očuvane peći i bronzane figure, prenosi Sputnik.

"Nadamo se da će ovo otkriće povećati naše znanje o jednom od najvažnijih gradova drevnog Egipta. Memfis je igrao značajnu političku, vjersku i ekonomsku ulogu u istoriji zemlje. Jedno od njegovih imena bilo je Inbu Hedj, ondosno Bijele zidine", rekao je ministar.

Šef ruskog tima Galina Belova objasnila je da su naučnici završili iskopavanje i da će narednih dana potražiti druge djelove zida. Ona je izrazila nadu da će biti otkriveni "i drugi arheološki svjedoci ranog perioda istorije Starog Egipta iz oko 3.200 prije nove ere".

Memfis ima posebno mjesto u istoriji Starog Egipta i vjeruje se da je bio najstariji glavni grad Egipta. Grad je prije više od 5.200 godina osnovao faraon Menes. Memfis je bio prijestonica Egipta u vrijeme Starog carstva a sada se nalazi na listi svjetskog istorijskog nasljeđa.

Sakara i Mit Rahina nalaze se južno od Kaira i već su iznjedrile više važnih arheoloških nalaza, uključujući i Džoserovu stepenastu piramidu i čuvenu statuu Ramzesa.

Arheolozi su u jednom drevnom selu na sjeveru Indije otkrili četiri kompletna ljudska skeleta, za koje vjeruju da su stara oko 5.000 godina.

Tim istraživača iz Indije i Južne Koreje od 2012. godine rade na iskopinama u indijskoj državi Harijana gdje se pretpostavlja da je nekada cvjetala civiizacija doline Inda, jedna od najstarijih na svijetu.

Kosturi dvojice muškaraca, jedne žene i jednog djeteta pronađeni su na seoskom groblju zajedno sa predmetima koji ukazuju da su ljudi tog doba vjerovali u reinkarnaciju, izjavio je za list Hindustan tajms ko-direktor projekta Nileš Džadav.

"U neposrednoj blizini i oko skeleta pronašli smo predmete kao što su grnčarija sa ostacima hrane i narukvice sa školjkama, što upućuje na zaključak da su pripadnici te zajednice vjerovali u reinkarnaciju", naveo je Džadav.

Istraživači su, takođe, pronašli i igračke, većinom figurine životinja i mitskih bića.

"Figurina psa sa povocem govori o pripitomljavanju. Našli smo i figurine jednoroga, što nas pak upućuje u njihovu mitsku svijest", kazala je arheolog Malavika Čaterdži, prenosi AFP.

Indska civilizacija, poznata i kao civilizacija Harapa, najstarija je poznata urbana kultura na potkontinentu i jedna je od najvećih civilizacija antičkog svijeta, čiji počeci sežu unazad 5.000 godina. Ova drevna civilizacija nestala je prije oko 3.000 godina.

Najstarije oruđe kojim su se koristili čovjekovi preci staro čak 3,3 milijuna godina otkriveno je u Keniji, objavio je časopis Science.

Do sada je, naime, najstarije pronađeno bilo čak 700 tisuća godina mlađe od kenijskog, a pripadalo je najvjerojatnije australopithecusu, majmunolikom pretku homo sapiensa.

Oko 150 kamenih komada oruđa pronađeno je kod jezera Turkana u Keniji.

"Sigurno je da su artefakti koji su pronađeni obrađeni čovjekovom rukom, kamenom o kamen, i da ih nije oblikovala priroda", kazala je Sonia Harmand, arheologinja a prenosi Independent.

Ovo otkriće potvrda je i jednog prijašnjeg. Naime, 2010. godine istraživači su u Etiopiji pronašli kosti životinja za koje su tvrdili da imaju na sebi tragove oruđa. Kosti su bile stare 3,4 milijuna godina.

Pravougaono ostrvo Por-Bajin krije tajnu zidina koje podsjećaju na ostatke stare tvrđave ili zatvora, ali niko sa sigurnošću ne može tvrditi da zna pravu funkciju objekta izgrađenog prije 1.300 godina.

Ostrvo je smješteno usred sibirskog jezera, a naučnici i historičari ostaju podijeljeni u vezi sa njegovom svrhom više od 100 godina nakon njegovog otkrića.

Jedna hipoteza glasi da je građevina izgrađena kako bi privukla ljude iz daleka, a ne da ih zatvori unutar svojih zidova. Imajući to u vidu, objekat je mogao biti ljetna palata, manastir ili čak astronomski opservatorij.

