U saopštenju se navodi da je grobnica, čiji su zidovi raskošno oslikani, pripadala Amenhotepu, čuvaru hrama egipatskog božanstva Amona, te da najvjerovatnije potiče iz vremena vladavine 18. dinastije Novog egipatskog kraljevstva (1543 - 1292 p. n. e), inače najpoznatije od svih staroegipatskih dinastija, prenosi AP.

Ministar antikviteta Mamduh el-Damati rekao je da grobnica sadrži slike jarkih boja velike ljepote, na kojima su u raznim scenama predstavljeni Amenhotep i njegova supruga.

On je, također, naveo da su u provinciji Ismailija, na sjeveroistoku Egipta, pronađeni ostaci rezidencije kralja Tutmosa II, faraona koji je također iz 18. dinastije.

Sukladno novom podmorskom otkriću čini se kako je poljoprivredna revolucija nastupila mnogo ranije nego što se mislilo. Naime, naši preci su već u kamenom dobu, 6.000 godina prije nove ere koristili brašno.

Ovo je otkriće objavljeno u časopisu Science, a potkrijepljeno je DNK testovima sedimentnih stijena u kojima su pronađeni tragovi koji ukazuju da na to da su naši preci iz doba mezolitika bili mnogo napredniji nego što smo mislili.

DNK iz stijena ukazuje na prisustvo žitarica, vrlo vjerojatno pšenice, koja je korištena kao današnje brašno.

Do otkrića je došlo u Velikoj Britaniji, u okrugu Solent, na mjestu koje je sada pod vodom, ali je prije 6.000 godina bilo kopno koje su naseljavali naši preci, piše Independent.

U sklopu iskapanja tvrđave na brdskom lokalitetu Gegharot u Armeniji, otkrivena su i tri hrama stara oko 3.300 godina.

Svaki hram ima samo jednu prostoriju, zemljane spremnike, neku vrstu oltara...

Prostori su ispunjeni pepelom i keramičkim posudama. Otkriveno je i cijeli niz predmeta, idola, izrezbarenih životinjskih kosti, rogova, kadila, pečata sa simbolima...

Jedan od istraživača na projektu iskapanja, profesor sa Sveučilišta Cornell, Adam Smith, ističe kako su hramovi imali "proročansku namijenu i bili su dostupni samo za vladare te vladajući sloj u to vrijeme".

Profesor Smith nagađa kako su odabrani koji su mogli pristupiti ovom proročištu pili vino i udisali dim spaljenog ljekovitog bilja te tako dolazili u druga stanja svijesti.

Pogledajte fotografije iskopina i pronalazaka koji upućuju na okultnu i proročansku ulogu hramova.

Njemački istraživački brod R/V Sonne je na dnu Atlantika otkrio veliku nakupinu metalnih grudi nekoliko stotina milja istočno od otočja Barbados, izvještava livescience.

Brod je proučavao dno Atlantika u nadi za otkrićem onog što je u prapovijesno doba živjelo u oceanu te kako je vulkanski lanac između Južne Amerike i Afrike utjecao na život u moru.

Mreža je umjesto živih bića na dubini od više od pet tisuća metara ulovila grude mangana. Kamera je na lokalitetu gdje su izvađeni uzorci otkrila kako je dno oceana prepuno tih gruda, neke su bile veličine kugli.

"Bio sam iznenađen, ovo nije mjesto na kojem bi se mogle naći manganske grude. Ovo bi mogla biti najveća nakupina mangana u ovakvom obliku u Atlantiku. Manganske grude su bile jako, jako okrugle. Inače izgledaju kao kravlji izmet", priča vođa ekspedicije Colin Devey, inače zaposlen kao vulkanolog u GEOMAR Helmholtz Centru za istraživanje oceana u njemačkom gradu Kielu.

Manganske grude možemo naći u svim oceanima, najviše ih ima u Pacifiku. Izgledom najviše podsjećaju na debele palačinke. Jezgra manganskih gruda može bti fosilna, od kamena ili manja gruda. Sloj po sloj mangana stvarao se oko jezgre milijunima godina.

"Ova zadnja pronađena nakupina mogla bi biti stara oko deset milijuna godina, njihovim proučavanjem mogle bi se dobiti informacije o zemljinoj povijesti", nastavio je Colin Devey.

Porijeklo nastanka manganskih grudi još uvijek je nerazjašnjeno. Neka od tumačenja su da je nastanak potaknuli mikrobi i kemijske reakcije u slanoj vodi, aktivnosti podvodnih vulkana, taloženje te oslobađanje metala iz kemijskih spojeva u slanoj vodi.

