U Peruu je zabilježeno neobično nakupljanje Guillain-Barréovog sindroma: u subotu je peruanska vlada stoga proglasila izvanredno zdravstveno stanje. Prema uredbi, određene mjere trebale bi stupiti na snagu u sljedećih 90 dana. Čak i njemački mainstream mediji primjećuju da je ova rijetka neurološka bolest nuspojava cjepiva protiv korone.

Guillain-Barréov sindrom dovodi do slabosti mišića i paralize, što može dovesti do smrti ako je respiratorni sustav oštećen. Bolest je zapravo vrlo rijetka, ali u Peruu se broj registriranih slučajeva od siječnja popeo na 180 - četiri osobe navodno su već umrle.

Vlada je stoga u subotu proglasila izvanredno zdravstveno stanje kako bi podržala laboratorije i klinike u dijagnostici i osigurala opskrbu imunoglobulinima za liječenje bolesti.

Trenutna populacija Amiša u Americi brzo se približava broju od 400.000, s najvećim koncentracijama od 90.000 u Pennsylvaniji i 82.000 u Ohiju. Amiši su se nastanili u 32 američke savezne države i imaju prosječno 7 djece po obiteljima, pa broj stanovnika ubrzano raste.

U potpuno novoj, sveobuhvatnoj studiji (od lipnja 2023.) koju je predstavio Steve Kirsch Senatu države Pennsylvania, izračunato je da je za amišku djecu, koja su striktno 100 posto necijepljena (potpuno necijepljena), tipična kronična stanja malobrojna ili nikakva.

Ta kronična stanja, koja se također nazivaju bolestima i stanjima koja se mogu spriječiti, a koja pogađaju gotovo svu cijepljenu djecu i segmente Amerikanaca, uključuju autoimune bolesti, bolesti srca, dijabetes, astmu, ADHD, artritis, rak i naravno... čekaj... autizam ( odnosno ASD ili Aspergerov sindrom).

Stručnjaci su ispitali koliko su amiška djeca zdrava u usporedbi s cijepljenom američkom djecom

Znanstvenici su otkrili zapanjujuće dokaze da se značajan dio serije Pfizer-BioNTechovog cjepiva protiv COVID-19 distribuiranog u Europskoj uniji zapravo sastoji od placeba - i da je njemački regulator znao i nije ih podvrgnuo kontroli kvalitete.

Znanstvenici, dr. Gerald Dicker, profesor organske kemije na Ruhrskom sveučilištu Bochum, i dr. Jörg Matisik, profesor analitičke kemije na Sveučilištu u Leipzigu, dio je skupine pet znanstvenika s njemačkog govornog područja koji su javno postavili pitanja o kvaliteti i sigurnosti cjepiva BioNTech (kao što je poznato u Njemačkoj) u posljednjih godinu i pol.

Nedavno su se pojavile u online emisiji Punkt.Preradovic njemačke novinarke Milene Preradović kako bi razgovarali o varijabilnosti serije. Njihovo polazište bila je nedavna danska studija koja je pokazala velike varijacije u nuspojavama povezanim s različitim serijama cjepiva Pfizer-BioNTech, ili BNT162b2 prema njegovom znanstvenom kodnom nazivu. Slika u nastavku iz danske studije ilustrira ovu varijaciju.

Profesionalni dominikanski košarkaš Oskar Kabrera Adames preminuo je ove nedelje nakon očiglednog srčanog udara dok je bio na stres testu.

Prema objavi na društvenim mrežama dominikanskog sportskog komentatora Hectora Gomeza, 28-godišnjak je prošao test stresa u zdravstvenom centru u Santo Domingu.

Vjeruje se da je Cabrera Adames bolovao od miokarditisa.

Bolest može oslabiti srce i njegov električni sistem, što smanjuje sposobnost srca da pumpa krv, prema Američkom udruženju za srce .

Nakon njegove smrti pojavile su se objave na društvenim mrežama koje sugeriraju da je Cabrera Adames razvio rijetko srčano oboljenje nakon što je primio dvije doze cjepiva protiv COVID-a.

"Dobio sam prokleti miokarditis od uzimanja cjepiva. (Dobio sam 2 doze Pfizera) I znao sam! Mnogi ljudi su me upozoravali", napisao je Kabrera Adames na društvenim mrežama.

Pojam nanotehnologije primijenjen u nanomedicini te u posljednje vrijeme naročito aktualan pojam grafen oksida izazivaju veliki interes pa donekle i strah i javnosti i liječnika. To ne čudi s obzirom da se radi o relativno novim pojmovima o kojima se barem na studijima medicine vrlo malo ili ništa nije govorilo.

Koliko je meni poznato predmet Nanomedicine uveo sam po prvi puta uopće nakon formiranja Odjela za biotehnologiju riječkog Sveučilišta prije nekih 15-tak godina. Tako su generacije studenata mogle čuti o tim pojmovima, no nažalost studenti medicine to nisu imali prilike sustavno slušati pa ne čudi da o 'nanobotovima', pa i grafen oksidu nisu stekli mnogo znanja na studiju. To se vidi i iz nekih nekritičnih izjava o cjepivima i nanotehnologiji.

Ponukan brojnim upitima odlučio sam napisati ovaj tekst u kontekstu tzv. Covid cjepiva. Naša je dužnost razotkriti potencijalno štetne i opasne posljedice koje nas eventualno čekaju u recentnim procesima nametanja svakojakih cjepiva i cjepljenja. Uputio bih čitatelje na dva zanimljiva teksta objavlena u američkom The Expose-news 14. i 18. svibnja ove godine a koji su mi pružili vrlo korisne informacije.

Prema novoj studiji, više od 100 male djece imalo je napadaje nakon što su primili cjepivo protiv COVID-19.

Stotinu i četvero djece mlađe od 6 godina doživjelo je napad unutar 42 dana nakon cijepljenja protiv COVID-19, otkrili su istraživači iz američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i drugih institucija.

Drugi su pretrpjeli moždani udar, poremećaje zgrušavanja krvi i upalu slijepog crijeva, rekli su istraživači.

Analizirali su zdravstvene podatke iz Vaccine Safety Datalink, mreže koju financira CDC i koja uključuje stranice kojima upravljaju Kaiser Permanente, Marshfield Clinic, Health Partners i Denver Health.

Istraživači su ispitivali događaje koji odgovaraju jednom ili više od 23 unaprijed određena ishoda, uključujući napadaje i miokarditis, oblik upale srca, nakon cijepljenja protiv virusa COVID-19.

Tajno čuvani dokumenti najpoznatijih proizvođača "večnih hemikalija" otkrivaju da su lideri industrije bili svesni štetnih zdravstvenih posledica koje izazivaju pojedine perfluoroalkilne i polifluoroalkilne supstance (PFAS) mnogo pre nego što su to javno saopštili.

Najmanje 21 godinu, rukovodioci kompanija "Dupont" - proizvođača teflona, i 3M - proizvođača skočgarda - krili su vrlo zabrinjavajuće podatke.

U internim istraživanjima, dve njihove najzastupljenije hemikalije, nazvane PFOS (perfluorooktan-sulfonat) i PFOA (perfluorooktanoična kiselina), pokazale su razne nepovoljne zdravstvene posledice o kojima nadležni organi nisu bili obavešteni.

Samo 1998. godine, kada je protiv kompanije "Dupont" podneta tužba zbog ispuštanja više od 7.000 tona mulja zagađenog PFAS-om u reku Ohajo, prvi put su otkriveni tajni podaci kompanije.

Sada samo mali deo kompanijskih dokumenata iz "Duponta" i 3M, koji obuhvataju period od 1961. do 2006. godine, omogućio je istraživačima da sastave hronologiju prevare.