Spektakularno arheološko nalazište nalazi se u Nevsehiru, u Turskoj. Sasvim slučajno na njega su naišli građevinari koji su rušili kompleks zgrada u sklopu rekonstrukcije grada. Nakon tri godine istraživanja stručnjaci kažu da se radi o najvećem i najkompleksnijem podzemnom gradu na planeti, piše Telegraph.

Skeniranjem tla utvrđeno je da se grad proteže na nekoliko razina, a njegova je površina usporediva s površinom - pazite sad - 64 nogometna terena.

Utvrđeno je da je grad star pet tisuća godina, a njegova je kompleksnost zapanjila arheologe. Naime, ljudi su u njemu imali kuhinje, sanitarne čvorove, primitivan vodovod i ventilacijski sustav, vinarije, kapelice i brojna stepeništa kojima se prelazilo s jedne razine na drugu te na kraju i na - površinu.

Regija puna tajnovitih podzemnih gradova

Novi grad otkriven je u blizini drugog podzemnog grada poznatog pod imenom "Derinkuyu" te se smatra da je za trećinu veći od njega. Derinkuyu je 1936. godine sasvim slučajno otkrio seljanin koji je srušio zid u svojem podrumu te naišao na stepenište. Kasnije se ispostavilo da se radi o nevjerojatnom podzemnom gradu koji se proteže kroz punih 8 razina do dubine od 85 metara i u kojemu je živjelo oko 30 tisuća ljudi.

Radnici naftne kompanije u zapadnom Sibiru pronašli su skeletne ostatke mamuta prilikom potrage za "crnim zlatom".

Radnici su obavljajući svoj uobičajeni posao u blizini grada Njagana primijetili da je bager slučajno otkopao kljove ženke mamuta, piše The Siberian Times.

"Imamo jedno pravilo, a to je da ukoliko neko nešto pronađe zaustavljamo radove i zovemo šefove. Ali sam iz znatiželje nastavio kopati i tako pronašao kljove, zube, a zatim i druge kosti", rekao je Vladimir Bednyakov, jedan od radnika firme Rosneft.

Čelništvo kompanije zatražilo je od Muzeja Kanti-Mansijsk da završi iskopavanje i prikupljanje ostataka drevne životinje.

Prema riječima Antona Revzija, čelnika paleontologije u muzeju, ostaci mamuta stari su blizu 10.000 godina, a životinja je u vrijeme smrti vjerovatno bila stara 30-40 godina.

Kljove će biti očišćene za oko šest mjeseci, a naknadni DNK testovi utvrdit će da li je mamut pripadao evropskoj ili sjevernoameričkoj podvrsti.

Čitav kostur deve iskopan je iz jednog austrijskog podruma koji porijeklo vuče iz 17. stoljeća, iz doba Otomanskog carstva. Vjeruje se kako je deva ili ostavljena ili prodana na tom području u gradu Tullnu nakon otomanske okupacije Beča 1683. godine.

DNK analiza pokazala je da životinja spada u vrstu koja se koristila u vojsci, a malformacije kostiju ukazuju na to da su devu jahali te da je bila upregnuta, prenosi BBC.

Radi se o vrlo važnom arheološkom i povijesnom otkriću jer daje naznake da su deve bile vrlo važni članovi vojske Otomanskog carstva.

Eksperti tvrde da su otkrili novu vrstu dinosaura koji je bio jedan od najvećih na planeti. Tim ruskih naučnica koji su analizirali misteriozna fosile pronađene na obalama sibirske rijeke Kiyje 2008. godine su došli do senzacionalnog otkrića potpuno nove vrste dinosaura. Oni tvrde da je ogromna zvijer živjela prije 100 miliona godina i u rodu je s Titanosaurom, koji je bio težak u prosjeku 100 tona, a bio je dug do 40 metara.

Eksperti su na Državnom univerzitetu Tomsk u Rusiji zaključili da kosti pripadaju veoma velikom biljojedu koji ranije nije bio otkriven. Osim velike dužine, Sibirosaurus je bio visok, čak do 20 metara.

Fosili su pronađeni zakopani u stijenama.

Regija oko sela Shestakovo, kroz koju protiče rijeka Kiya, poznato je nalazište ostataka dinosaura, a eksperti vjeruju da ih ima još mnogo.

