Situacija na Bliskom istoku eskalira svakodnevno i kao da se bliži trenutak otvorenog sukoba između Saudijske Arabije i Irana.

Saudijska Arabija
© meed.comOff shore platforme Saudijske Arabije
Naime, Ministarstvo informacija Saudijske Arabije je priopćilo da je mornarica saudijskog režima 16. lipnja osujetila navodni pokušaj terorističkog napada na jedno od glavnih off shore naftnih polja u Perzijskom zaljevu.

Pomorske snage Rijada su presrele jedan brod od tri koja su prilazila polju, navodi se u priopćenju. Navodno su zatočeni pripadnici Iranske Revolucionarne Garde, koji su prema tvrdnjama Rijada iranski specijalci, a na brodu su pronađeni eksploziv i oružje.

Rijad je optužio Iran za planiranje “terorističkog napada u teritorijalnim vodama Saudijske Arabije”.

U Iranu, kažu da su Saudijci u stvari pritvorili iranske ribare, koje je morska struja odnijela u saudijske teritorijalne vode. U Teheranu kažu da su se takvi incidenti i ranije događali.

Osim toga, Iran je priopćio da je saudijska Obalna straža otvorila vatru na ribarske brodice, ubivši jednog od iranskih ribara. Ukupno je bilo dva ribarska broda, a imena pritvorenih ribara su poznata, no Teheran nije mogao predati dokumente Rijadu jer nema diplomatsku misiju u Saudijskoj Arabiji.

Službena saudijska agencija SPA izdaje prilično čudna priopćenja. Naime, tvrdi kako jedan brod blizu bušotina bio pod iranskom zastavom i ignorirao je hitac upozorenja.


Komentar: Zaista? Pripadnik Iranske revolucionarne Garde ide u diverziju noseći zastavu?


Napetosti između Teherana i Rijada neprestano rastu. S druge strane imamo i krizu s Katarom, nedavne napade protiv Teherana i redovite optužbe iz Irana da Saudijska Arabija financira sunitske islamističke militante, uključujući teroriste “Islamske države”.

Unatoč činjenici da izvješća o “pokušaju terorističkog napada” na saudijske naftne infrastrukture ne izgledaju istinite, vjerojatnost za to postoji. Međutim, tada bi se “Hladni rat” između Teherana i Rijada brzo pretvorio u otvoreni sukob i tu se trebamo pitati kome on odgovara.

Diplomatska kriza povezana s Katarom nije imala veliki utjecaj na protok nafte i plina. Kao što se i očekivalo, žrtva krize je samo Katar, čiji je udio na tržištu nafte relativno mali, a prekid izvoza plina bi bilo čisto samoubojstvo. Dakle, nitko nije bio iznenađen kada je Katar rekao da neće zaustaviti isporuke plina u UAE, iako za to ima velikih razloga.

No, regionalni stručnjaci ističu da sukob ima duboke korijene, tako da će se odluka o njemu donositi nekoliko godina. Produljeni sukob u kojeg su uključeni ne samo Doha i Rijad, nego i Teheran, Ankare i, naravno, Washington, može dovesti do nove eskalacije sukoba.

Što će se dogoditi s opskrbom nafte ili plinom, teško je reći. Katar je najveći izvoznik LNG u svijetu, nije beznačajan ni kao proizvođač nafte i ključni član skupine OPEC.

Širi regionalni sukob bi mogao imati ogromne posljedice za cijene nafte, a one mogu biti pozitivne i negativne.

Očito je da bi bilo kakav poremećaj ponude doveo do viših cijena nafte, a slično bi bilo i s plinom, ali u puno većoj mjeri. No, izravan rat između nekoliko zemalja Bliskog istoka bi bio katastrofa.

U intervjuu za Al-Jazeeru Jean-François Seznec iz američkog energetskog centra pri Atlantskom vijeću nije isključio da bi u ovom scenariju cijena nafte mogla skočiti do 150 dolara po barelu.

Međutim, ako se sukob nastaviti razvijati, OPEC se može rasformirati i svatko će proizvoditi onoliko koliko može i želi.

Ipak, teško je zamisliti vojnu intervenciju Saudijske Arabije protiv Katara bez pristanka Washingtona, dok saudijski režim u vojnom smislu protiv Irana nema nikakvih šansi.

Čelnik State Department, Rex Tillerson, dao je prioritet de-eskalaciji, što je pozitivan znak. Možda je to razlog zašto tržišta nafte i dalje gotovo da ne reagiraju na sukob na Bliskom istoku.

No, trenutna cijena nafte se kreće oko 45 dolara po barelu, što ne odgovara gotovo nijednom od ključnih izvoznika. Dakle, moguće provokacije i eskalaciju napetosti treba promatrati kao pokušaj da se cijena nafte vrati na relativno prihvatljivu razinu od 50 do 55 dolara po barelu, ali je pitanje hoće li se saudijski režim i drugi akteri na Bliskom istoku znati “zaustaviti na vrijeme”.

Najnovije optužbe da su iranski ribari pripadnici Iranske Revolucionarne Garde i da su pokušali provesti teroristički napad na naftnu infrastrukturu saudijskog režima bi značilo da su “teroristi” i Rijad bi ih u tom slučaju pogubio. Teheran takav incident sigurno ne bi ostavio bez odgovora i pitanje je kako će se sve završiti.