Slika
Odnosi između Venezuele i Sjedinjenih Država se zaoštravaju takoreći iz sata u sat. Obamin nedavni dekret, kojim je Venezuelu proglasio "neobičnom i izvanrednom prijetnjom SAD-u" samo je još jedan "manevar" Bijele kuće u stvaranju uvjeta koji bi opravdali vojnu agresiju protiv Venezuele, kaže argentinski pisac i politolog Atilio Borón.

Izvršnim dekretom izdanim od strane Obame je stanje u Venezueli proglašeno kao "izvanrednom i neuobičajenom vanjskopolitičkom prijetnjom američkoj nacionalnoj sigurnosti".

"Takve izjave često prethode vojnoj agresiji", kaže Atilio Boron, objašnjavajući kako ona može biti "Obamina verbalna prijetnja“, ali "također može biti uvertira za vojne operacije koje će SAD u regiji provoditi sa svojim europskim slugama okupljenim u NATO savez i savezničkim naftnim teokracijama".

U tom kontekstu analitičar se prisjeća gotovo svih epizoda američkog uplitanja u unutarnje stvari suverenih zemalja.

"Noviji slučajevi , kao onaj Siriji i osobito u Ukrajini, gdje se išlo na tzv. promjene režima, eufemizam kojim se izbjegava spomenuti državni udar, govore kako Washington neumoljivo teži da redizajnira svijet, a posebno Latinsku Ameriku i Karibe po svojoj volji. Priliku da to ostvari daje mu dragocjena suradnja Europske unije i NATO saveza, a rezultat takve politike je krvoproliće u Ukrajini koje traje do danas", rekao je Boron.

"Američke prijetnje su uvijek ozbiljne, pogotovo ako se sjetite stare američke političke tradicije koja se sastoji u tome da se SAD uvijek služe insajderima kako bi opravdale trenutnu vojnu intervenciju", nastavlja argentinski analitičar.

Boron također podsjeća da je "Washington organizirao državni udar u Venezueli 2002. godine, jer je htio osigurati opskrbu naftom prije napada na Irak".

"Sada je Amerika pokrenula rat na dva fronta. Onaj u Siriji i onaj protiv Rusije, stoga mora imati sigurno energetsko zaleđe. Ne bi me iznenadilo da u sljedećih nekoliko sati ili dana Obama ovlasti CIA-u, neku od obavještajnih službi ili vojsku za tajnu operaciju protiv bilo kojeg vžnog američkog cilja u Venezueli. Na primjer, napad na američko veleposlanstvo u Caracasu", zaključuje Atilio Boron.

Kuba: "Kuba nikad nije bila sama, pa neće biti ni Venezuela!"

Može li Venezuela biti prijetnja Americi na udaljenosti od nekoliko tisuća kilometara i bez strateškog oružja? To je pitanje koje je postavila kubanska vlada i svrstala se na stranu vlade Nicolasa Madura, a nacionalnu sigurnost Venezuele je ujedno proglasila i nacionalnom sigurnošću same Kube.

Vlada na Kubi je danas objavila priopćenje kojim "bezuvjetno podržava Venezuelu i legitimne vlasti predsjednika Nicolasa Madura u sukobu sa SAD-om".

Havana odbacuje američku poziciju i Obamine prijetnje Venezueli ujedno naziva prijetnjom vlastitoj nacionalnoj sigurnosti.

"Baš kao što Kuba nikad nije bila sama, to neće biti ni Venezuela ", poručila je kubanska vlada.

Kuba je također osudila "intervencionističku prirodu američke vanjske politike", koju Caracas odbija prihvatiti.

"Kako Venezuela može biti prijetnja SAD-u? Tisuću milja je daleko, bez strateškog oružja i bez resursa ili osoblja na teritoriju američkog ustavnog poretka. Ova izjava zvuči nevjerovatno", navodi se u priopćenju kubanske vlade.

"Nitko nema pravo intervenirati i uplitati se u unutarnje poslove suverene države i da bez dokaza prijeti nečijoj nacionalnoj sigurnosti", zaključuje se u priopćenju Havane.

Evo Morales pozvao UNASUR i CELAC i na hitnu sjednicu za obranu Venezuele

Predsjednik Bolivije, Evo Morales, sazvao je hitnu sjednicu Zajednice južnoameričkih nacija (UNASUR) i zatražio da Zajednica latinoameričkih i karipskih država (CELAC) stane obranu Venezuele, priopćilo je Ministarstvo kominikacija Bolivije.

"Pitao sam mog kancelara, Davida Choquehuancu, da konzultira CELAC i UNASUR i da se proglasi izvanredno stanje zbog agresije (Baracka) Obame", kao odgovor na izjavu Bijele kuće kojom je Venezuela proglašena "prijetnjom američkoj nacionalnoj sigurnosti", izjavio je bolivijski predsjednik Evo Morales.

Morales također kaže "kako je zatražio od regije da se okupi u jedno monolitno jedinstvo u obrani Venzuele".

"Tražio sam da se organizira hitan sastanak CELAC-a i UNASUR-a i da u obranu Venezuele ustanu sve zemlje Latinske Amerike i Kariba, jer Venezuela je naš dio", izjavio je bolivijski predsjednik.

Morales je kritizirao politiku Washingtona u promicanja institucionalnog udara u Venezueli.

"Mi osuđujemo, odbacujemo i u XXI stoljeću ne prihvaćamo ovakvu intervenciju SAD-a", naglasio je Morales, upozoravajući na "agresiju na demokraciji u Venezueli i Latinskoj Americi, na Karibima i na ugrožavanje socijalnog mira u regiji".

Morales je upozorio da se iza američke izjave "u pozadini krije prijetnja Obama koji želi napasti Venezuelu".

Ekvador: "UNASUR nikada neće dozvoliti intervenciju ni državni udar protiv legitimne vlade u Caracasu!"

Osim Kube, Moralesa i vjerojatno većeg dijela zemalja skupina UNASUR, CELAC i ALBA, Obaminoj izjavi se usprotivio i ministar vanjskih poslova Ekvadora, Ricardo Patiño, koji je rekao da regionalni blok UNASUR neće dopustiti "strano uplitanje u Venezueli, niti državni udar protiv predsjednika Madura".

"Nećemo dopustiti stranu intervenciju, nećemo dopustiti državni udar", rekao je Patino na konferenciji za novinare, gotovo istodobno s najavom uvođenja američkih sankcija protiv Venezuele.

Ovo je možda prvi put da Latinska Amerika na američku prijetnju, mogući državni udar ili čak mogućunost vojne agresije protiv Venezuele odgovara izravno i s ovolikim stupnjem mobilizacije i zajedništva. Washington se izgleda mora pomiriti da je izgubio svoje "južno dvorište" i da Latinska Amerika nije poslušna marioneta u rukama američkih stratega globalne hegemonije