Vrlo duboka sredozemna ciklona Neven, sa svoje prednje strane povukla je sa sjevera Afrike velike količine pustinjskog pijeska i prašine.

O neobičnoj toplini svjedoče današnje temperature zraka koje su u Dalmaciji dosezale proljetnih 16 stupnjeva, a jugo je na udare bilo jače od sto kilometara na sat. Ovako velike količine pijeska u zraku neće se predugo zadržati s obzirom da nam dolaze obilniji grmljavinski pljuskovi, no zato će ponegdje padati kiša koja sadrži pijesak. U početku je u višem gorju moguća zanimljiva i pojava crvenkastog snijega.

Prašina i pijesak su u okolici Splita bili toliko gusti da su se okolna brda jedva nazirala, a vidljivost je bila znatno smanjena.

Bura će u dane vikenda potpuno očisti zrak od prašine, a time će se i bitno poboljšati vidljivost.

Intezitet u epicentru procijenjen je na VI stepena Merkalijeve skale, saopšteno je večeras iz Republičkog seizmološkog zavoda (RSZ) Srbije.

Dežurni seizmolog RSZ-a u Beogradu Stepa Petrović Čačić je za Anadoliju rekao da zemljotresi ove jačine ne izazivaju ozbiljnija oštećenja i da zasad nemaju potvrda da je došlo oštećenja objekata na tom području,

"To je podučje na kojem je ranije bilo ozbiljnijih zemljotresa. Zemljotresi ovakvog inteziteta mogu izazvati mala oštećenja na objektima u epicentralnoj oblasti, pad crepa sa krova ili manju pukotinu na zidu", pojasnio je seizmolog Petrović Čačić.

Poslednji jači zemljotres u Kopaoničkoj zoni, registrovan je 1998. i imao je magnitudu 4.5 jedinica Rihterove skale. Snažan zemljotres zadesio je Kopaonik 18. maja 1980. god. Jačina potresa iznosila je 8,5 stepeni Merkalijeve skale, i ovo je bio najjači zemljotres registrovan na teritoriji Srbije u zadnje tri decenije.

Ljudi na sjeveru Švedske naviknuti su na velike količine snijega, ali čak su i njih iznenadile rekordne padaline ovaj tjedan, javlja agencija STA.

U zračnoj luci u gradu Lulei u utorak je izmjereno 113 centimetara snijega, dva centimetra više od rekorda starog pedeset godina.

"To se dogodilo dosta brzo. Još 28. siječnja imali smo 56 centimetara snijega, ali se u tjedan dana udvostručio", rekla je meteorologinja Alexandra Ohlsson za list Aftonbladet.

Ali sve je to još jako daleko od općeg švedskog rekorda iz 1926. kad je u mjestu Kopparaasen na krajnjem sjeveru izmjereno 327 centimetara snijega.

Potres jačine šest stupnjeva Richtera pogodio je u četvrtak Panamu, priopćio je američki Geološki zavod.

Potres je imao epicentar oko 340 kilometara južno od Davida, drugog po veličini panamskog grada i dogodio se na dubini od 32 kilometra, prenosi agencija Reuters.

Za sada nema informacija o eventualnim žrtvama niti o materijalnoj šteti, a nije izdano ni upozorenje za tsunami.

Ekstremne količine snijega pale su proteklih dana na Pirinejima. U francuskom skijalištu Piuau Engaly je u ponedjeljak 2. veljače palo čak 259 cm novog snijega. Ukupno je u tri dana u tom skijalištu palo gotovo 4 metra (398.7 cm) novog snijega.

Ukoliko bi podatak o 259 novog snijega u jednom danu postao služben bio bi to novi svjetski rekord za 24 satnu količinu novog snijega. Ipak, podaci o količini snijega sa skijališta se rijetko uvrštavaju u službene knjige rekorda, budući da najčešće nije riječ o službenim meteorološkim mjerenjima. Službeni svjetski rekord, prema bazi podataka Svjetske meteorološke organizacije (WMO) za najveću količinu napadalog snijega u 24 sata iznosi 192.5 cm. Toliko je palo u mjestu Silver Lake (Colorado, SAD) 14.-15. travnja 1921. godine.

