© Getty Images
Kako je rekao Pompeo, tim ukazom Amerika namerava da izvrši dodatni pritisak na Tursku kako bi je primorala da obustavi vojnu operaciju u Siriji.
Gospodari lutaka
Kako je rekao Pompeo, tim ukazom Amerika namerava da izvrši dodatni pritisak na Tursku kako bi je primorala da obustavi vojnu operaciju u Siriji.
Potpisivanje dekreta predstavlja udarac Morenu i postavlja velika pitanja o fiskalnoj politici tog proizvođača nafte, no predstavlja pobjedu za urođeničke zajednice koje su predvodile prosvjede unoseći kaos u glavni grad i bacajući naftni sektor na koljena.
Ukinuo je subvencije stare 40 godina
Morenovim zakonom bile su ukinute subvencije koje su bile u primjeni četiri desetljeća i izračuni su pokazali da bi taj potez oslobodio gotovo 1,5 milijarda dolara u proračunu pomažući smanjivanju proračunskog deficita dogovorenom s MMF-om, no mjera je izazvala prosvjede koji su postali nasilni unatoč uvođenju policijskog sata i angažmana vojske.
Ljevičar Moreno, koji je stupio na dužnost 2017., naslijedio je bivšeg predsjednika Rafaela Correau. Najavio je da će vlada potražiti drugi način da se pozabavi pitanjem subvencija.
Pripadnici urođeničkih zajednica iz andskog i amazonskog područja koji su tijekom prosvjeda preplavili glavni grad Quito jučer su se počeli vraćati kućama.
Komentar: Pogledajte također: Ekvadorski predsjednik Lenin Moreno pred prosvjednicima pobjegao iz glavnog grada
Da odmah pojasnimo, iako je Cristina Kirchner održavala bliske veze s vođama kao što su bili Chavez, Correa, Raulom i Fidel Castro, Ortegom, Rusijom, Kinom, čak i Iranom ona je bila tipična predstavnica politike peronizma, pokreta zasnovanog na političkoj ideologiji i zaostavštini bivšeg predsjednika Juana Perona, i njegove druge supruge, Eve Peron.
Stubovi peronističkog ideala, poznati kao "tri zastave", su socijalna pravda, ekonomska nezavisnost i politički suverenitet. Peronizam se može opisati kao treća ideologija pošto odbacuje i kapitalizam i jednopartijski komunizam. U praksi se zalagao za jaču državu, koja je bila odgovorna za pregovaranje i postizanje kompromisa u konfliktima između menadžera i radnika, što je umanjivalo napetosti između društvenih klasa.
U narodu je bio omiljen jer je radio za dobrobit svih slojeva društva, a može se reći da je njegov suverenizam imao sve odlike progresivnog nacionalizma ili patriotizma, zbog čega je i svrgnut vojnim udarom 1955. Cristina Kirchner je uzela sve tri zastave peronizma i zemlju, koja je bankrotirala 2002. godine, uspješno vodila do izbora 2015.
Tada na vlast dolazi Mauricio Macri i kreće s provođenjem "strukturnih reformi", što je eufemizam Međunarodnog monetarnog fonda za bacanje zemalja u dužničko ropstvo i razaranje uglavnom uspješnih ekonomskih modela, uz odljev kapitala u inozemstvo, uglavnom u SAD i druge zemlje "bogatog Zapada".
Kada je Macri preuzeo vlast, Argentina je bila latinoameričko rastuće gospodarstvo s vrlo malim dugom kojeg je vlada držala pod kontrolom i 1,3 milijarde duga lešinarskom fondu američkog milijardera Paula Singera, kojeg bivša predsjednica nije htjela platiti i osporavala ga je na sudu. Danas Argentina duguje 421 milijardu dolara inozemnim kreditorima, najviše Međunarodnom monetarnom fondu.
Komentar: Mauricio Makri je zagovornik nehumane neoliberalne doktrine koja odgovara SAD-u, tako da nije začuđujuće da poseže za ovakvim mjerama. Pogledajte također:
- Cristina Kirchner se vraća u visoku politiku - Da li ćemo u Argentini svjedočiti o propasti novog eksperimenta s neoliberalizmom?
- MMF službeno preuzeo nadzor nad Argentinom, bivšom gospodarskom silom koja je ponovo u bankrotu
- Argentinci u generalnom štajku, ne žele zajam od MMF-a
Luigi Di Maio
"Riješenje sirijske krize mora biti diplomatsko a ne vojno", izjavio je Di Maio u svom govoru u talijanskom parlamentu.
Podsjećamo: članice EU dogovorile su se o zabrani izvoza naoružanja u Tursku zbog njezine vojne intervencije u Siriji koju je Bruxelles oštro osudio. Odluku o embargu već su ranije donijele Finska, Njemačka, Francuska i Češka.
Komentar: Saudijska Arabija godinama vrši genocid nad Jemenom. Zabrana izvoza oružja za tu zemlju?
Američki kanal ABC je snimak koji je nastao prilikom prezentacije oružja objavio kao da je snimljen tokom turske operacije u Siriji, ali je nedugo nakon toga iskazao žaljenje zbog toga.
Kanal je objavio saopćenje u kojem se navodi da je video "uklonjen nakon što se pojavila sumnja u njegovu vjerodostojnost" te izrazio "žaljenje zbog ove greške".
Komentar: Pogledajte video:
© REUTERS/Yuri Gripas
Doktor Roberts objašnjava:
"Ukoliko ne uspeju da smene Trampa, srušiće finansijski sistem. Pre izbora nastupiće velika kriza za koju će ljudi kriviti Trampa. Toliko o tome koliko su Amerikanci pametni. Međutim, postoji nešto što ograničava Fed da to uradi, a to je činjenica da je Fed alat njujorških banaka. Ako sruše ekonomiju, srušiće njujorške banke. To je jedino što sprečava elite. To je njihov krajnji potez. Ukoliko ne uspeju da ga smene, reći će, u redu, mi ćemo srušiti ekonomiju što je previše loše za njujorške banke, ili će naći neki poseban način da ih spasu dok sve ostalo bude propadalo: penzijski fondovi, hedž fondovi, zajednički fondovi. Zbrisaće nas kako bi se rešili Trampa. "Dr Roberts navodi da treba zaboraviti na levu/desnu demokratsku i republikansku paradigmu. On objašnjava,
"Ovde se ne radi o borbi između demokrata i republikanaca. Ovo je elita, establišment, oligarsi i ljudi koji vladaju zemljom. Oni brane svoju moć. Tramp je izabran od naroda. Setite se, Hillari je ljude koji su glasali za Trampa nazivala "jadnicima". Dakle, ljudi koji idu protiv elitnog kandidata su "jadnici". Birači su "jadnici". O tome se radi. Moraju ga smeniti iz tog razloga. Takođe znaju da će, ako ga smene iz tog razloga, svaka druga osoba, koja bi stupila i zapravo pokušala da vodi zemlju, a ne da služi vladajućoj klasi, biti svesna da nema šanse. Čak iako stupi na funkciju, biće osuđivana, targetirana, pričaće laži o njoj i na kraju proterati. Niko ne želi takvu sudbinu".Dr Roberts se pita,
"Šta radi Vilijam Bar? Čuli smo za aferu "Russiagate", Čelični dosije, prevaru FISA suda. Znamo da su sve ovo krivična dela. Zaista, ja to smatram izdajom, a ništa se ne dešava? Nema akcije? Ničega, a najneverovatnije mi je da je uništen svaki legitimni zviždač. Sada imamo lažnu operaciju CIA-e protiv predsednika, a niko ni ne zna ko je zviždač? Toliko je očigledno. Ako američki narod padne na ovo, oni će ući u istoriju kao najgluplji narod koji je ikada hodao zemljom i zaslužiće posledice. Biće to kraj Amerike".
© AP
Kais Saied
Kais Saied
On je dobio 2,77 milijuna glasova, a jedan milijun glasova dobio je njegov protivnik, kontroverzni poslovni čovjek Nabil Karui, prema rezultatima instituta Isie.
Sljedećih dana moguće je uložiti žalbe na te rezultate.