U nizozemskom muzeju Drents trenutno je izložen, između ostalih izložaka, i kip Bude, ali ne bilo kakav. Kip Bude o kojem je riječ u sebi ima ljudsku mumiju, što je otkriveno CT skeniranjem.

To je ujedno i prvi put da se Buda s mumijom prikazuje izvan Kine, a u tom kipu se nalaze ostaci svećenika koji je živio u periodu oko 1.100. godine nakon Krista te je vjerojatno riječ o primjeru samo-mumifikacije, prenosi portal io9.com.

Grupa ronioca pronašla je slučajno 2000 komada zlatnih kovanica starih više od 1000 godina. Novčiće ukupno teške oko šest kilograma, pronašli su u zadnjih nekoliko tjedana u drevnoj luci u Cezareji u Izraelu, javlja ABC News. Stručnjaci kažu da je njihova vrijednost neprocjenjiva.

Ronioci su najprije mislili da je riječ o novčićima za igru, a kada su shvatili da je riječ o pravim kovanicama, nekoliko su ih uzeli i odmah odnijeli u ronilački klub i direktora izvijestili o tome što su našli. Stručnjaci su rekli da je riječ o kovanicama koje su se koristile u vrijeme Fatimidskog Kalifata koji je vladao dijelom Bliskog istoka i sjeverom Afrike od 909. do 1171. godine.

Pretpostavljaju da je brod koji je prevozio novac skupljen od poreza na putu u centralnu vladu u Egiptu imao brodolom. Druga je teorija da je blago vozio trgovački brod koji je trgovao s priobalnim gradovima i lukom na Sredozemnom moru i tamo je potonuo.

Novčići su, iako su stoljećima bili na dnu mora, u jako dobrom stanju zato što je zlato plemeniti metal na koji ne utječu niti zrak niti sol. Ronioci koji su našli blago su pohvaljeni. No, da su kojim slučajem uzeli blago i pokušali ga prodati, mogli su dobiti i pet godina zatvora.

Arheologija nije najuzbudljiviji posao na svijetu, no postoje otkrića koja svojom uzbudljivošću uvijek privlače nove generacije, koje otkrivaju tajne naše prošlosti.

Generacija studenata na teži način je naučila da arheologija nije ni približno zabavna kao što je prikazuju filmovi Indiana Jonesa. Ipak, stručnjaci na tom području imaju uzbudljive, pa čak i šokantne radne dane.

Ovo su takvi trenuci.

5. Kokain otkriven u egipatskim mumijama

Kad je Kolumbo sa svojom posadom stigao u Novi svijet, dakle, ne u Indiju, pronašli su više od budućih bolesnika oboljelih od ospica. Pronašli su cijeli spektar dotad nepoznatog bilja i životinja, da ne spominjemo nove i zanimljive načine korištenja perlica. Europljanima je predstavljen duhan, narkotici od lišća koke i nudizam. Barem tako glasi priča koja nam je poznata. Otkud onda tragovi kokaina u egipatskim mumijama?

Otkriće:
Njemački znanstvenici su 1992. godine testirali mumije kad su pronašli ostatke hašiša, duhana i kokaina u njihovoj kosi, koži i kostima. Budući da hašiš potječe iz Azije, nije teško zamisliti da su kraljevski Egipćani poznavali nekoga tko ih je njime opskrbljivao. No, duhan i kokain su u vrijeme mumifikacije bile biljke Novog svijeta. To je kao kad bi danas u tijelu neke slavne osobe našli tragove heroina koji je moguće naći isključivo na Veneri. Kako se to onda dogodilo?

Njemački su znanstvenici počeli istraživati druge mumije i došli do otkrića da jedna trećina svih njih sadrži tragove ovih biljaka, a u utrobi Ramzesa II. pronašli su i nametnika koji se hrani lišćem duhana.

Arheolozi su pronašli kostur žene koja je, pretpostavljaju, umrla tijekom porođaja pokušavajući na svijet donijeti blizance.

Otkriće je jedinstveno jer je riječ o najstarijim ostacima blizanaca ikad pronađenima. Stari su naime između 7.630 i 7.725 godina, a pronađeni su u blizini Irkutska u Rusiji još 1997. godine. Međutim, tada se vjerovalo da je majka nosila samo jedno dijete. Nedavnim preispitivanjem u području zdjelice otkriveni su ostaci još jedne bebe tako da je kostur iz Sibira postao fascinantno arheološko blago.

Majka je bila stara između 20 i 25 godina, a arheolozi pretpostavljaju da je umrla pri porodu jer je jedno dijete bilo okrenuto nogama prema dolje te je zaglavilo.