Taj rekord je prošao detaljnu verifikaciju, posebno nakon što je u mjestu Montague (New York, SAD) u 24 satnom razdoblju od 11. na 12. siječnja 1997. izmjereno 195.6 cm snijega. Taj podatak ipak nije priznat kao službeni novi rekord, zbog prevelikog broja mjerenja u tom 24 satnom razdoblju.

Video snimljen početkom tjedna na skijalištu Piuau Engaly u Pirinejima:

Seizmografi Seizmološke službe zabilježili su u četvrtak ujutro u 6 sati i 8 minuta slab potres s epicentrom devet kilometara sjeverno-sjeverozapadno od Rijeke kod mjesta Kosi.

Magnituda potresa iznosila je 2.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru je bio III stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.

Potres se osjetio na području Rijeke i nije mogao izazvati materijalnu štetu, priopćila je Seizmološka služba.

Podsjetimo, u posljednjih nekoliko dana zabilježeni su i potresi na području Jastrebarkog, na Pelješcu i u podsljemenskoj zoni Zagreba.

Slabi potres magnitude 2.1 prema Richteru zatresao je prošlu nedjelju područje Jastrebarskog.

Seizmolozi su prošlog ponedjeljka u 3:13 sati zabilježili umjereno jak potres 3.5 prema Richteru, s epicentrom tri kilometra sjeverno od Trpnja na poluotoku Pelješcu.

Umjereno jak potres s epicentrom u podsljemenskoj zoni Zagreba, kod Markuševca, zabilježen je u subotu. Magnituda potresa iznosila je 2.9 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV (četiri) stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.

Slabi potres magnitude 2.1 prema Richteru zatresao je noćas područje Jastrebarskog, izvijestila je u utorak ujutro Seizmološka služba RH, koja je u zadnja tri dana u Hrvatskoj zabilježila tri potresa.

Potres s epicentrom kod Jastrebarskog zabilježen je u 1,10 sati, magnituda je iznosila 2.1 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.

Seizmolozi su u ponedjeljak u 3,13 sati zabilježili umjereno jak potres s epicentrom tri kilometra sjeverno od Trpnja na poluotoku Pelješcu. Magnituda potresa iznosila je 3.5 prema Richteru, a intenzitet u epicentru pet stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres se osjetio na širem području od Makarske do Neuma, otoku Hvaru, Pelješcu.

Umjereno jak potres s epicentrom u podsljemenskoj zoni Zagreba, kod Markuševca, zabilježen je u subotu. Magnituda potresa iznosila je 2.9 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV (četiri) stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.

Državne školske ustanove u Chicagu, brojne oblasti u Detroitu, Bostonu i Providenceu u državi Rhode Island otkazale su nastavu nakon što je meteorološka služba objavila upozorenje za dolazak oluje.

Tokom prošle sedmice oluju je pratila mećava, koja je zahvatila Istočnu obalu SAD gdje je palo do 90 centimetara snijega.

Meteorolozi predviđaju da će u Bostonu, gdje je već palo do metar snijega, pasti još najmanje 30 centimetara.

Meteorološke službe upozoravaju na to da se očekuje da će snijeg na jugu Nove Engleske padati od 2,5 do pet centimetara na sat, što će uzrokovati velike probleme u saobraćaju.

Meteorolozi su objavili upozorenja od glavnog grada države New York, Albanyja, do države Maine, gdje se očekuje da udari vjetra dostignu 65 kilometara na sat.

Olujno nevrijeme uzrok je otkazivanja oko 2.000 letova i još 2.100 kašnjenja, uglavnom u Chicagu.

U mjestu Champaign u saveznoj državi Illinois, evakuisano je 68 kuća zbog prevrtanja cisterne.

Oluja je uzrokovala nestanak struje za oko 20.000 potrošača u državi Illinois.

Meteorološki zavod Kanade je saopćio da je brzina snježne oluje u nekim dijelovima Newfoundlanda prelazila brzinu od 150 kilometara. Iz ove institucije su pozvali stanovništvo da bude oprezno i bez velike potrebe ne kreće na put.

Područja Toronta, Mississauge, Hamiltona i Nijagarinih vodopada su u nedjelju zahvaćena olujnim nevremenom, a saobraćaj dodatno otežava i poledica na cestama.

Olujno nevrijeme uzrokovalo je otežan saobraćaj i otkazivanje brojnih linija kopnenog i zračnog saobraćaja.

Sve ekipe policije, civilne zaštite i drugih službi su angažirane na terenu, a brojne škole i javne institucije do daljnjeg ne rade.

Saobraćaj na snijegom i ledom prekrivenim cestama je znatno otežan, a dodatni uzrok čestih nesreća je i zakonska zabrana korištenja lanaca.

Meteorolozi najavljuju da bi nevrijeme moglo biti aktivno i u naredna dva dana.

Kad su me pitali o čemu bih htjela pisati u sljedećem izdanju Dot Connector Magazine-a (DCM), prva stvar koja mi je izašla iz usta je bila: “Zlatno doba i kako smo od tamo došli ovdje gdje se sada nalazimo i što to sve znači.” To je tema koja zaokuplja moj um već nekoliko godina, čiji sam pregled dala u članku Vještice, kometi i planetarne kataklizme (DCM broj 11), gdje je tema bila kako je ženska energija u našem društvu korak po korak tijekom tisućljeća izopačena kao posljedica planetarne kataklizme koja je započela Velikim potopom, poznatim i pod imenom Noin potop. Ali primjećivati ono što se dogodilo nije isto kao i objašnjavati zašto i kako se to moglo dogoditi, gledano sociološki. U tom članku sam napisala sljedeće:

“Što se tiče navodnog Noinog potopa, možemo reći da su u više nego u jednoj točki u našoj poznatoj povijesti, civilizacije i kulture padale i/ili nestajale, ili su bile uništene od tko zna čega...

Istraživači iz područja arheologije i povijesti zbunjeni su nedostatkom direktnih arheoloških ili pisanih objašnjenja za uzroke (u odnosu na učinke), iako postoji veliki broj mitova i priča iz folklora koje mogu vrlo dobro dati odgovore ako se pravilno analiziraju..."

I nastavljam:

"Prije nekoliko desetljeća, određeni znanstvenici prirodnih znanosti postali su zainteresirani za taj problem, te su shvatili, koncentrirajući se na gore navedene kolapse Brončanog doba, da je raspon dokaza ukazivao na to da se radi o prirodnim uzrocima, a ne o uzrocima izazvanim ljudskim djelovanjem, kao što su invazije ili ratovanja. Tako su svi počeli govoriti o klimatskim promjenama, vulkanskim aktivnostima i potresima. Trenutno su ove vrste objašnjenja zapravo uključene u standardnu povijest Brončanog doba, iako mnogi problemi i dalje ostaju neriješeni: čini se da ni jedno objašnjenje ne uzima u obzir sve dokaze.

Immanuel Velikovsky je sve uznemirio kada je predložio da je Izlazak (židova iz Egipta) - ali samo Izlazak - uzrokovan bombardiranjem kamenja, prašine, ugljena i tome slično, kao posljedica prolaska Venere kroz Sunčev sustav i kaosom koji je ona napravila za vrijeme svog prolaska. On je uspio skupiti nevjerojatne količine mitova i legendi iz cijelog svijeta, koji su svi do jednoga snažno upućivali na to da se dogodila neka vrsta globalne kataklizme, ali kada, gdje i kako se to dogodilo je ostalo prilično nejasno. Postojali su i drugi ljudi koji su o tome pričali prije Velikovskog, uključujući Ignatiousa Donnellyja koji zaslužuje da ga se spomene za pripisivanje mitova Noinom potopu, za koji je tvrdio da je zapravo razaranje Atlantide onako kako je to opisao Platon. Je li ili nije postojala napredna civilizacija poznata kao Atlantida nije naša briga ovdje, već je li postojao potop i kada se on mogao dogoditi.”