ukrajina
© Larysa Ros/Dreamstime.comFILE: Vojno groblje u Ukrajini. Dnipro, Ukrajina, 07.05.2022.
Paket pomoći težak 60,8 milijardi dolara koji SAD šalje Ukrajini, kao i slanje dodatnog broja američkih "vojnih savjetnika", odraz su nastojanja da se izbjegne katastrofalna vojna situacija na frontu.

Bliži se kraju lagodniji ruski položaj u ukrajinskom ratu koji je potrajao poslednjih nekoliko meseci pošto je Bidenova administracija konačno postigla uspjeh u američkom Kongresu u vezi sa predlogom zakona o pomoći Ukrajini koji je dugo bio u zastoju. Pomoć je izglasana u subotu u Zastupničkom domu i njome se za pomoć Ukrajini izdvaja 60,8 milijardi dolara.

Potvrda ovog zakona u Senatu očekuje se već u utorak [Senat je u utorak navečer s većinom od 79 prema 18 usvojio četiri zakonska prijedloga, među njima i pomoć Ukrajini, Reuters, prim. prev.]. Predsjednik Biden je obećao: "Odmah ću potpisati ovaj zakon kako bih cijelom svijetu poslao signal: podržavamo naše prijatelje i nećemo dopustiti Iranu ili Rusiji da uspiju u svojim planovima."

Katastrofalan presedan

Doista, SAD podiže ulog kako bi osujetio ono što se čini ruskim planovima za izravnu vojnu pobjedu u Ukrajini ove godine. Nije iznenađujuće da se presabiraju i američki transatlantski saveznici, što je poruka upućena sa virtuelnog sastanka Vijeća NATO-Ukrajina na razini savezničkih ministara obrane kojim je u subotu u u Bruxellesu predsjedao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Osjećaj olakšanja u Kijevu je opipljiv, gdje je predsjednik Vladimir Zelenski za NBC rekao: "Mislim da će potpora stvarno ojačati oružane snage Ukrajine i da ćemo imati šansu da pobijedimo." Također je rekao da američki zakonodavci pokušavaju "održati tijek povijesti na pravom putu".

S druge strane, reakcija ruskog ministarstva vanjskih poslova bila je prilično polemična, jer je Moskva očekivala takav razvoj događaja. Čini se da je ono što Moskvu najviše zabrinjava u američkom zakonu o vojnoj pomoći jeste pristup koji zagovara konfiskaciju zamrznutih ruskih sredstava u korist Ukrajine, što - kako je istaknuo glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov -
"suštinski uništenje samih osnova ekonomskog sustava. To je zadiranje u državno vlasništvo, državna dobra i privatno vlasništvo. Ovo nikako ne treba smatrati pravnim činom, jer je nezakonito. I sukladno tome, biće meta našeg uzvratnog delovanja i pravnih postupaka".
Moskva možda naslućuje da je američka namjera:
  1. prisiliti EU da slijedi sličan put i time dugoročno uništi bilo kakve preostale izglede za pomirenje između Rusije i Europe;
  2. osigurati potrebno financiranje uz pomoć zamrznute ruske imovine za stvaranje poslovnih prilika za američki vojno-industrijski kompleks;
  3. da u geopolitičkom pogledu stvoriti presedan za bilo koji budući sukob između Zapada i Kine.
Nepotrebno je reći da je Moskva u pravu u svojoj dugoročnoj procjeni Akt o miru kroz snagu za 21. stoljeće (21st Century Peace through Strength Act), koji je također usvojen u Zastupničkom domu američkog Kongresa s 360 prema 58 glasova u subotu, a koji poziva izvršnu vlast SAD-a da zaplijeni i prenese zamrznuta ruska sredstva pohranjena u SAD-u u Ukrajinu, prožet posljedicama mnogo razornijim nego što je 60 milijardi dolara vrijedna finansijska pomoć Ukrajini. Zanimljivo je da se one uzajamno dopunjuju.

Ne bi trebalo griješiti s dvostranačkim konsenzusom o ovoj temi u Kongresu. Ovo je važno znati jer je Donald Trump zauzeo dvosmislen stav i odlučio podržati prijedlog zakona o pomoći Ukrajini. Sastanak između Trumpa i predsjedavajućeg Zastupničkog doma republikanaca Mikea Johnsona uoči glasovanja u subotu trebao bi sugerirati da Johnsona možda ipak neće opozvati njegovi desničarski republikanski kolege.

Peking savršeno dobro razumije ovu đavolsku igru. U članku objavljenom u Global Timesu u nedjelju stoji:
"Ako zakon na kraju bude usvojen i stupi na snagu, postavit će katastrofalan presedan protiv postojećeg međunarodnog financijskog poretka."
Prijelomna točka

Naravno, napredak ruske vojske treba pažljivo pratiti jer u tako nestabilnim okolnostima djela govore više od riječi. U svakom slučaju, dosegnuta je prijelomna točka jer je, očito s jednim okom gledajući nadolazeći posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu, Bidenova administracija je promijenila stav i počela otvoreno prijetiti Kini zbog njezine navodne potpore ruskoj vojnoj industriji. Američki državni tajnik Anthony Blinken doputovat će u srijedu u trodnevni posjet Kini.

Kad se sve to uzme u obzir, naslućuje se da Bidenova administracija povećava ulog u ratu u Ukrajini, suprotno ranijim očekivanjima da je ratni zamor odavno nastupio. U međuvremenu, glasnogovornik Pentagona general bojnik Pat Ryder rekao je u izjavi za Politico da će Bidenova administracija razmotriti slanje dodatnih vojnih savjetnika u Ukrajinu, jer su se navodno "sigurnosne okolnosti promijenile".

Ovo dodatno osoblje "neće imati borbenu ulogu, već će prvenstveno savjetovati i podržavati ukrajinsku vladu i vojsku." Točan broj osoblja ostaje tajan "iz razloga operativne sigurnosti i zaštite snaga". Oni će podržavati logističke operacije i nadzirati napore povezane s američkim oružjem poslanim Ukrajini, dok će "novi kontingent također pomagati ukrajinskoj vojsci u održavanju oružja".

Doista, ako ostavimo po strani sofizam o neborbenim ulogama, ono što je u pitanju je postupno širenje američke vojne nazočnosti u Ukrajini, unatoč Bidenovim opetovanim tvrdnjama da američke trupe neće sudjelovati u ratu na ukrajinskoj strani, pošto će, ukoliko tako nešto čine, to povećati rizik neposrednog rusko-američkog vojnog sukoba.

Pozivajući se na svoje izvore, Politiko dalje izvještava da je "jedan od zadataka vojnih savjetnika pomoći Ukrajincima u planiranju održavanja složene vojne opreme koju su donirale SAD budući da se očekuje intenziviranje ljetnih borbi".

Kako je raspoređen američki paket pomoći vredan 60,75 milijardi dolara? On obuhvata:
  • 23,2 milijarde dolara namijenjeno za obnovu američkih zaliha oružja;
  • 13,8 milijardi za kupnju naprednih sustava naoružanja za Ukrajinu i
  • još 11,3 milijarde za "tekuće američke vojne operacije u regiji".
To znači da će zapravo izravna vojna pomoć Ukrajini do kraja 2024. godine iznositi oko 13,8 milijardi dolara. Ruski stručnjaci procjenjuju da toliki resursi isključuju još jednu ukrajinsku "kontraofenzivu". No, to je slaba utjeha, budući da povećana opskrba američkim oružjem može dovoljno ojačati ukrajinske vojne sposobnosti da se odupru ruskoj ofenzivi, što ne može a da ne utječe na trenutni odnos snaga na frontu.

Natrag na pozornicu

S vojnog stajališta, ono što se može očekivati ​​u najkraćem roku kao glavni dio paketa pomoći je otvaranje prostora za prebacivanje u Ukrajinu taktičkih raketnih sustava [ ATACMS ], sposobnih djelovati protiv ciljeva na udaljenosti od do 300 kilometara, što znači da im je u dometu i Krim. Prema izvješćima, francuske trupe već su raspoređene u Odesi, gdje se uskoro očekuje dolazak kontingenta od 1.000 vojnika. To je nekoliko tjedana ranije predvidjela ruska vanjska obavještajna služba, no Pariz je oštro demantirao te navode (OVDJE i OVDJE).

Ovdje se mogu istaknuti dvije teme: s jedne strane, nastojanje da se izbjegne katastrofalna vojna situacija koja bi se razvila na fronti u sljedećih nekoliko mjeseci - što bi moglo biti politički štetno za Bidenovu borbu za reizbor - dok, s druge strane, veliki dio sredstava zapravo ide američkim proizvođačima oružja u ključnim "kolebljivim državama" i zadovoljava utjecajni vojno-industrijski kompleks i duboku državu.

Biden je za Wall Street Journal rekao:
"Poslat ćemo vojnu opremu iz naših zaliha, a onda ćemo upotrijebiti novac koji je Kongres dodijelio da obnovimo te zalihe kupnjom od američkih dobavljača.To uključuje projektile za sustave Patriot proizvedene u Arizoni, protuoklopne projektile Javelin proizvedene u Alabami i topničke granate iz Pennsylvanije, Ohia i Texasa."
Možemo biti sigurni da se trijumfalistički narativ o ratu u Ukrajini vraća na pozornicu State Departmenta.

Izvor: indianpunchline.com
Prijevod: Miloš Milojević/Novi Standard