Mjere restrikcija protiv koronavirusa imat će znatno teže posljedice na svijet od same bolesti, posebno u zemljama u razvoju, upozorio je njemački ministar ekonomske suradnje i razvoja Gerd Müller.

Mračnu prognozu dao je njemački dužnosnik u intervjuu za dnevnik Handelsblatt. Pandemija je već pokrenula "jednu od najvećih" kriza gladi i siromaštva širom svijeta, rekao je Muller, a daljnja šteta bit će nanesena zahvaljujući mjerama poduzetim u borbi protiv pandemije.

"Očekujemo dodatnih 400.000 smrtnih slučajeva od malarije i HIV-a ove godine samo na afričkom kontinentu, dok će još pola milijuna vjerojatno umrijeti od tuberkuloze".

Sve ovo potječe iz činjenice da su zapadne zemlje, a posebno EU, usmjerili svoje napore za pomoć u borbu protiv koronavirusa kod kuće, umjesto da su svoj trud usmjerile na pomoć trećim zemljama. Pandemija Covid-19 pomalo je zaslijepila Zapad, koji je izgubio iz vida sve ostale i puno veće probleme koji postoje u ostatku svijeta, rekao je Muller.

"Opskrba hranom i lijekovima više nije zajamčena", rekao je. "Mnogi programi pomoći Zapada ne financiraju se na odgovarajući način."

"Tema ovog članka u najmanju je ruku ometajuća, iako nije toliko očita iz naslova", piše dr. Brown e-poštom.

"Rukopis vrlo lako može značiti najbolji, neizravni, dokumentirani dokaz koji pokazuje da se pretjerana reakcija javnosti na pandemiju koronavirusa temelji na najgorem pogrešnom izračunu u povijesti čovječanstva, barem prema mom mišljenju. Moj je rukopis prošao intenzivan postupak recenzije. Vi ste prva osoba iz medija koja se odazvala mom pozivu", govori dr. Brown.

Nažalost, nije iznenađenje to što mediji nisu bili željni razgovarati s doktorom Brownom. Sažetak njegovog otkrića sadrži zapanjujuću vijest, koja sama po sebi znači ovo:

"Rezultati ove kritične procjene otkrivaju pristranost informacija i pristranost u odabiru u precjenjivanju smrtnosti od koronavirusa, što je najvjerojatnije uzrokovano pogrešnom klasifikacijom, zbog koje je stopa smrtnosti uzrokovana gripom ušla u stopu smrtnosti uzrokovanu od koronavirusa.

Postupci Nemačke u situaciji sa ruskim blogerom Aleksejom Navaljnim bili su do te mere organizovani da je to izazvalo mnoga pitanja, između ostalog, i da li je sve izrežirano, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

"Postupci Nemačke su bili toliko organizovani da je to pokrenulo mnoštvo pitanja u vezi s tim da li imamo posla sa još jednom nameštaljkom na temu mistične primene hemijskog oružja, ali ovog puta ne u Siriji i Velikoj Britaniji, nego kod nas u Rusiji", navodi se u saopštenju.

Ruska strana ističe da niz okolnosti sugeriše na takvo razmišljanje.

"Na najvišem nivou operativno objavljena spremnost da odmah prevezu blogera na lečenje u Nemačku, prisustvo predstavnika Bundesvera prilikom njegovog transporta i specijalnih vojnih vozila, uključivanje najvišeg vojno-političkog rukovodstva u situaciju, a 'pacijent' je proglašen za njihovog 'gosta'. Kako se čini, sva ova pitanja organizacije bila su deo plana politizacije ovog incidenta sa jasnim ciljem - optužiti Rusiju za kršenje Konvencije za zabranu hemijskog oružja", objašnjava se u saopštenju ruske strane.

Odnosi između Bjelorusije i njezinih zapadnih susjeda - članica EU, prije svih Poljske, Litve i Latvije, snažno su se pogoršali nedugo nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji, održanih 9. kolovoza. Njihove rezultate te zemlje (a odmah zatim i čitavi Zapad) nisu priznale te su se odmah stavile u službu zaštite i pomoći bjeloruskoj oporbi, a Minsku zaprijetile strogim sankcijama ako ne bude želio ponoviti predsjedničke izbore. Spominjalo se i odustajanje od kupovine električne energije iz nove bjeloruske atomske centrale koja bi uskoro trebala biti puštena u pogon, a znatnim je dijelom namijenjena izvozu električne energije u susjedne zemlje, ali i još podosta toga gospodarskog i političkog sankcijskog karaktera.

Nakon prekjučerašnje iznenadne predsjedničke inauguracije Aleksandra Lukašenka, koja nije javno i medijski najavljena (navodno zbog želje za izbjegavanjem očekivanih masovnih prosvjeda na koje bi sasvim sigurno građane pozvala tamošnja oporba) ali su joj nazočile ključne osobe iz izvršne, sudbene i zakonodavne vlasti, kao i mnogobrojni pripadnici vojske i sigurnosnih službi te poznatih osoba iz društvenog, vjerskog i javnog života (navodno je na svečanoj inauguraciji bilo oko 2 tisuće ljudi, a samim time, prema logici stvari - ona nije mogla biti tajna), oporba je reagirala kako je jedino i mogla: pozvala je građane na trenutačne i beskonačne prosvjede.

Međutim, niti su ti prosvjedi bili masovni a još su manje bili beskonačni, a oni koji su iskakali iz okvira zakona o javnom redu i miru vrlo su brzo bili pacificirani uporabom vodenih topova i policijske sile. Jednostavno, lukavi Lukašenko ovim je potezom zadao vjerojatno i konačni udarac loše organiziranoj oporbi, bez jasno definiranog vođe, jasno utvršene hijerarhijske strukture i ustroja, kao i pomno isplaniranih budućih poteza.

Jer fakt je fakt - Lukašenko je zakonito prisegnuo pred ustavnim sucima, dobio je službenu potvrdu o rezultatima izbora od strane predsjednice Središnje izborne komisije, a sve to uz nedvojbenu potporu ključnih dijelova ukupnog državnog aparata i uz potpuni nadzor najvažnijih medija.

Na sjeveroistoku Sirije, u kojoj se nalazi velika većina nafte koja postoji u zemlji, također je koncentrirana većina američkih postrojbi. Damask je u više navrata optuživao američke snage i njihove kurdske saveznike za krađu nafte. Naime, obavještajni podaci potvrđuju isporuku "crnog zlata" u vrijednosti od desetine milijuna američkih dolara, koje se iz zemlje krijumčari svakoga mjeseca.

Konvoj od 35 kamiona-cisterni iz regije Jazira na sjeveroistoku Sirije probio se iz zemlje u sjeverni Irak, izvijestila je Sirijska arapska novinska agencija pozivajući se na lokalne izvore. Konvoj je navodno napustio provinciju Hasakah u srijedu navečer.

Uz ilegalni izvoz sirijske nafte, rečeno je da su američke snage dovezle šest vojnih vozila s 50 vojnika iz Iraka u Siriju, čime su te snage dodatno pojačale američku prisutnost na improviziranoj zračnoj luci Kharab al-Jeer, na sjeveroistoku Hasake.

U međuvremenu, stanovnici sela Tal Sateeh izašli su u četvrtak na ulice Qamishlija noseći nacionalne zastave, portrete sirijskog predsjednika i natpise koji zahtijevaju da se turske i "američko-cionističke, okupacijske snage" odmah povuku iz tog područja te da prestati pljačkati njihovu zemlju, naftu i pšenicu.

Kaos u Melbourneu

2. kolovoza u Melbourneu u Australiji implementirane su mjere lockdowna koje su bile toliko drakonske da je australski komentator vijesti Alan Jones za Sky News rekao: "Ljudi imaju pravo misliti da postoji "plan za uništavanje zapadnog društva"".

Suština članka o lockdownu u Melbourneu od 13. kolovoza zabilježena je u naslovu: "Australska policija se ponaša poput nacista, razbijajući prozore civilnih automobila samo zato što putnici ne žele dati detalje o tome kamo idu".

