Karantin uveden zbog virusa korona ubio je na hiljade ljudi koji nisu mogli da dođu do medicinske pomoći ili su izbegavali da odu u zdravstvene ustanove plašeći se zaraze, otkrio je zvanični dokument britanske vlade.

Od virusa korona, prema zvaničnim podacima, preminulo je 46.000 ljudi u Velikoj Britaniji. Međutim, posledice karantina koji je uveden kako bi bilo sprečeno širenje epidemije takođe su dramatične, pokazuje dokument vladine Naučne savetničke grupe za hitne slučajeve.

Prema tim podacima, na tri smrti od virusa korona, dolaze dve prouzrokovane posledicama karantina, prenosi britanski Telegraf.

Do početka maja, kako se navodi, u Britaniji je umrlo 16.000 ljudi koji nisu mogli da dobiju odgovarajući lekarski tretman, dok je 6.000 preminulo jer se nisu javili lekaru iz straha da se ne zaraze virusom korona.

Podaci Ministarstva zdravlja i Nacionalnog statističkog biroa pokazuju da je preminulo i 10.000 ljudi koji su otpušteni iz bolnica tokom pandemije.

Savetničko telo britanske vlade prognozira da bi još 26.000 ljudi moglo da izgubi život u narednim mesecima zbog mera karantina i restrikcija u zdravstvu.

Kao pozitivna strana karantina u dokumentu se navodi to što je, zahvaljujući njemu, sačuvano 2.500 života koji bi bili izgubljeni kao posledica udesa, zagađenja i drugih uzroka.

Osmogodišnja djevojčica pronašla je mač iz predvikinške ere dok je ljetos plivala u jezeru u Švedskoj, piše BBC. Saga Vanecek pronašla je vrijedan predmet u jezeru Vidöstern u blizini obiteljske vikendice u okrugu Jönköping.

Mač je sigurno stariji od 1000 godina, a stručnjaci iz lokalnog muzeja kažu da bi mogao biti star čak i 1500 godina. 'Ne događa se svaki dan da netko pronađe mač u jezeru', rekao je Mikael Nordström iz muzeja.

Zemljotres jačine 5,5 stepeni po Rihteru pogodio je danas oblast u blizini otoka Tonga u Pacifiku.

Za sada nema izvještaja o povrijeđenima ili eventualnoj šteti, javljaju agencije.

Epicentar se nalazio na dubini od 10 kilometara, prenosi Blic.rs.

Pacifički centar za upozorenje na opasnost od cunamija nije izdao upozorenje da bi moglo doći do plimnog vala.

Četvoro ljudi je umrlo, a najmanje 28 je zaraženo opasnom bakterijom iz grupe streptokoka u gradu Ferbenks na Aljasci.

Novi soj iz grupe streptikoka grupe a bakterija, identifikovan je u ovom gradu početkom 2016. godine, pre svega među beskućnicima, saopštila je državna zdravstvena služba.

- Najmanje 28 ljudi Fairbanksa je hospitalizovano, jer su bakterije identifikovane, a četiri osobe su umrle zbog različitih invazivnih bolesti, rekao je Džo Meklaugin, epidemiolog i načelnik odeljenja epidemiologije državne bolnice na Aljasci.

- Ovo je novi soj koji nikada nismo videli ranije - rekao je Meklauglin.

Objasnio je i da ova grupa bakterija može da izazove širok spektar infekcija, od onih bezazlenih poput upale grla i infekcija, do fatalnog sindroma toksičnog šoka. Bakterija se brzo širi i uništava meko tkivo u telu.

Ekipa koja radi na stvaranju popularnog dokumentarca "Planeta Zemlja" je prilikom snimanja naišla na zastrašujući prizor 150.000 uginulih antilopa.

Životinje su za samo tri dana umrle od bolesti koja ih je pokosila brzinom munje. Stravični prizor je uslikan u Kazahstanu u nedelju, a Čaden Hanter, jedan od producenata, kaže da je izlgedalo kao da su prisustvovali istrebljenju vrste, kad su antilope počele masovno da umiru.

Prvi su znakovi bili zbunjujući: jeleni posrću, dezorijentirani su i zavijaju u bolovima. Njihova tijela pronalaze unakažena, kao napola pojedena, piše The New York Times. Razlog je, kako su otkrili biolozi, još strašniji. Ponovno se pojavio parazit Cochliomyia, mušica koja u SAD-u nije viđena od sedamdesetih i za koju se smatralo da je istrijebljena.

Prirodno stanište parazita Cochliomyije je u Južnoj Americi, a u SAD-u se prvi put pojavila u 19. stoljeću. Radi se o muhi, nešto većoj od obične kućne muhe, koja u otvorene rane životinje liježe jaja i čije se larve hrane mesom.

Šteta bi mogla iznositi do milijardu dolara

Državne i lokalne vlasti nadaju se da je pojava parazita ograničena samo na okrug Monroe, najjužniji okrug u saveznoj državi Floridi. Simptomi su na divljim jelenima prvi put primijećeni u srpnju, a povratak parazita potvrđen je labaratorijskim testovima u rujnu. Infestacija može izazavati katastrofalnu štetu uzgajivačima stoke. I do milijardu dolara, procjenjuju stručnjaci.

”Na najširoj mogućoj razini ovo je samo posljednji primjer nemogućnosti da zaštitimo ljude, poljoprivredu i okoliš u sve manjem i povezanijem svijetu. Svake godine na Floridu dođe na tone i tone tereta i milijuni putnika, slobodno ulaze i izlaze, a sa sobom nose nametnike i bolesti”, kaže Adam Putnam, povjerenik za poljoprivredu na Floridi.

Uginula 132 zaštićena jelena

Simptomi su prvo primijećeni kod ‘Florida Key jelena’, najmanje podvrste bjelorepog jelena. Populacija te podrvste u okrugu Monroe jedina je u svijetu, a broji tek 875 jelena. Osam jelena pronađeno je mrtvo u srpnju i kolovozu, a još 11 u rujnu. Zaposlenici rezervata u kojem su pronađeni prvi jeleni s ozljedama isprva su mislili da su otvorene rane nastale u borbi jelena za vrijeme sezone parenja.

Od početka srpnja je uginulo ukupno 132 zaštićena jelena, a od istog virusa umirale su i ulične mačke, jedan pas i jedna svinja. ”Nismo imali pojma što je to. Našli bi pokoji slučaj preko ljeta, ali u rujnu smo shvatili da nešto ozbiljnio nije u redu. Izgleda kao rana inficirana crvima”, kaže Kristie Killam, lovočuvarica u rezervatu.

Četiri osobe su preminule, a na stotine su hospitalizovane u drugom najvećem australijskom gradu Melbourneu uslijed pojave takozvane olujne astme. Među preminulima u Melbourneu je i 20-godišnjakinja koja je imala napad kašnja i gušenja.

Ambulanta u Melbourneu u ponedjeljak je zaprimila 1.870 zahtjeva što je šet puta više nego što to bude inače početkom sedmice, rekao je glasnogovornik Mick Stephenson.

Takozvana olujna astma stanje je koje izaziva kiša koja oslobađa alergijski rinitis (polensku groznicu) i astmu izazvanu polenom. Ovakvo stanje najviše se javlja među stanovnicima australijskih gradova Melbournea i Wagga, te u Londonu kada su kiše česte i obilne, a temperatura zraka neobično topla.

Velike boginje, smrtonosna bolest iskorenjena 1977. mogla bi se vratiti budući da se zaleđene sibirske tundre odleđuju i oslobađaju virus iz tela ljudi koji su preminuli u velikoj epidemiji pre 120 godina, upozoravaju stručnjaci.

Nekada je ta bolest bila jedna od najvećih pretnji čovečanstvu. Umiralo je više od 30 odsto zaraženih nakon što bi ispoljili simptome poput visoke temperature i karakrterističnog gnojnog osipa, pokazuju podaci Svetske zdravstvene organizacije.

Veruje se da su spore potencijalno fatalnog antraksa iz mrtvih ljudi i jelena koji su pokopani u večitom ledu već zarazile 254 pacijenta koji se trenutno nalaze u bolnici u Salakardu u blizini ruske severne obale. Ali eksperti strahuju da postoje znaci da najstrašnije tek dolazi.


- Tokom 1890-ih izbila je velika epidemija velikih boginja od koje je u jednom gradu je umrlo oko 40 odsto populacije. Naravno, tela su pokopana u gornjem sloju zaleđene zemlje, na oabalama reke Kolime. Sada, stotinak godina kasnije, nabujala reka erodira obale - kaže Boris Keršengolts iz sibirskog ogranka Akademije nauka.

Odleđivanje večitog leta ubrzava proces erozije.

Rusija se bori s misterioznim izbijanjem antraksa u udaljenim dijelovima Sibira. Deseci ljudi su hospitalizirani, a jedno je dijete umrlo. Ruska Vlada evakuirala je obitelji jer je primijećeno kako je antraksom zaraženo više od 2.000 sobova.

Vlasti ne znaju kako je došlo do izbijanja antraksa, no prema nekim teorijama toplinski val je odmrznuo smrznutu zemlju, a s njom i leševe sobova koji su antraksom zaraženi prije nekoliko desetljeća.

Neki znanstvenici smatraju da bi ovaj incident mogao biti primjer posljedica klimatskih promjena u tundri.

Mjesto gdje je došlo do izbijanja antraksa je Poluotok Yamal, a nalazi se visoko iznad Arktičkog kruga. Na tom je području toliko hladno da je permafrost ili zamrznuto tlo na pojedinim mjestima duboko čak 380 metara što je za usporedbu visina Empire State Buildinga.

"Tlo je ovdje poput ogromnog zamrzivača zbog čega bakterije mogu ostati žive vrlo dugo", kazao je Jean-Michel Claverie iz Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja u Francuskoj.

Džeremi Korbin, lider britanske opozicione Laburističke partije, izjavio je danas da je Velikoj Britaniji potrebna otvorenija i nezavisnija veza sa SAD, kako bi se izbeglo ponavljenje invazije na Irak sprovedene 2003. godine, što je predstavljalo akt vojne agresije.

Korbin, veteran antiratnih kampanja, obratio se članovima parlamenta u debati o pridruživanju Velike Britanije invaziji na Irak, a povodom izveštaja penzionisanog britanskog zvaničnika Džona Čilkota o greškama vlade bivšeg premijera Tonija Blera uoči rata u Iraku 2003. godine.

"Rat nikako nije bio poslednja opcija kako to predstavlja ser Džon Čilkot. Ovo je čin nelegalne vojne agresije pokrenut pod lažnim izgovorima, sa čim se slaže većina medunarodnih pravnika", naglasio je Korbin.

Britanski premijer u ostavci, Dejvid Kameron, izjavio je danas povodom objavljivanja kritičkog izveštaja o događajima koji su doveli do invazije na Irak, predvođene SAD, da su "odnosi Velike Britanije i SAD od vitalnog značaja za nacionalnu bezbednost", prenosi Rojters.

"Ne verujem da je Amerika uvek i u svemu u pravu, ali verujem da je partnerstvo SAD i Velike Britanije od vitalnog značaja za našu nacionalnu bezbednost", rekao je Kameron.

Britanija je ušla u rat u Iraku "pre nego što su iscrpljene sve opcije za mirno razoružavanje", izjavio je danas penzionisani britanski zvaničnik Džon Čilkot, predstavljajući svoj izveštaj o ulozi Velike Britanije u iračkom ratu.

Odluka Velike Britanije da 2003. uđe u rat u Iraku je počivala na pravnoj osnovi koja je bila "daleko od zadovoljavajuće", a razlozi za vojnu akciju koje je predstavio tadašnji premijer Toni Bler su bili preuveličani, zaključak je dugo očekivanog izveštaja komisije na čelu sa Džonom Čilkotom.