Dobrodošli na Sott.net
Sre, 15 Kol 2018
Svijet za ljude koji misle

Gospodari lutaka
Karta


Chess

Prisutnost terorista ISIL-a službeno opravdanje za ostanak SAD koalicije: Najnoviji podaci SAD-a - u Siriji i Iraku još uvijek ima 30 000 boraca

Teroristi Sirija
Kako se počeo nazirati kraj sirijskog rata, gdje je vojno rješenje neminovni za pokrajinu Idlib, nakon čega bi trebalo početi ulagati diplomatske i pregovaračke napore za rješenje statusa kurdskih YPG snaga, koje Turska ne želi na svojim granicama, ponovno se aktualiziralo pitanje broja terorista "Islamske države" u Siriji. Podsjetimo da je nakon vojnog poraza glavnine terorističkih snaga Washington izjavio kako će zadržati vojnu nazočnost u Siriji kako bi spriječio pojavu "Islamske države 2".

Međutim, prema zapovjedništvu koalicije koju predvode SAD, krajem 2017. je u Iraku i Siriji ostalo manje od tisuću militanata "Islamske države" koji nastavljaju pružati otpor.

"Većina militanata ISIL-a je blokirana u pustinjskim regijama zapadnog Iraka i istočne Sirije", navelo je američko zapovjedništvo 27. prosinca 2017.

Kako je prisutnost terorista ISIL-a službeno opravdanje za američku, francusku i britansku vojnu nazočnost u sjevernoj Siriji i području Al-Tanfa, brojka od 1000 terorista u dvije susjedne arapske zemlje nije bila dobar izgovor za kršenje međunarodnog prava. Zbog toga je njihova brojka u službenim izvješćima američke vojske naglo povećana.

Naime, 8. kolovoza je panarapski list Al-Monitor, sa sjedištem u Washingtonu, objavio priopćenje Pentagona kako je u Siriji, nakon poraza, ostalo više terorista ISIL-a nego što je prethodno priznavalo.

Sada američka koalicija procjenjuje kako ISIL u blizini iračke granice u Siriji ima čak 4000 do 6000 boraca, protiv kojih američko zrakoplovstvo provodi udare.

Procjenu je provela Agencija obrambene obavještajne službe (DIA) i tvrdi "kako su preživjele znatno veće snage militanata nego što je Pentagon javno priznao".

Quenelle

"Gospodarski napad na Tursku": Erdogan objavio bojkot američke elektronike kao odgovor na američke sankcije

Turska
© Murad Sezer / Reuters
Turska objavljuje bojkot uvoza američkih elektroničkih proizvoda kao odgovor na američke sankcije, izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, u svom govoru u Ankari.

Erdogan, koji je izjavio kako se na Tursku "vrši ekonomski napad", izjavio je slijedeće: "Ranije su se slične stvari odvijale puno tiše, a sada oni na nas idu otvoreno. Mi možemo zauzeti dvije stvari: ekonomsku i političku poziciju. S ekonomske pozicije mi usvajamo mjere, naše Ministarstvo financija i državna riznica rade dan i noć. Osim toga, mi objavljujemo bojkot elektroničke robe iz SAD-a. Oni imaju iPhone, ali, s druge strane, postoji Samsung."

Također je kazao kako će Turska u većoj mjeri koristiti i domaću telefonsku marku Venüs Vestel. Turska je država, kazao je dalje Erdogan, sposobna sama proizvoditi sve što je potrebno.

"Umjesto da se nešto naručuje u inozemstvu za novce, mi ćemo raditi još bolje, i sami njima nuditi (svoje proizvode). Naš je narod za to sposoban. Kada smo mi Ameriku molili bespilotne letjelice, što su oni odgovorili? ­­- "Kongres ne dozvoljava". Ne bi bilo sreće, da nesreća nije pomogla. Sada ih mi proizvodimo sami, problema nema. I proizvodimo toliko koliko nam treba", kazao je turski predsjednik Erdogan.

Komentar: Erdogan spašava liru okrećući se novom savezu s Rusijom, Kinom, Indijom i Meksikom


Attention

Njemački ministar gospodarstva: Nećemo dozvoliti Washingtonu diktiranje s kim možemo voditi biznis

Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier

Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier
U intervjuu njemačkom tjedniku Bild am Sonntag, njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier kritizirao je američku administraciju zbog vršenja političkog i ekonomskog pritiska na Njemačku.