Plan eksperata planira skupiti sve dostupne ostatke i pokušati ih spojiti u skelet.

Radisav Stepanović u dvorištu porodične kuće u Blacu našao je kosti životinje stare više od deset miliona godina.

Odron zemljišta u dvorištu porodične kuće u Blacu na jugu Srbije otkrio je kosti mamuta. Stručnjaci kažu da su na tom području i ranije pronalaženi ostaci prahistorijskih životinja.

Reporter Al Jazeere Zoran Kosanović bio je u mjestu Blace i razgovarao s onima koji su otkrili ostatke izumrlih životinja.

Kada u svom dvorištu nađete kosti životinje stare više od deset miliona godina, morate da budete ponosni. Tako se osjeća i Radisav Stepanović, koji je nakon odrona zemljišta u dvorištu otkrio kosti mamuta.

„Drago mi je, jer ipak narod je video nešto što nije možda nikad u životu video, kosti od mamuta. Prvo ja kao domaćin ove kuće nisam to primerio ni video, ali drago mi je što je došlo do toga i eto što u mom dvorištu ima takav slučaj“, kaže Stepanović.

Zub mamuta u temelju kuće

Kosti davno izumrlih životinja nisu jedini ostaci koji su pronađeni u dvorištu Stepanovića.

„Ovaj zub je nađen pre 35 godina u temelju kuće. Kad sam kuću pravio iskopali smo ga i videli smo da je nešto nalik na zub, to je i dokazano da je to lično zub od mamuta.“

Dio pronađenih kostiju mamuta sa ovog području čuva se i u Narodnom muzeju Toplice u Prokuplju.

„Čitavo naše područje je geološki izuzetno zanimljivo, pogotovo taj predeo oko Blaca, zato što tu još uvek postoje recidivi velikog Panonskog jezera“, obajašnjava arheologinja Julka Kuzmanović Cvetković.

„Na dnu tog jezera su u nekom vremenu nastali tektonski poremećaji, odnosno u čitavom kraju našle su se tadašnje životinje koje su fosilizirane i sad se na više mesta u blačkom kraju nailazi na fosilne ostatke.“

Ostatke otkrio kao dijete

Takvo područje je i paleontološko nalazište Prebreza kod Blaca koje je Srbija proglasila spomenikom prirode.

„Na ovom mestu pronađeni su fosilni ostaci životinja starih između 10 i 16 miliona godina. Među njima su ostaci nosoroga, hijene zebre i mamuta“, izvještava Kosanović iz Prebreza.

Ostatke izumrlih životinja i onih koje već dugo ne žive na području Evrope otkrio je još kao dijete Rade Rakonjac.

„Ovo nalazište ja sam pronašao još 1947. godine čuvajući stoku kao čobanin. Polomila mi se jedna ploča u rukama i iz nje je ispala kao cevčica. Kada sam počeo da lomim tu cevčicu ispao je zglob, onda sam kasnije našao i jednu vilicu u potoku.“

Fosilni ostaci iz Prebreze čuvaju se u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu dok će najnovije otkrivene kosti mamuta ostati u muzeju u Prokuplju i u kući Stepanovića dok opština Blace ne oformi stalnu muzejsku postavku.

Tim arheologa naletio je na otkriće zbog kojeg bi se, ako bude potvrđeno, Darwin mogao okrenuti u grobu. Naime, prilikom iskopavanja na nalazištu nedaleko od bugarskog vrada Varna pronašli su skeletne ostatke diva ili barem tako tvrde, javlja Disclose.tv,

Smještena na istočnoj obali Crnog mora, Varna je već glavna turistička atrakcija, a sada će postati još popularnija. Pogotovo kod znatiželjnika alternativne povijesti i ljudi koji vjeruju u teorije zavjere.

Područje je bogato kulturom i poviješću još od 5000 godina prije Krista. Na primjer, najstarije zlatno blago pronađeno je tijekom iskopavanja kod Varna Nekropolisa, a datiranje ugljikom pokazalo je da je zakopano prije 6500 godina.

U sedmom stoljeću prije Krista, Grci su osnovali trgovačku ispostavu zvanu Odessos koja je kroz povijest postala Varna. Nastanjivali su je Grci i Tračani. Prema kraju drugog stoljeća naše ere, Odessos je pretvoren u rimsko sklonište te je preimenovan u Odessus.