Dobrodošli na Sott.net
Uto, 09 Kol 2022
Svijet za ljude koji misle

Znanost i tehnologija
Karta


Magnify

99% beba morskih kornjača na Floridi su ženke

kornjača
© Maria Alejandra Cardona
Naučnici sa Floride objavili su zanimljivu studiju koja objašnjava kako na pol kornjača utiče pogoršanje klimatskih promjena, odnosno da porast temperatura ima direktan uticaj na određivanje pola ove vrste.

Kako se navodi, nedavni toplotni talasi doveli su do jakog zagrijavanja pijeska na plažama, što je dovelo do toga da je svaka novorođena kornjača bila ženka, prenosi Rojters.

"Naučnici koji proučavaju mladunčad morskih kornjača i jaja nisu pronašli morske kornjače muškog pola, tako da su se u posljednje četiri godine rađale samo ženke morskih kornjača", rekao je predstavnik Centra za kornjače, koji radi od 1986. godine.

U studiji se objašnjava da prilikom kopanja gnijezda na plaži, temperatura pijeska direktno utiče na određivanje pola mladunaca.

Zanimljivo je da statistika novorođenih kornjača pokazuje da su 99 odsto beba morskih kornjača ženke, što ide u prilog studiji.

Umjesto određivanja pola tokom oplodnje, pol morskih kornjača i aligatora zavisi od temperature jaja u razvoju.

Komentar: Ako se svijet stvarno zagrijava, kao što tvrdi prodana znanstvena zajednica, zašto to nije problem za kornjače posvuda? Može li umjesto toga postojati problem zagađenja? Osobito jer se ovo prezasićenje ženkama pojavilo tek nedavno, a znamo da industrijske kemikalije mogu imati širok raspon štetnih učinaka na životinje i ljude.


Galaxy

Nova slika teleskopa Jamesa Webba otkriva posljedice galaktičkog sudara

galaksija
© NASA, ESA, CSA, STScI i Webb ERO Production Team
Svijetle, prašnjave žbice povezuju unutarnji i vanjski prsten galaksije Cartwheel na ovoj novoj slici svemirskog teleskopa Jamesa Webba, dajući svjež uvid u rijetke galaksije s dvostrukim prstenom. Dvije galaksije lijevo su susjedne.
Svemirski teleskop James Webb pomoću infracrvene svjetlosti prodire kroz oblake prašine i plina, što mu omogućuje da zaviri u područja svemira koja su zaklonjena optičkim teleskopima, poput Hubblea.

Ono što svemirski teleskop Hubble vidi kao točkice svjetla, James Webb vidi kao čitave galaksije.

Pogled kroz svemir pomoću infracrvene svjetlosti

Na novim slikama, Webbovi instrumenti NIRCam i MIRI, otkrili su pojedinačne zvijezde unutar područja stvaranja zvijezda u vanjskom prstenu galaksije Cartwheel, kao i klastere vrlo mladih zvijezda oko središnje supermasivne crne rupe galaksije, koja je također obavijena prašinom.

MIRI je važan instrument svemirskog teleskopa James Webb. Radi u srednjem infracrvenom području, a razvio ga je europski konzorcij. U usporedbi s prijašnjim srednje infracrvenim teleskopima, radi na mnogo većoj prostornoj razlučivosti.

Komentar: Od svemirskog teleskopa James Webb stiže dovoljno informacija da zaokupe astronomsku zajednicu sljedeće stoljeće. I pomislite da su oni čudni ljudi u američkom Kongresu zamalo ubili projekt 2011.:

Američki zakonodavci glasaju za ubijanje nasljednika Hubble teleskopa


Microscope 2

Znanstvenici su oživjeli stanice svinja sat vremena nakon smrti, što je potencijalno otkriće u transplantaciji organa

stanice svinja
© Laboratorij Šestan/Medicinski fakultet Yale
Istraživači sa Sveučilišta Yale kažu da su uspjeli obnoviti cirkulaciju krvi i druge stanične funkcije kod svinja puni sat nakon smrti životinja
Poznate američke novine New York Times donose priču o velikom uspjehu skupine znanstvenika koji su uspjeli oživjeti mrtve stanice svinja.

