U posljednja dva mjeseca na misteriozan način je preminulo više od 350 slonova u Bocvani, državi na jugu Afrike, piše BBC.

Prema riječima dr. Niall McCann još uvijek je nepoznat uzrok smrti velikog broja životinja. Iako su uzorci preminulih životinja poslani na dalje ispitivanje, na konačne rezultate će se morati sačekati još nekoliko sedmica.

Ovaj misteriozni slučaj prvobitno je zabilježen početkom maja. "169 preminulih slonova uočeno je u delti rijeke, da bismo mjesec poslije shvatili da je broj uginulih životinja znatno veći. Njih više od 350", ističe dr. McCann.

Brazil i Argentina prate kretanje velikog roja skakavaca, koji su opustošili useve u regionu, a trenutno prekrivaju površinu od 15 kilometara kvadratnih.

Insekti, koji dnevno mogu da pređu razdaljinu od 150 kilometara, već su doleteli od Paragvaja do Argentine i strahuje se da bi Brazil i Urugvaj mogli biti sledeći.

Zvanićnici Brazila rekli su poljoprivrednicima da budu na oprezu zbog moguće najezde skakavaca. Kenija, Indija i Italija takođe se trenutno bore protiv ove pošasti.

Tijela mrtvih dupina pojavljuju se na francuskoj atlantskoj obali u toliko velikom broju da smo zabrinuti za lokalnu populaciju sisavaca", rekli su morski biolozi.

Prema nalazima stručnjaka, većina njih utopila se u ribarskim mrežama. Obdukcije su pokazale lomove, slomljene peraje i repove te duboke posjekotine koje su najvjerojatnije prouzročile mreže.

"Svake zime u posljednje tri godine vidimo više od 1000 mrtvih delfina"

"Došli smo do stope smrtnosti delfina koja prijeti opstanku njihove populacije u zaljevu Gascony", rekao je morski biolog Morgane Perri, a prenosi Reuters.

"U posljednje tri godine svake smo zime u razdoblju od četiri mjeseca vidjeli više od 1000 mrtvih delfina", dodao je.

Najteže su pogođeni obični dupini. Znanstvenici smatraju da su delfini pronađeni na plažama samo djelić onih koji ugibaju u ribarskim mrežama uz obalu Francuske. Procjenjuju da je stvarni broj tih uginulih životinja pet do 10 puta veći.

Rojevi skakavaca poharali su tisuće hektara pašnjaka i oranica na Sardiniji, dodatno pogodivši poljoprivrednike koji se već teško nose s pandemijom koronavirusa, objavile su u petak poljoprivredne skupine.

Broj skakavaca je porastao otkad je narasla temperatura, dok su nametnici uništili približno 15.000 hektara pašnjaka u središnjoj provinciji Nuoro, rekao je Michele Arbau iz sardinske podružnice talijanske poljoprivredne udruge Coldiretti.

- Poljoprivrednici su izgubili ljetne pašnjake i djelomično travu za jesen i zimu, a ono malo ljudi koji su uzgajali ječam - i njega se moralo odreći - izjavio je Arbau.

Tijekom ljetnih mjeseci skakavci su uobičajen fenomen na mediteranskom otoku Sardiniji - poznatom po svojim idiličnim plažama i ekskluzivnim odmaralištima - no ovogodišnja najezda puno je veća nego što je to normalno. Lani su nametnici uništili oko 2500 hektara u dotad najvećoj najezdi od Drugog svjetskog rata.

Još ekstremnije vrijeme potaknuto klimatskim promjenama može utjecati na razvoj i množenje insekata, uključujući skakavce, prema riječima Ignazija Florisa, profesora entomologije na sveučilištu Sassari na sjeverozapadu Sardinije. Porast temperature može uzrokovati duže periode suše, zbog čega tlo postaje isušeno i neplodno, što su idealni uvjeti za insekte koji vole leći jaja u suhom, neobrađenom tlu, rekao je.

Sve učestalije ekstremne promjene vremena - uključujući i sušu 2017., previše kiše 2018. godine i oba ekstrema prošle godine na Sardiniji - uzrokuju veće najezde skakavaca, rekao je Arbau.

Više nekorištenih površina na otoku također je faktor, s time da sve više poljoprivrednika ostavlja zemlju neobrađenom jer više ne mogu ostvariti zaradu od prodaje žetve, rekao je Arbau.

Već danima traje pomor pčela u donjem Međimurju, a tamošnji pčelari boje se da će im sve uginuti.

"Strašno je gledati kak' se muče, dan za danom. Sve će uginuti, neće u košnicama, bojim se, ostati ni jedna jedina. Širi se užasan zadah i sve ih pokapam u jamu", kazao je za Večernji list Antun Tot iz Domašinca.

Tamo i u nekoliko obližnjih sela pčelari već desetak dana u kantama i građevinskim kolicima odvoze uginule pčele. Dosad je prijavljena šteta u ukupno 1150 košnica, a ako u jednoj obitava oko 50.000 pčela, dolazi se do zastrašujuće brojke od najmanje 57 milijuna uginulih! Prve procjene govore da je tridesetak pčelara pretrpjelo štetu od oko 2,8 milijuna kuna.

Možda će morati spaliti sve košnice?

Željko Trupković, predsjednik udruge Agacija, kaže da se čekaju rezultati vještačenja, nakon čega će pčelari znati hoće li morati čak i spaliti sve košnice u kojima su pčele ugibale. Pitanje je i što s medom ako se pokaže da u njemu ima tragova insekticida. Trupković ističe da je bolest pčela isključena. Što se tiče odštete, pčelari nisu previše optimistični jer nijedan njihov kolega u proteklih dvadesetak godina nije dobio odštetu u sličnim situacijama.

Inače, uzorci pčela poslani su u Centar za forenzička ispitivanja Ivan Vučetić u Zagrebu, ali pčelarka Ana Pepelko kaže da se, po svemu sudeći, u Hrvatskoj nema gdje obaviti analiza koja bi utvrdila o kojem se otrovu radi te da je najbliži laboratorij u Mariboru. Zna se da je u pitanju insekticid, a vlasnik polja je, kako piše Večernji list, priznao da je tretirao polja biljke rauole, križanca uljane repice i rotkve, koja se koristi za zelenu gnojidbu. On je to tretiranje trebao obaviti još zimus, a na proljeće sve požnjeti, no zakasnio je dva mjeseca. K tomu, navodno je rauolu sijao za sjeme, što nije smio.

Misteriozni šišmiši koji većinu svog života provode viseći naopako dospeli su u žižu javnosti zbog sumnje da su odgovorni za pojavu novog koronavirusa, iako ova teorija još uvek nije potvrđena.

Smrt stotine slepih miševa u nekoliko indijskih država, uključujući Utar Pradeš i Bihar progoni seljane, koji to smatraju zloslutnim znakom i nagoveštajem strašnih događaja.

Panika među lokalnim stanovnicima prisilila je vlast da krene u akciju i da pokuša da utvrdi uzrok smrti slepih miševa.

Čak 110 slonova uginilo je na području Bocvane od ožujka, a tamošnje vlasti izvijestile su da su uzroci smrti misterij, s obzirom da je definitivno potvrđeno da ih nitko nije otrovao niti su žrtve krivolova, piše Daily Mail.

Krajem svibnja u delti Okavongo pronađena su 54 uginula slona, i to u manje od dva tjedna nakon što je pronađeno 12 uginulih slonova. U ožujku su uginula još 44 slona.

- Devedeset posto novih slučajeva uginulih slonova koje smo pronašli su zapravo lešine koje ranije nismo pronašli - kazao je za Bloomberg News Dimakatso Ntshebe, koji je u vladi Bocvane, države s najvećom populacijom slonova na svijetu, nadležan za pitanja prirode i divljine.

Kazao je i da na svim pronađenim lešinama nema znakova koji bi ukazivali da su slonovi nastradali zbog krivolova. Kako piše lokalni medij Botswana Safari News, analiza je otkrila i da su uginuli slonovi bili negativni na antraks.

Nakon što je u svibnju pronađeno 12 uginulih slonova, Ntshebe je kazao da je vrlo mala vjerojatnost da su životinje otrovane jer bi u tom slučaju, kako je ustvrdio, druge životinje koje su se hranile lešinama umrle, a to se nije dogodilo. Napori da se otkrije uzrok smrti slonova sprječavaju ograničenja po pitanju putovanja koja su nametnuta zbog pandemije koronavirusa.

Procjenjuje se da u Bocvani obitava 135 tisuća slonova koji su postali i političko pitanje jer su u prošlosti uništili usjeve i napadali mještane.

Prošle godine, predsjednik zemlje Mokgweetsi Masisi ukinuo je zabranu lova na slonove, a u veljači je održana velika aukcija za lovce za odstrjel 70 slonova. Aukciju je organizirala lokalna tvrtka Auction It u prostorima Ministarstva okoliša, zaštite prirode i turizma u glavnom gradu Gaborone.

Šesto masovno izumiranje divljih životinja na Zemlji ubrzava, upozoravaju znanstvenici te naglašavaju da bi to možda mogao biti prijelomni trenutak i za propast civilizacije, piše Guardian.

Više od 500 vrsta kopnenih životinja na rubu su izumiranja i vjerojatno će nestati u idućih 20 godina. Za usporedbu, isti broj životinaj izgubljen je tijekom čitavog prošlog stoljeća. Bez ljudskog uništavanja prirode, za ovakvu stopu izumiranja bile bi potrebne tisuće godina, kažu znanstvenici.

Kopneni kralješnjaci na rubu izumiranja, što znači da u divljini živi još manje od 1000 primjeraka, uključuju sumatranskog nosoroga, španjolsku divovsku kornjaču, žabu harlekina i Clarión wren, ptičicu iz roda vrapčarki.

Povijesni podaci dostupni su za 77 vrsta, a sada je ustanovljeno da je izgubljeno 94 posto njihove populacije.

Stručnjaci također upozoravaju na domino efekt pri čemu gubitak jedne vrste poguruje i druge vrste prema izumiranju.

'Izumiranje potiče izumiranje', kazali su znanstvenici i upozorili da je, za razliku od nekih drugih ekoloških problema, izumiranje nepovratno.

Čovječanstvo ovisi o bioraznolikosti zbog svog vlastitog zdravlja i dobrobiti, kažu znanstvenici i dodaju kako je novi koronavirus tek mala naznaka toga što bi se moglo dogoditi nastavi li se s uništavanjem prirodnog svijeta.

Povećanje ljudske populacije, uništavanje prirodnih staništa, trgovina divljim životinjama, zagađivanje i klimatske promjene problemi su kojima se moramo hitno posvetiti, kažu znanstvenici.

'Kad ljudi istrjebljuju druga stvorenja, zapravo režu granu na kojoj sjede, uništavaju dijelove vlastitog sistema potpore', rekao je jedan od članova istraživačkog tima, profesor Paul Ehrlich sa Sveučilišta Stanford.

Indiju i Pakistan pogodile su, usred pandemije novog koronavirusa, ogromne najezde skakavaca. Veliki i izuzetno agresivni rojevi ovih insekata najviše su pogodili pustinjske dijelove zapadne Indije, a u susjednom Pakistanu vlasti su izvanredno stanje proglasile još u veljači, rekavši kako je invazija najgora u protekla dva desetljeća.

Lokalni poljoprivrednici, piše BBC, kažu da je stanje još gore i tvrde da ovakvu najezdu ne pamte barem tri desetljeća kao i da će im te štetočine desetkovati usjeve i izazvati drastičan porast cijene hrane. Poljoprivredna zemljišta čine oko 38 posto površine Pakistana. Najviše su pogođeni dijelovi Balokistana, Sindha i Punjaba, prema podacima UN-ove organizacije za poljoprivredu i hranu (FAO).

Dvadesetšestogodišnji muškarac je preminuo u subotu nakon što ga je napao morski pas dok je surfao na plaži u Californiji.

Napad se dogodio u subotu oko 14:30 sati po lokalnom vremenu na plaži Sand Dollar nešto više od 90 metara od obale, a muškarac je preminuo nakon što ga je napao morski pas nepoznate vrste.

Prema protokolu, plaža će u narednih pet dana biti zatvorena 1,6 km sjeverno i južno od lokacije incidenta.

U ovom okruženju su postavljeni znakovi za kupače koji upozoravaju na napad morskog psa, javlja CNN.