Dobrodošli na Sott.net
Pon, 17 Lip 2019
Svijet za ljude koji misle

Znanost i tehnologija
Karta


Radar

Novi kineski radar nije opasan samo za nevidljive avione, s njime je moguće nadzirati i velika područja diljem svijeta

Zrakoplovi F-35
© AP
Nevidljivi zrakoplovi poput US F-35 su manje dobro zaštićeni od visokofrekventnih radara površinskog vala
U Kini je razvijen novi radar, koji rješava brojne probleme dosadašnjih uređaja.

Vidi daleko iza horizonta, jednostavan je za rukovanje i omogućava obaranje američkih nevidljivih aviona, otkriva inžinjer koji ga je razvio u intervjuu za časopis "Naval and Merchant Ships".

Američka moć je, između ostalog, zasnovana na velikoj prednosti u vazdušnim oružanim snaga. Dugo nijedna druga zemlja nije imala borbene avione i bombardere sa tzv. stelt tehnologijom, a danas je imaju i Kina i Rusija.

Ovi avioni nisu nevidljivi u pravom smislu te riječi, ali standarni radari ih veoma teško registruju zato što odbijaju elektromagnetne talase koje ti radari emituju. Da bi raketa došla do cilja, morala bi da identifikuje signal, a sada je taj trik navodno uspio Kini.

Radarski sistem, koji je razvio Liu Jongtan, predstavlja savršeniju verziju poznatog visokofrekvencijskog radara s površinskim talasima ("High Frequency Surface Wave radara", HFSWR), otkriva inžinjer u intervjuu.

Glavna prednost ovih sistema je u tome, što za razliku od uobičajenih radara, vide iza horizonta. Oni imaju pregled nad širokim prostorom, a da im pritom nije potreban leteći sistem, jer emituju površinske talase koji se prostiru duž zaobljene površine Zemlje.

"Verzija sistema s podrškom s kopna prepoznaje neprijateljske objekte sa udaljenosti od više stotina kilometara, što doprinosi proširenju dometa kineskih pomorskih sistema za rano upozoravanje i odbranu", objašnjava Liu Jongtan.

"South China Morning Post" izvještava da je Liu Jongtan početkom godine dobio najveće priznanje koje Kina dodjeljuje naučnicima i novčanu nagradu od 1,1 milion evra za radarski sistem, koji će činiti "prvu liniju odbrane zemlje".

Rose

Odgovor biljke na ozljedu je vrlo sličan našem odgovoru na bol, kažu znanstvenici

biljka
Kada su ljudi napadnuti pokreće se naša reakcija za borbu ili bijeg, a ispostavilo se kako to isto vrijedi i za biljke. Istraživači su snimili novi videozapisi koji mijenja način na koji ljudi gledaju na biljke.

Studija sa Sveučilišta Wisconsin u Madisonu objavljena 14. rujna u časopisu Science otkrila je kako biljka prilikom ozlijede, oslobađa signal sličan živčanom sustavu u cijelom tijelu, slično kao i kod odgovora na bol kod ljudi i životinja.

Kada je čovjek ozlijeđen, senzorne stanice u našem tijelu upozoravaju živčani sustav da oslobodi neurotransmiter glutamat. On potiče dio našeg mozga koji oslobađa adrenalin, te pokreće naš odgovor na borbu ili bijeg.

Biljke nemaju živčani sustav, ali videozapisi kojeg su snimili znanstvenici, u ovom istraživanju ozlijeđenih biljaka, pokazuje kako imaju vlastitu verziju reakcije "borbe ili bijega" kada su napadnute.

Budući da im nedostaje živčani sustav, biljke nemaju neurotransmitere, ali još uvijek imaju glutamat. U videu, biljku je ugrizla gusjenica i oslobađa se glutamat na mjestu ugriza. Time se aktivira kalcijev val koji ide kroz cijelo tijelo biljke, što potiče biljku da oslobodi vlastiti hormon stresa.


Rainbow

Uz obalu Filipina snimljene dvije hobotnice duginih boja - zapanjujuća razlika između veličina mužjaka i ženke

Blanket octopus

Blanket octopus
Svijet je pun nevjerojatnih i iznenađujućih stvorenja. Pogotovo se unutar naših oceana skrivaju neobična i tajanstvena bića. Neka od njih žive na takvim dubinama, da vrlo rijetko imamo prilike proučavati i snimati ih, piše Animal Channel.

Jedno od takvih rijetko viđenih podvodnih stvorenja jest i hobotnica tremoctopus koja se na engleskom govornom području često naziva i "blanket octopus" (hobotnica pokrivač) jer ima dugo, tanko i ravno tijelo koje izgleda poput pokrivača. Ove životinje provode svoje dane plivajući kroz Atlantski i Tihi ocean.

Godine 2019. ronilac je snimio dvije takve hobotnice kako plivaju uz obalu Filipina. Objavio je njihovu video snimku na YouTubeu, a snimka je ubrzo postala viralna.

Čudno se pare

Ova vrsta hobotnice spada u neke od najčudnijih parova podmorja. Naime, razlika između veličina mužjaka i ženke je zapanjujuća, piše National Geographic.


Jupiter

Znanstvenici imaju naznake da je ocean na Jupiterovom mjesecu Europi slan i pogodan za život

Europa
Već neko vrijeme znanstvenici ozbiljno tragaju za vanzemaljskim životom u našem Sunčevom sustavu, a jedan od najvećih kandidata za mjesto na kojem bi tako nešto bilo moguće jest Europa, Jupiterov mjesec.

Sada su otkrivene naznake da bi ocean skriven ispod njegove zaleđene površine mogao biti slan i sličan našem moru, zbog čega bi mogao biti dodatno pogodan za razvoj života kakav poznajemo, piše New Scientist.

Mnogi astrobiolozi sve su većeg uvjerenja da u našem Sunčevom sustavu postoji izvanzemaljski život, no pritom manje nade polažu u egzistenciju neke izrazito razvijene civilizacije, a više u postojanje jednostavnijih oblika života na drugim planetima.

Glavni kandidati su im nebeska tijela na kojima su uočeni podzemni oceani, poput Encelada i Europe, odnosno mjeseca koji kruže oko divovskih planeta Jupitera i Saturna.

Ocean sličan našem

Već smo prije uočili soli na površini Europe, ali ranija promatranja pretpostavljala su da se radi o sulfatima, koji su nastali interakcijom između sumporne kiseline i drugih spojeva.

Planetarna znanstvenica Samantha Trumbo, sa sveučilišta California Institute of Technology, i njezini kolege proučavali su putem svemirskog teleskopa Hubble procese na površini ovog ledenog mjeseca. Pronašli su znakove natrijevog klorida, odnosno kuhinjske soli.

Jupiter

NASA-in Juno snimio neobičan vrtlog s intenzivno tamnim središtem na Jupiteru

jupiter
© NASA/JPL-Caltech/SwRI/MSSS/Gerald Eichstädt/Seán Doran
Svemirska letjelica Juno je 29. svibnja uočila neobičan vrtlog s intenzivno tamnim središtem, javlja NASA.

Znanstvenici su ga neformalno nazvali imenom Bezdan. Okružen je kompleksom vijugavih oblaka i drugim vrtložnim olujnim sustavima, od kojih su neki natkriveni visokim svijetlim oblacima.

Za sada nije poznato o čemu se zapravo radi

Budući da se tamnije značajke u Jupiterovoj atmosferi obično nalaze na većim dubinama nego one svjetlije, Bezdan bi mogao biti vrtlog izuzetno velike dubine, no to je samo pretpostavka jer su potrebne dodatne informacije kako bi se utvrdilo o čemu se tu zapravo radi, piše NASA.

Snimka je snimljena prilikom 20. znanstvenog obilaska Jupitera kada se letjelica nalazila oko 14.800 kilometara iznad Jupiterovih oblaka. Sljedeći prolaz letjelice Juno, kada će se ona nalaziti na približno jednakoj udaljenosti od Jupitera, bit će u srpnju ove godine.

Neobrađene fotografije koje je snimila letjelica Juno dostupne su ovdje.

Fire

Znanstvenik upozorava da bi katastrofalna erupcija vulkana mogla pogoditi gradove Melbourne u Australiji i Auckland na Novom Zelandu

vulkan australija

Profesor Arculus naveo je istraživanje sa Sveučilišta Monash koje je ukazalo na vulkansko polje koje postoji u Melbourneu
Profesor Richard Arculus rekao je kako teoretski postoji mogućnost da bi katastrofalna erupcija vulkana mogla pogoditi gradove Melbourne u Australiji i Auckland na Novom Zelandu.

Akademik Australskog nacionalnog sveučilišta pritom dodaje i da ne postoji način kako bi se točno znalo kada i gdje bi tragedija mogla pogoditi ove gradove.

"Što se tiče Melbournea i Aucklanda, postoji svaka šansa za eksplozijom podzemnog vulkana", rekao je za Daily Mail Australia.

Profesor Arculus ukazao je na istraživanja stručnjaka sa sveučilišta Monash u Melbournu koji su identificirali drevno vulkansko polje koje postoji na području grada.

U studiji su analizirali polje u unutrašnjosti tektonske ploče na jugoistoku Australije, a sličan teren također postoji kod Aucklanda, rekao je profesor Arculus.

Dodao je da se nove erupcije mogu dogoditi na mjestima na kojima vulkani nisu ranije postojali, a znanstvenici nisu u stanju reći kada ili gdje će se pojaviti novi vulkan.

Stravična animacija koji pokazuje učinke erupcije na grad stvorena je kao dio istraživanja utjecaja vulkana na Auckland, kao pogled iz perspektive promatrača iz svog doma u gradu.

Pokazuje golemu eksploziju prije nego što se lava uzdigne u nebo i veliki val udari u obalu te uništi sve na svom putu.

Komentar: Australija: Otkriven 2000 kilometara dug lanac vulkana


Fireball

Šansa 1:7000: Asteroid veličine nogometnog terena mogao bi pogoditi Zemlju ove godine

asteroid
© iStockphoto
Asteroid promjera 40 metara Zemljinu orbitu prelazi 9. septembra, a astronomi upozoravaju kako postoji dobra šansa da udari u naš planet.

Naziva 2006 QV89 možda ne prijeti uništenjem cjelokupnog života na Zemlji, ali je i više nego dovoljan da zbriše cijeli jedan grad s lica Zemlje.

U Europskoj svemirskoj agenciji ističu kako bi udar bio snažniji od katastrofe u Čeljabinsku. Meteor od 20 metara 2013. eksplodirao je iznad Čeljabinska. U eksploziji su uništeni prozori, a više od 1000 ljudi je povrijeđeno.

No taj incident je uzbunio astronome ponajviše zato što ga nisu predvidjeli, a upravo to brine i kod asterioda koji nam dolazi u susret.

Šanse da nas 2006 QV89 pogodi su 1:7000, a iako to zvuči malo, u ESA-i upozoravaju kako je asteroid jedan od onih objekata koji se moraju neprestano pratiti jer nisu potpunu sigurni u njegovu putanju.

Moon

Masivna anomalija otkrivena ispod najvećeg kratera na Mjesecu: Otkriće možda sadrži metal iz sudara s asteroidom, kažu znanstvenici

mjesec
© dottedyeti / Adobe Stock
Naučnici su ispod najvećeg i najdubljeg kratera na Mesecu otkrili ogromnu količinu misteriozne mase nepoznatog porekla.

Prema istraživanju tima sa Univerziteta Bejlor u SAD-u, pod Ajtkenovim kraterom na južnom Mesečevom polu mogao bi da bude zakopani metalni materijal asteroida koji je u davnoj prošlosti udario u Zemljin prirodni satelit.


Fireball

Dokazi sugeriraju da škotski moreuz skriva veliki drevni meteorski krater

asteroid
© BBC
Naučnici smatraju da je došlo vreme za potpuni geofizički pregled Minča, da se vidi da li škotski moreuz skriva drevni meteorski krater.

Ideja da se takva struktura nalazi između zapadnih ostrva i kopnene Škotske prvi put je pomenuta 2008. godine.

Naučnici su pronašli dokaze na obali Škotskih hridi u kamenitim ostacima koji su nastali pod ogromnim udarcem.

Sada, tim iz Oksfordskog i Aberdin univerziteta veruje da može da odredi gde je svemirski objekt pao na Zemlju.
asteroid škotska

Brain

U mladoj krvi identificirana dva proteina za pomlađivanje mozga

mlada krv
© WLADIMIR BULGAR/SPL
Dva proteina koja se nalaze u "mladoj krvi" pomlađuju strukture kod neurona i mogu biti razlog zašto mlada krv poboljšava kognitivne funkcije starijih mozgova, piše New Scientist.

Krv mladih osoba povezuje se sa smanjenim rizikom od mnogih bolesti, uključujući rak, bolesti krvožilnog sustava i Alzheimerovu bolest. No ona izgleda utječe i na bolje kognitivne funkcije.

Kako bi razumjeli zašto se to zbiva, biokemičar Thomas Sudhof i njegovi kolege sa sveučilišta Stanford usporedili su utjecaj dva seruma mišje krvi na ljudske neurone, odnosno živčane stanice. Jedan serum bio je od krvi mladih miševa, starih samo dva tjedna, a drugi od miševa starih između 12 i 15 mjeseci.

Znanstvenici su otkrili kako je krvni serum mladih miševa imao snažan učinak na ljudske neurone. Uzrokovao je rast brojnih ključnih struktura potrebnih za komunikaciju stanica i doveo do stvaranja većeg broja sinapsi. Krvni serum starijih miševa nije pokazao nikakav utjecaj na živčane stanice.

Čudnovati proteini

Analizirajući razlike ta dva krvna seruma, Sudhof i njegovi kolege otkrili su da je krv mladih miševa bogata s dva proteina, THBS4 i SPARCL1, od kojih oba utječu na rast i organizaciju stanica u tijelu.

Kada su izdvojili samo te proteine i primijenili ih na ljudske neurone, također su uočili "značajno poboljšano" formiranje i aktivnost sinapsi.

"Osim što omogućuju zdravo starenje, ovi se proteini u budućnosti mogu koristiti i za liječenje neurodegenerativnih bolesti", rekao je biomedicinski stručnjak Thomas Fath sa sveučilišta Macquarie.

Pomama za mladom krvlju

Pomama među imućnijim građanima svijeta za krvlju mladih ljudi, koliko god ovo bizarno zvučalo, krenula je početkom 2000-ih kada su istraživanja na miševima pokazala obećavajuće rezultate, piše The Verge.

Komentar: Više nije teorija zavjere: Elita otvoreno plaća uzimanje krvi mladih za duži život