© Cornell Frühauf/PixabayMogli biste to nazvati i zdravim razumom, ali nema velike koristi od solarnih panela ako su pod snijegom
Zapravo, tijekom posljednjih 140 milijuna godina, količina CO2 u atmosferi se stalno smanjivala i tek sada lagano počinje rasti. Trenutno je oko 420 dijelova na milijun (ppm), ili 0,042%. Prije 140 milijuna godina procijenjeno je na 2500 ppm (0,25%) ili oko šest puta više. A to je također značilo zeleniji i bioraznolikiji svijet. Kad bi CO2 pao ispod 150 ppm (0,015%), to bi već značilo izumiranje vegetacije i svega ostalog života. Tome smo se približili tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma kada je iznosio 182 ppm (0,018%).
Zarkova kaže da je činjenica da se razina CO2 u atmosferi sada povećava dobra stvar. "Ne trebamo uklanjati CO2 jer bismo ga zapravo trebali više. To je hrana za biljke koje za nas proizvode kisik. Ljudi koji kažu da je CO2 loš očito nisu dobro obrazovani na sveučilištu ili gdje god su studirali. Samo neobrazovani ljudi mogu smisliti tako apsurdne priče da CO2 treba ukloniti iz zraka", kaže Zarkova.
Sunce - prirodni pokretač klimatskih promjena
Zapravo, profesorica Zarkova može dugo i dugo pričati o tome što CO2 čini ili ne čini u prirodi i kako se ponaša, ali ona to zapravo ne proučava izravno kao znanstvenica. Zarkova je astrofizičarka porijeklom iz Ukrajine. Diplomirala je matematiku na Kijevskom nacionalnom sveučilištu i doktorirala na Glavnom astronomskom opservatoriju u Kijevu, Ukrajina. Radila je i istraživala na raznim sveučilištima u Ujedinjenom Kraljevstvu od 1992., a od 2013. je profesorica matematike na Sveučilištu Northumbria, predajući ključne module iz matematike i fizike.
Međutim, njezino je istraživanje usredotočeno na Sunce i može potvrditi da, za razliku od CO2, Sunce igra glavnu ulogu u klimatskim promjenama na Zemlji. Toliko, zapravo, da istraživanje Zarkove sugerira da smo ušli u hladnije razdoblje, ili u suštini u malo ledeno doba, u sljedećih 30 godina, kako sunčeva aktivnost slabi u kontekstu globalnog zatopljenja.
Drugim riječima, nema govora o tome da Zarkova - ili bilo koji drugi znanstvenik koji je opravdano skeptičan prema svemoćnoj moći molekule CO2 da zagrije zrak - negira klimatske promjene. Naprotiv, klimatske promjene i hlađenje ili zagrijavanje temperatura vrlo su stvarni, tvrdi ona. Na primjer, Zarkova ističe da je u Škotskoj, gdje živi dugi niz godina, vrijeme bilo puno toplije prije 2000 godina. "Rimljani su u to vrijeme uzgajali grožđe i proizvodili vino u Škotskoj, na primjer", kaže ona.
Međutim, između 1645. i 1715., primjerice, razdoblja poznatog kao Maunderov minimum, kada je sunčeva aktivnost posebno naglo oslabila, vrijeme u Europi postalo je znatno hladnije. Po glavnim britanskim rijekama - poput Temze i Tynea - moglo se klizati, a nizozemski kanali redovito su se ledili. Alpski ledenjaci su se proširili i apsorbirali velike površine obradive zemlje, a ledena masa se snažno proširila prema jugu od Arktika. Temperature diljem planeta bile su mnogo niže - u Europi i Sjevernoj Americi, primjerice, mjestimice do 5 do 7º C niže. Ovo je velika promjena.
Zarkova procjenjuje koristeći neka prethodna istraživanja da će u prosjeku - što naravno znači puno veće promjene od regije do regije - temperatura Zemlje pasti za 1 stupanj Celzijusa tijekom sljedećih 30 godina, a ne porasti, kako je rekao UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama ( IPCC) upozorava nas.
