Previše vježbanja vas doslovno može ubiti, objavili su američki znanstvenici.

Osobe koje u teretanama provode više od osam sati tjedno, trebali bi o toj navici dobro razmisliti, piše New York Post.

U studiji znanstvenika s čikaško sveučilišta otkriveno je da oni koji vježbaju triput više od preporučenog imaju mnogo veće izglede za razvoj srčane bolesti od onih koji vježbaju umjereno.

Ali ima jedna skupina koja je posebno pogođena pretreniranjem - bijeli muškarci. Oni imaju 86 posto veći rizik za gomilanje plaka u arterijama do svoje sredovječne dobi ako previše treniraju, navodi se u studiji.

Znanstvenici su za potrebe istraživanja analizirali količinu vježbanja 3.175 zdravih crnaca i bjelaca u dobi od 18 do 30 godina. Pratili su ih idućih 25 godina i podrvrgavali ih CT koronarografiji.

Otkriveno je da osobe koje vježbaju više od osam sati tjedno imaju u prosjeku gotovo dvostruko veći rizik za razvoj srčane bolesti od onih koji su vježbali manje od dva i pol sata tjedno.

Kardiolog Joel Khan kaže da je to zbog toga što previše vježbanja arterije izlaže predugom stresu, odnosno predugoj povišenoj razini kortizola.

Znastvenici zasad, međutim, ne znaju zašto su bijeli muškarci time tako disproporcionalno pogođeni i najavljuju dodatna istraživanja kako bi to utvrdili.

Rezultati su objavljeni u časopisu Mayo Clinic Proceedings.

Nakon što su se prošli tjedan na Madagaskaru pojavili novi slučajevi kuge, gradske su vlasti digle paniku. Škole su zatvorene, a javna okupljanja zabranjena. Pred ljekarnama su nastali dugi redovi za antibiotike, a ulični trgovci su prodavali maske za lice kao slatkiše. U posljednja dva mjeseca kuga je ubila 63 osobe na tom otoku u Indijskom oceanu, objavila je vlada, a po prvi puta je zaprijetila i dvama najvećim gradovima Antananarivu i Toamasinu. Inače su slučajevi kuge na Madagaskaru znali biti zabilježeni, ali u udaljenim, ruralnim područjima.

Zdravstveni su djelatnici brzo reagirali, piše ABC. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koju su kritizirali prije tri godine kad je u Zapadnoj Africi izbila epidemija ebole, ovaj je put odmah dala 1,5 milijun dolara (oko 9,5 milijuna kuna) te poslala stručnjake za kugu i epidemiologe. Crveni križ se također odmah uključio i osnovao prvi centar za liječenje kuge.

Ministar zdravstva Mamy Lalatiana Andriamanarivo u srijedu je okupio liječnike i zdravstvene djelatnike u glavnoj bolnici u zemlji te im zabranio uzimanje slobodnih dana i godišnjeg odmora dok se situacija ne riješi. Zaraza bi se mogla nastaviti širiti sve do travnja, upozoravaju stručnjaci.

Tip kuge koji se prenosi slinom

Madagaskar inače bilježi oko 400 slučajeva kuge godišnje što je polovica svjetske zaraze kugom prema podacima WHO-a iz 2016. Bubonska kuga najčešće izbija u ruralnim predjelima. Prenose je štakori, a na ljude prelazi preko ugriza buhe. Ako se ne liječi, više od polovice slučajeva bit će smrtonosno.

Većina zabilježenih slučajeva ovaj put definirani su kao plućna kuga, vrlo zarazan oblik koji se prenosi kašljem, kihanjem ili kapljicama sline te je u gotovo svim slučajevima smrtonosna ako se ne liječi. U nekim slučajevim može ubiti čovjeka u roku od 24 sata. Kao i bubonska kuga liječi se uobičajenim antibioticima.