Svinje su ležale mrtve u laboratoriju sat vremena, krv nije cirkulirala u njihovim tijelima i srca im nisu kucala. Zatim je skupina znanstvenika s Yalea upumpala prilagođenu otopinu u tijela tih svinja s uređajem sličnim aparatu za srce i pluća. Iako se svinje ni na koji način nisu smatrale svjesnima, njihove naizgled mrtve stanice su oživjele.

Svinjske stanice počele su raditi nakon što im je ubrizgana otopina

Svinjska srca počela su kucati dok je njihovim venama kolala otopina koju su znanstvenici nazvali OrganEx. Stanice u njihovim organima, uključujući srce, jetru, bubrege i mozak, ponovo su funkcionirale.

Ostale svinje, mrtve sat vremena, tretirane su ECMO-om, strojem koji je pumpao krv kroz njihova tijela. Ukočile su se, organi su im natekli i oštetili se, krvne žile su im kolabirale, a na leđima su imale ljubičaste mrlje gdje se skupljala krv.

Blue Planet

Ponoć dolazi djelić ranije jer se Zemlja brže okreće

zemlja
© TallBloke Wordpress
Ponoć dolazi djelić ranije jer se Zemlja brže okreće! Što se događa?

Ako vam se čini da je vrijeme leti brže nego ikad, okrivite revoluciju. Naime, 29. lipnja Zemlja je zabilježila neobičan rekord: najkraći dan od 1960-ih, kada su znanstvenici počeli mjeriti rotaciju planeta atomskim satovima visoke preciznosti.

Općenito govoreći, Zemlja napravi jedan puni krug oko svoje osi svaka 24 sata. Ta jedna vrtnja označava dan i pokreće ciklus izlaska i zalaska sunca koji je oblikovao obrasce života milijardama godina. Ali 29. lipnja, ponoć je stigla 1,59 milisekundi prije očekivanog. Proteklih nekoliko godina svjedočimo nizu rekorda, pri čemu su kraći dani sve češće zabilježeni.

U 2020. na Zemlji je bilo 28 najkraćih dana u proteklih 50 godina, a najkraći od njih, 19. srpnja, bio je kraći je 1,47 milisekundi od 86.400 sekundi koliko čini 24 sata. Rekord od 29. lipnja bio je blizu ponovnog obaranja prošlog mjeseca, kada je 26. srpnja dan trajao 1,5 milisekundi kraće.

Question

Tajanstveni oblici života otkriveni na Havajima

Nepoznati mikrobi u špiljama na Havajima
© Frontiers/Jimmy Saw
Nepoznati mikrobi koji rastu u geotermalnim špiljama na Havajima
Mikrobi su najmanji poznati živi organizmi na Zemlji i može ih se naći posvuda, čak i u vrlo hladnim uvjetima poput onih na Marsu, odnosno u vulkanskim spiljama.

Znanstvenici su na Havajima nedavno pronašli nevjerojatan izbor nepoznatih mikroba koji rastu u geotermalnim špiljama, cijevima nastalim od lave i vulkanskim otvorima.

Ove podzemne strukture nastale su prije 65 do 800 godina i do njih dopire malo ili nimalo sunčeve svjetlosti. Također mogu sadržavati otrovne minerale i plinove. No unatoč tome vrve mikrobima.

Komentar:




Question

Najnovije otkriće fosila baca novo svjetlo na mit o čudovištu iz Loch Nessa

Sveučilište Bath došlo je do otkrića da su neki plesiosauri živjeli u slatkoj vodi, a ne samo u morskoj

Loch Ness monster

Čudovište iz Loch Nessa (ilustracija)
Čudovište iz Loch Nessa ili Nessie moglo bi postojati, objavilo je britansko Sveučilište Bath nakon otkrića da su neki plesiosauri možda živjeli u slatkoj vodi, prenosi Telegraph.

Zagovornici teorije o postojanju Nessieja dugo su vjerovali da je stvorenje iz škotske mitologije možda pretpovijesni morski gmaz, na temelju zrnatih fotografija i iskaza očevidaca koji su godinama kazivali da Nessie ima dugačak vrat i malu glavu sličnu plesiosauru.