Ona objašnjava da takve nagle promjene ovise o ciklusima sunčeve aktivnosti. Kada je Sunce manje aktivno, njegovo opadajuće magnetsko polje uzrokuje smanjenje zračenja. Manje sunčevog zračenja znači manje topline. Prema Zarkovoj takva se promjena događa svakih 350-400 godina (veliki solarni ciklus ili GSC), a ona kaže da smo ušli u jedan od velikih solarnih minimuma (GSM) koji razdvaja GSC 2020. Ovaj GSM nastavit će se do 2053. nakon čega će se u ciklusu 28 solarna aktivnost vratiti u normalu.
Ne bih preporučila ulaganje u solarne ploče
Dakle, u doglednoj budućnosti, prema Zarkovoj, ne bismo trebali razmišljati u smislu globalnog zatopljenja, već značajnog zahlađenja, poput onoga koje se dogodilo u 17. stoljeću, što će, naravno, imati izravan utjecaj na naš način života. Uzmimo, na primjer, energiju gdje je, pod zastavom 'zelene tranzicije' i prijelaza na 'Net Zero', cilj zamijeniti današnje kapacitete za proizvodnju energije obnovljivim izvorima energije, primjerice solarnim panelima, dok se udaljavamo od fosilnih goriva.
Prema Zarkovoj, u vremenima pada sunčevog intenziteta ne vrijedi se naivno nadati da će solarni paneli moći proizvesti značajniju količinu energije. "Samo suosjećam s ljudima koji su uložili u solarne ploče", kaže Zarkova. Kad se uzme u obzir da u razdoblju niske sunčeve aktivnosti možemo očekivati produljenje zime i da bi u sjevernoj Europi čak mogao pasti snijeg u lipnju, kao što je bio slučaj u 17. stoljeću, izgledi za solarne ploče nisu baš dobri. "Tijekom Maunderovog minimuma, bilo je godina kada uopće nije bilo ljeta - bilo je kratko proljeće, zatim jesen i opet zima. A ako imate snijeg na svojim solarnim pločama ili oblačno nebo, oni su beskorisni," kaže ona. Također možemo očekivati da će hladnije vrijeme dovesti do pritiska na proizvodnju energije iz vjetra - ima mnogo primjera smrzavanja i zastoja vjetroturbina.
Još jedna ozbiljna zabrinutost, kaže Zarkova, jest da će proizvodnja hrane biti pod pritiskom u Europi kako vrijeme postaje hladnije i žetve bi mogle postati ustajale. To znači da će se bolji uvjeti za proizvodnju hrane morati tražiti u južnoj Europi ili čak u Africi. Na sjeveru je potrebno više energije za proizvodnju hrane, grijanje domova i za sve druge aktivnosti. Od fosilnih goriva, koja su pouzdan izvor energije, u ovakvim uvjetima sada nema bježanja, kaže Zarkova. "Ako su ljudi preživjeli u srednjem vijeku (hladno razdoblje - HS), mi bismo trebali preživjeti bolje jer smo bolje opremljeni. Imamo malo više energetskih resursa ako se mudro koriste", kaže Zarkova.
Globalno zatopljenje također je stvarnost
Ali Zarkova kaže da je hladno razdoblje od nekoliko desetljeća kratka epizoda u usporedbi s trenutnim dugim trendom zagrijavanja. Dok su hladnija desetljeća posljedica pada Sunčeve aktivnosti, zagrijavanje je također posljedica Sunca koje se približava Zemlji. Opet, nema ničeg neočekivanog u promjeni položaja planeta i Sunca u svemiru, u odnosu na nas. I to se ponavljalo tijekom duge povijesti. To se događa zbog gravitacijske sile velikih planeta, a kako se Sunce približava Zemlji, ono ovdje podiže temperaturu zraka.