Njemački je ministar izjavio kako potezi Trumpove administracije nanose štetu radnim mjestima i gospodarskom rastu.

"Ovaj trgovinski rat usporava ekonomski rast, uništava radna mjesta i stvara novu neizvjesnost. Primjeri iz prošlosti pokazali su kako od trgovinskog rata najviše od svih stradavaju potrošači, zato što proizvodi postaju skuplji. Mi nećemo dozvoliti Washingtonu diktiranje s kim mi možemo voditi biznis. Zato ćemo se pridržavati Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (usuglašenog od strane međunarodne zajednice i VS UN-a u sklopu potpisanog iranskog nuklearnog sporazuma u ljeto 2015.g., op. GN.), kako Iran ne bi mogao razviti atomsko oružje. Procjenjivat ćemo različite mogućnosti kako bismo držali otvorenim razne financijske kanale, kako na razini Njemačke tako i na razini Europe u cjelini", kazao je, između ostalog, ministar gospodarstva u saveznoj vladi kancelarke Angele Merkel.

Vinyl

Trump protiv “svjetskog poretka” - Oluja u čaši vode?

Donald Trump
Na američkim predsjedničkim izborima 2016. je veliki broj ljudi diljem svijeta priželjkivao poraz Hillary Clinton, koju svi s pravom smatrali jamstvom nastavka agresivne intervencionističke politike, čime su se automatski svrstali na stranu Donalda Trumpa.

Njegova su obećanja bila glasna i prihvatljiva, iako se u lavini lijepih poruka nije dobro čula prijetnja Iranu, koja je bila ključni dio njegove kampanje. Ipak, obećao je da će mu Amerika biti na prvom mjestu i da će se u prvom redu brinuti za Amerikance, da će odustati od nepotrebnih ratnih pohoda i posvetiti se otvaranju radnih mjesta. Obećao je i odustajanje od politike izravnog uplitanja u unutarnje poslove drugih država i okončanje prakse provedbe Obojenih revolucija.

Sve u svemu, bilo je mnogo razloga za nadati se da će barem neko od tih obećanja biti realizirano, a to bi bio ogroman kvantitativni pomak u američkoj vanjskoj politici. Hillary Clinton je izgubila izbore i Donald Trump vodi Sjedinjene Države nešto više od godinu i pol dana, od kada je položio zakletvu kao američki predsjednik.

Prof. James Petras je za Global Research pokušao analizirati rad Donalda Trumpa i koliko se razlikuje od bivših američkih predsjednika.

"Političke vođe, medijski magnati i novinari bombardiraju svjetsku javnost vijestima kako predsjednik Trump uništava svjetski poredak, potkopava povijesne saveze, zapadne vrijednosti, svjetske trgovinske organizacije i kako gazi ustave i povelje nacionalnih i međunarodnih institucija.

U Sjedinjenim Državama, zastupnici, suci i čelnici obiju stranaka optužuju predsjednika Trumpa da je izdajnik zbog toga što se druži s ruskim predsjednikom Putinom, koji se njime služi za ostvarenje svojih ciljeva. Ovdje ćemo ukratko analizirati i raspravljati takve izjave i optužbe. Počet ćemo usporedbom akcija i reakcija predsjednika Trumpa i njegovih prethodnika, kako bi se utvrdilo postoji li "prekid" s prošlošću. To zahtijeva i ispitivanje "ostavštine" i koje su akcije prethodile njegovom predsjedanju", piše prof. James Petras.

Dollars

Damask: Arapske zemlje dale su 137 milijardi $ terorističkim skupinama u Siriji

Sirija
© REUTERS / Omar Sanadiki
Jedan broj arapskih država je izdvojio 137 milijardi dolara za podršku nelegalnih oružanih formacija koje ratuju u Siriji, saopštio je zamenik šefa diplomatije Sirije Fejsal el Mikdad.

- Dobro poznate arapske države su pomogle nelegalne vojne formacije sa 137 milijardi dolara kako bi uništile Siriju - rekao je zamenik ministra inostranih poslova te zemlje.

- Sada treba obnoviti ekonomiju zemlje, zato što je to najvažniji uslov da se Sirijci vrate kući - dodao je zamenik ministra.

Ranije su mediji javili da je Sirija pokazala interesovanje za kupovinu železničkih kompozicija od Moskve, pošto Rusiju smatra glavnim partnerom kada je u pitanju obnova saobraćajne infrastrukture.

Komentar: Zavrtite u glavi taj broj i dobit ćete ideju koliko je to velika prijetnja za Siriju i koliko je velika njihova pobjeda nad ovim terorističkim skupinama. "Plodovi" tog financiranja mogu se vidjeti u masivnim tajnim skladištima naoružanja koji su otkriveni na teritorijima koje je sirijska vojska oslobodila posljednjih mjeseci. Samo jedan primjer od mnogih:




Hourglass

Erdogan spašava liru okrećući se novom savezu s Rusijom, Kinom, Indijom i Meksikom

Turska lira
© Erdogan Murad Sezer / Reuters / Citifmonline.com / KJN
Prošli ponedjeljak, 6. kolovoz, bio je dan kada je turska lira pao na rekordno nisku razinu, što je bio odgovor tržišta na objavu sankcija od strane Donalda Trumpa dvojici turskih ministara zbog uhićenja američkog pastora Andrew Brunson u Turskoj. Sve više je onih koji se pitaju hoće li taj dan ostati upamćen kao crni ponedjeljak za tursko gospodarstvo?

Tog dana je turska valuta pala na 5,11 lira za jedan dolar, probivši psihološku granicu tečaja od 5 lira. Oko ponoći se već trgovalo s 5,42 lire za jedan dolar. Cijeli prošli tjedan se taj trend nastavio i danas je turska valuta ponovno probila drugu granicu, onu od 7 lira za jedan dolar, na kojoj Wall Street predviđa bankrot turskih banaka.

Turska je lira pala nakon što je predsjednik Recep Tayyip Erdogan pozvao poduzetnike da ne kupuju devize. U roku od samo nekoliko minuta je umjesto 6,43 dolar koštao 7,02 turskih lira. U vrijeme pisanja članka je cijena dolara bila 6,99 lira. Za tursko gospodarstvo ovo je katastrofa, pogotovo jer je vrijednost nacionalne valute u odnosu na dolar u samo jednoj godini prepolovljena.

Jučer je na sastanku čelnika stranke AKP u crnomorskom gradu Trabzonu predsjednik Erdogan tvrdio da krivnju za kolaps valute trebala tražiti izvan zemlje.

"Nema gospodarskih razloga za pad lire. To je operacija protiv Turske", rekao je turski čelnik.

"Pozivam industrijalce da ne napadaju banke i da ne kupuju stranu valutu. Dužnost industrijalaca je držati ovu naciju na nogama. Ako ne, provest ćemo plan B i C", rekao je Erdogan.

Komentar:


Tornado2

Američki kongresmen: FBI je rekao da je Rusija umiješana u rasne sukobe u Charlottesvilleu, SAD

Tom Garrett
© AP
Tom Garrett
Rusko veleposlanstvo u Sjedinjenim Državama je reagiralo na izjavu američkog kongresmena Toma Garretta, koji je optužio Rusiju za izbijanje prošlogodišnjih nemira u Charlottesvilleu, koji su uslijedili nakon odluke lokalnog suda da se iz gradskog parka ukloni spomenik generalu vojske Konfederacije Robertu Leeu.

Rusko veleposlanstvo u Sjedinjenim Državama je optužbe nazvalo apsurdnima.

"Postavlja se pitanje gdje je i najmanja činjenica koja ide u prilog ove insinuacije. Nema je. U principu, ne postoji niti jedan dokaz o drugim jednako apsurdnim optužbama protiv Rusije, od uplitanja u unutarnje poslove Sjedinjenih Država do svih ostalih. Redovito skrećemo pozornost američke administracije i šire javnosti na to", priopćilo je rusko veleposlanstvo na svom Facebooku.