Za vreme Hladnog rata zapadni antibiotici nisu korišćeni u Sovjetskom Savezu. Međutim, doktori sa druge strane Gvozdene zavese počeli su da koriste viruse da ubiju bakterije koje izazivaju infekcije. Ovaj čudni način lečenja mogao bi da predstavlja slamku spasa u situaciji kada modernoj medicini glavobolju zadaju mikrobi otporni na antibiotike.

Slobodno se može reći da će u postantibiotičkom svetu infekcija biti lek. Ali ne infekcija bilo čime, već virusima koji ubijaju određeni tip bakterija.

Tehnika se, doduše slučajno, koristi hiljadama godina. Vode određenih reka ili izvora su tokom istorije bile poznate po tome što su lečile određene bolesti, poput lepre (gube) ili kolere. Početkom 20. veka naučnici su shvatili da ta voda vrvi od posebnih tipova virusa koji ubijaju određeni tip bakterija. Nema bakterija, nema ni infekcije.

Dobro je poznato kako virusi deluju. Probijaju se u ćeliju, inficirajući njen DNK i koriste njenu reproduktivnu funkciju za proizvodnju novih virusa, koji se dalje šire i traže nove ćelije. U slučaju bakteriofaga cilj su određeni tipovi bakterija.

Početkom dvadesetih godina prošlog veka, naučnici u SAD i Gruziji počeli su da izučavaju i koriste bakteriofage u borbi protiv bakterioloških infekcija. Međutim, u periodu Drugog svetskog rata, zapadna medicina je oberučke prigrlila čudesnu moć antibiotika, dok je SSSR nastavio da usavršava terapiju fagovima (kraći naziv bakteriofaga).

I kada se film premota do današnjih dana, prevelika zavisnost zapadne medicine od antibiotika dovela je do evolucije u svetu mikroba i pojavu otpornih superbakterija. Zato, prema navodima časopisa Nature, istraživači počinju da se okreću fagovima.

U martu je američki Nacionalni institut za alergijske i infekcijske bolesti naveo terapiju fagovima kao jedan od načina borbe protiv otpornosti na antibiotike. Osim toga, na sastanku američkog Društva za mikrobiologiju u Bostonu, doktor Gregori Reš sa Univerziteta u Lozani predstavio je evropske planove za Fagoburn - prvi veliki centar za klinička ispitivanja terapija u kojima se koriste fagovi u lečenju infekcija kod ljudi.

Očekuje se da će rezistencija bakterija na antibiotike, fenomen u kojem bakterija prestaje da reaguje na lek, postati glavni uzrok smrti i ubiti 10 miliona ljudi do 2050. godine.

Mnoge farmaceutske kompanije širom sveta prestale su da prave nove antibiotike, a lekovi koji su trenutno u razvoju i dalje se suočavaju sa blokadama kada je njhova primena u pitanju. Zbog okolnosti u kojima se nalaze farmaceutske kompanije se sve više okreću ideji terapije fagom (bakteriofag).

Terapiju čini virus koji ubija bakterije, tačnije bakteriofag. Otkriven je početkom 20. veka kada je bakteriofag mogao da leči ljude sa bakterijskim infekcijama. Ovaj metod se koristio u zemljama Istočne Evrope i bivšem SSSR kao alternativna kada bi antibiotici zakazali. Pošto je programiran da se bori sa bakterijama, bakteriofag ne predstavlja pretnju po život čoveka.

Bakteriofag ili kraće fag je specifični bakterijski virus koji se umnožava koristeći bakterije. Fag pliva u kulturnom mediju dok ne nađe bakteriju koju inficira da bi njen proces razmnožavanja zaustavio, a umesto toga započeo proces izgradnje mnogih novih faga. Na kraju se bakterija rasprsne, a fagi se oslobađaju u kulturnom mediju gde se sve prethodno opisano ponavlja, ali na mnogo više bakterija.

"U ovom virusu se krije potencijal koji antibiotici nemaju. Mislim da moramo da radimo na razvijanju ovakve terapije kako bismo virusu napravili mesta da ubije bakterije", kaže kolumnista "Njujork Tajmsa" Karl Cimer.

Mnoge farmaceutske kompanije su spremile planove, ali čekaju se odobrenja kako bi se sa testiranjima započelo.

Odabrani citati vodećih potpisnika "The International EMF appeal"

Sada ulazimo u razdoblje "Interneta stvari" (IoT) gdje će svi naši uređaji biti povezani Wi-Fi-jem, beskrajno komunicirajući jedni s drugima i putem takozvanih pametnih uređaja. Ovaj "hrabri novi svijet" diktira da se ljudska izloženost radiofrekventnom zračenju mora uvelike povećati kako bi se omogućila tehnologija. Ovo je planirani svijet koji su stvorili tehnokrati potpuno neupućeni o stvarnosti naše biologije, neznanje koje njeguje postojeće toplinske učinke. Sada, više nego ikada, trebamo nove, biološki relevantne standarde kako bismo odgovorili na izazov budućnosti.
dr. sc. Don Maich (Australija)

"Postoji mnogo visokokvalitetnih istraživanja koja pokazuju bio-fiziološke učinke od dopuštenih elektromagnetskih izloženosti; ta otkrića ne poništavaju istraživanja koja ne uspijevaju pronaći učinke. Tvrditi da "težina dokaza" ne podupire ove učinke (čak i ako je to istina) dovodi u zabludu. Zaključak da to znači da nisu potrebne nikakve mjere predostrožnosti je nelogičan i neznanstven. ""Pomoglo bi roditeljima i kreatorima politike da se postigne konsenzus među savjetodavnim organizacijama i znanstvenicima priznajući da sigurnost kronične izloženosti radiofrekvencijama niskih doza ne može biti zajamčena i da je kod neki ljudi povezana s lošim zdravljem. To je razumno. To bi trebalo tretirati kao druge mjere opreza i upozorenja o zdravlju, kao što su one o prehrani. "
dr. sc. Mary Redmayne, Odjel za epidemiologiju i preventivnu medicinu, Sveučilište Monash, Australija

"Elektromagnetska polja proizvedena od strane čovjeka utječu na sve žive organizme, prvo djelujući na jediničnoj membrani. Moramo smanjiti našu ovisnost o "bežičnim" tehnologijama, smanjiti broj baznih postaja, Wi-Fi aparata, bežičnih telefona i tako dalje i jasno naznačiti, u javnim prostorima, intenzitet elektromagnetskog polja"
Prof. dr. sc. Marie-Claire Cammaerts, Slobodno Sveučilište u Bruxellesu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Belgija

"U posljednjih nekoliko desetljeća povećana je apsorpcija neionizirajućeg zračenja stanovništva, a zdravstveni učinci pokazat će dramatičan utjecaj u bliskoj budućnosti pa hitno treba usvojiti učinkovite mjere predostrožnosti s ciljem smanjenja izloženosti neionizirajućem zračenju kako bi se smanjili njegovi zdravstveni rizici, u skladu s preporukama IARC 2002 i 2011 da je neionizirajuće zračenje mogući ljudski kancerogen ".
prof. dr. sc. Alvaro Augusto de Salles, Savezno sveučilište Rio Grande do Sul - UFRGS, Porto Alegre, RS, Brazil.

SVE IZJAVE

Najveći je problem noćno surfanje koje utječe na rad hormona melatonina. Kada se on poremeti, smanjuje se naša sposobnost da pamtimo, učimo i fokusiramo se

Surfanje prije spavanja, pogotovo u krevetu, potpuno zbunjuje mozak. Umjesto da ulazimo u fazu odmaranja i spavanja, kada se usporava i zaustavlja proizvodnja melatonina, hormona koji poručuje mozgu da je vrijeme za spavanje, mi ostajemo budni potpuno nesvjesni vremena koje protječe.