Ovi dokumenti su prvobitno dobijeni od advokata Roberta Bajlot a, koji je dobio spor protiv "Duponta" zbog zagađenja PFAS-om početkom dvehiljaditih.

Nedavno su ova dokumenta ustupili istraživačima na Univerzitetu Kalifornija u San Francisku producenti istraživačkog dokumentarca iz 2018. godine o "Dupontu" pod nazivom The Devil We Know.

"Pristup ovim dokumentima nam omogućava da vidimo šta su proizvođači znali i kada, ali i kako zagađivačke industrije čuvaju kritične informacije o javnom zdravlju", kaže Nađa Gaber, istraživač javnog zdravlja na Univerzitetu Kalifornije u to vreme, koja je vodila istraživanje.

"Ovo istraživanje je važno da bismo promenili politiku i prešli na princip preventivnog, a ne reaktivnog regulisanja hemikalija."

Novo istraživanje sprovedeno u Švedskoj otkriva da medicinska nega u poodmaklim godinama često produžava život bez značajnog poboljšanja kvaliteta života. Studija skreće pažnju na jaz između tzv. "životnog" i "zdravstvenog veka". U mnogim razvijenim društvima ljudi žive duže, ali i provode veći deo života u lošem zdravstvenom stanju.

Ljudi žive duže nego ikada ranije. Od 1950. godine, prosečan životni vek na globalnom nivou je porastao sa 47 na 73 godine. Ovaj izuzetan dobitak je postignut smanjenjem siromaštva i iskorenjivanjem bolesti. Ali u zemljama čiji građani sada žive u poodmakloj dobi u osamdesetim i duže, nameće se komplikovano pitanje: Da li mi zapravo produžavamo život ili samo odlažemo smrt?

Istraga koju su provele Australija i Švedska otkrila je da među stotine povučenih istraživačkih radova o COVID-19, povučena studija koja povezuje lijek hidroksiklorokin s povećanom smrtnošću bila najviše citirani rad.
S 1360 citata u vrijeme izdvajanja podataka, istraživači na terenu nastavili su se pozivati ​​na rad "Hidroksiklorokin ili klorokin sa ili bez makrolida za liječenje COVID-19: analiza multinacionalnog registra" dugo nakon što je povučen.

Autori analize, koji su uključivali Sveučilište Wollongong, Sveučilište Linkoping i lokalni zdravstveni okrug Zapadnog Sydneya, napisali su da "većina istraživača koji citiraju povučena istraživanja ne identificiraju da je rad povučen, čak i kada ga podnose dugo nakon što je povučen."

"Ovo ima ozbiljne implikacije na pouzdanost objavljenih istraživanja i akademske literature, kojima se treba pozabaviti", rekli su. "Povlačenje je vrhunska zaštita od akademskih pogrešaka i lošeg ponašanja, a time i kamen temeljac cjelokupnog procesa stvaranja znanja."

Odnos između upotrebe kanabisa i psihijatrijskih poremećaja je bio naširoko raspravljan.

Kanabis je psihoaktivna droga koja izaziva zavisnost koja ponekad izaziva simptome slične psihozi. Psihijatrijske poremećaje kao što su šizofrenija i bipolarni poremećaj karakteriše ozbiljno poremećena percepcija stvarnosti ili stanje konfuzije.

U novoj studiji, istraživači su pokazali da postoje zajednički genetski faktori koji leže u osnovi naše podložnosti i upotrebi kanabisa i nekim psihijatrijskim poremećajima. Studija je objavljena u The Lancet Psichiatry.

"Ovi nalazi mogu ukazivati na to da je podgrupa stanovništva pod visokim rizikom i za upotrebu kanabisa i za određene psihijatrijske poremećaje, na osnovu njihove genetike", kaže Veikiu Cheng.

Bila je prvi autor studije zajedno sa Nadin Parker. U vreme studije, oboje su bili istraživači u Norveškom centru za istraživanje mentalnih poremećaja (NORMENT), Centru izvrsnosti na Univerzitetu u Oslu.