Dobrodošli na Sott.net
Ned, 04 Pro 2022
Svijet za ljude koji misle

Znanost i tehnologija
Karta


Wolf

Toxoplazmoza pretvara vukove u vođe čopora, pokazuje novo istraživanje

vukovi
© Antonio Perez / Chicago Tribune
Meksički vukovi hrvaju se u svom staništu u zoološkom vrtu Brookfield u Brookfieldu 7. veljače 2018.
Vukovi zaraženi relativno čestim parazitom, Toxoplasmom gondii, vjerojatnije će postati vođe čopora, sudeći po novom istraživanju koje ukazuje na to da ih taj "uljez u njihovu organizmu potiče na odvažnije i riskantnije ponašanje. Jednostanični parazit, Toxoplasma gondii, reproducira se jedino u mačkama, ali može zaraziti sve toplokrvne životinje.

Pretpostavlja se da je između 30 i 50 posto ljudi na svijetu zaraženo tim parazitom koji u tijelu ostaje doživotno, ali u neaktivnom obliku. Ljudi sa zdravim imunosnim sustavom rijetko zbog toga imaju ikakvih problema. U novom istraživanju, objavljenom u časopisu Communications Biology, proučavali su se podaci o sivim vukovima koji obitavaju na području nacionalnog parka Yellowstone kako bi se istražilo može li Toxoplasma gondii utjecati na njihovo ponašanje.

Znanstvenici iz Yellowstonea analizirali su uzorke krvi 230 vukova i 62 pume, velikih mačaka koje su poznati širitelji parazita. Ustanovili su da će zaraženi vukovi biti odvažniji i zaći dublje na teritorij koji kontroliraju pume od nezaraženih vukova.

Mars

Znakovi megatsunamija uzrokovani udarom asteroida otkriveni na Marsu

mars
© AP Photo / NASA/JPL-Caltech/MSSS
Simulacije sugeriraju da je udar asteroida sličnog onom zaslužnom za izumiranje dinosaura mogao na Marsu izazvati megatsunami.

Megatsunami

Marsovski megatsunami mogao je biti uzrokovan udarom asteroida u plitkom oceanskom području Crvenog planeta. Ovaj udar mogao bi biti sličan udaru Chicxuluba koji je pridonio masovnom izumiranju gotovo svih dinosaura na Zemlji prije 66 milijuna godina - barem tako tvrdi nova studija objavljena u časopisu Scientific Reports.

Prethodno je istraživanje pokazalo da je udar asteroida ili kometa unutar oceana u sjevernim nizinama Marsa mogao uzrokovati megatsunami prije otprilike 3.4 milijarde godina. Međutim, prije ove studije mjesto nastalog udarnog kratera nije bilo jasno.

Tim istraživača stoga je analizirao karte površine Marsa, stvorene kombiniranjem slika iz prethodnih misija na planet, i uspješno identificirao udarni krater koji je mogao izazvati megatsunami. Krater - koji su nazvali Pohl - ima promjer od 110 kilometara i nalazi se unutar područja sjevernih nizina za koje su prethodne studije sugerirale da bi moglo biti prekriveno oceanom. Autori sugeriraju da je krater Pohl nastao prije otprilike 3.4 milijarde godina.

Galaxy

Misteriozno sjajan bljesak je mlaz crne rupe usmjeren ravno prema Zemlji, kažu astronomi

bljesak zemlja
© SWNS
Mlaz je poslao bljesak koji je stigao do nas na Zemlji
Tragična smrt zvijezde koja je zalutala preblizu supermasivne crne rupe te pritom bila rastrgana na komadiće uzrokovala je nevjerojatno sjajan bljesak, koji se u veljači mogao vidjeti na noćnom nebu. No ovaj rijetki kozmički događaj udaljen je od nas 8.5 milijardi godina, odnosno dogodio se dosta davno, kada je svemir još bio u svom mlađahnom razdoblju.

Zvjezdarnica Palomar Kalifornijskog instituta za tehnologiju prvi put je 11. veljače uočila signal ove blistave eksplozije (poznat kao AT 2022cmc). Znanstvenici su kasnije ustanovili da se radi o plimnom poremećaju, kada zvijezdu raskomadaju gravitacijske sile crne rupe. Astronomi su i prije promatrali takve nasilne događaje, ali je AT 2022cmc najsjajniji te vrste do sada i najudaljeniji od Zemlje.

Supermasivna crna rupa

Astronomi vjeruju da se kad je crna rupa progutala zvijezdu, oslobodila ogromnu količinu energije i poslala mlaz materijala koji je prostrujao svemirom brzinom blizu brzine svjetlosti. Obično je za najsjajnije bljeskove na nebu, odnosno snažne rendgenske mlazove, odgovorna kolapsirajuća masivna zvijezda, no sada to nije bio slučaj, piše CNN.

Fireball 2

Unutar meteorita teškog 15 tona otkrivena dva minerala koja nikada prije nisu viđena na Zemlji

meteor
© Zbirka meteorita Sveučilišta Alberta
Dio od somalijskog meteorita koji sadrži dva potpuno nova minerala
Kanadski naučnici na pragu su, kako kažu, fenomenalnih otkrića - iz meteorita koji je pao na somalijsko tlo već su uspeli da izdvoje dva nova minerala, a izgleda da će biti i trećeg.

Tim istraživača u Kanadi kaže da je otkrio dva nova minerala, a potencijalno i treći, nakon analize komada meteorita teškog 15 tona koji je pao u istočnu Afriku.

Meteorit širok nešto preko dva metra, što ga čini devetim po veličini među dokumentovanim meteoritima, iskopan je u Somaliji 2020. godine.

Lokalni uzgajivači kamila kažu da je meteorit poznat već generacijama stanovnivima te oblasti i da su ga u svojim pesmama nazvali sumrak.

Zapadni naučnici su, međutim, stenu prispelu iz svemira nazvali El Ali jer je pronađena u blizini grada El Ali, u regionu Hiran.

Komad meteorita na bazi gvožđa, težine 70 grama, poslat je na klasifikaciju stručnjacima Univerziteta Alberta, koji ima kolekciju delova nebeskih tela.

Mars

Mars je nekoć imao toliko vode da je mogao biti oceanski svijet, kažu znanstvenici

mars
© Zasluge: Europska južna zvjezdarnica/M. Kornmesser
Umjetnik prikazuje kako je Mars izgledao prije 4 milijarde godina s oceanom koji pokriva otprilike polovicu njegove površine. Nova studija predstavlja set alata za provjeru potencijalnih drevnih obala na Crvenom planetu.
Prema novom istraživanju, Mars je u prošlosti imao toliko vode da je gotovo cijeli planet bio prekriven golemim oceanom.

Je li Mars imao obilje vode?

Mars je danas hladan, prašnjav i suh planet s tankom atmosferom i obiljem željeznog oksida. Mars, poznat kao Crveni planet, najvjerojatnije nema vodu, osim potencijalno u obliku leda. Međutim, prema novom istraživanju međunarodnog tima planetarnih znanstvenika, Mars je u davnoj prošlosti imao mnogo topliju i gušću atmosferu, s obiljem vode na svojoj površini.

Točnije, prije 4,5 milijardi godina Crveni planet bio je prekriven globalnim oceanom dubine između 300 i 1000 metara. Nadalje, u to su vrijeme kroz Sunčev sustav prolazili brojni asteroidi i kometi koji su mogli nositi organske molekule i druge elemente važne za nastanak života pa je moguće da je Mars također bio prvi planet u Sunčevom sustavu na kojem je postojao život.

Komentar: Ili...Je li Zemlja 'ukrala' Marsovu vodu?


Microscope 2

Virus star 48.500 godina oživljen iz sibirskog permafrosta

sibir
© Tatiana Gasich/iStock/Getty Images Plus
Kako se svijet zagrijava, vječni led postaje izložen
Kako se svijet zagrijava, ogromni dijelovi permafrosta (stalno zamrznuto tlo) se tope, oslobađajući materijal koji je godinama bio zarobljen u njegovom ledenom stisku.

To uključuje i mnoštvo mikroba koji su u nekim slučajevima ležali uspavani stotinama tisućljeća.

Kako bi proučili mikrobe u nastajanju, naučnici su sada oživjeli niz ovih "zombi virusa" iz sibirskog permafrosta, uključujući jedan za koji se smatra da je star gotovo 50.000 godina - što je rekordna starost za smrznuti virus koji se vraća u stanje sposobno zaraziti druge organizme.


Komentar: Iako je istina, također je otkriveno da virusi padaju na naš planet iz svemira: Virusi iz svemira i evolucija: dr. Wickramasinghe sve objašnjava u novom videu


Komentar: Veću zabrinutost izazivaju oni virusi koji su 'dobitak funkcioniranja' u američkim laboratorijima za biološko oružje i oni koji padaju iz svemira:


Cassiopaea

Strojno učenje autonomno identificira 1000 supernova

supernove
© Kalifornijski tehnološki institut
Tim znanstvenika razvio je algoritam koji obrađujući ogromne količine podataka pomaže u uočavanju i klasificiranju tisuća supernova.

Strojno učenje

Astronomi s Caltecha upotrijebili su algoritam strojnog učenja za potpuno autonomnu klasifikaciju 1000 supernova. Algoritam je primijenjen na podatke koje je uhvatio Zwicky Transient Facility ili ZTF, instrument za istraživanje neba baziran na Caltechovom zvjezdarnici Palomar.