Još jedan članak s upadljivim naslovom objavio je Guy Burchell za Australian National Review, 7. kolovoza: "Policajci iz Melbournea sada mogu ući u domove bez naloga, nakon što je 11 ljudi umrlo od COVID-a - Australija, ovo je ludost, a ne demokracija". Burchell je napisao da je samo 147 ljudi izgubilo život od koronavirusa u Victoriji (australska pokrajina čiji je glavni grad Melbourne), što je vrlo niska stopa smrtnosti u usporedbi s drugim zemljama. Pojačane mjere lockdowna pokrenute su porastom u broju slučajeva zbog povećanog testiranja i 11 dodatnih smrtnih slučajeva, od kojih su svi u staračkim domovima (gdje bi mjere lockdowna zapravo imale malo učinka). Nova pravila uključuju šestotjedni policijski sat od 20:00 do 05:00, s tim da stanovnici smiju napuštati dom izvan tog policijskog sata samo radi kupovine hrane i osnovnih potrepština (samo jedan član kućanstva) te za njegu drugih, rad i vježbanje (ograničeno na jedan sat).

Berlin daje besmislene izjave kao odgovor na zahteve Rusije u situaciji sa Aleksejom Navaljnim, dok Organizacija za zabranu hemijskog oružja još nije odgovorila na zahteve ruske strane i nastavlja da nas "vuče za nos", rekao je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

"Čujemo javne komentare, između ostalog i zvaničnih predstavnika Nemačke, koji izjavljuju prilično besmislene stvari, na primer, teza da se sve što se dogodilo sa Navaljnim desilo na teritoriji Rusije 'i zbog toga vam ni u čemu nećemo pomagati, sami se borite, ali mi tražimo da priznate da ste krivi'. To je neozbiljno za bilo koju zemlju, posebno za tako veliku, poštovanu zemlju kao što je Nemačka", rekao je Lavrov na pres-konferenciji nakon sastanka sa iranskim kolegom Mohamedom Džavadom Zarifom.

On je podsetio da je Rusija zatražila konzularni pristup ruskom opozicionaru, ali da Berlin još nije odgovorio na taj zahtev.

"Pre oko sedmicu i po zvanično smo zatražili od nemačkih vlasti konzularni pristup našem državljaninu. Nismo dobili odgovor na taj zahtev. Stoga se nadamo da će partneri ipak shvatiti da je beskorisno razgovarati sa nama s pozicije nekog višeg bića koje se ni ne trudi da odgovori na zakonita pitanja, zasnovana na međunarodnim konvencijama, i arogantno od nas zahtevaju nekakvo pokajanje", naglasio je ruski ministar.

Iz Bruxellesa je danas stigla vijest kako Europska unija ne priznaje legitimitet Aleksandra Lukašenka u svojstvu predsjednika Bjelorusije.

U službenom dokumentu vanjskopolitičkog odjela EU navodi se slijedeće: "Takozvana "inauguracija" 23. rujna 2020. godine i novi mandat, o kojemu je izvijestio Aleksandar Lukašenko, nema nikakav demokratski legitimitet." Pri tom se navodi kako ta "inauguracija" neposredno proturječi volji širokih krugova bjeloruske javnosti, što se izrazilo kroz velike i neviđene mirne prosvjede i da "samo služi daljnjem zaoštravanju političke krize u Bjelorusiji". Prošli predsjednički izbori, održani 9. kolovoza, "nisu bili ni slobodni, ni pravedni, i EU ne priznaje njihove krivotvorene rezultate", navodi se u priopćenju službenog Bruxellesa.


Podsjećamo: jučer je u Minsku održana svečana inauguracija Aleksandra Lukašenka, bez bilo kakve prethodne javne najave. Njoj su nazočili istaknuti politički i javni predstavnici zemlje i domaći mediji, bez predstavnika diplomatskog zbora. Bjeloruska oporba naknadno je zbog toga čina pozvala građane na prosvjede bez prestanka, uz izjavu, kako nikada neće priznati predsjednički legitimitet Aleksandra Lukašenka na temelju, kako navode, krivotvorenih izbornih rezultata.

Jučer se je izbjegla oporbena čelnica Svetlana Tihanovskaya nakon vijesti o Lukašenkovoj službenoj inauguraciji oglasila priopćenjem kako ne priznaje taj potez, i pri tom se sama proglasila novom bjeloruskom predsjednicom.

Takmičari u trci vakcina Covid-19 objavljuju kliničke protokole u ​​nadi da će dobiti unosno hitno odobrenje, za šta je ruska Sputnik V prethodno napadnuta. Ovog puta, međutim, mediji su tihi.