Ometajući proizvodnju melatonina, svjetlo mobitela značajno utječe na spavanje i raspored. Nastaje stanje slično kao umjetno izazvani jet lag. Zbog toga vam je kasnije teže zaspati i spavati, što može voditi do brojnih problema sa zdravljem, piše Business Insider.

Evo kako nam svjetlo mobitela sve šteti:

• Dugo gledanje u mobitel smanjuje broj treptaja i uzrokuje jako naprezanje oka, zbog čega nam oči postaju iziritirane, suhe i općenito imamo dojam smetnji u očima.
• Ometanje spavanja pogoršava memoriju i smetenost tijekom sljedećeg dana.
• Svjetlo mobitela može ometati i hormone koji kontroliraju glad, potencijalno povećavajući rizik od pretilosti. Sve to povezano je s ometanjem rada hormona melatonina.
• Dugoročno, smanjenje sna može voditi nakupljanju neurotoksina zbog čega ćete sve teže i teže usnivati.
• Zbog lošeg spavanja teže pamtimo i učimo.
• Postoji povezanost između izlaganja svjetlu noću i pogoršanog sna s povećanim rizikom od raka dojke i prostate.
• Ljudi kod kojih su razine melatonina snižene i čiji je biološki sat "izbačen iz tračnica" skloniji su depresiji.
• Ako se pokušavate koncentrirati na nešto, prisutnost mobitela smanjuje vaš kognitivni kapacitet i sposobnost fokusiranja, pokazala su istraživanja.

Američki neurokirurg Donald Hilton, koji sudjeluje u Rimu na međunarodnom interdisciplinarnom kongresu o seksualnim opasnostima koje vrebaju djecu, upozorio je da se mozak mladih koji gledaju pornografiju na internetu mijenja i oblikuje na vrlo štetan način.

Zabrinutost je to koju dijeli i papa Franjo koji je u petak u Vatikanu ugostio 150 stručnjaka s kongresa i pozvao sve sastavnice društva da "probude savjest".

Hilton je u intervjuu za agenciju France presse upozorio da se moždane stanice mijenjaju prihvaćanjem novih znanja, ali učenje u stanju ovisnosti o bilo čemu oblikuje mozak na vrlo štetan način.

Kada se radi o pornografiji, "to je vrlo moćan proces obilježavanja koji mozak nikada ne zaboravlja", kaže Hilton.

Uz to, pornografija može naštetiti emocijama, upozorava on pri čemu muškarci mogu doći do stadija u kojem su prave žene samo loš nadomjestak za pornografiju.

Postoje brojna istraživanja koja pokazuju da pornografija na internetu može stvoriti snažnu ovisnost.

Hilton je na kraju upozorio da društvo ne bi smjelo dopustiti pornografskoj industriji da kontrolira spolno obrazovanje djece i da bi zakonodavci morali nešto oko toga učiniti.

(Hina)

U travnju 2017. godine, tim profesora Anthony R Mawsona je objavio znanstveni rad u kojem dokazuje utjecaj vakcina na povećanje broja određenih bolest kod djece između 6 i 12 godina. Istraživanje je realizirano na temelju izjava 415 majki.

Studija Children's Medical Safety Research Institutea je jasno pokazala da su vakcine smanjile pojavljivanje vodenih kozica i hripavca, ali su neočekivano povećale rizik za obolijevanje od niza drugih, vrlo ozbiljnih bolesti.

Vijest nije privukla pažnju dominirajućih medija, osim znanstvenika koji "marljivo" prate izlazak sličnih studija vezanih za vakciniranje, te ih izlažu kritikama. Ni ova studija nije prošla bez kritika. Izazvala je jednu interesantnu reakciju vezano za znanstvenu reviju Frontiers in Public Health, koja je ohrabrena novom studijom iznova objavila staru studiju, koju je zbog pritiska prethodno povukla.

Osim kritika ove znanstvene studije, nije izostao i pokušaj rušenje kredibiliteta profesora Mawsona, kao i medija koji su objavili rezultate istraživanja.

Od respektabilnog znanstvenika, profesor Mawson je preko noći postao znanstvenik koji "ne koristi" znanstvene metode. Njegov rad "ne zadovoljava" temeljnu znanstvenu formu, a druženje s nekim kolegama je dokaz da se ipak radi o pristranoj osobi koja u vakcinama vidi teoriju zavjere. Čudno kako tema jednog znanstvenog rada utječe na mišljenje drugih "istinskih" znanstvenika.

Znanstvena studija je odobrena od strane Odbora Jackson State Universityja.

"Rezultate studije treba tumačiti oprezno, a dodatno istraživanje s puno većim uzorkom je neophodno kako bismo shvatili utjecaj vakcina na zdravlje djece", zaključuju znanstvenici.

Nadomjestak D vitamina može pomoći ljudima kod kronične boli u leđima i artritisa, kaže brazilska studija objavljena u časopisu Journal of Endocrinology. Ovaj, kako ga zovu, vitamin sunca, može pomoći kod mnogih bolnih stanja, od menstrualnih grčeva do fibromialgije. To je zato jer D vitamin kojeg stvara sunčeva svjetlost i kojeg ima u masnoj ribi, smiruje upale. Kod upale, imunološkog odgovora tijela na bolest, tijelo otpušta proteine koji čine ljude osjetljivijima na bol i zbog njih bol traje dulje.

Izvješće koje su napisali znanstvenici iz Brazila tvrdi da se D vitamin mora kombinirati s dobrim snom da bi mogao učinkovito djelovati na bol. D vitamin se preporuča trudnicama i za njega se tvrdi da usporava demenciju i multiplu sklerozu, a neki ga eksperti dodaju u hranu tvrdeći da prevenira prehladu i gripu.

Autorica studije, dr. Monica Levy Andersen s Federal University of Sao Paolo, kaže: "Nakon ove studije, možemo pretpostaviti da nadomjestci D vitamina u kombinaciji s higijenom spavanja, mogu optimizirati upravljanje terapijom bolnih stanja kao što je, na primjer, fibromialgija."

Znanstvenici kažu da je studija uzbudljiva jer razjašnjava na koji je način D vitamin upleten u puno kompleksnih procesa, uključujući i ovaj o kojemu piše studija. Tijekom proljeća i ljeta tijelu je lako kroz kožu izloženu suncu dobiti dovoljno vitamina D. Ali mnogim ljudima, ovaj vitamin nedostaje u jesen i zimi, čak i ako jedu hranu bogatu tim vitaminom, jetricu, jaja, crveno meso i masnu ribu.

Iz Agencije Ujedinjenih naroda za zdravstvo priopćili su da rade sve što je u njihovoj moći da zaustave širenje kuge na Madagaskaru, koja je od kraja kolovoza odnijela 24 života.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priopćila je da su iz pokrajine Malagasi potvrdili da je jedan košarkaški trener preminuo od kuge prošli tjedan. Vlast pokušava naći ljude s kojima je preminuli bio u kontaktu, kako bi im prepisali antibiotike za liječenje pneumonične kuge, infekcije pluća bakterijama.

Iz WHO-a navode da i dalje raspoređuju osoblje i zalihe lijekova jer se bolest može širiti, a slučajevi su prijavljeni u nekoliko gradova. Od kraja kolovoza, kad je i službeno objavljena pojava bolesti, umrlo je najmanje 24 osoba, a zabilježeni su slučajevi i pneumonične i bubonske (limfne) kuge.

Kugu uzrokuje bakterija jersinija pestis, a prenosi se zrakom, tjelesnim kontaktom ili vrlo rijetko zagađenom i nedovoljno kuhanom hranom. Dodatni uzrok za zabrinutost predstavlja golem broj štakora i buha koji prenose bolest.

.