© Carl Knox, Tehnološko sveučilište OzGrav/SwinburneUmjetnički dojam magnetara
Kako prenosi Science Alert, riječ je o magnetaru poznatom pod oznakom XTE J1810-197, koji je privukao pažnju znanstvenika 2003. godine kada je zabilježeno da emitira radio valove na neuobičajeno intenzivan način. Međutim, 2008. godine, ova zvijezda je neočekivano prestala s aktivnostima i postala nevidljiva za naše instrumente, da bi se 2018. godine iznenada "probudila", pokazujući pritom neobične karakteristike u emitiranom zračenju.
Nedavna znanstvena istraživanja, objavljena u dva zasebna članka, bacila su svjetlo na ove neobične manifestacije. Analizom niskofrekventnih elektromagnetskih emisija, znanstvenici su otkrili da su one iskrivljene na dosad neviđen način, što upućuje na to da se zvijezda ponaša kao da se ljulja ili. Astrofizičar Marcus Lower iz australskog CSIRO-a, koji je predvodio jedan od istraživačkih timova, istaknuo je da je količina brzo mijenjajuće se kružne polarizacije koju ovaj magnetar emitira nešto što nije zabilježeno kod drugih magnetara.
Gregory Desvignes iz Max Planck Instituta za radioastronomiju (MPIfR) u Njemačkoj, voditelj drugog tima, dodao je da su očekivali određene varijacije u polarizaciji, ali ne i da će one biti tako sistematične i jasno usklađene s pretpostavljenim ljuljanjem zvijezde.
Magnetari su posebna vrsta neutronskih zvijezda, nastale kolapsom jezgara masivnih zvijezda koje su doživjele supernovu. Ovi ostaci su iznimno gusti i posjeduju nevjerojatno snažno magnetsko polje, znatno jače od bilo koje druge poznate zvijezde, što ih čini izuzetno zanimljivima za znanstvenike. Pretpostavlja se da interakcija između snažnog magnetskog polja i gravitacije uzrokuje sporadične erupcije, koje rezultiraju emitiranjem intenzivnih radio valova, poznatih kao Brzi radio bljeskovi (FRB).
Misteriozne zvijezde
Osim što su iznimno magnetične, ove zvijezde su poznate i po svojoj sposobnosti da emitiraju polariziranu svjetlost, što je rezultat prolaska svjetlosti kroz moćno magnetsko polje. No, iznenađenje je uslijedilo kada je tim predvođen Lowerom otkrio da XTE J1810-197 emitira neobično velike količine kružno polariziranog svjetla, što je neobično i nije u skladu s dosadašnjim teorijama. Sugerira se da bi iznad magnetskog pola magnetara mogla postojati super zagrijana plazma koja djeluje kao polarizacijski filter, iako je mehanizam još uvijek predmet istraživanja.
Desvignesov tim, pak, primijetio je promjenu orijentacije magnetara u odnosu na Zemlju, sugerirajući da se zvijezda možda 'ljulja'. Ovo ponašanje je postalo manje izraženo u narednim mjesecima, što bi moglo ukazivati na promjene na površini zvijezde ili unutar nje. Nalazi ovih istraživanja mogli bi pružiti nove uvide u strukturu i ponašanje neutronskih zvijezda, dodatno produbljujući naše razumijevanje jednih od najekstremnijih objekata u svemiru.
Znanstvena zajednica s nestrpljenjem očekuje daljnje promatranje i analizu ovih fascinantnih nebeskih tijela, kako bi se razjasnili mnogi misteriji koji ih okružuju. Znanstveni radovi koji detaljnije opisuju ova otkrića objavljeni su u časopisu Nature Astronomy, pružajući dublji uvid u neobično ponašanje magnetara XTE J1810-197 i njegove implikacije za astrofiziku.
Komentari čitatelja
na naše novosti