Skeptici međutim tvrde da, čak i ako je loza plesiosaura preživjela, stvorenja ne bi mogla živjeti u jezeru Ness jer im je potrebna slana voda.

Komentar:


Attention

'Manipulirani' podaci o Alzheimerovoj bolesti možda su 15 godina zavaravali istraživanja

alzejhamerova bolest
© David A White/EPA-EFE/Shutterstock
Sve je veća zabrinutost da su lijekovi i tretmani dizajnirani za borbu protiv amiloida beta možda razvijeni na lažnim informacijama
Utjecajna studija o Alzheimerovoj bolesti iz 2006. godine mogla bi sadržavati izmišljene podatke, pokazala je istraga poznatog znanstvenog časopisa Science.

Sporni rad, dosad citiran 2200 puta, objavljen je u vodećem znanstvenom časopisu Nature, a njegov je prvi autor bio dr. Sylvain Lesné, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Minnesota. Lesneovo istraživanje pokrenulo je lavinu interesa za beta amiloid Aβ*56 kao obećavajuću metu za ranu intervenciju kod Alzheimerove bolesti. Beta amiloidi su proteini koji se pokazuju kao ključni patogenetski čimbenik u nastanku Alzheimerove bolesti. Nekoliko različitih vrsta ovih proteina potencijalne su mete za lijekove protiv ove bolesti.

Tijekom 15 godina neki su istraživači koji se bave Alzheimerovom bolešću pokušali reproducirati Lesnéove rezultate, ali bez uspjeha. To je pobudilo sumnje. U siječnju ove godine dr. Matthew Schrag, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Vanderbilt, američkome je Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH), koji je financirao Lesnéovo istraživanje, prijavio manipulacije sa slikama u radu.

Časopis Science, pak, pokrenuo je vlastitu šestomjesečnu istragu tijekom koje je identificirano ukupno 20 "sumnjivih radova" čiji je autor Lesné, a od kojih je 10 imalo veze s beta amiloidom Aβ*56. Ipak, Science navodi da će se izvorne slike morati detaljno istražiti kako bi se potvrdilo da je riječ o manipulaciji.

Komentar: Korupcija u znanosti? Sigurno ne.

Istraživački rad iz 2014. pod naslovom "Nedosljednosti i kontroverze oko amiloidne hipoteze Alzheimerove bolesti" zaključio je :
Rečeno je da je amiloidna hipoteza, poput nekih banaka, možda postala prevelika da bi propala [101]. Hipoteza bi još mogla dokazati svoju vrijednost, barem u nekim slučajevima, kroz pokuse rane intervencije s terapijom usmjerenom na amiloid [70], [71]. Međutim, na temelju ovdje razmotrenih podataka, uloga Aβ kao primarnog uzroka svih AD ostaje diskutabilna. Stoga smo zabrinuti zbog sugestije da bi, ako su anti-Aβ tretmani uspješni kod pacijenata s EOAD, to poduprlo argument za liječenje svih AD s anti-Aβ lijekovima [207]. Takav zaključak zaslužuje preispitivanje bez izravnih kliničkih dokaza da su tretmani učinkoviti u LOAD-u.

Ne tvrdimo da Aβ nema nikakvu ulogu. Zapravo može biti igrač u složenijem pogledu na bolest i, nadalje, njegova uloga može čak biti promjenjiva. Umjesto toga predlažemo da se za rješavanje složene zagonetke AD teorijski modeli moraju proširiti izvan Aβ kao središnjeg uzroka disfunkcije, umjesto da se Aβ uključi u širu teoriju koja objašnjava opsežne podatke i napredak u neuroznanosti koji su se akumulirali tijekom posljednjeg desetljeća. U konačnici, ključno je da se svaka uloga Aβ mora staviti u kontekst holističkog pogleda na bolest koji objašnjava sve podatke.
Trenutna istraživanja čak sugeriraju da određeni plakovi mogu biti zaštitni, a ne destruktivni i da bi njihovo uništavanje moglo uzrokovati daljnju štetu.
Znanstvenici otkrivaju da imunološke stanice mozga stvaraju plakove kao obranu od Alzheimerove bolesti, što sugerira novi terapeutski smjer



Bug

Nova studija: Jedenje kukaca vas može zaraziti sa parazitima

Ako jedete kukce, mogli biste dobiti više buba nego što ste očekivali — poput parazita.

eat bugs
© Rumble / Rebel News
Kamo god pogledate, neka vas zlokobna organizacija pokušava prevariti da jedete kukce. Od Svjetskog ekonomskog foruma do kanadske vlade, elita koja zgrče novce vas gura da se ostavite mesa i umjesto toga da jedete jezive gmizajuće alternative, pod okriljem borbe protiv klimatskih promjena i poboljšanja ljudskog zdravlja.