Republikanski kongresmen Tom Garrett je ranije rekao "kako je ravnatelj Federalnog istražnog ureda (FBI) na brifingu iza zatvorenih vrata na pitanje o "ulozi Rusije" u nemirima u Charlottesvilleu prije godinu dana "dao potvrdan odgovor".

"Uoči godišnjice rasnih i društvenih sukobima u Charlottesvilleu neki američki političari ne mogu naći ništa bolje za činiti od traženja "ruskog traga", objašnjava rusko veleposlanstvo.

"S obzirom na neodgovorno ponašanje američkih političara nemojte se iznenaditi ako se u organizaciju prosvjeda u Washingtonu 12. kolovoza 2018. godine, na prvu obljetnicu nemira u Charlottesvilleu, također okrivi Rusija. Uostalom, prebaciti odgovornost na druge je puno lakše nego rješavati unutarnje probleme, što potvrđuje da nakon više od 150 godina od službenog ukidanja ropstva rasne napetosti u Sjedinjenim Državama još nisu nestale nemira u Charlottesvilleu AD-u čini se da nisu otklonjeni", naglašava rusko veleposlanstvo.

Russians involved in Unite the Right Charlottesville: Tom Garrett Jr

Komentar: Charlottesville: Nemojte zagristi mamac
Zajedno sa smiješnim tvrdnjama o njegovom izdajničkom savezništvu s Rusijom, Trump je demoniziran od strane Clinton i njenih prijatelja iz Vlade u sjeni kao 'rasist' i 'bijeli suprematist' kojeg podržavaju samo njemu slični 'jadnici' među populacijom. Stoga su događaji u Charlottesvilleu također poslužili tekućem cilju Vlade u sjeni da utvrdi još jače ovu sliku i obogalje Trumpovo predsjedništvo i unište bilo kakvu nadu da će on provesti svoje ranije zadane ciljeve, kako u zemlji tako i u inozemstvu, a koji bi mogli istinski popraviti živote većine Amerikanaca.

Ukratko, obje 'strane' u ovoj lažnoj debati su još više 'radikalizirane' tim događajima iz Charlottesvillea, dok su psihopati iz Vlade u sjeni još sretniji što vide da su američki građani podijeljeni jedni protiv drugih, a ne ujedinjeni protiv njih.

Postoje razlozi za vjerovati da su događaji u Charlottesvilleu bili umjetno stvorena 'žarišna točka' koja će služiti ciljevima 'Vlade u sjeni', kako sam već istaknuo gore u tekstu. 'Marš bijelih suprematista', koji je prepun klišeja, prvi je indikator toga. Prizori nekoliko stotina mladih bijelih momaka koji nose bambusove tiki-baklje u noćnoj procesiji na kampusu Sveučilišta Virginia odmah je podsjetilo na nacističke parade s bakljama 1930-ih, a upravo to je i bio cilj. Radi se o čistoj propagandi, tj. korištenju visoko nabijenih riječi i prizora kako bi se izazvala emocionalna reakcija javnosti umjesto racionalnog razumijevanja događaja, a sve u službi skrivene agende. U slučaju da neki ljudi možda neće potpasti pod utjecaj većinom komičnih prizora tobožnjih 'bijelih suprematista' koji sa svojim tiki-bakljama pokušavaju oponašati 'nacističku mladež', automobil koji je usmrtio jednu ženu služio je kao dodavanje gravitacije slici kako bi se emocionalno utjecalo i na takve ljude.



Chess

Kaspijski pakt: Veliki trijumf Rusije, Amerika s razlogom šuti, a Turska "trlja ruke"

Lazanski
© Sputnik / Radoje Pantović
Na Zapadu su vrlo dobri u tome da ono što im se ne dopada predstave kao da jednostavno ne postoji ili da ignorišu ono što nije njihova verzija istine. Iako neko u Pentagonu zna da je "Kaspijski dogovor" velika ruska pobeda, SAD neće da reklamiraju svoj poraz, kaže politikolog Aleksandar Pavić.


Značaj Konvencije o pravnom statusu Kaspijskog mora, koju su potpisali lideri Rusije, Azerbejdžana, Irana, Kazahstana i Turkmenistana, kao i šta ona predstavlja za zemlje potpisnice, ali i za Zapad, bile su teme emisije "Na nišanu Lazanskog".

