slika
© West Asia News Agency via REUTERSIstaknuti nuklearni naučnik Mohsen Fakhrizadeh, kojeg su Zapad i Izrael smatrali ocem iranskog programa nuklearnog oružja,ubijen je u napadu pokraj ceste izvan Teherana u novembru 2020.
Izraelski čelnici su signalizirali da razmatraju opcije kako odgovoriti na napad Irana koji je izveden rano u nedjelju ujutro, kada je Teheran napao svog najvećeg neprijatelja s više od 300 projektila i dronova.

Iranski napad, koji je uslijedio nakon izraelskog napada izvedenog prije dvije sedmice na iranski konzulat u Damasku u Siriji, u kojem je poginulo 13 ljudi, bio je historijski: To je bio prvi put da je Teheran direktno gađao izraelsko tlo, uprkos decenijama neprijateljstva. Do nedjelje, mnogi iranski saveznici u takozvanoj osovini otpora - posebno palestinska grupa Hamas, libanska grupa Hezbollah, jemenski Huti i oružane grupe u Iraku i Siriji - bili su ti koji su lansirali projektile i bespilotne letjelice na Izrael.

Ali ako bi Izrael vojno uzvratio unutar teritorije Irana, to ne bi bilo prvi put.

Godinama se Izrael fokusirao na jednu metu u Iranu: nuklearni program te zemlje. Izrael je dugo optuživao Iran za tajnu izradu nuklearne bombe koja bi mogla ugroziti njegovo postojanje - i javno je, i često, govorio o svojim diplomatskim i obavještajnim naporima da onesposobi te navodne iranske nuklearne kapacitete. Iran negira da ima vojni nuklearni program, dok tvrdi da ima pravo na pristup civilnoj nuklearnoj energiji.

Dok Izrael priprema svoj odgovor, donosimo pregled raspona napada izvedenih u Iranu - od napada bespilotnim letjelicama i cyber napada do ubistava naučnika i krađe povjerljivih podataka - za koje je Izrael ili preuzeo odgovornost ili je optužen da je te akcije orkestrirao.

