
Matthew Stewart sa Sveučilišta Griffith, zajedno sa svojim timom, istražio je Umm Jirsan, najveću poznatu cijev lave u Saudijskoj Arabiji, otkrivajući artefakte stare najmanje 7000 godina, koji potencijalno dosežu starost i do 10.000 godina. Unatoč izazovnom pustinjskom okruženju, navedena otkrića bacaju svjetlo na drevnu ljudsku aktivnost. Istraživanje vezano za to objavljeno je u časopisu PLoS ONE.
Stewart naglašava oštar kontrast između surove pustinjske površine i hladnog, zaštićenog okoliša unutar cijevi lave, ističući njihov potencijal kao utočišta za drevne stanovnike. To otkriće, napominje on, značajno mijenja razumijevanje prapovijesti te regije.
Iskapanja su otkrila ne samo alate i keramiku, već i životinjske kosti. Ipak, vjeruje se da su neke ljudske kosti pronađene unutar cijevi donijele hijene.
Susjedne cijevi lave također sadrže umjetnost na stijenama, koja prikazuje domaće životinje, nudeći uvid u kulturni kontekst drevnih stanovnika. Mike Morley sa Sveučilišta Flinders naglašava značaj cijevi lave u ljudskoj povijesti.
Kao znanstvenik koji prvenstveno radi u špiljama, uzbuđen sam što imamo još jednu vrstu špiljskog sustava koji su koristile ljudske populacije u prošlosti. Ovi nalazi predstavljaju riznicu arheoloških informacija za Arabiju, ogromnu regiju koja je tek nedavno sustavno istražena za pretpovijesnu arheologiju, kaže Morley.
Štoviše, implikacije se protežu izvan Zemlje, s cijevima lave na Mjesecu i Marsu koje su predložene kao potencijalna skloništa za buduća ljudska istraživanja, što je ideja koja dobiva na snazi sa svakim novim otkrićem na našem planetu.
Izvor: New Scientist
Tekst
Komentari čitatelja
na naše novosti