Naime, tijekom jačanja pritiska na Rusiju prošle godine bugarskoj vladi je obećano da će američka tvrtka Westinghouse graditi nove jedinice nuklearne elektrane "Kozloduy", a ugovor između bugarske vlade i američke kompanije je potpisan 1. kolovoza 2014. Dokumentom je propisano da će se s gradnjom početi tijekom 2016. godine, a 2021. godine bi novi nuklearni kapaciteti trebala početi s proizvodnjom električne energije za bugarske potrošače bugarskih. NE "Kozloduy" se nalazi se na obalama rijeke Dunav, 200 km sjeverno od Sofije.
Danas, osam mjeseci poslije, dogovor je propao i Bugari su ostali i bez ruskog plina, kao i novca kojeg bi zarađivali od tranzita kroz plinovod "Južni tok", ali i bez novih jedinica NE "Kozloduy".
AFP piše kako je dogovor Bugarske s američkom tvrtkom Westinghouse Electric oko izgradnje novog reaktora propao zbog financijskih poteškoća, što je bugarski premijer Boyko Borisov priopćio prošlog tjedna.
"Ne možemo podržati ovaj sporazum koji je vrijedan 4 milijarde dolara", izjavio je Borisov u parlamentu i dodao "kako Bugarska ne može snositi svoj dio troškova".
Zapadni mediji navode "kako je riječ o brzopletom poslu kojeg su Bugari potpisali kako bi umanjili energetsku ovisnost o Rusiji, zemlji koja je Bugarskoj glavni dobavljač nuklearnog goriva, kao i plina koji se koristi za proizvodnju električne energije".
Prilično neumjesna i cinična tvrdnja, obzirom da su u Washingtonu i u kompaniji Westinghouse Electric itekako bili upoznati s gospodarskom i financijskom situacijom u Bugarskoj i znali su da Sofija nema novca za ovako velika ulaganja.
Tvrtka Westinghouse Electric, podružnica japanske tvrtke Toshiba, prvotno je planirala imati 30 % udjela u projektu NE "Kozloduy", ali su bugarski mediji izvijestili da je američka kompanija odbila ulagati u ovaj posao.
2012. godine je Bugarska iz političkih razloga pristala odustati od još jednog projekta u suradnji s Rusijom. Tada se planirala izgradnja dva reaktora od 1000 megavata reaktora na NE "Belene" na sjeveru zemlje.
Bugarska je sada tražila da tvrtka Westinghouse u izgradnju nove nuklearne jedinice "Kozloduy" uđe kao ulagač s udjelom od najmanje 49%, na što američka tvrtka nije ni odgovorila. Stoga je građevinski projekt 7. jedinice NE "Kozloduy" uz sudjelovanje američkog društva Westinghouse obustavljen i izgledi o dovršetku ovog posla su nejasni.
31. ožujka ove godine je istekao rok do kojega je tvrtka Westinghouse morala odgovoriti na nove prijedloge bugarske vlade o obliku njenog sudjelovanja u projektu. Iz američke kompanije se do 31. ožujka nisu udostojili niti odgovoriti bugarskoj vladi i premijeru, što potvrđuje svu lakovjernost s kojom su Bugari po nalogu Washingtona ušli u sukob s Moskvom.
Bugarski premijer Boyko Borisov je na kraju, govoreći 1. travnja pred poslanicima Narodne skupštine, kazao je kako vlada "ne može ni ispoštovati, niti potvrditi ugovor s američkom tvrtkom".
Prema sporazumu s tvrtkom Westinghouse, do 31. ožujka je bugarska vlada morala ratificirati ugovor, ali je vlada Boyka Borisova započela reviziju sporazuma. Preliminarni izračuni tvrtke Westinghouse govore kako bi se ukupni troškovi izgradnje kretali oko 7,7 milijardi dolara. Budući da Bugarska nema takvih sredstava, vlasti u zemlji su krajem ožujka američkoj kompaniji ponudile da bude investitor s udjelom od spomenutih 49%.
Treba napomenuti da su, kada je bugarsko Ministarstvo energetike najavilo prijedlog, mnogi stručnjaci izrazili sumnju da će on biti prihvaćen od strane američke strane, jer politika tvrtke Westinghouse nije ulagati u nuklearne elektrane, nego je riječ o tvrtki koja se bavi prodajom tehnologije i opreme za postojeće nuklearne elektrane, kao i izgradnjom novih.
Na kraju se konačno oglasila i tvrtka Westinghouse Electric Company, koja je priopćila da će se pregovori oko NE "Kozloduy" nastaviti, ali s novim datumom i prijedlozima.
"Ova odluka je donesena zajedno sa svim strankama i mi želimo podržati infrastrukturni projekt ove veličine u Bugarskoj. Mi i dalje nudimo pomoć u pružanju tehnologije za cijeli spektar operacija u NE "Kozloduy", od goriva do usluga razgradnje i zbrinjavanja otpada", rekao je Danny Roderick, predsjednik i glavni izvršni direktor tvrtke Westinghouse, ali nigdje ne govori da je tvrtka voljna ulagati u bugarsku nuklearnu elektranu, što nikada nije bila politika ove tvrtke i teško će u slučaju Bugarske napraviti presedan. No, to su u Sofiji dobro znali kada su pristali na ovo rješenje.
Sada su Bugari ostali i bez "Južnog toka", bez američkog partnera tvrtke Westinghouse i proširenja NE "Kozloduy", a ranije, opet pod pritiskom Washingtona, bez projekta NE "Belene". Nemoguće je da bugarska vlada u trenutku sklapanja ugovora nije znala s koliko novca raspolaže i koliko gubi raskidom višedesetljetne suradnje u energetskom sektoru s Rusijom. Naravno da štetne posljedice neće snositi ni bugarski premijer Borisov, niti ministri u njegovoj vladi, nego će račun ove sulude i prije svega vazalske politike biti ispostavljen građanima Bugarske.
Komentar: Južni tok oživljen kroz Makedoniju