Atentati na iranske naučnike
  • Januar 2010: Masoud Ali-Mohammadi, profesor fizike na Teheranskom univerzitetu, ubijen je bombom na daljinsko upravljanje podmetnutom u njegov motocikl. Iranski državni mediji tvrde da iza napada stoje SAD i Izrael. Iranska vlada je za Ali-Mohammadija kazala da je bio nuklearni naučnik.
  • Novembar 2010: Profesor na Fakultetu nuklearnog inženjerstva na Univerzitetu Shahid Beheshti u Teheranu, Majid Shahriari, poginuo je u eksploziji automobila na putu na posao. Ranjena mu je i supruga. Tadašnji predsjednik Irana Mahmoud Ahmadinejad za napad je okrivio Sjedinjene Američke Države i Izrael.
  • Januar 2012: Mostafa Ahmadi Roshan, diplomirani hemijski inženjer, ubijen je bombom koju je na njegov automobil postavio motociklist u Teheranu. Iran je okrivio Izrael i SAD za napad i rekao da je Ahmadi Roshan bio nuklearni naučnik koji je nadzirao odjel u iranskom primarnom postrojenju za obogaćivanje urana u gradu Natanzu.
  • Novembar 2020: Istaknuti nuklearni naučnik Mohsen Fakhrizadeh ubijen je u napadu pokraj ceste izvan Teherana. Zapadne i izraelske obavještajne službe dugo su sumnjale da je Fakhrizadeh otac iranskog programa nuklearnog oružja. Ujedinjeni narodi su ga sankcionirali 2007. godine, a SAD je to učinio 2008. godine.
  • Maj 2022: Pukovnik Hassan Sayyad Khodaei, član Islamske revolucionarne garde (IRGC), upucan je pet puta ispred njegove kuće u Teheranu. Majid Mirahmadi, član iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, kazao je da je atentat "definitivno djelo Izraela".
Izraelski cyber napadi na Iran
  • Juni 2010: Virus Stuxnet otkriven je u računarima u nuklearnoj elektrani u iranskom gradu Bushehr, a odatle se proširio na druga postrojenja. Čak 30.000 računara u najmanje 14 objekata bilo je zaraženo do septembra 2010. Najmanje 1.000 od 9.000 centrifuga u iranskom postrojenju za obogaćivanje u Natanzu je uništeno, prema procjeni Instituta za nauku i međunarodnu sigurnost. Nakon istrage, Iran je za napad virusom okrivio Izrael i SAD.
  • April 2011: Virus nazvan Stars otkrila je iranska agencija za cyber odbranu koja je rekla da je zlonamjerni softver dizajniran za infiltraciju i oštećenje iranskih nuklearnih postrojenja. Virus je oponašao službene vladine datoteke i nanio "manju štetu" računarskim sistemima, rekao je Gholamreza Jalali, čelnik iranske Organizacije za pasivnu odbranu. Iran je za ovo okrivio Izrael i SAD.
  • Novembar 2011: Iran je objavio da je otkrio novi virus nazvan Duqu, temeljen na Stuxnetu. Stručnjaci kažu da je Duqu namijenjen prikupljanju podataka za buduće cyber napade. Stručnjaci su naširoko vjerovali da je špijunski softver Duqu povezan s Izraelom.
  • April 2012: Iran je okrivio SAD i Izrael za malware nazvan Wiper, koji je oštetio tvrde diskove računara u vlasništvu Ministarstva nafte i Nacionalne iranske naftne kompanije.
  • Maj 2012: Iran je objavio da je virus nazvan Flame pokušao ukrasti državne podatke s državnih računara. Washington Post je izvijestio da su ga Izrael i SAD koristili za prikupljanje obavještajnih podataka. Tadašnji potpredsjednik izraelske vlade Moshe Yaalon nije potvrdio umiješanost njegove zemlje, ali je priznao da će Izrael upotrijebiti sva sredstva da "naškodi iranskom nuklearnom sistemu".
  • Oktobar 2018: Iranska vlada rekla je da je blokirala invaziju nove generacije Stuxneta, okrivljujući Izrael za napad.
  • Oktobar 2021: U cyber napadu je pogođen sistem koji Irancima omogućuje korištenje kartica koje je izdala vlada za kupovinu goriva po subvencioniranoj cijeni, što je utjecalo na svih 4.300 benzinskih pumpi u Iranu. Potrošači su morali ili platiti redovnu cijenu, više nego dvostruko veću od subvencionirane, ili čekati da se stanice ponovno priključe na centralni distribucijski sistem. Iran je za incident okrivio Izrael i SAD.
  • Maj 2020: Cyber napad utjecao je na računare koji kontroliraju pomorski promet u luci Shahid Rajaee na iranskoj južnoj obali u Zaljevu, izazivajući blokadu brodova koji su čekali da pristanu. Washington Post je citirao američke dužnosnike koji su rekli da Izrael stoji iza napada, iako Izrael nije preuzeo odgovornost.
Izraelski napadi bespilotnim letjelicama i upadi u Iranu
  • Januar 2018: Agenti Mossada izvršili su upad u osigurani kompleks u Teheranu, pri čemu su ukrali povjerljive nuklearne arhive. U aprilu 2018. izraelski premijer Benjamin Netanyahu objavio je da je Izrael otkrio 100.000 "tajnih datoteka koje dokazuju" da je Iran lagao da nikada nije imao program nuklearnog oružja.
  • Februar 2022: Bivši izraelski premijer Naftali Bennett priznao je u autorskom tekstu objavljenom u The Wall Street Journalu u decembru 2023. da je Izrael izveo napad na bazu bespilotnih letjelica i da je ubio višeg zapovjednika IRGC-a u februaru prethodne godine.
  • Maj 2022: Dronovi samoubice napunjeni eksplozivom pogodili su vojni kompleks Parchin, koji se nalazi jugoistočno od Teherana, usmrtivši inženjera i oštetivši zgradu u kojoj su Ministarstvo odbrane i Oružane snage razvijali bespilotne letjelice. Zapovjednik IRGC-a Hossein Salami obećao je odmazdu protiv "neprijatelja" koje nije specificirao.
  • Januar 2023: Nekoliko dronova samoubica napalo je vojni objekt u središtu Isfahana, ali su spriječeni u namjeri i nisu prouzročili nikakvu štetu. Iako Iran nije odmah optužio za napade, iranski izaslanik u UN-u, Amir Saeid Iravani, napisao je pismo šefu UN-a rekavši da je "primarna istraga pokazala da je Izrael odgovoran".
  • Februar 2024: Napadnut je plinovod u Iranu. Iranski ministar nafte Javad Owji rekao je da je "eksplozija plinovoda zavjera Izraela".