Dobrodošli na Sott.net
Uto, 25 Tra 2017
Svijet za ljude koji misle

Znanost i tehnologija
Karta


Mr. Potato

Gole krtice mijenjaju svoj metabolički sistem kada ostanu bez kiseonika

© Thomas Park / UIC
Već se zna da gola krtica, jedno od najčudnijih stvorenja na Zemlji, ne oseća bol i da je otporna na rak, ali sada naučnici tvrde da može da preživi bez kiseonika.

- Gole krtice obično se susreću u podzemnim kolonijama koje broje oko 200 jedinki - kaže Geri Luin iz "Maks Delbruk" centra za molekularnu medicinu. On je sa kolegama u časopisu "Science" objavio rezultate istraživanja o tome kako žive gole krtice.

- Želeli smo da testiramo koja je minimalna koncentracija kiseonika u vazduhu potrebna ovim stvorenjima za opstanak. Tim je prvo testirao životinje u okruženju sa pet odsto kiseonika. Sve manje od 10 odsto je smrtonosno za čoveka - ističe Luin.

Međutim, ovi glodari uopšte nisu bili pogođeni, čak ni posle nekoliko sati provedenih u takvim uslovima. Sledeći test bio je smeštanje golih krtica u okruženje bez kiseonika.

- Životinje su se brzo uspavale. Ušle su u stanje slično komi i tako živele narednih 18 minuta - kaže istraživač.

Naučnici su im onda vratili kiseonik i životinje su se potpuno oporavile.

Analizirajući podatke, naučnici su shvatili da ove životinje menjaju svoj metabolički sistem sa onog na bazi glukoze, za koji je potreban kiseonik, kako bi se oslobađala energija, na onaj zasnovan na fruktozi, kom kiseonik nije potreban. Kako bi ćelije nastavile da funkcionišu, gole krtice prosto su se prebacile na drugi oblik goriva, pa je nedostatak kiseonika bio nebitan.

- Ovo je fantastično otkriće - kaže Majkl Berebrink, jedan od predavača na Univerzitetu u Liverpulu, koji nije bio uključen u studiju.

"Ovakav tip metabolizma je nečuven među sisarima. Ima nekih riba koje se služe sličnim trikovima, ali su i one izuzetak".

Luin je uzbuđen zbog potencijalne koristi ovog otkrića za ljude.

- Ljudi već imaju sposobnost da stvaraju energiju od fruktoze. Naša jetra to radi stalno. Pitanje je da li možemo promeniti telo, tako da se prebaci na metabolizam na bazi fruktoze, kada nam se nivo kiseonika u okruženju smanji - kaže on.

To bi značilo da će ljudi koji su pretrpeli težak srčani ili moždani udar, jednog dana moći da izbegnu posledice oksidativnog stresa.

Blackbox

Oman: Znanstvenici žele saznati kako priroda pretvara ugljen-dioksid u kamen

Dok ljudi pokušavaju da kontrolišu emisiju štetnih gasova koji zagrevaju planetu, naučnici tragaju za prirodnim načinima njihovog uklanjanja iz atmosfere, navodi „Glas Amerike“.
U planinskom lancu Al Hadžar u Omanu grupa istraživača pokušava da utvrdi kako priroda pretvara ugljen-dioksid u kamen. Taj planinski venac prošao je kroz sve faze evolucije Zemljine kore. Planine su nekada bile duboko ispod vode. Tektonske sile su ih izbacile na površinu, dok ih je erozija urušila.

U planinskom lancu u Omanu pokušavaju da utvrde kako priroda pretvara CO2 u kamen

Arrow Up

Invalidska kolica koja se mogu penjati uz stepenice

Invalidska kolica Scewo posebna su zato što mogu sama da se penju uz stepenice.

Scewo ima tri komponente koje mu omogućavaju penjanje - gusenice koje stvaraju rampu za pomjeranje, dva velika točka koja sve to kontrolišu, kao i dva mala točka na pozadini koja omogućavaju poravananje kada kolica stignu do vrha.

Proces je u potpunosti automatski i odvija se pritiskom na jedno dugme.

Kolica se mogu kretati čak i po snijegu, a Scewo nudi i mogućnost podizanja sjedišta do nivoa očiju prosječne osobe.

Ova fenomenalna kolica napravili su studenti iz Švicarske, koji se sada nadaju da će uspjeti da ih plasiraju na tržište po pristupačnoj cijeni.


Info

Bakterije i gljive komuniciraju međusobno uz pomoć mirisnog "jezika"

Znali smo već neko vrijeme da biljke i insekti komuniciraju međusobno uz pomoć terpena - izjavila je Garbeva i dodala kako su tek sada otkrili ‘širu sliku’.
Istraživači nizozemskog Instituta za ekologiju (NIOO-KNAW) otkrili su kako bakterije i gljive komuniciraju međusobno uz pomoć mirisa.

Battery

Počeo sa radom prvi brzi punjač za električne automobile u Srbiji

© I.Marinković
Prvi superbrzi, javni, punjač za električne automobile postavljen je danas u Beogradu ispred Mašinskog fakuleta.

Ovaj punjač, kapaciteta 50 kilovata, može da u toku 24 časa dopuni baterije oko 70 automobila, i predstavlja uključivanje Beograda i Srbije u maršrutu, takozvane Zelene balkanike, projekta kojim će biti omogućena "zelena mobilnost", korišćenje elektromobila na auto-putu od Minhena preko Salcburga, Ljubljane, Zagreba, Beograda, Skoplja, Podgorice, Tirane do Dubrovnika, Splita i Zadra do Kopra.

Ovaj projekat je predstavljen danas na Mašinskom fakultetu u Beogradu na konferenciji održanoj u sklopu dana Slovenačko-srpskog prijateljstva a pod pokroviteljstvom potpredsednika Vlade Srbije Ivice Dačića i potpredsednika Vlade Slovenije Karla Erjaveca.

Komentar: Mapu svih punjača za električne automobile možete pogledati ovde.

Novi Renault Zoe može preći do 400 km sa jednim punjenjem baterija


Microscope 1

Znanstvenici, pomoću najnovijih metoda, uspjeli odrediti starost crteža na stijenama u Africi

Na području južne Afrike pronađeno je mnogo crteža na stijenama koje su napravili lovci i sakupljači. Znanstvenici su uspjeli otkriti što oni predstavljaju, ali nisu mogli precizno utvrditi u kojem razdoblju su nastali.

Crteži predstavljaju ono što su šamani vidjeli tijekom njihovog putovanja u svijet duhova. Željeli su da i obični ljudi to vide. Bušmani su vjerovali da stijene predstavljaju vezu između ovozemaljskog i duhovnog svijeta. One su im pomagale u komunikaciji s duhovima.

Uzevši uzorke boje, stručnjaci su uz pomoć najnovijih metoda uspjeli utvrditi koji ugljik se nalazi u pigmentima te su došli do zaključka da su crteži stari više od 5000 godina. To ih čini najstarijim crtežima u južnom dijelu Afrike.

Oni su koristili metodu ubrzane masene spektrometrije koja je slična tradicionalnoj metodi datiranja ugljikom, ali za spektrometriju znanstvenici su mogli uzeti manje fragmente crteža, što u metodi datiranja ugljikom nije moguće.

Prije su stručnjaci morali uzimati velike dijelove crteža zbog čega je moglo doći do raznih oštećenja prilikom analiziranja. Prilikom bojanja umjetnici su koristili ugljen koji je možda bio mnogo stariji od vremena u kojem su nastale slike. Sve su to bile prepreke u utvrđivanju prave starosti crteža.

Galaxy

Astronomi, u potrazi za planetom koja bi bila najbolja za život, otkrili novog kandidata

© ESO / spaceengine.org
Umjetnički dojam - egzoplaneta LHS 1140b

Stjenoviti planet koji kruži oko patuljaste crvene zvijezde najnovije je otkriće astronoma, a smatraju da bi taj planet mogao biti kandidat za najbolje mjesto za život izvan Sunčevog sustava,
piše The Guardian.

Novootkriveni svijet uočen je dok je prolazio ispred svoje roditeljske zvijezde, bacajući pritom gotovo neprimjetnu sjenu koju su primijetili znanstvenici u zvjezdarnici MEarth-South u Čileanskoj pustinji.

Udaljen 39 svjetlosnih godina

Planet je udaljen 39 svjetlosnih godina i vjeruje se da leži u naseljivoj zoni gdje ima tekuće vode potrebne za život kakav nam je poznat.

Jason Ditton iz Harvard-Smithsonian centra za astrofiziku rekao je da je novi egzoplanet, poznat kao LHS 1140B, nešto najuzbudljivije što je on vidio u posljednjih deset godina.

‘Nismo se mogli nadati boljem cilju za obavljanje jednog od najvećih znanstvenih zadataka: traženje dokaza o životu izvan Zemlje’, rekao je.

Astronomi sada otkrivaju nove planete s takvom učestalošću da se ono što se smatra obećavajućim za život, mijenja iz mjeseca u mjesec. U veljači su znanstvenici primijetili sedam planeta oko druge zvijezde, na sličnoj udaljenosti kao i ovaj planet. To je otkriće značilo da bi početak života izvan planeta Zemlje mogao biti bliži nego što to mnogi misle. Prošle godine su astronomi govorili o mogućem životu na planetu Proxima b koji kruži oko naše najbliže zvijezde, udaljen samo četiri svjetlosne godine.

Treasure Chest

"Svemirska mapa blaga": Da li je astronaut Cooper otkrio mjesto potonulog blaga?


Darrell Miklos ima namjeru spustiti se u dubine Kariba zbog lova na blago, koje bi, barem se tako nada, moglo vrijediti milijarde dolara. Kao vodič će mu poslužiti svemirska mapa blaga koju je nacrtao Gordon Cooper, slavni astronaut NAS-e.


Cooper, inače bliski Miklosov prijatelj, bio je jedan od prvih NASA-inih astronauta te je oborio mnoge rekorde.

U posljednjoj i najdužoj misiji Cooper je pilotirao 222 sata u svemiru te je tijekom nje čak 22 puta obišao Zemlju i snimio na tisuće fotografija površine zemlje.

Svrha njegove misije, barem koliko je javnost bila upoznata, bilo je proučavanje efekata dugotrajnog boravaka u bestežinskom stanju. No, te su fotografije ujedno poslužile i kao osnova njegove 'svemirske mape blaga', za koju se sada Miklos nada da bi ga mogla odvesti do potonulog blaga, piše RT.

Tijekom vremena provedenog u svemiru, Cooper, koji je preminuo 2004. godine, uočio je stanovite 'anomalije' na površini zemlje za koje je smatrao da su nastale kao posljedica brodoloma.

Kada se vratio na Zemlju, Cooper je uložio veliki trud da od svojih fotografija, zapažanja, dnevnika kapetana te drugih povijesnih podataka, napravi svemirsku mapu blaga.

Cooper je umro prije nego li je stigao istražiti lokaciju skrivenog blaga, no mapu je ostavio svom bliskom prijatelju Miklosu u nadi da će profesionalni lovac na blago dokazati da je njegova teorija tačna.

'Ne namjeravam zadržati blago ako ga pronađem. Ovo ne radim samo radi lova na blago. Ovo radim da bih odao počast heroju kojeg doživljavam kao oca. Ispričati ću priču i završiti projekt ili nekoliko njih, koji nismo mogli završiti zajedno', kazao je Miklos.

Sherlock

Prvi put u povijesti znanstvenici pronašli divovskog brodskog crva


Prvi put u povijesti znanstvenici su pronašli živog divovskog brodskog crva (Kuphus polythalamia), zapravo podvrste školjkaša,
piše BBC.

Ovo zmijoliko crno stvorenje može dosegnuti preko metar i pol u dužinu i 6 cm u promjeru, a život provedu u tvrdoj školjci nalik tubi, glavom uronjeni u morsko dno u kojem se hrane.

Iako se godinama znalo da postoje, dosad još nije bio uhvaćen, sve do ovog primjerka koji je živ ulovljen na Filipinima.

Osim što naraste do impozantnih proporcija ovo je i najdugovječnija vrsta školjkaša trenutno poznata, prema istraživanju objavljenom u listu Američke akademije znanosti.

Primjerak koji možete vidjeti na videu ispod pronašao je tim znanstvenika iz SAD-a, Filipina i Francuske koji su nedavno pronašli pet živih divovskih crva u zaljevu Mindanao.

Telescope

Astronomi pronašli ogroman objekat kako orbitira na rubu našeg Sunčevog sustava

Naučnici su primetili još jedan misteriozni objekat koji vreba na najudaljenijem dometu našeg sunčevog sistema. “Neobično je veliki,“ i odražava samo oko 13 odsto sunčeve svetlosti koja dopire do njega.
Astronomi koji istražuju naš solarni sistem pronašli su još jedno planetarno telo koje vreba na najudaljenoj ivici našeg solarnog sistema. Nazvali su ga DeeDee.

DeeDee - skraćenica od Udaljeni Patuljak - je u stvari prvi put otkriven na jesen 2016. godine, ali su astronomi imali vrlo malo znanja o objektu i njegovoj fizičkoj strukturi.