Fosilizirana ljudska čeljusna kost pronađena je u moru nedaleko od tajvanske obale, a čini se da je riječ o otkriću nove vrste primitivnog čovjeka koji je nastanjivao istočnu Aziju prije čak i do 190 000 godina.

Tim znanstvenika iz Tajvana, Japana i Australije nazvao je tu novu vrstu primitivnog čovjeka "Penghu čovjek", jer je fosil uhvaćen u mrežu nedaleko od istoimenog otočja, prenosi Telegraph.

Riječ je o desetak centimetara velikom fosilu čeljusne kosti, koja na sebi još uvijek ima četiri čitava zuba, dva od kojih su kutnjaci. Znanstvenici nisu zasad uspjeli utvrditi spol, dob i visinu tog hominida na temelju pronađenog fosila, ali su istaknuli da je riječ o "robusnom" fosilu.

Pronađeni fosil nema srodnosti s homo erectusima tog doba - pekinškom čovjeku i javanskom čovjeku. Ostaci isto tako nisu povezani niti s homo floresiensisom, odnosno takozvanim "hobbit" hominidom, čiji fosilizirani ostaci su pronađeni na indonezijskom otočju Flores 2003. godine.

To znači da bi taj fosil mogao predstavljati posve novu vrstu ili rijetku podgrupu Homo erectusa. Znanstvenici sugeriraju u svojoj studiji da to otkriće "implicira prisutnost još jedne dugostojeće loze u Aziji, koja se pojavila u ranom pleistocenu".

NJUJORK - Oko 55 000 godina stara lobanja, pronađena na Bliskom istoku, svjedoči o vremenu kada su naši preci krenuli iz afričke koljevke, potkrepljujući teorije o suživotu ljudi i neandertalaca, javili su danas naučnici.

Otkrivena u pećini Manot, u zapadnoj Galileji, na sjeveru Izraela, lobanja ima sve karakteristike lobanje modernog čovjeka.

Pomenuta jama se nalazi samo nekoliko kilometara od dva druga nalazišta, pećina Kebara i Amud, u kojima su pronađeni ostaci Neandertalaca stari između 50 000 i 65 000 godina, što znači da su ove dvije vrste ljudi bile savremenici, pa čak i komšije.

"Postojala je pretpostavka da su moderni čovjek i neandertalac živjeli na istom prostoru u isto vrijeme, ali dosad nismo imali fizički dokaz da to i potvrdimo." rekao je za AFP Brus Latimer, paleontolog Univerziteta Kejs Vestern Rizerv u Ohaju.

"Sada ga imamo, u ovom novootkrivenom fosilu." dodao je on.

Neandertalci su misteriozna grana ljudskog stabla koja je naseljavala Evropu, Bliski istok i Centralnu Aziju.

Njihov nestanak, prije oko 30 000 godina, predstavlja enigmu za naučnike. Vjeruje se da je u njihovom izumiranju važnu ulogu imao novopridošlica iz Afrike, Homo sapiens, koji ih je jednostavno potisnuo i tako što se s njima pario.

Nekada prezrena, teorija o parenju dobila je na značaju 2010. godine zahvaljujući DNK analizama kostiju neandertalaca koje su pokazale da moderni čovjek duguje oko dva do četiri odsto svog genetskog nasljeđa ovim praistorijskim rođacima.

Najnovije istraživanje ukazuje da je veoma moguće da su Homo sapiens i Homo neanderthalis dijelili isti životni prostor, navodi Latimer.

"Moderni ljudi i neandertalci su istovremeno živjeli u južnom Levantu, te je sasvim moguće da su se međusobno parili.", ističe se u studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Fosil lobanje, kako navode naučnici, mogao je da pripada nekom od Homo sapiensa koji su prvi kolonizirali prostore na Bliskom istoku, a koji su došli u jednom od migracionih talasa iz Afrike, prije oko 60 000 godina.

Zaobljeni oblik lobanje jasno govori da je riječ o lobanji modernog čovjeka, s jednom razlikom, a to je koščana izraslina na zadnjem dijelu glave koju mi danas više nemamo.

Homo sapiens je najvjerovatnije napustio Afriku u potrazi za vlažnijim predjelima. Nakon što je zašao na Bliski istok, podijelio se u dvije grupe, od kojih je jedna krenula zapadno, ka Evropi, a druga istočno, ka južnoj Aziji, da bi na kraju kolonizovao čitavu planetu.

"Prema najnovijim dokazima, moderni ljudi su došli u Evropu prije 45 000 godina.", navodi se u studiji.