Komentar: Globalne elite koriste svoje pijune kako bi nas uvjerili da su kukci super-hrana;

Angelina Jolie jede škorpione i tarantule zajedno sa svojom djecom:


Nicole Kidman jede kukce:


Gordon Ramsay pokušava pojesti prženog pauka:


Više sa Rebel News:





Blue Planet

Istraživači otkrili misteriozne rupe na dnu Atlantskog oceana

holes mystery mid atlantic ridge
© NOAA Ocean Exploration
Misteriozne perforacije na dnu oceana u blizini Srednjeatlantskog grebena
Naučnici su otkrili neke neobjašnjive, misteriozne rupe u morskom dnu 2,7 kilometara ispod površine Atlantskog okeana - i zamolili korisnike Fejsbuka da im pomognu da identifikuju udubljenja koja formiraju pravu liniju.

"U redu Fejsbukovci, vreme je da izvadimo te naučničke kape!" napisali su na Fejsbuk stranici Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA).

"Na subotnjem ronjenju, primetili smo nekoliko ovih rupa u sedimentu. Ove rupe su i ranije prijavljivane, ali njihovo poreklo ostaje misterija. Iako izgledaju kao da su delo ljudskih ruku, male gomile sedimenta oko rupa čine da izgledaju kao da ih je... nešto iskopalo".

Istraživači su deo tima NOAA "Putovanje do grebena 2022" koji istražuje okeane i mapira ih uz pomoć vozila kojim se upravlja na daljinu, sa ciljem boljeg razumevanja područja oko Srednjeatlantskog grebena, Azorske visoravni i Čarli-Gibsove zone frakture.

Galaxy

Rusija će se povući s Međunarodne svemirske postaje 2024., izgraditi novu bazu

ISS in space
© NASA/AP
ISS Međunarodna svemirska postaja za 'deorbitu' u siječnju 2031
Jurij Borisov, čelnik Roscosmosa, ruske svemirske agencije, u utorak je objavio na sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da se Rusija namjerava povući s ISS-a nakon što joj istekne obveza krajem 2024. godine.

Rusija se povlači s ISS-a

"Donesena je odluka o napuštanju postaje nakon 2024.", navodi Borisov. "Mislim da ćemo do tog vremena već početi sastavljati rusku orbitalnu stanicu", dodao je, referirajući se na plan izgradnje isključivo ruske svemirske stanice pod nazivom Russian Orbital Service Station, prvi put predložene još 2021. godine.

Roscosmos je već ranije signalizirao svoju namjeru povlačenja s ISS-a nakon 2024. Bivši čelnik Roscosmosa, Dmitrij Rogozin, iznio je slične tvrdnje još u lipnju 2021. te ponovno u travnju i svibnju 2022., navodeći ekonomske sankcije Sjedinjenih Država Rusiji kao glavni razlog. S druge strane, sankcije Rusiji dodatno su pojačane nakon invazije Ukrajine u veljači.

Komentar: Izvansvjetska partnerstva za postizanje političke brzine bijega.
Space Repair
© NASA/AP
Talijanska astronautkinja Samantha Cristoforetti i ruski kozmonaut Oleg Artemjev obavljaju održavanje Međunarodne svemirske postaje • 21. srpnja 2022.
Prema NASA-inim i ruskim dužnosnicima , sporazum osigurava da će svemirska postaja uvijek imati barem jednog Amerikanca i jednog Rusa na brodu kako bi obje strane orbitalne ispostave radile glatko. Zamjena se dugo pripremala i finalizirana je unatoč trvenjima oko Ukrajine u znak nastavka rusko-američke suradnje u svemiru.