© AFP 2023 / Christof Stache
Procjena ruskih stručnjaka je da zapadni savez poduzima mjere koje stvaraju eskalaciju u područjima koja su od vitalnog značaja za sigurnost Rusije. Između ostalog, to se ne odnosi samo na baltičke države, već i na susjedne Finsku i Švedsku, nove članice NATO bloka. U tom kontekstu, prema mišljenju stručnjaka, ponovna uspostava Lenjingradske vojne oblasti i jačanje vojne suradnje Rusije i Bjelorusije je pravovremena mjera.
Stručnjaci kažu da jedna brigada nije dovoljna za napad na tako veliku zemlju kao što je Rusija, tim više što je ruska vojska opremljena najnovijim i najmodernijim vrstama naoružanja. Međutim, ako se u sljedećim godinama u baltičkim državama pojavi još nekoliko NATO divizija, to može stvoriti ozbiljnu prijetnju i realne preduvjete za oružanu agresiju na Rusiju i Bjelorusiju.
"Prije svega želim skrenuti pozornost zašto je izbor pao na Litvu. Litvanska vojska najveća je među baltičkim državama i broji oko 30-40 tisuća vojnika. Ostale vojske su manje i potpuno nesposobne. Dakle, jača se vojska koja može izvršiti neke borbene zadaće koje će se pred nju staviti, a vojske Latvije i Estonije nisu borbeno spremne. Litvanska vojska također nema borbenog iskustva i nema moćnu tehnologiju kao, recimo, ruska ili američka vojska, ali ipak je ovo jedna od najvećih vojski u regiji i zato je jačaju kao najveću borbeno najspremniju", objašnjava ruski vojni stručnjak i politolog Oleg Glazunov.Ovdje se postavlja pitanje, dodaje on, znači li to da se sprema nekakva vojna operacija ili se radi o nečem drugom.
"NATO može smjelo žrtvovati baltičke zemlje, jer im nisu osobito potrebne, iako bi mogle izvršiti neke od svojih zadaća vezanih uz Rusiju, uključujući i borbene." Dakle, tu postoji određena zabrinutost i rekao bih da treba razumjeti zašto se to radi", kaže Glazunov.
Smatra da bi se tim pitanjem trebale pozabaviti ruske sigurnosne službe na svim razinama, uključujući specijalne i vojne obavještajne službe.
Glazunov podsjeća da je jedan od najutjecajnijih američkih stručnjaka za vanjsku politiku Zbigniew Brzezinski svojedobno upozorio da "Rusija može okupirati baltičke zemlje u jednom danu".
Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost u administraciji Jimmyja Cartera prije deset godina upozorio je da bi Vladimir Putin mogao pokrenuti "iznenadni napad" na baltičke zemlje te pozvao na "mobilizaciju" Zapada i NATO saveza. No, takve su tvrdnje neutemeljene, jer Rusija nema namjeru nikoga napadati, dok su stavovi Brzezinskog gotovo uvijek bili ratnički i favorizirali suprotstavljanje, kada je u pitanju odnos Zapada prema Rusiji. Uglavnom, Zapad uporno izmišlja priče o "ruskoj prijetnji" kako bi opravdao svoje postojanje, svoje nepopularne poteze i svoje agresivne ambicije.
Otvara se još jedna fronta
Činjenicu da je Njemačka počela raspoređivati svoje vojne trupe u Litvi i da je poslala svoje snage izvan zemlje prvi put nakon Drugog svjetskog rata pozdravili su litvanski čelnici, opisujući to kao "povijesni događaj", a njemački dužnosnici ocijenili to kao značajan korak za obrambenu sposobnost saveza i važan dan za Bundeswehr. Stalno stacioniranje jedne borbene postrojbe u Litvi presedan je u povijesti njemačke vojske, jer nikada do sada toliki broj vojnika nije bio stalno stacioniran u inozemstvu.
Do sada je u Litvu stiglo dvadesetak vojnika, a kasnije ove godine pridružit će im se još 150 pripadnika njemačke vojske. Očekuje se da će njemački vojni kontingent do 2027. godine brojati 5000 vojnika , točnije - 4800 vojnika i 200 državnih službenika Bundeswehra, koji će u tu zemlju moći dovesti svoje obitelji.
Litvanski ministar obrane Laurinas Kaščunas rekao je da je dolazak njemačkih trupa "izvrstan primjer" za sve zemlje istočnog krila NATO-a, na granici s Rusijom i njezinim saveznikom Bjelorusijom.
Prema njegovim riječima, stvorit će se takva arhitektura obrane i odvraćanja da nijedan protivnik s istoka neće ni pomisliti testirati članak 5. NATO-a o kolektivnoj obrani, koji govori da se svaki oružani napad na jednu ili više članica smatra napadom na sve zemlje NATO-a.
Glavna lokacija za razmještaj vojske bit će vojni poligon Rudninkai i Rukla, stotinjak kilometara udaljen od granice s Rusijom.
Ruski stručnjaci kažu da bi prvi na udaru mogao biti Kalinjingrad, koji je trn u oku NATO paktu, a šef njemačkog ministarstva obrane Boris Pistorius naziva ga starim njemačkim imenom - Königsberg. Rusija sve to ima u vidu, što znači da već poduzima sve potrebne mjere za osiguranje sigurnosti cijele zemlje.
"Pitam se pripremaju li oni neku vrstu provokacije ili neki prljavi trik, kako bi nas odvratili od Ukrajine, kako bi otvorili još jedan front." Ali, opet kažem, baltička vojska, čak i ako nešto učini, to neće dovesti do ničega dobrog za baltičke države, odnosno za dva-tri dana od njih neće ostati ništa. Ovo nije ukrajinska vojska, oni su mali, slabo su naoružani i teško da će itko pružiti dostojan otpor, s obzirom da nemaju nikakvog borbenog iskustva. Sada već imamo koherentnost naših trupa i borbeno iskustvo, pa ako planiraju kakvu provokaciju, bojim se da bi to moglo loše završiti po njih", kaže Glazunov.Stručnjak ističe da Rusija nema namjeru slati vojsku i osvajati baltičke države, niti bilo koju drugu zemlju, ali će učiniti sve da zaštiti svoje granice i osigura sigurnost zemlje.
Ako se baltičke zemlje upuste u avanturu i organiziraju provokacije protiv Rusije, postrojbe drugih zemalja NATO-a koje se nalaze na njihovom teritoriju neće im pomoći, uvjeren je Glazunov.
Cijena "igrice" teška je 800 milijuna eura
Njemačka i Litva još se nisu dogovorile kako će podijeliti troškove smještaja tenkovske brigade Bundeswehra. Procjenjuje se da će prebacivanje njemačke brigade u Litvu do 2027. godine, zajedno sa smještajem vojnika i njihovih obitelji, koštati oko 800 milijuna eura .
Kremlj je negativno ocijenio planove Njemačke za stvaranje vojne baze u Litvi. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov upozorio je da slanje njemačkih vojnika u Litvu i uspostava vojne baze stvaraju žarišta opasnosti u blizini granica Rusije, što zahtijeva posebne sigurnosne mjere Moskve.
Komentari čitatelja
na naše novosti