© Sott.net
Gledano kroz povijest, pušenje različitih biljaka se smatralo korisnim. No, mi danas znamo bolje, zar ne?
Pretpostavljajući da je pušenje nezdravo, znanost bi stoga trebala podržavati "ono što svatko zna".
No, kao što se to vidi u sljedećem Sott.net-ovom video uratku, to nije tako.
Transkript videa
"Znanost, iako tako može izgledati nekom tko nije upućen, ne predstavlja uvijek neutralnu potragu za znanjem bez neke vlastite koristi. Ponekad je priča dosta drukčija."
[dr. sc. J. R. Johnstone i dr. sc. P. D. Finch, profesor emeritus matematičke statistike]
Svi znamo da pušenje predstavlja rizik za zdravlje.
To nam govore ljudi na vlasti i medicinski stručnjaci, a čak se i duhanska industrija ponaša na način koji to sugerira.
No, podržava li znanost taj argument?
Sjetimo se da je prije 400 godina većina ljudi, kao i stručnjaka, mislila da je Zemlja ravna, a ispostavilo se da to nije tako.
Dakle, pogledajmo što kaže znanost o pušenju.
Kroz povijest vidimo da su postojali ljudi koji su smatrali da je pušenje nešto korisno za zdravlje, olakšavajući simptome astme i čuvajući tijelo od zaraza, dok su drugi pušenje vidjeli kao nešto odvratno, opasno i smrtonosno na duge staze.
Ova stajališta pro i kontra nije potkrijepljivalo puno dokaza, ni u argumentima za - niti protiv, sve dok medicinski stručnjaci nisu po prvi put pokušali proučavati tu problematiku 1950. godine.
Te godine, Richard Doll i Bradford Hill su objavili rad u kojem su pokazali da izgleda da pušači imaju veću vjerojatnost da obole od raka pluća.
To je bio početak anti-pušačkog pokreta.
No, ubrzo nakon objavljivanja tog rada, pronicljiv statističar sir Ronald Fisher je primijetio čudnu anomaliju u rezultatima tog istraživanja: istraživači su pitali svoje ispitanike jesu li udisali dim svojih cigareta.
Fisher je pokazao da su ispitanici koji su udisali cigaretni dim imali manju vjerojatnost oboliti od raka pluća nego oni koji nisu udisali.
Kao što Fisher kaže: "Čak bi i izjednačenost bila popriličan udarac teoriji da pušenje uzrokuje rak pluća."
1968. godine provedeno je drugo istraživanje - istraživanje Whitehall - na uzorku od 1400 britanskih javnih dužnosnika pušača koje se podijelilo u dvije slične skupine: jedne se poticalo i savjetovalo da prekinu s pušenjem, a druge se pustilo na miru.
Obje skupine se pratilo tokom 10 godina i rezultati su bili iznenađujući: skupina u kojoj su bili oni koji su prestali s pušenjem nije pokazala nikakvo poboljšanje u očekivanoj životnoj dobi, ni ikakvu promjenu u smrtnosti zbog raka i infarkta, osim jedne razlike: određene vrste raka su bile više nego dvostruko zastupljenije usporedo sa skupinom koja nije prestala pušiti.
Istraživanje je produženo na sljedećih 20 godina i rezultati su bili identični.
Ovakva vrsta istraživanja se naziva randomizirano kontrolirano intervencijsko ispitivanje i predstavlja "zlatni standard" u uspoređivanju novog tretmana s drugim ili učincima bez ikakvog tretmana.
Izbjegava pristranost koja postoji u promatračkim istraživanjima poput onog kojeg su proveli Doll i Hill, gdje ispitanici sami izabiru hoće li prestati ili nastaviti s pušenjem.
Provedeno je još šest ispitivanja tog tipa s ukupno blizu 800 000 ispitanik-godina - i sva su pokazala iste rezultate: nema poveznice između pušenja i očekivane životne dobi, smrtnosti zbog raka ili smrti zbog bilo kojeg drugog uzroka.
Medicinska literatura nam pokazuje da pušenje izgleda nije povezano s preuranjenom smrtnosti, ali postoje li neke potencijalne zdravstvene koristi od pušenja?
Zapravo, popis je poprilično dug...
Postoje dobri dokazi koji pokazuju da pušenje smanjuje rizik za obolijevanje od Parkinsonove i Alzheimerove bolesti čak za do 60%.
Suprotno slikama na kutijama cigareta, pušači imaju puno manju vjerojatnost da razviju ozbiljne probleme s desnima.
Kod muškaraca, pušenje također smanjuje rizik za operacije zglobova za do 50%.
Ujedno, pokazuje se da nikotin zaustavlja napredak tuberkuloze kod laboratorijskih ispitivanja, čak i kad se uzima u malim količinama, prema Salehu Naseru, izvanrednom profesoru mikrobiologije i molekularne biologije na Sveučilištu središnje Floride, a izgleda da ima bolji učinak nego 10 drugih supstanci koje su također ispitivali.
Također se pokazuje da nikotin ima višestruke dobrobiti pri kognitivnoj učinkovitosti, poput brzog procesuiranja informacija, trenutačnog i dugoročnog pamćenja i rješavanja problema.
Pušači pokazuju manju učestalost ulceroznog kolitisa, kronične upalne bolesti crijeva.
Zašto postoje razlike u rezultatima istraživanja koja su provedena 1960-ih do 1980-ih koja pokazuju da pušenje ne povećava rizik od bolesti, i novijih studija koje pokazuju suprotno?
Vjerojatno postoje dva razloga za to.
Prvi je da je duhanska industrija progresivno povećala aditive u duhanu kako bi učinila svoj proizvod "privlačnijim" - izazivajući veću ovisnost - za pušače.
Popis koji su duhanski proizvođači dostavili Ministarstvu zdravlja i socijalne skrbi SAD-a uključuje 599 supstanci koje se mogu koristiti u određenoj vrsti cigareta.
Te supstance su odobrene kao "dodaci prehrani" i nije ih se testiralo na gorenje.
Prilikom izgaranja tih supstanci stvara se više od 4000 različitih spojeva.
Ovo je glavni razlog zašto je pušenje duhana bez aditiva nedvojbeno zdravije nego pušenje komercijalnih cigareta.
Drugi razlog je da istraživanja opasnosti pušenja financira farmaceutska industrija koja prodaje zamjenske proizvode za nikotin u svrhu olakšavanja prestanka pušenja.
A onaj koji plaća ujedno i određuje stvari!
Usput rečeno, neovisna istraživanja ne pokazuju da ti proizvodi povećavaju broj prestanaka pušenja.
Međutim, ipak se tu radi o industriji od milijardu dolara.
I na kraju, od završetka Drugog svjetskog rata 528 nuklearnih bombi je bilo detonirano u atmosferi i još dodatnih 1525 podzemno, što je raspršilo tone radiaktivnih čestica (pogotovo plutonija) visoko u atmosferu, koje su zračne struje raznijele diljem planeta.
Unos ili udisanje takvih čestica ogromno povećava rizik od raka, a u atmosferi je toliko plutonija da može nekoliko puta ubiti svako ljudsko biće.
Pokrenuto je prikrivanje drugih uzročnika raka koje nam je donijelo naše moderno društvo od trenutka kad je počela anti-pušačka propaganda.
Zapalimo jednu.
Ukratko, ima jako malo znanstvenih dokaza da je pušenje duhana bez aditiva opasno po zdravlje, onako kako to službena medicina pokušava prikazati.
Zapravo, moglo bi čak biti i korisno.
Komentar: Za više dodatnih informacija pogledajte: