Dobrodošli na Sott.net
Pet, 26 Svi 2017
Svijet za ljude koji misle

Znanost i tehnologija
Karta


Microscope 2

Nakon 9 mjeseci u svemiru sperma miša daje zdravo potomstvo

© Ken Bohn/San Diego Zoo/Associated Press
Iako su na svijet došli u Japanu, nazivaju ih “svemirski miševi”. Nekoliko desetaka zdravih miševa rođeno je u laboratoriju Sveučilišta Yamanashi nakon što su njihove majke oplođene spermom koja se devet mjeseci čuvala na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS).

Zračenje na ISS-u je 100 puta jače nego na Zemljinoj površini, što je razina koja može izazvati oštećenje DNK u jezgrama tjelesnih stanica. Da bi istražili kako svemirsko zračenje utječe na DNK u reproduktivnim stanicama, japanski su znanstvenici 2013. godine na ISS poslali uzorke sperme 12 miševa, zamrznute na minus 95 stupnjeva Celzijevih. Nakon 288 dana boravka hladnjaci s mišjom spermom su vraćeni. U istom razdoblju znanstvenici pod vodstvom Teruhika Wakayame sa Sveučilišta Yamanashi čuvali su u hladnjacima na Zemlji spermu istih miševa.

Zatim su s oba uzorka sperme, svemirskim i zemaljskim, oplodili mišice. Nakon nekoliko tjedana na svijet su došla 73 “svemirska” miša te otprilike isto toliko oplođenih normalnom spermom. Pokazalo se da među dvije skupine miševa nije bilo razlike.

- Mi smo čuvali mišju spermu devet mjeseci na ISS-u. Iako je sperma bila blago oštećena, to se nije odrazilo na potomstvo koje je rođeno zdravo. Naše istraživanje pokazalo je da je u svemiru moguće čuvanje sperme barem devet mjeseci - pojasnio je za Guardian Teruhiko Wakayama, voditelj studije objavljene u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS). - Naši rezultati pokazuju kako je moguće stvaranje životinjskog ili čak ljudskog potomstva pomoću sperme čuvane u svemiru.

To bi svakako trebalo biti korisno kada stigne svemirsko doba - dodao je Wakayama.

Arrow Up

Kombiniranje ultrazvuka, matičnih stanica i genske terapije može postati način popravljanja slomljenih kostiju

Istraživački tim iz Cedars Sinai uspješno je popravio nekoliko lomova kostiju kod laboratorijskih životinja korištenjem inovativne tehnike koja potiče kosti na izgradnju vlastitog tkiva. Utvrdi li se da je neškodljiva i učinkovita kod ljudi, pionirska metoda kombiniranja ultrazvuka, matičnih stanica i genske terapije mogla bi postati način popravljanja teško slomljenih kostiju, prenosi Medical News Today.

Znanstvenici kažu da su tek na početku revolucije u ortopediji. “Kombiniramo inženjerski pristup sa biološkim da bi unaprijedili regenerativno inženjerstvo za koje vjerujemo da je budućnost medicine,” kaže Dan Gazit, profesor kirurgije sa Cedars Sinai.

Presađivanje kosti ima nedostataka

Godišnje se u svijetu izvede više od 2 milijuna presađivanja kostiju zbog teških povreda u prometnim nesrećama, ratu ili zbog tumora. Takve povrede mogu napraviti pukotinu između krajeva kosti, koja je prevelika da bi je kosti same nadsvodile. Presađivanje uključuje implantiranje komada kosti pacijenta ili donora da se popuni razmak.

“Presađivanja kosti imaju nedostatke”, kaže profesor Dan Gazit. “Koji puta nema dovoljno zdrave kosti za popravak. Operacije uklanjanja komada kosti i implantiranje su bolne, skupe i traže dugu hospitalizaciju. Presađivanje kosti s donora ne mora značiti da će se kost integrirati kako treba pa popravak neće uspjeti.” Nova tehnika mogla bi osigurati izvrsnu alternativu današnjem presađivanju kosti.

Proizvodnja vlastitih matičnih stanica

U ovom eksperimentu znanstvenici su napravili matriks kolagena, proteina koje tijelo koristi za izgradnju kostiju i implantirali ga u puknuće između dviju strana polomljene kosti kod laboratorijskih životinja. Kroz dva tjedna ovaj je matriks potaknuo proizvodnju vlastitih matičnih stanica na mjestima puknuća. Gen za induciranje rasta kosti umetnut je direktno u matične stanice, a ultrazvuk je olakšao ulaz gena.

Osam tjedana nakon operacije, razmak između kosti se zatvorio i slomljena kost je zacijelila. Izrasla kost kojom se razmak popunio bila je jednako čvrsta kao i ona dobijena presađivanjem kosti. U studiju je bilo uključeno šest odjeljenja Cedars Sinai, uz znanstvenike s Hebrew University u Jeruzalemu, sveučilišta Rochester, NY i UC Davis iz Kalifornije. “Projekt pokazuje kako znanstvenici različitih disciplina mogu združiti snage da bi našli rješenje za današnje medicinske izazove koji bi pomogli pronalaženju načina liječenja budućih pacijenata”, kažu iz Cedars Sinai.

Better Earth

NASA-ina svemirska sonda otkrila mogućnost da su ljudi stvorili zaštitni radioaktivni omotač oko Zemlje

© NASA
Naučnici su nedavno došli do revolucionarnog otkrića koje bi moglo zauvijek da promijeni način na koji posmatramo našu planetu i uticaj koji vršimo na nju.

Rezultati analize podataka koje su sakupile Nasine sonde za istraživanje Van Alenove pojasa, pokazali su da su najvjerovatnije ljudi bili ti koji su stvorili zaštitni radioaktivni omotač oko Zemlje.

Naučnici su utvrdili da radio-talasi veoma niske frekvencije (VLF) koje emitujemo stvaraju u atmosferi neku vrstu zaštitne barijere protiv visokoenergetskih čestica koje dolaze iz svemira.

VLF komunikaciju primarno koriste podmornice u okeanima, a takva vrsta razmjene informacija nije bila popularna sve do perioda Hladnog rata.

Istraživači su primjetili da je u posljednjih nekoliko decenija ujedno došlo do promjene u zonama visoko-energetskog zračenja oko Zemlje, na osnovu čega su zaključili da su najvjerovatnije radio-talasi veoma niske frekvencije bili ti koji su izvršili ove promjene.


Question

Tabbyjina zvijezda ponovo tamni

© Ars Technica
Astronomi širom svijeta utrkuju se koji će prije usmjeriti svoje teleskope prema najčudnijoj zvijezdi koja je ikada uočena, a koje opet misteriozno tamni.

KIC 8462852, poznata kao Tabbyjina zvijezda, posmatrana je nekoliko godina nakon što je uočeno da se njena svjetlost značajno promijenila u nepravilnim intervalima. Sada je opet privukla pažnju jer se svjetlost ponovo mijenja, a logičnog objašnjenja još nema.

Niz teorija je napravljeno koje bi mogle objasniti zbog čega je došlo do ove promjene, uključujući i hipotezu koja sugeriše da je izgrađena vanzemaljska megastruktura oko zvijezde koja crpi energiju. Ovo je ujedno prilika za sve istraživače da dođu do otkrića kojim će postati slavni i ostati zapisani u historiji.

Iako je zvijezda prvi put otkrivena 1890-ih godina, naučnici su primijetili da se nešto čudno dešava tek nakon perioda od 2009. do 2013. godine. Ime je dobila nakon što je astronomkinja Tabetha Boyajian napisala rad o čudnom ponašanju zvijezde. Ona je primijetila kako je svjetlost zvijezde opala za 22 posto što ne može biti objašnjeno niti jednim poznatim fenomenom.

Prošlog mjeseca naučnici su primijetili lagano zatamnjenje zvijezde koje se značajno ubrzalo tokom posljednjih dana, što je nagnalo astronome da je ponovo posmatraju.

"Jedna od poteškoća je ta što je većina teleskopa rezervisana sedmicama i mjesecima unaprijed. Ne možemo samo posmatrati kroz teleskop i uzeti obični spektar. Potrebna nam je pomoć ljudi širom svijeta", rekao je profesor astrofizike Jason Wright sa Univerziteta Penn.

Info

Znanstvenici izmjerili snagu ugriza T-Rexa

Znanstvenici su otkrili još jedan razlog za divljenje tiranosauru rexu. Kada je golemi mesožder zagrizao, činio je to silom jednakom težini triju automobila, što mu je omogućavalo da s lakoćom mrvi kosti.

Znanstvenici su na temelju računalnog modela kreiranog po mišićnoj anatomiji T. Rexove čeljusti i analizi njegovih živućih rođaka, poput krokodila, ustanovili da je sila njegova ugriza iznosila oko 3.630 kilograma.

"Dok je god to bilo sačinjeno od mesa i kostiju, T. Rex je mogao pregristi što je htio", kazao je paleobiolog s floridskog sveučilišta Gregory Erickson.

Tragovi ugriza na fosiliziranim ostacima kostiju drugih dinosaura pokazuju da je T. Rex mrvio kosti. Ta je sposobnost tom golemom stvoru, visokom 13 metara i teškom sedam tona, davala prednost pred ostalim predatorima kojima to nije uspijevalo.

"Tako je dolazio do minerala u kostima i koštane srži", rekao je paleobiolog Paul Gignac sa sveučilišta u Oklahomi, vodeći autor istraživanja objavljenog u časopisu Science. "Naravno, to je bio i rizik jer je prodiranjem u kost moglo doći do teških oštećenja zuba, ali nagrada je bila bogata".

T. Rex je posjedovao najveću silu ugriza od bilo kojeg stvora kojega su znanstvenici proučavali i daleko veću od bilo kojeg živućeg bića. Ali ona nije najsnažnija u povijesti. Procjenjuje se da je golemi krokodil Deinosuchus, koji je živio nekoliko milijuna godina prije T. rexa i težio više od njega, imao silu ugriza od 10.400 kilograma.

Ice Cube

Kineska energetska revolucija: Zapaljivi led može da zamjeni naftu i gas

Kineska vlada objavila je da je došlo do napretka u energetskom sektoru: u ovoj zemlji prvi put u svetu dobijen je takozvani zapaljivi led koji može da zameni naftu i gas.

U saopštenju na sajtu kineske vlade, koje je citirala agencija „Prajm“, ministar za zemlju i prirodne resurse Đang Daming je izjavio da „ovaj veliki napredak može da dovede do globalne energetske revolucije“.

Prema njegovim rečima, dvadesetogodišnji pokušaji da se dobije zapaljivi led konačno su urodili plodom u Južnom kineskom moru, gde je pre deset godina, 2007. godine, otkriveno nalazište.
„Međunarodna naučna zajednica predviđa da gasni hidrat predstavlja najbolju zamenu za naftu i prirodni gas“, navodi se saopštenju kineske vlade.
Podsećamo da su, prema kineskim procenama, rezerve zapaljivog leda ekvivalentne najmanje 35 milijardi tona nafte, što može da obezbedi potrebe zemlje za gorivom za 90 godina.

Zapaljivi led zapravo je zamrznuti prirodni gas, hidrat metana. U jednom njegovom kubnom metru nalaze se 164 kubna metra običnog gasa, sa daleko manje primesa.

Do sada je Kina proizvela 120.000 kubnih metara zapaljivog leda, koji je podignut iz mora, sa dubine od 1.266 metara, u blizini Hongkonga.

Microscope 2

Naučnici su blizu proizvodnje velike količine krvi iz bolesnikovih vlastitih matičnih stanica

Nakon 20 godina bezuspješnih pokušaja, grupa američkih naučnika uspjela je da od mješavine matičnih ćelija u tijelu pacova stvori matične krvne ćelije.
Ovo otkriće moglo bi da omogući stvaranje novih tretmana za pacijente koji boluju od genetičkih poremećaja krvi, objasnio je doktor Rjohiči Sugimura iz Bostonske dječije bolnice.

- Mogli bismo da uzmemo krv od pacijenata i manipulacijom ljudskog genoma proizvedemo zdrave, funkcionalne krvne ćelije - rekao je.

Naučnik je dodao da bi novi pronalazak mogao da dovede i do stvaranja neograničenih zaliha matičnih krvnih ćelija i krvi preuzimanjem ćelija od univerzalnih donora.

To bi naročito bilo pogodno za pacijente kojima je potrebna transfuzija krvi.

Druga grupa naučnika s Kornel univerziteta uspjela je da pretvori zrele ćelije laboratorijskih miševa u mišje matične krvne ćelije.

A kada su te ćelije ubrizgane u krvotok miševa, čiji je imunološki sistem inhibiran, dobivene su imunološke krvne ćelije - nešto nalik leukocitima kod ljudi.

Ukoliko ovaj sistem bude mogao da se primjeni na čovjeku, mogao bi da dovede do nastanka velikog broja zdravstvenih tretmana za brojne imunološke poremećaje.

Jedan od velikih problema koji trenutno postoji je potencijalno pretvaranje matičnih ćelija u kancerogene. Obje studije objavljene su u naučnom magazinu "Nature".

Rose

Naučnici tokom 2016. godine širom svijeta otkrili ukupno 1730 novih vrsta biljaka

Naučnici su tokom 2016. godine širom svijeta otkrili ukupno 1.730 novih vrsta biljaka.

U izvještaju "Stanje svjetske flore" britanskog centra Kew Royal Botanic Gardens se navodi kako većina novootkrivenih vrsta može biti korištena u ishrani, proizvodnji lijekova i drvnoj industriji.

Upozoravajući na ugroženost velikog broja biljnih vrsta, britanski naučnici tvrde da su otkrili nove metode koje bi mogle efikasno pomoći u zaštiti endemskih biljnih vrsta.

Među otkrivenim vrstama je i nekoliko novih vrsta aloe vere.

U izvještaju se takođe navodi kako se u svijetu za proizvodnju lijekova koristi 28.000 biljnih vrsta i da su brojne vrste ugrožene zbog sve veće potražnje za biljnim lijekovima.

Jedna od naučnica britanskog centra Kejti Vils je rekla kako su otkrića novih biljnih vrsta izuzetno važna za budućnost čovječanstva.

"Moramo nastaviti otkrivati nove biljne vrste jer postoji velika vjerovatnoća da upravo te vrste kriju nove genetske kodove otpornosti na štetne insekte, patogene i klimatske promjene", kazala je Vils.

Attention

"Hladna točka" u našem svemiru mogla bi otkriti tragove o alternativnim stvarnostima

© ESA i Sveučilište Durham
Već godinama znanstvenici istražuju područje 'Hladne točke', koja je od nas udaljena oko 1,8 milijardi svjetlosnih godina. Mjerenja svemirskog pozadinskog zračenja pokazala su da je to područje hladnije od okoline za 0,00015 Celzijevih stupnjeva.

Istraživači smatraju da je hladnije zato što sadržava čak 10 tisuća galaksija manje od svog okruženja. No, nova studija pokazuje da je 'Hladna točka' dokaz paralelnog svemira.

- Ne može se u potpunosti isključiti da je 'Hladna točka' uzrokovana neobičnom fluktuacijom, odnosno kolebanjem određene pojave oko njene osnovne tendencije u kretanju - izjavio je Tom Shanks, astronom na engleskom sveučilištu Durham.

- Ono što je najuzbudljivije je to da je ta točka nastala nakon sudara između našeg i drugog svemira, koji još istražujemo. Ako detaljnija analiza to potvrdi, onda bi 'Hladna točka' mogla biti shvaćena kao prvi dokaz za paralelni svemir - tvrdi Shanks.

Beskonačan broj paralelnih svemira i svaki ima svoju verziju stvarnosti?

U prijevodu, 'Hladna točka' mogla bi otkriti da naš svemir sadrži beskonačan broj paralelnih svemira koji sadrže beskonačan broj stvarnosti.

Battery

Predstavljene baterije koje se pune za 5 minuta i nude 480 km vožnje

© Youtube screenshot
Kompanija StoreDot predstavila je na sajmu CUBE Tech Fair u Berlinu pogonske baterije za elektroautomobile koje bi mogle da dovedu do revolucije u razvoju ove vrste vozila.

Iako su sve više prisutni na putevima i ulicama gradova širom sveta, električni automobili i dalje nisu masovno prihvaćeni kao prevozno sredstvo.

Pored relativno visoke maloprodajne cene, jedna od najvećih prepreka prodajnom bumu automobila na struju je predugo čekanje da se baterije napune, što umanjuje njihovu praktičnost u svakodnevnoj vožnji, a pre svega na dužim relacijama.

Jedno od rešenja su brzi punjači duž autoputeva i prometnih saobraćajnica, ali vremenski period potreban za dopunu baterija na ovom tipu punjača znatno je duži u poređenju sa vremenom potrebnim da se natankuje gorivo u rezervoar nekog benzinca ili dizelaša.

Međutim, firma StoreDot tvrdi da je konstruisala baterije koje mogu da se napune „super-brzo“, odnosno za samo 5 minuta, što je znatno kraće vreme od postojećih brzih punjača na kojima se baterije pune za 20-30 minuta.

Komentar: