Dobrodošli na Sott.net
Pon, 24 Sij 2022
Svijet za ljude koji misle

Znanost o duhu
Karta


Brain

Kako meditacija može pomoći da napravite manje pogrešaka

Ako ste zaboravni ili griješite kada ste u žurbi, nova studija sa Sveučilišta Michigan State (MSU) - najveća dosadašnja te vrste - pokazala je da bi vam meditacija mogla pomoći da postanete manje skloni pogreškama.

meditacija
© pixabay.com
Istraživanje je testiralo kako je otvoreno praćenje meditacije - ili meditacija koja usredotočuje svjesnost na osjećaje, misli ili osjete dok se razvijaju u nečijem umu i tijelu - promijenila moždanu aktivnost na način koji sugerira povećano prepoznavanje pogrešaka.
"Ljudski interes za meditaciju i svjesnost nadmašuje ono što znanost može dokazati u smislu učinaka i koristi", rekao je Jeff Lin, doktorski kandidat psihologije MSU-a i koautor studije. "Ali nevjerojatno mi je da smo uspjeli vidjeti kako jedna sesija vođene meditacije može proizvesti promjene u moždanoj aktivnosti kod onih koji ne meditiraju."
Nalazi sugeriraju da različiti oblici meditacije mogu imati različite neurokognitivne učinke, a Lin je objasnio da postoji malo istraživanja o tome kako otvoreno praćenje meditacije utječe na prepoznavanje pogrešaka.

Komentar: Preporučamo program Éiriú Eolas (Rast Znanja) kojim:
  • Trenutačno kontrolirate stres i situacije koje zahtjevaju velike količine energije
  • Detoksirate svoje tijelo što rezultira ublažavanjem boli
  • Opuštate se i nježno prolazite kroz prošle emocionalne i psihičke traume
  • Regenerirajte se i pomlađujete svoje tijelo/um
Dobrobiti Éiriú Eolas programa za meditaciju i disanje možete pročitati iz svjedočanstava ljudi koji su ga iskusili.

Program Éiriú Eolas možete besplatno pogledati i naučiti na linku: Éiriú Eolas


Kliknite na postavke (kotačić dolje desno) i izaberite odgovarajući tekst prijevoda.


Pogledajte također:


Magic Wand

Emocije koje liječe i emocije koje razaraju

emotions
© Maya Chastain
Prije negoli pristupimo ovoj temi, trebamo nešto pojasniti: u životu, u živim bićima pa, prema tome, i u ljudskim bićima, nema apsolutnih vrijednosti. Ne pozivamo se na arhetipove Pravde, Ljepote ili Istine, jer u svijetu ideja oni postoje kao apsoluti, ali u manifestiranom svijetu stvari postaju relativne kada dođu u dodir s drugima. Stoga, ono što je dobro za jednu osobu, možda neće biti dobro za drugu.

Sve negativne emocije imaju svoj pozitivan aspekt; mi ih činimo negativnima kada ih potiskujemo. Moramo prihvatiti emocije koje smatramo negativnima kao dio sebe, promatrati ih i transformirati. Svijest o vladavini osjećaja može imati učinak sličan onome koji uzrokuje promatrač u svijetu kvantne fizike, a to je transformacija objekta promatranja.

Napokon, postoje li emocije štetne po zdravlje? Koje su to emocije koje nas povrjeđuju?

Komentar: Preporučamo program Éiriú Eolas (Rast Znanja) kojim:
  • Trenutačno kontrolirate stres i situacije koje zahtjevaju velike količine energije
  • Detoksirate svoje tijelo što rezultira ublažavanjem boli
  • Opuštate se i nježno prolazite kroz prošle emocionalne i psihičke traume
  • Regenerirajte se i pomlađujete svoje tijelo/um
Dobrobiti Éiriú Eolas programa za meditaciju i disanje možete pročitati iz svjedočanstava ljudi koji su ga iskusili.


Kliknite na postavke i izaberite odgovarajući tekst prijevoda.


Program Éiriú Eolas možete besplatno pogledati i naučiti na linku: Éiriú Eolas

Dodatna pomoć u kontroliranju emocija je i pravilna prehrana i detoksifikacija.