Prema Zarkovoj, ovaj solarni ciklus traje 2100-2300 godina i poznat je kao Hallstattov ciklus promjena sunčevog zračenja koje su u holocenu mjerili mnogi istraživači na temelju zastupljenosti izotopa C14 u zemaljskoj biomasi. Trenutačni ciklus završit će oko 2600. godine, a iako će tijekom tog razdoblja biti još jedno razdoblje niske solarne aktivnosti ili GSM (2375-2415) kada će ponovno biti hladnije, doći će do postojanog zagrijavanja sljedećih pet stoljeća. Na temelju svojih proračuna, Zarkova procjenjuje porast temperature od 3,5º C do 2600. "Naravno, tada nećemo živjeti ovdje, ali će naše nasljeđe živjeti i ljudi će moći provjeriti i reći da je plavuša ovdje govorila istinu o Hallstattsko, ciklusu", šali se na svoj račun.
Prema Zarkovoj, u cjelokupnom kontekstu narativa o klimatskim promjenama CO2, važno je razumjeti da su ljudi zapravo promatrači u ovom procesu promjene. "Što god da radimo na Zemlji, ne možemo promijeniti orbitu Sunca i velikih planeta poput Jupitera, Saturna, Neptuna i Urana", objašnjava ona. - Ne možemo ništa učiniti u vezi s tim.
"Kao španjolska inkvizicija"
No, upravo to da je ovaj proces prirodan ono što glavna struja klimatske znanosti trenutačno negira, a jedini prihvatljivi uzrok klimatskih promjena je povećanje udjela antropogenog CO2 u atmosferi. Prema Zarkovoj, ne zamara se takvim "sitnicama" kao što je Sunce. Naime, ističe ona, i znanstveno je dokazano da porast atmosferskog CO2 doista prati porast temperature, a ne obrnuto, no to je još jedna stvar koju zagovornici antropogenog zagrijavanja klime odbijaju uzeti u obzir. račun. "Dakle, ovo vam daje ideju koliko su neobrazovani i neprofesionalni ljudi koji kažu da će CO2 dovesti do porasta temperature", primjećuje Zarkova. "Pokušavaju ušutkati svakoga tko dovodi u pitanje njihove manjkave modele", dodaje ona.
Takve pokušaje ušutkavanja i progona doživjela je i sama Zarkova. Ona navodi primjer nedavnog povlačenja jednog od svojih znanstvenih članaka u ožujku 2020. (Zarkova et al,2019.) od strane urednika časopisa Nature Scientific Reports Rafala Marszaleka pod pritiskom zagovornika antropogenog globalnog zatopljenja, kao što je spomenula u članku da se sjaj Sunca može mijenjati ovisno o tome gdje se Sunce točno nalazi u odnosu na Zemlju. Budući da možete logično tvrditi da bi to također moglo utjecati na klimu na Zemlji,rad je morao biti povučen. Više nije dobrodošla za objavljivanje u Natureu, iako je to učinila nekoliko puta u prošlosti.
Ovo povlačenje je slučaj, kaže ona, za svakoga tko dovodi u pitanje globalno zatopljenje uzrokovano čovjekom i objašnjava klimatske promjene na bilo koji drugi način. "Ponašaju se kao španjolska inkvizicija tijekom Maunderovog minimuma", kaže Zarkova o zagovornicima antropogenog globalnog zatopljenja, sa svojim karakterističnim humorom, te ih u šali naziva CO2 mafijom.
Godinu dana kasnije, nakon povlačenja u travnju 2021., Zarkova je objavila poglavlje knjige u kojem dokazuje službenim efemeridama udaljenosti Sunce-Zemlja koje su dale službene strane NASA-e i Zvjezdarnice Paris-Meudon, Francuska, da se te udaljenosti Sunce-Zemlja mijenjaju točno onako kako je spomenuto u povučenom radu. Ona kaže da to dokazuje da su Sunce, njegova aktivnost i njegov položaj u orbiti prirodni izvor svih klimatskih promjena na Zemlji i drugim planetima.
Komentari čitatelja
na naše novosti