"Trebala nam je pomoć i znali smo da će, kad osposobimo naša računala za obavljanje posla, skinuti veliki teret s naših leđa... SNIascore je klasificirao svoju prvu supernovu u travnju 2021., a godinu i pol dana kasnije, dostigli smo lijepu prekretnicu od 1000 supernova," rekao je Christoffer Fremling, astronom iz Caltecha i idejni tvorac novog algoritma, nazvanog SNIascore.

Cassiopaea

Masivne kozmičke strukture - veće od naše galaksije - i dalje zbunjuju stručnjake

strukture
Misteriozne strukture su gotovo četiri do pet puta duže od naše galaksije Mliječne staze, s nekim nitima koji dosežu duljinu od 200 kiloparseka.

Nepregledan svemir

Svemir je golem i još se k tome - koliko znamo - i dalje širi. Proučavanje svemira, njegovog sastava i povijesti od velike je važnosti za astrofizičare. No, svemir nudi više od galaksija, zvijezda, crnih rupa i planeta. Naime, postoje stvari koje zbunjuju astronome desetljećima, a jedna od tih misterija su i zagonetne strukture pronađene prije nekoliko desetljeća. Riječ je o neobičnim, masivnim strukturama ili nitima koje se protežu izvan galaksija. Astronomi još uvijek raspravljaju o njihovom točnom sastavu, prirodi i namjeni.

Ranih 1980-ih astrofizičari su otkrili obitelj velikih, visoko organiziranih magnetskih niti koje vise u središtu Mliječne staze. Astrofizičar Farhad Zadeh od tada je fasciniran i zbunjen njima - iako je s vremenom našao pojedine odgovore.

Prema Zadehu i njegovim suradnicima, dva moguća objašnjenja za nepoznato podrijetlo kozmičkih struktura sugerirana su otkrićem sličnih niti u drugim galaksijama. Ranije ovog mjeseca, Zadeh i njegovi kolege objavili su rad u The Astrophysical Journal Letters predlažući da niti mogu formirati 'vjetrovi' velikih razmjera ili kada se turbulencija dogodi unutar slabog magnetskog polja.

Cassiopaea

Svemir kao kompjuterska simulacija

slika
© Gatty Images
Sve više fizičara razmatra teoriju po kojoj su svemir i naš svijet tek kompjuterska simulacija (možda sa nekim naprednom vanzemaljskom vrstom koja fino podešava uslove života).

Profesor fizike Melvin M. Vopson sa Univerziteta Portsmut, jedan je od fizičara koji smatraju da ovu teoriju podržava i grana nauke koja se zove informaciona fizika, a koja sugeriše da prostor-vrijeme i materija nisu fundamentalni fenomeni.

Umjesto toga, fizička stvarnost suštinski je sastavljena od djelića informacija iz kojih proizlazi naše iskustvo prostora-vremena, pojašnjava britanski fizičar za list "Konverzejšn", a prenosi Srna.

Kao dokaz on navodi činjenicu da temperatura "izranja" iz kolektivnog kretanja atoma. Ali, nijedan atom, u osnovi, nema temperaturu, a to dovodi do mogućnosti da bi cijeli svemir, zapravo, mogao biti, kompjuterska simulacija.

Ideja da je svemir, možda, samo komjuterska obrada nije nova.

Nebula

Što je tajni svemirski zrakoplov američke vojske radio u svojoj rekordnoj misiji?

X-37B
© Boeing/US Space Force
X-37B nakon slijetanja u NASA-in svemirski centar Kennedy 12. studenog
"Tajni" svemirski avion Američkih svemirskih snaga X-37B postavio je novi rekord boravka u orbiti gdje se nalazi više od 900 dana.

Avion je lansiran iz Cape Canaverala na Floridi 17. maja 2020. godine te je sada značajno premašio prethodni rekord boravka u orbiti koji je iznosio 780 dana.

Svemirski avion X-37B je omogućio SAD-u da nastavi izvoditi eksperimente u svemiru čak i nakon gašenja Space Shuttle programa. Autonomni avion je relativno manji od šatla te se može brzo poslati u svemir, no u posljednje vrijeme je proveo više dana u svemiru nego na tlu.

X-37B he trenutno u šestoj misiji pod nazivom Orbital Test Vehicle 6 (OTV-6), koja je uslijedila nakon pet prethodnih i uspješnih misija. Svaka misija je trajala duže od prethodne, a prva je lansirana 2010. godine i trajala je manje od godinu dana. Druga misija je lansirana 2011. godine, a avion je prije slijetanja u bazu Vandenberg u orbiti proveo 468 dana. OTV-3 misija je trajala 674 dana, a OTV-4 ukupno 718 dana prije nego je avion sletio u Svemirski centar Kennedy n Floridi. Lansiranje misije OTV-5 obavljeno je u septembru 2017. godine, a trajala je 780 dana. Aktuelna misija OTV-6 premašila je 900 dana boravka u orbiti.