Izlaznost na izbore iznosila je 55 posto, navodi Isie, što je više nego u prvom krugu 5. rujna.
Kais Sajed (61) tako postaje službeno drugi demokratski izabrani predsjednik, naslijedivši Bedžija Kaida Esebsija, koji je umro krajem srpnja u dobi od 82 godine, nekoliko mjeseci prije kraja svog mandata.
Sajed će do kraja mjeseca položiti prisegu, navelo je predsjedništvo.
Tunižani su u nedjelju birali novog predsjednika u drugom krugu izbora u koji su ušli Sajed, gotovo nepoznat profesor ustavnog prava, bez iskustva na vlasti, i poslovni čovjek Nabil Karui, gonjen zbog porezne prijevare i pušten iz zatvora četiri dana prije drugog kruga izbora.
Radilo se o drugim izravnim predsjedničkim izborima od revolucije 2011.
U prvom krugu, održanom 15. rujna, sa scene su pometeni svi dosadašnji visoki dužnosnici.
Sirijski predsjednik Bashar al-Assad na terenu razgovara sa časnicima sirijske arapske vojske
Turska je od SAD-a dugo zahtjevala ispunjenje davno danoga obećanja Washingtona (još iz doba Obamine administracije) datoga uoči pokretanja turske operacije "Štit Eufrata" (u kolovozu 2016.) da će kurdske postrojbe nakon što u toj zoni poraze ISIL-ove snage taj grad (inače ranije većinski nastanjen sirijskim arapskim stanovništvom) napustiti a vlast predati predstavnicima lokalnog arapskog stanovništva. Grad su s jedne strane okruživale proturske snage iz sirijske oružane oporbe, a s druge službena sirijska vojska koja nikada nije namjeravala taj grad prepustiti bilo kojoj suparničkoj strani.
Sukladno najnovijem sporazumu između vlade u Damasku i sirijskih kurdskih pobunjenika iz redova SDF-a, sirijska vojska preuzima pojedine gradove na sjeveru zemlje koji su do sada bili u rukama kurdskih snaga, a s ciljem njihovog neprelaska u ruke turske vojske ili Ankari odanih sirijskih oporbenih snaga.
Iako predstavnici Kurda večeras navode kako je pri zauzimanju Manbija sirijska vojska vodila borbe s turskom vojskom istočno od toga grada, potvrde tih informacija od strane Damaska još nema. Ali ovdje svakako treba podsjetiti kako je turski državni vrh proteklih mjeseci u više navrata izjavljivao kako nema namjeru vojno zauzimati Manbij, već da samo traži da taj grad napuste kurdske postrojbe.
Nešto prije ove informacije o ulasku sirijske vojske u Manbij stigla je i vijest o ulasku Assadovih snaga i u još jedan grad na-istoku Sirije, u regiji Rakka, koji je do sada bio u rukama kurdskih snaga - Ain Issa. Podsjećamo, sirijska vojska je danas prijepodne ušla i u grad Tell Tamr u krajnjoj sjevero-istočnoj regiji Hasakah, nastanjenoj kurdskim stanovništvom.
Komentar: Ovo je jedna teorija. Postoje i druge ...
Turska gotovo sigurno igra ulogu u poticanju približavanja Damaska i Kurda, a sve uz sporazum s Rusijom ..
Southfront daje uvid u stanje na bojištu:
U jutro 14. listopada jedinice sirijske vojske započele su ulazak u područje koje su kontrolilrale kurdske snage na sjeveroistoku Sirije. Do sada su se rasporedili u Tabqah, zračnu luku Tabqah, brana Tabqah, Ayn Issa i Tal Tamir, područje Manbija i nekoliko obližnjih točaka.
Karta daje općeniti uvid u trenutnu situaciju u regiji.
© AFP / PIB
indijski premijer Narendra Modi i kineski predsjednik Xi Jinping u Mamallapuramu, Indija, 11. listopada 2019. godine
indijski premijer Narendra Modi i kineski predsjednik Xi Jinping u Mamallapuramu, Indija, 11. listopada 2019. godine
Sam po sebi to je bio jedan od mnogih sastanaka na vrhu koja su dva predsjednika održala za vrijeme svoje vladavine, uspostavljajući odnose između dva azijska diva koji prije nisu postojali, obzirom na opredijeljenost Indije prema geopolitici Zapada i kolonijalno nasljeđe koje je dovelo do zastoja u odnosima s Pekingom.
Međutim, s Modijevim nacionalizmom, Indija se postepeno odrekla te uloge i želi biti samostalan akter na globalnoj pozornici. Više ne želi da je se gleda kao prestižnu i naprednu koloniju, već kao azijsku silu.
Iz toga proizlazi potreba da se drugačije komunicira s drugim zemljama kontinenta, posebno s Kinom koja je Indiji konkurent na terenu, ali koja samo može pogodovati razvoju Indije, potrebnom za njenu novu projekciju.
Sa svoje strane, Peking vidi Indiju kao ogromno tržište za svoje gospodarstvo, ali i više. Tako Global Times piše: "Indija nije samo važan regionalni partner Kine, već donekle utječe na kinesku suradnju s drugim zemljama u regiji".
Konkretno, na zemlje Južne Azije na koje Kina projicira svoj Novi put svile.
To je plodna dvosmislenost nejasnoća između partnera-konkurenata koja je omogućila Pekingu da ne prekida odnose s New Delhijem čak i kada je Indija ukinula autonomiju Kašmira, otvarajući put sukobu i eskalaciji s Pakistanom, koji je ključni saveznik Kine za njene azijske planove.
Ali se kriza u razgovoru dva predsjednika pretvorila u nešto drugo, naime kako još više približiti dvije zemlje, što je geopolitički korak od globalnog značaja.
To svjedoči i mjesto koje je Modi odabrao za summit, Mamallapuram u Tamil Naduu, na jugu Indije, u blizini obalnog grada Chennai.
© Gabriel Bouys / AFP / Getty Images
Devet katalonskih vođa separatista osuđeno je u ponedjeljak: (odozgo s lijeve strane) Raül Romeva, Joaquim Forn, Jordi Turull, Oriol Junqueras, Josep Rull; (odozdo s lijeva) Jordi Cuixart, Carme Forcadell, Dolors Bassa i Jordi Sànchez
Devet katalonskih vođa separatista osuđeno je u ponedjeljak: (odozgo s lijeve strane) Raül Romeva, Joaquim Forn, Jordi Turull, Oriol Junqueras, Josep Rull; (odozdo s lijeva) Jordi Cuixart, Carme Forcadell, Dolors Bassa i Jordi Sànchez
Troje preostalih optuženih proglašeni su krivim samo za neposlušnost i nisu dobili zatvorske kazne, prenosi britanska agencija.
Najtežu kaznu, 13 godina zatvora, dobio je bivši potpredsjednik katalonske vlade Oriol Junqueras, a na teret mu je stavljena pobuna i zloupotreba javnih fondova, navodi AP.
Osim Junquerasa, osuđeni su članovi prošlog sastava vlade Katalonije Jordi Turull, Raul Romeva, Dolors Bassa, Joaquim Forn i Josep Rull, bivša predsjednica parlamenta Katalonije Carme Forcadell, te vođe civilnih organizacija Jordi Cuixart i Jordi Sanchez.
Već je najavljeno da će optužbe za pobunu, za koje se izriče 25 godina zatvora, biti preinačene u blaže optužbe za bunt.
Komentar: Katalonski čelnici neovisnosti koji su osuđeni na zatvorske kazne zbog "pobune". Ključni dokaz u njihovom slučaju bio je da su uzvikivali No Pasaran !, antifašistički slogan koji je uobičajen za demonstracije svih vrsta u Kataloniji.
Bivših članovi katalonske vlade:također su osuđeni i za zlouporabu javnih sredstava. Zlouporaba naknade za javna sredstva odnosi se na trošenje javnog novca na referendumu koji je odobrio španski parlament.
Za vrijeme suđenja katalonski lideri izjasnili su se da nisu krivi i da im se sudi iz političkih razloga.
Na kocki je mnogo toga
Odluka o neuspješnoj secesiji koja je privukla međunarodnu pozornost, pokrenula najveću političku krizu u Španjolskoj u nekoliko desetljeća i uzdrmala finacijska tržišta iznimno je važna i za vlasti u Madridu i za najbogatiju španjolsku regiju.
Poslije izricanja presude stotine studenata i javnih službenika okupili su se na prosvjedima u više dijelova Barcelone, te su blokirali pojedine prometnice.
"Danas su prekršena sva njihova prava. Užasno je što Europa ne reagira. Ne želim da budem Europljanin, ne želim da budem Španjolac", rekao je jedan od prosvjednika za agenciju AP.
Komentar: U osnovi, svi su osuđeni na dugotrajne zatvorske kazne zbog sudjelovanja u organiziranju javnog referenduma o katalonskoj neovisnosti, pravu koje je izričito bilo predviđeno španjolskim ustavom dok ga neki suci nisu proglasili nezakonitim.
Ne čini se razumnim, barem ne u navodno 'razvijenoj demokraciji'.
Jutarnji javlja da je predsjednik katalonske vlade Quim Torra zatražio oslobođenje katalonskih dužnosnika, te najavio "odlučan, nenasilni i demokratski" odgovor na "nepravedne presude".
"Katalonija proživljava crne trenutke. Osobe koje su uvijek djelovale miroljubivo i demokratski nepravedno su osuđene. One su napravile ono što su tražili mnogi stanovnici", rekao je Torra na konferenciji za medije u Barceloni.Katalonci su masovno izašli na ulice ...
"Moja vlada i ja odbacujemo presudu kao nepravdenu i nedemokratsku", dodao je.
Barselona nalikuje Hong Kongu, a policija je uložila sve napore da ukloni prosvjednike koji su se okupili u zračnoj luci:
Nije to samo zračna luka; prosvjedi su izbili širom Barcelone i cijele regije Katalonije. Ovdje ljudi lupaju po loncima i tavama kroz svoje prozore kao oblik "zatvorskih prosvjeda" u znak podrške zatvorenicima:
Možemo potvrditi da španjolska policija puca "Flash balls" na njih - ista stvar koju je francuska policija koristila za suzbijanje prosvjeda Žutih prsluka:
Macron, Merkel, MSM, korporativni mediji, alt-media, itd. ... bilo kakav komentar ?? Zar Španjolska ne bi trebala poštovati demokratska prava Katalonaca? Ne bi li se trebala "baviti političkim dijalogom"? Imate toliko toga za reći o Hong Kongu kako bi se trebao voditi ...
Slatko ironično je to što su Katalonci koji su bili za neovisnost vjerojatno gledali što se događa u Hong Kongu, što se događalo na španjolskim sudovima i unaprijed planirali da jurnu na aerodrom u Barceloni kad su izrečene kazne njihovim liderima ...
Tako su bili nadahnuti od pro-neovisnih Hong Kongovaca, a koji su bili obučeni i barem djelomično financirani od zapadnih nevladinih organizacija ... i tako se sve vraća u sustav protiv samog sustava.
Komentar: Ovo je Trumpov odgovor na kritike koje je dobio zbog "napuštanja Kurda". Omogućuje mu da se čini tvrdim i zauzme "ispravan" moralni stav - prijetnjom da će osigurati da se Turska ponaša na način na koji bi više voljeli kritičari povlačenja.
Obećavajući odgovor, on se još uvijek može shvatiti kao čovjek akcije, a ne onaj koji se jednostavno pokupi i ode iza Sirije.
On se u biti suprotstavlja kritičarima povlačenja usredotočujući pažnju na stranku s kojom se obje strane mogu složiti da je kriva - Turska - ostavljajući svoje kritičare zaglavljene u položaju da se s njim moraju složiti.
Ironično je da su zbog ruskog posredovanja ti isti ljudi - koji su navijali za Kurde - sada u položaju da se postave u poziciju uz Assada koji je preuzeo plašt njihovog zaštitnika.
To mora da je razlog nekih moćnih kognitivnih disonanci.