Predvodnici američke i zapadnoevropske potrage za razvojem vakcine protiv koronavirusa - Pfizer, AstraZeneca i Moderna - objavili su svoje protokole testiranja kao odgovor na sve veću nelagodu javnosti zbog brzog predstavljanja obećanog magičnog lijeka od koronavirusa. Otkriva se ogroman naglasak na to da prvi obezbijede odobrenje za hitne slučajeve od nadležnih regulatora, sugerišući da je cilj kompanija maksimalan profit, a ne obezbjeđivanje fizičkog zdravlja stotina miliona ljudi od kojih će se očekivati da budu u redu za vakcinaciju.

Ruska vakcina Sputnik V bila je napadnuta u zapadnim medijima zbog traženja upravo takvog hitnog odobrenja prije nekoliko mjeseci. Ironično, iste publikacije koje su takozvane "antivaksksere" osudile kao "neprijatelja" i tražile njihovo zaključavanje zbog prijetnje javnom zdravlju koketirale su sa sličnom retorikom da bi dovele u sumnju bezbjednost ruske vakcine.

Taj skepticizam je gotovo ispario kad su kompanije poput Moderna i AstraZeneca, obje koje su gurale vakcine sa neprovjerenim mehanizmima isporuke i značajnim problemima sa sporednim efektima, sprintale do cilja. Iako mediji nastavljaju da dovode u pitanje "warp speed" tempo rasporeda vakcina američkog predsjednika Donalda Trumpa, njihova kritika ne odnosi se na same farmaceutske kompanije.

To oklijevanje je možda i razumljivo, s obzirom na ulogu koju Big Pharma igra u finansiranju američkih medija putem svojih reklama. Ali očigledni jaz između zabrinutosti zapadnih medija za rusko stanovništvo - za koje se čini da se slažu da se ne smije podvrgavati vakcini prije najtemeljnijeg ispitivanja bezbjednosti - i njihove ravnodušnosti prema Amerikancima (ili Britancima, koje je već opeklo jedno hitno predstavljanje vakcine tokom debakla svinjskog gripa 2009. godine) trebalo bi da podigne nekoliko obrva.

Američka savezna država Kalifornija planira zabraniti prodaju novih vozila sa pogonom na gorivo, a odluka bi trebala biti na snazi do 2035. godine. Kako je kazao guverner ove države Gavin Newsom, prioritet će imati električna vozila u cilju da se smanji emisija štetnih gasova.

Prema njegovim riječima, najmnogoljudnija savezna država u Sjedinjenim Američkim Državama je čvrsto odlučna u namjeri da provede ovu odluku, objavila je Al Jazeera English. Smatra se da je ovo jedna od najznačajnijih odluka po ovom pitanju s obzirom na to da je Kalifornija najveće automobilsko tržište u SAD-u. Od ukupne prodaje vozila u SAD-u 11 posto otpada na ovu saveznu državu. I druge savezne države su najavile da će prioritet biti sve veća upotreba ekološki prihvatljivijih vozila.

Osim navedenog, guverner Kalifornije Newsom je najavio da će do 2024. godine biti zabranjeno hidrauličko frakturiranje za istraživanje nafte i gasa.

Američki predsjednik Donald Trump je pokušao onemogućiti Kaliforniji da provede zahtjev o prodaji isključivo električnih vozila, dok je njegov protukandidat za predsjednika iz reda demokrata Joe Biden obećao da će osigurati milijarde dolara za električna vozila.

Newsom tvrdi da će se propisima omogućiti da se prodaju vozila koja neće zagađivati okoliš i da će to za posljedicu imati smanjenje emisije štetnih gasova za 35 posto. Ukazao je na to da to neće značiti da građani neće moći imati vozila sa pogonom na gorivo koja su već proizvedena i da ih neće moći kupovati ili prodavati.

Iz organizacije koja okuplja vodeće proizvođače automobila General Motors, Toyotu i Volkswagen su poručili da bilo kakva zabrana, kako su saopćili, ne doprinosi tržišnom uspjehu. Tvrde da od ukupne prodaje vozila u Kaliforniji 10 posto otpada na ona električna, što je opet najveći postotak u SAD-u.