Pasen za ovaj portal kaže da je "iznenađujuće" što se Francuzima govori da je sukob počeo u veljači 2022., te da je Rusija napala Ukrajinu, jer je Pariz bio jedan od garanta sporazuma iz Minska, koji su trebali osigurati mir između Kijeva i proruskih istočnih regija, koje su se suprotstavile novim ukrajinskim vlastima nakon državnog udara 2014. godine.
"U svojoj tužbi objašnjavam da je prvi agresor Ukrajina. To razumijemo kada gledamo kronologiju. U veljači 2014. dogodila se revolucija na Majdanu. Bilo je to rušenje izabranog, proruskog predsjednika", rekao je on, istaknuvši da je proglas neovisnosti regije Donbas u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i pravom naroda na samoodređenje. Istaknuo je i kako Zapadu nije smetalo kada je Jugoslavija "eksplodirala".Nakon što su Narodne Republike Donjeck i Lugansk proglasile neovisnost, Kijev je pokrenuo ono što je nazvao "antiterorističkom operacijom", prema Pasenu, da bi se okončao sukob sa sporazumima Minsk 1 i Minsk 2, koje je Rusija potrudila "registrirati" u Vijeće sigurnosti UN-a.
"Sljedeće, Rusija anektira Krim bez ispaljenog metka. U prosincu 2021. Rusija je poslala dva prijedloga ugovora, Sjedinjenim Državama i NATO-u, odnosno gospodinu Stoltenbergu, glavnom tajniku NATO-a. Za ugovor koji je poslan NATO-u, možemo reći da NATO to nije mogao prihvatiti, ali to je načelo pregovora - mi tražimo što više, pa sjedamo za stol i pokušavamo približiti stavove", kaže francuski izdavač.Sredinom siječnja 2022., međutim, dogodilo se nešto "zapanjujuće", a to je da je američki predsjednik Joseph Biden na konferenciji za novinare izjavio da će "Rusija napasti Ukrajinu i da će (ruski predsjednik Vladimir) Putin platiti visoku cijenu", a "anglosaksonska štampa" već počinje nagađati o točnom datumu "invazije".
"U isto vrijeme, a to je predmet naše tužbe, 19. siječnja Jens Stoltenberg dao je intervju njemačkom listu 'Spiegel'. Novinar mu je rekao da su Rusi objasnili da se NATO 1990. obvezao da se neće širiti izvan Njemačke. Stoltenberg je odgovorio da je to laž. Danas postoje brojni dokumenti koji dokazuju da su to garancije date Rusima, a ja sam otkrio i dokument od 17. svibnja 1990. godine. kojima se NATO obvezuje da neće prekoračiti granice Njemačke", ističe Pasen.Kako je rekao, Rusija se protivi ulasku Kijeva u NATO jer "ne može prihvatiti da bi osvetoljubivi ukrajinski režim mogao imati nuklearno oružje", podsjetivši da je američko nuklearno oružje raspoređeno u brojnim zemljama NATO-a.
Stoltenberg je Rusiji mogao poslati signal deeskalacije izjavom da Ukrajina nije spremna za članstvo u NATO-u, ističe francuski izdavač.
Sažimajući svoju tužbu, Passen kaže:
"Ne kažem da je gospodin Stoltenberg započeo rat, ali on je lagao i to je ubrzalo rat. Možemo se pouzdati u naš Kazneni zakon jer je laganjem napao temeljne interese nacije. Jeste li vidjeli u kakvom je stanju naša država od tada? Jeste li vidjeli koliko smo milijardi poslali u Ukrajinu? Pomažući da se započne rat doveo nas je u još težu ekonomsku situaciju, jer smo već u velikim dugovima".Kako kaže, Francuska i EU nemaju "više novca za poljoprivrednike, za bolnice, za mirovine... Ali imaju novca za Ukrajinu".
"Nema sumnje da će francuski vojnici ginuti za Ukrajinu, za interese koji su suprotni našima, a što nas već košta čitavo bogatstvo, budući da će buduće generacije morati vraćati kredite koje uzimamo za Ukrajinu, koja je korumpirana zemlja. Milijun ukrajinskih vojnika je poginulo, a to znači da su čitave generacije nestale. Ovi ljudi više neće imati djece. Stoga, možemo smatrati da je s Ukrajinom gotovo", zaključuje Pasen.
Komentari čitatelja
na naše novosti