Pročitajte također: Tehnike koje vam pomažu izdržati neugodne i bolne emocije


SOTT Logo S

Platonova špilja

U najdragocjenije poruke koje nam je ostavila stara Grčka svakako spadaju i Platonova djela. Ovaj veliki filozof, predmet vječne rasprave među različitim strujama mišljenja, u svakom vremenu ostaje aktualan jer govori o onome što nadilazi ograničenja određenih povijesnih trenutaka: o sadržaju ljudskog života, o onome što se čovjeku događa iznutra, a nužno daje smjer i karakteristike životu koga živi izvana.
platonova pećina
U VII. knjizi Države, u dijalogu između Sokrata i Glaukona, Platon kroz usta svog učitelja Sokrata sintetizira mnoga od svojih učenja u arhetipskoj priči o pećini:

Attention

Iskušenja tiranije

Smash statues
© Getty Images
Uništavanje kipova tijekom Kulturne revolucije 1967.
Kada Šigaljov, jedan od revolucionara u romanu "Demoni" Dostojevskog, izlaže svoj "sustav svjetske organizacije", priznaje da se "zapetljao u vlastite podatke". Suočen s brutalnom logikom svog idealizma, prisiljen je priznati da njegov zaključak "izravno proturječi izvornoj ideji od koje polazim". Njegovo polazište, poznato generacijama revolucionara, je ideja "neograničene slobode". Umjesto da odvede Shigalyova u utopiju koju zamišlja, ona ga vodi putem koji završava u "neograničenom despotizmu". Daleko od toga da ga ovo neugodno otkriće uznemiri, Šigaljov razrješava svoju kognitivnu disonancu s produbljenim osjećajem ispravnosti svoje vizije: "osim mog rješenja društvene formule, ne može biti drugog". Revolucionarni agitator vidi kako se njegovi ideali urušavaju u svoju suprotnost, ali ni to ne narušava sigurnost s kojom se drži za njih.

Komentar: Povezani članci:

Kineska mladež je bila provoditelj Maove Kulturne revolucije

Recenzija knjige: "Mao's Great Famine" Franka Diköttera

Pomna kritika ljevice Dostojevskog - još uvijek relevantna!

Liberalni fašizam: Zašto je fašizam oduvijek bio ljevičarski pokret i kako ga prepoznati

"Wokeness": Povratak srednjovjekovnog ludila


Brick Wall

Prepreka ili prilika

stone
U davna vremena neki je kralj stavio nasred ceste veliki kamen. Zatim se sakrio i promatrao hoće li tko maknuti kamen. Nekoliko moćnika i bogatih trgovaca iz njegova kraljevstva došli su do kamena i zaobišli ga. Neki su se glasno ljutili na kralja koji nije ništa učinio da bi ceste bile prohodne i uređene, no nitko od njih nije ni prstom maknuo da bi uklonio kamen.

Light Saber

Put do Hrama Tajni

path
© Erik Taberman
Karl von Eckartshausen priča priču o Putu do Hrama Tajni:

Holly

Kršćanski podtekst ‘sekularnih’ božićnih filmskih klasika

Zasigurno je točno da je Božić u nekome smislu s godinama postao sekulariziranim, no ta je prosudba možda ipak pretjerana. Možda je Krist prisutniji u sekulariziranim izrazima Božića nego što su to i kršćani i nekršćani voljni priznati.

Divan život
© DazzlingWaitressGal, CC BY-SA 4.0/Wikimedia Commons
Završna scena iz filma 'Divan život'
Do toga se zaključka dođe pomnijim proučavanjem pojedinih "sekularnih" božićnih filmskih klasika, kao što su "Božićna priča", "Divan život" i "Čudo na 34. ulici". Nijedan od tih filmova ne spominje eksplicitno Krista, ali ipak nije slučajnost to što je od 365 dana i mnogobrojnih blagdana koje je mogao izabrati, Dickens kao pozadinu svoje priče izabrao upravo taj dan i taj blagdan.

Light Saber

Junakovo putovanje

Sve moderne i tradicionalne priče o junacima u sebi kriju psihološku transformaciju kroz koju možemo proći svi mi, ostavimo li za sobom sigurnost poznatoga i odvažimo li se na put samorealizacije.

heroes journey
Usvojoj kultnoj knjizi Junak s tisuću lica, američki pisac, znanstvenik i mitolog Joseph Campbell opisuje strukturu koja se krije ispod svjetskih mitova i narodnih priča.

Tu strukturu nazvao je monomitom - jedinstvenim mitom koji čini kralježnicu svih mitova, neovisno u kojim kulturama i u kojem vremenu su ti mitovi nastajali. Transformacijski proces kroz koji junaci ovih mitova i priča prolaze nazvao je junakovim putovanjem, a kao neke od najpoznatijih primjera ovih putovanja naveo je živote Buddhe i Isusa te mitove o Ozirisu i Prometeju.

Ova struktura transformacijskog procesa koja je na kolektivnom nivou nikla u mnogim kulturama pojavljuje se i na individualnom planu. Premda se katkad možemo osjećati kao da život prolazi mimo nas ili kao da nemamo svoju volju, nego smo nošeni okolnostima, svi smo mi glavni junaci svojih života. I kao glavni junaci prolazimo kroz razne životne izazove. Jedan od njih je univerzalan i mogli bismo ga sažeti u pitanje: kako (p)ostati svoj?

Phoenix

Potencijal i razvoj iz nemira

boat in a tempest
Dok situacija oko nas postaje sve uzburkanija, iako je i to blago rečeno, htio bih se osvrnuti na potencijal koji je ugrađen u nemire koji nas okružuju. Pod tim mislim na sposobnost koju imamo da nelagodu i poteškoće iskoristimo kao poticaj da naučimo nešto o samima sebi, drugima, i svijetu oko nas, umjesto da potonemo pod pritiskom. Možda nam upravo takve situacije pokušavaju komunicirati nešto važno, i možda ih možemo iskorisiti kao materijal putem kojeg možemo reorganizirati naš ograničen pogled na svijet.

Sve to implicira da nismo žrtve vanjskih okolnosti te da mora postojati aktivna sila (u ovom slučaju mi sami) koja ulaže napor i koja ne prepušta stvari slučaju, nego aktivno sudjeluje u procesu samorazvoja, koristeći ono pred čime drugi zatvaraju oči kao priliku. S tog stajališta, stvari nisu predodređene i ne možemo ih jednostavno kategorizirati kao "dobre" ili "loše", nego zapravo predstavljaju tok iz kojeg možemo izvući materijal za samorazvoj i vježbu. Drevni stoici su govorili da upravo uzburkano more otkriva talent pravog mornara, a ne bi štetilo primijeniti taj stav na situaciju u kojoj se nalazimo kolektivno.
Iako još uvijek mrzim prilagođavati svoje razmišljanje, i još uvijek mrzim odustati od starih načina percipiranja i konceptualizacije, ipak sam na nekoj dubljoj razini, u znatnoj mjeri, shvatio da su te bolne reorganizacije ono što je poznato kao učenje i da iako bolne uvijek vode do zadovoljavajućeg i ponešto točnijeg načina gledanja na život..

- Carl Rogers
Pogledajmo jednu definiciju riječi potencija i njenu etimologiju.
potencija - mogućnost, sposobnost koja postoji u latentnom stanju i koja dolazi do izražaja u određenim uvjetima; moć, snaga

Etimologija

lat. potentia ≃ potens: moćan

Light Saber

Marcus Aurelius: 'Životna sreća ovisi o kvaliteti tvojih misli'

Jedan od najboljih tekstova o sreći i životu nije napisao nikakav ekspert samopomoći, duhovni vođa ili psiholog. Napisao ga je rimski imperator Marcus Aurelius i može potpuno preokrenuti vašu perspektivu u nošenju sa životnim izazovima.

Marcus Aurelius
Godine 167. Aurelius je napisao "Meditacije", sažetak osobnih zapisa koji odražavaju njegovo temeljito proučavanje i poznavanje stoičke filozofije. Aurelius se smatra za jednog od najpoznatijih zagovarača filozofije stoicizma, drevne grčke i rimske škole misli koja svoje korijene vuče iz perioda antičke Grčke, a bavi se njegovanjem uma kako bi se što učinkovitije nosili sa različitim događajima ili emocijama.

"Meditacije" su bazirane oko jedne jedine, jednostavne pretpostavke:
Imaš moć nad svojim mislima - ali ne i nad vanjskim događajima. Shvati ovo i pronaći ćeš snagu.

Komentar: Pročitajte i: