Dobrodošli na Sott.net
Sub, 25 Stu 2017
Svijet za ljude koji misle

Znanost i tehnologija
Karta


Nebula

Svemirska prašina može transportirati život između svjetova, sugerira istraživanje

Znanstvena studija napravljena na Sveučilištu Edinburhg sugerira kako je za život na Zemlji možda odgovorna svemirska prašina koja je donijela prve primitivne organizme na naš planet.

Međuplanetarna prašina konstantno bombardira atmosferu Zemlje, a nova studija objavljena u časopisu Astrobiology otkriva kako je odgovorna za donošenje života na planet. Isto tako je i moguće da je život, ako je nastao na Zemlji, na isti način prenešen na druge planete. Science Daily

Komentar: Mogućnost da se život prenosi širom svemira je zasigurno intrigantna tema, a posebice kad se razmotri mogućnost da i naša vrsta vuče porijeklo izvan ovog planeta. Pogledajmo ideju prenosa života između svjetova i iz drugog ugla:

Iz Zlatno doba, psihopatija i šesto izumiranje, autora Laure Knight-Jadczyk:
Napominjemo da Spedicatov uradak, citiran u prethodnom dijelu teksta, pretpostavlja da je posljednja glacijacija započela kometarnim udarom ili eksplozijom iznad tla. Možda tu možemo naći trag iznenadne pojave kromanjonskog čovjeka?

Na mom stolu je esej Rhawna Josepha i Chandre Wickramasinghe pod naslovom: Comets and Contagion: Evolution and Diseases From Space. Oni pišu u svojim zaključcima:
"Korelacija nije uzročnost i zato se ne mogu izvući čvrsti zaključci, unatoč brojnim dokazima, koji bi ukazali na vezu između kometa i bolesti iz svemira. Ipak, komete su idealno vozilo za održavanje i transportiranje raznih mikroba, uključujući i viruse, od planete do planete, ili čak iz jednog Sunčevog sustava do drugog. Posljedica toga je da, kada ti organizmi dospiju na svijet koji već vrvi životom, geni se mogu razmijeniti, može uslijediti evolucija novih vrsta, ili obrnuto - može se proširiti zaraza, smrt i kuga mogu se proširiti cijelom zemljom."
Nagađajmo malo o tome da su geni koji su stvorili kromanjonskog čovjeka možda bili donijeti na Zemlju kometarnim udarom. Najjednostavniju verziju te panspermijske teorije su predstavili Sir Fred Hoyle i Chandra Wickramasinghe, koji su ukazali na to da i dan danas različite životne forme ulaze u Zemljinu atmosferu, te da one mogu biti uzrok pojave epidemija, novih bolesti i genetičkih noviteta potrebnih za makroevoluciju. Mehanizmi koji se predlažu za međuzvjezdanu panspermiju mogu uključivati pritisak zračenja i litopanspermiju (mikroorganizme u stijenama), te namjerno usmjerenu panspermiju iz svemira da zasije Zemlju. Međuplanetarni prijenos materijala je dobro dokumentiran, o čemu svjedoče meteoriti marsovskog podrijetla pronađeni na Zemlji.



Fireball 2

Oumuamua, prvi međuzvjezdani asteroid, nešto što se do sada nije vidjelo

© European Southern Observatory

Naučna analiza otkrila je kako je asteroid neobično izduženog oblika, prvo nebesko tijelo iz međuzvjezdanog prostora koji je prošao kroz naš Sunčev sistem.


Asteroid su 19. oktobra, prvi put primjetili istraživači na Havajiima, koristeći teleskop Pan-STARRS 1. Nazvali su ga "Oumuamua", što na havajskom znači "glasnik izdaleka koji stiže prvi".

Analiza rađena proteklog mjeseca otkrila je kako Oumuamua ima nepravilan oblik koji liči na cigaru, dugačak je približno 400 metara, što ga razlikuje od ostalih asteroida pronađenih u našem Sunčevom sistemu.

Astronom Ralk Kotulla sa Wisconsin-Mdison univerziteta nazvao ga je "stvarno rijetkim objektom" koji juri kroz naš sistem neviđenom brzinom od 64.000 kilometara na sat.

"Ovo nebesko tijelo kreće se velikom brzinom. Nije vezan za Sunce [poput asteroida u našem Sunčevom sistemu], "izjavio je Kotulla u saopćenju, prenose svjetske agencije.

"Decenijama smo teoretizirali o postojanju ovakvih međuzvjezdanih nebeskih tijela, i sada, prvi put, imamo dokaz da oni postoje," rekao je Thomas Zurbuchen, pomoćnik administratora NASA-inog Odjela za naučne misije u Washingtonu.

Microscope 1

Amiši imaju mutantni gen koji im produžava život za 10 godina

Mutacija koja ublažava znakove starenja otkrivena kod Amiša produljuje stanovnicima te izolirane zajednice život za desetak godina, pokazalo je novo američko istraživanje.

Ustanovljeno je da osobe s jednom nefunkcionalnom kopijom gena SERPINE1 žive prosječno deset godina dulje od ostalih članova amiških zajednica.

Znanstvenici su studiju proveli među Amišima koji žive u Indijani i izbjegavaju 'zamke' modernoga društva, među kojima su električna energija, automobili i lijekovi.

Poznato je da su Amiši iznimno zdravi i za mnoge je to više od zagonetke. Alergije kod djece gotovo ne postoje. U višegodišnjem is­pitivanju amiške djece znanstvenici su naišli na samo tri slučaja autizma. U njihovim su selima vrlo rijetke bo­lesti suvremene civiliza­cije, poput srčanih bolesti, raka i dijabe­tesa.

"Općenito gledajući, Amiši ne koriste prednosti moderne medicine, pa je činjenica da prosječno žive oko 85 godina, vrlo zanimljiva", kazao je kardiolog, dr. Douglas Vaughan, koji je rezultate istraživanja objavio u časopisu Science Advances.

Među 177 testiranih Amiša, kod 43 je pronađena spomenuta mutacija.

Najveći biološki izazov

Starenje je za znanstvenika jedan od najvećih bioloških izazova pa je otkriće mutacije koja ima ovako snažan učinak na ljudski životni vijek vrlo zanimljivo i neobično.

Microscope 1

Čovjek koji boluje od metaboličke bolesti postaje prva osoba koja se podvrgava unutarnjem uređivanju gena

© Gety images
Naučnici su po prvi put pokušali da izmijene gen u ljudskom tijelu ne bi li permanentno izmijenili DNK osobe i tako izliječili bolest.

Eksperiment je izveden u ponedjeljak. Brajan Made (44), koji boluje od metaboličke bolesti zvane Hanterov sindrom, intravenozno je primio milijarde kopija korektivnog gena i genetički alat koji treba da isječe njegov DNK na tačno određenom mjestu, piše Asošiejted pres (AP).

Made je rekao da je spreman na rizik. Za oko mjesec dana se mogu očekivati prve naznake da li je terapija uspjela, a za tri mjeseca će testovi dati konačan odgovor.

Ukoliko bude uspješno, to će biti velik podstrek za i dalje novo polje genske terapije. Naučnici su i ranije menjali ljudske gene, ali su to činili u laboratoriji, na izvađenim ćelijama koje su potom vraćali u pacijente. Postoje i genske terapije koje ne uključuju izmjene DNK.

Ipak, te metode mogu biti korišćene samo za nekoliko bolesti. Neke daju rezultate koji nisu trajni. Druge ubacuju novi gen u DNK kao "rezervu" ali nemaju kontrolu nad tim gdje će se gen ubaciti, što može dovesti do drugih problema, poput raka.

Sa novom metodom, međutim, genske izmjene se dešavaju precizno i unutar tijela. Nalik slanju minijaturnog hirurga koji postavlja gen tačno gdje treba, piše AP.

"Isječemo DNK, otvorimo ga, ubacimo gen, zakrpimo. Nevidljivo zarastanje. To postane dio vašeg DNK i tu je do kraja vašeg života", rekla je Sendi Mekre, predsjednica kompanije koja testira nov metod u liječenju dvije metaboličke bolesti i hemofilije.

Telescope

Znanstvenici u susjedstvu otkrili novu egzoplanetu

Naviknite se na ime Ross 128b, jer će nam u budućnosti to vjerojatno biti novi dom. Na novootkrivenom egzoplanetu moći ćemo živjeti, a udaljen je tek 11 svjetlosnih godina od sunčevog sustava, javlja CNN.

Planet je iste veličine kao Zemlja i vjerojatno ima istu temperaturu površine. Svakih 9.9 dana obiđe svoju zvijezdu, Ross 128 koja je crveni patuljak (manje aktivne, hladnije zvijezde od Sunca). Upravo se crvene patuljke često istražuje kako bi se mogli pronaći slični egzoplaneti koji bi bili adekvatni za život.

Osim Rossa 128b, prije nekoliko godina pronađeni su i TRAPPIST planet te Proxima b. Ovi planeti su također najbolje šanse za preživljavanje ljudske vrste izvan Sunčevog sustava. Oni obitavaju u "naseljivim zonama" svojih zvijezda, gdje bi moglo biti tekuće vode na površini.

Za Ross 128b znanstvenici još ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je u "naseljivoj zoni", no kažu da je vjerojatno. Planet je 20 puta bliži svojoj zvijezdi nego Zemlja Suncu, no baš zato što je zvijezda manja i hladnija, planet bi mogao imati vrlo ugodnu temperaturu.

Glavni razlog zašto su astronomi uzbuđeni zbog ovog istraživanja je činjenica da je zvijezda Ross 128 - "tiha". To znači da, za razliku od ostalih crvenih patuljaka oko kojih kruže Proxima b i TRAPPIST, ne ispušta ultraljubičasto i rendgensko zračenje prema planetima.

Astronomi smatraju kako je ovaj planet dobar kandidat za daljnja istraživanja.

Robot

Zabrinjavajuć trend: Tehnologija kao pomoć u roditeljstvu

© Fotolia/ Chaiyon021
S obzirom na današnje napredovanje tehnologije, izgleda da se sadašnje bebice pripremaju da ne razlikuju živog čoveka od humanoida...

Strani mediji prenose kako se od sada vlastito i zdravlje beba može pratiti iz udobnosti doma - pomoću specijalizovanog uređaja i pametnog telefona.

Ali ovim izumom, na svu sreću, stručnjaci nisu previše oduševljeni. Zabrinjavajuće je kako je svojevrsni trend postala tehnologija kao pomoć u roditeljstvu. Naime, ove godine je Konzumer elektroniks šou raspisao takmičenje za otkrivanje najboljih uređaja za praćenje beba.

Preko tridesetak gedžeta je u konkurenciji. Od sprava koje umiruju vašu bebu kada počne da plače, preko nadzornih monitora, do biometrijskih čizmica, koje vam daju stalne informacije o brzini otkucaja srca, temperaturi tela, položaju tela i navikama spavanja vašeg deteta. Bebine kretnje preko noći prati proizvod kompanije Mimo i kreira vremensku crtu s podacima.

On i šalje obaveštenje roditeljima na smartfone ako je dete duže vreme nemirno. U teoriji to zvuči sjajno i čini se kako napokon možete spavati mirno znajući da je s vašom bebom sve u redu.

Modernu tehnologiju u službi praćenja beba oštro osuđuje AAP. Osim toga Matel je prošlog meseca morao da povuče svoj proizvod naziva Aristotel jer je dobio previše kritika. Aristotel je sarađivao s detetom, "čitao" priče za laku noć i prikupljao podatke o deci koju je promatrao.

Komentar: Zamijeniti ulogu roditelja s raznim tehnologijama će zasigurno negativno utjecati na razvoj djeteta.


Galaxy

Astronomi uočili planet u našoj galaksiji tako velik da ne misle da je to planet

Astronomi su otkrili ogromnu novu planetu, 13.4 puta veću od Jupitera, koja kruži oko zvijezde smještene na Mliječnom putu.

Planetom Iks naziva se svaka nova planeta koja zvanično nije dobila ime. Novootkrivena planeta trenutno nosi naziv OGLE-2016-BLG-1190Lb i podgrijala je sumnje onih koji vjeruju da će se Nibiru, ogromna planeta u našem Sunčevom sistemu, sudariti sa Zemljom i uništiti sve što postoji.

Oni vjeruju da postoji mini Sunčev sistem u kom se nalazi Sunce, planete i Mjeseci, smješten na ivici našeg Solarnog sistema, pa smatraju da bi planeta mogla da prouzrokuje velike zemljotrese i vulkanske erupcije i da bi pored Zemlje mogla da prođe između 20. novembra i 20. decembra.

Tim istraživača iz Južne Koreje iznio je svoje mišljenje o ovom otkriću. Kako navode, planeta je toliko velika, da postoji mogućnost da je zapravo riječ o patuljastoj zvijezdi.

Svoje Sunce obiđe za tri godine, a udaljena je 22.000 svjetlosnih godina od Zemlje.


Nebula

Astronomi otkrili zvijezdu koja je eksplodirala više puta

© Courtesy of the European Southern Observatory/M. Kornmesser
Umjetnički dojam eksplozije supernove

'Zombi zvijezda' je supernova koja već se trebala ugasiti, no čini se da ne odustaje. Nekoliko puta je već eksplodirala i činilo se kako će, kao i ostale supernove, nestati,
prenosi CNN.

Njeno ime je iPFT14hls, a astronomi u Kaliforniji su ju prvi put ugledali 2014. godine i izgledala je potpuno uobičajeno za takvu vrstu zvijezda. No, istraživači su primijetili nešto čudno: uobičajeno eksplozija zvijezde (supernova) nagovještava kraj i sjaji otprilike 100 dana nakon čega se zvijezda jednostavno ugasi. No, iPFT14hls se kroz 600 dana jednostavno "palila i gasila".

- Isprva smo mislili da je riječ o bližoj zvijezdi u našoj galaksiji, no nakon što smo ju detaljnije istražili, shvatili smo da je zvijezda čak 500 milijuna svjetlosnih godina daleko. Činjenica da je već pet puta pojačavala i smanjivala svoju svjetlost je vrlo neuobičajena. Nikad nismo vidjeli takvu supernovu, pojasnio je Iair Arcavi iz NASA-e.

Nakon pretraživanja arhiva, astronomi su primijetili kako se ista zvijezda pojavila i 1954. godine i nekako preživjela masovnu katastrofu samo da bi ponovno eksplodirala - i nastavila postojati.

Hourglass

Nova studija: Ljudska kultura u Americi stara je najmanje 130.000 godina

Ranije ove godine jedan je kontroverzni rad zaključio da je ljudska kultura na području dvaju Amerika stara najmanje 130.000 godina. Iako brojna pitanja okružuju ovu studiju, ona je poslužila kao pravovremeni podsjetnik da ljudi moraju ponovno razmisliti o ideji da su prvi Amerikanci pripadnici kulture Clovis, stare 13.500 tisuća godina.

Sada, piše u časopisu Science, međunarodni tim antropologa je u osnovi izjavio da se konsenzus službeno prebacio. Tim, pod vodstvom Državnog sveučilišta u San Diegu, tvrdi da je njihov pregled znanstvene literature otkrio da su se prvi Amerikanci pojavili prije najmanje 18.000 godina, i gotovo sigurno brodom.

Hipoteza o kulturi Clovis tvrdi da su ljudi migrirali sa sjeveroistočnog vrha Rusije do Aljaske preko Beringije, sada izgubljenog kopnenog mosta koji je izronio iz mora tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma. Otud su slijedili koridor bez leda niz Zapadnu obalu, a njihovi potomci su se razmnožili kada su se glečeri počeli topiti.

To se zasnivalo na arheološkim dokazima koji stoje i danas, ali tijekom 20. stoljeća otkriće za otkrićem su otvarali rupe u ideju da su prvi Amerikanci stari 13.500 godina. Nedavni rad, uz obalu Sjeverne i Južne Amerike, upućuje na to da su lovačko-sakupljačka društva postojala na kontinentima puno prije nego su došli ljudi Clovis.

Uzmimo za primjer Monte Verde. Na ovom nalazištu u današnjem južnom Čileu, koje je prvi put otkriveno 1975. godine, pronađeni su ostaci primitivnih kuća, ognjišta i komadi odjeće. Pronađeni su i ljudski ostaci, uključujući i one djeteta. Ovo nalazište je staro najmanje 14.500 godina, možda čak i 18.500 godina - što prestiže nalazišta Clovisa za najmanje jedno tisućljeće.

Galaxy

Astronomi pronašli jednu od najranijih galaksija

© Zavala et al , doi: 10.1038 / s41550-017-0297-8.
Kompozitna slika u boji od HATLAS J090045.4 + 004125 (također poznata kao G09 83808): plavi kanal predstavlja podatke iz Sloan Digital Sky Survey i crvenog kanala podataka prikupljenih od Atacama Large Millimeter / submillimeter Array
Astronomi su pronašli jednu od najstarijih galaksija u poznatom svemiru, koja je nastala jednu milijardu godina nakon Velikog praska.

Označena s HATLAS J090045.4+004125 ili G09 83808, viđena je kroz teleskop LMT (Large Millimeter Telescope) u Meksiku kako je izgledala prije 12,8 milijardi godina. Ovo je čini drugom najstarijom prašnjavom galaksijom za koju znamo i najstarijom koju je otkrio LMT.

Otkriće je objavljeno u časopisu Nature Astronomy, a odvilo se pod vodstvom meksičkog Nacionalnog instituta za astrofiziku. Galaksija prolazi kroz intenzivan period formacije zvijezda te godišnje generira zvijezde u vrijednosti od 380 solarnih masa.

Iz ove stope formiranja zvijezda, astronomi su mogli zaključiti da je G09 članica populacije ultraluminoznih infracrvenih galaksija (ULRIG). Samo je nekolicina ovih galaksija poznata na ovako velikoj udaljenosti, jer ih je teško uočiti optičkim teleskopima poput teleskopa Hubble.