Podsećanja radi, dogovor pet zemalja podrazumeva da će Kaspijsko more biti korišćeno isključivo u mirnodopske svrhe, uz zabranu prisustva oružanih snaga vanregionalnih država, odnosno bez vojnih baza država koje ne izlaze na najveće jezero na planeti, površine 371.000 kvadratnih kilometara.

Komentar: Pogledajte također: Konvencija o pravnom statusu Kaspijskog mora: Vojskama država koje nisu dio "Kaspijske petorke" zabranjen pristup


Bad Guys

Južnokorejski medij: SAD ne podupire inicijativu S. Koreje o službenoj objavi završetka Korejskog rata

Koreja
© Reuters
Još na susretu vođa Sjeverne i Južne Koreje 27. travnja ove godine, njih su se dvojica dogovorili o službenoj promjeni važećeg sporazuma o primirju (nakon završetka građanskog rata na Korejskom poluotoku) s dokumentom o stalnom miru između dviju država.

Međutim, čini se da Sjedinjene Države s tim imaju velikih problema. Tako južnokorejska novinska agencija Yonhap, u svom članku od 13. kolovoza, navodi, kako Washington ne podupire inicijativu Pjongjanga o službenoj objavi završetka Korejskog rata koji je trajao od 1950. do 1953. godine. To je u Seulu izjavio ni manje ni više nego američki veleposlanik u Južnoj Koreji Harry Harris.

"Još je rano razmatrati taj problem neovisno o poboljšanju odnosa između Sjevera i Juga, kao i između Sjevera i SAD-a", izjavio je američki diplomat. Prema njegovom mišljenju, glavni cilj SAD-a i njegovih saveznika sada je "dostizanje nadzirane denuklearizacije Korejskog poluotoka".

Prije toga je glavna sjevernokorejska novina Rodong Sinmun objavila poziv za potpisivanje sporazuma o završetku Korejskog rata. "To je u skladu sa zahtjevima našeg vremena i postao bi prvi potez prema uspostavi mira i jamstva sigurnosti. Potpuno je nenormalno vidjeti nepovjerenje i neprijateljstvo između Sjeverne Koreje i SAD-a, zato je upravo sada nastalo vrijeme za objavu završetka rata, koji se završio samo potpisivanjem sporazuma o primirju".

Komentar:


Russian Flag

Ruski protunapad? Odbaciti više američkih državnih obveznica protiv sankcija

Dolar
© Thinking Aloud / KJN
Ruski ministar financija Anton Siluanov je u intervjuu za televiziju "Rusija1" rekao da Rusija pokušava smanjiti svoju ovisnost o dolaru, kako se nastavlja rješavati američkih vrijednosnih papira iz svojih deviznih rezervi i povećava plaćanja u nacionalnoj valuti. Osim toga, ministar financija zbog volatilnosti dolara nije isključio mogućnost potpunog prelaska na nacionalne valute pri trgovanju naftom, kao što čini s nekim zemljama u okviru bilateralnih ugovora.

Prema ministru Siluanovu, "američka valuta postaje rizično sredstvo u međunarodnim transakcijama".

"Smanjili smo na minimum i nastavit ćemo smanjivati naše investicije u američko gospodarstvo i američke vrijednosne papire ", dodao je Siluanov.

Tako je, prema podacima američkog Ministarstva financija, samo u dva mjeseca, do kraja svibnja ove godine, iznos ruskih ulaganja u državne američke državne obveznice smanjen s 96 milijarde na manje od 15 milijardi dolara.

Osim toga, prošli tjedan su se povećale napetosti između Moskve i Washingtona, kada su Rusiji nametnute nove sankcije zbog slučaja trovanja bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegove kćerke Julije. Međutim, očekuje se da će Moskvi biti nametnute još teže sankcije, koje bi prema američkim dužnosnicima trebale pogoditi čak 80% ruske ekonomije.

Ranije je ruski premijer Dmitrij Medvedev upozorio da će zabrana korištenja dolara ruskim bankama, što je jedan od koraka kojeg sada razmatraju u Sjedinjenim Državama, Moskva smatrati za objavu "gospodarskog rata". Prema riječima Medvedeva, na ovaj rat će Rusija morati reagirati.