Dobrodošli na Sott.net
Ned, 18 Vel 2018
Svijet za ljude koji misle

Znanost i tehnologija
Karta


Bug

Mravi nose ranjene "suborce" na oporavak

Mravi
© Erik Frank, AFP
Baš kao i svi pravi vojnici, pripadnici jedne vrste mrava iz subsaharske Afrike kreću u borbe stupajući u formaciji i poslije onda svoje ranjene "suborce" nose u mravinjak na oporavak.

"To ne rade zato što su altruistični", objasnio je entomolog Erik Frank koji je predvodio znanstveni tim u Obali Bjelokosti koji je tamo prije nekoliko godina proučavao ponašanje te vrste mrava, Megaponera analis, koji se inače hrane termitima.

"Ne pomažu drugim mravima iz dobrote. To rade zato što je to korisno za koloniju. Ozlijeđeni mravi poslije oporavka ponovo onda idu u borbu i budu opet funkcionalni članovi kolonije", pojasnio je.

U pitanju su mravi koji mogu narasti i do dva centimetra, a specijalisti su za lov na termite i koriste se svojom prepoznatljivom strategijom.


Question

Obogaćen uran pronađen kako pluta iznad Aljaske

Čestica urana Aljaska

"Vrlo neobična čestica aerosola koja sadrži vrlo malu količinu obogaćenog urana" pronađena je iznad Aleutskih otoka kod Aljaske

Neobična čestica koja sadrži malu količinu obogaćenog urana, a koja je dio nuklearnog goriva i bombi, pronađena je u atmosferi iznad otočja Aleutian kod Aljaske, na visini od sedam kilometara,
priopćeno je iz Nacionalne administracije za oceane i atmosferu SAD (NOAA).

Znanstvenici NOAA naglašavaju da je čestica s obogaćenim uranom-235 primjećena prvi put u dvadeset godina promatranja.

"Rezultati analize kretanja vjetra i modela disperzije čestica pokazali su da je porijeklo čestica iz raznih područja Azije", navodi se u studiji NOAA, s posebnim naglaskom na Kinu, Japan i Sjevernu Koreju.

Činjenica da je čestica otkrivena u kolovozu 2016. godine isključuje katastrofu u japanskoj nuklearnoj elektrani "Fukushima 1" koja se dogodila 2011. godine, prenosi "Sputnik".

Znanstvenici smatraju da čestica definitivno nije prirodnog porijekla.

Znanstevnik NOAA-a Daniel Murphy je izjavio da je prerano donositi zaključke o mogućoj atmosferskoj radijaciji koju je prouzrokovala čestica, zbog toga što čestica ne predstavlja značajnu količinu radioaktivnih ostataka.

Magnify

Fotografiranje jednog atoma za britansko natjecanje u znanosti

Atom
© David Nadlinger / Sveučilište u Oxfordu
Jedinstveni, pozitivno nabijen stroncijski atom
David Nadlinger s Univerziteta u Oxfordu snimio je nevjerovatnu fotografiju jednog atoma koju je nazvao "Jedan atom u ionskoj zamci" (Single Atom in an Ion Trap).

Ova jedinstvena fotografija pokazuje jedan atom uhvaćen u magnetskom polju i otkriva kako atom izgleda običnom posmatraču. Na fotografiji je prikazan jedan pozitivan naboj atoma strontiuma koji je na udaljenosti od dva milimetra smješten između dvije metalne elektrode koje stvaraju magnetno polje. Atom je osvijetljen plavo-ljubičastim laserom. Tu boju atom apsorbira, a onda ponovo emitira svjetlosne čestice. Sve se događa dovoljno brzo da to možete zabilježiti fotoaparatom koji je podešen na snimanje duge ekspozicije.

Ova fotografija proglašena je najboljom naučnom fotografijom na takmičenju za nacionalnu naučnu fotografiju koju je organizovalo Vijeće za istraživanje, inženjerstvo i fizičke nauke u Velikoj Britaniji (EPSRC).

"Kad sam jednog mirnog nedjeljnog poslijepodneva krenuo u laboratorij s kamerom i tronošcem napravio sam ovu posebnu fotografiju male blijedoplave tačke", rekao je Nadlinger.

Ta mala blijedoplava tačka zapravo je atom koji se može jasno vidjeti jedino zumiranjem na sredini fotografije. Vidljiva je jer apsorbira i ponovo emitira svjetlo lasera.

Fotografija je napravljena 7. augusta 2017. godine, a u konkurenciji za ovu nagradu bilo je više od 100 fotografija.

Sherlock

Znanstvenici krenuli na misiju kako bi istražili 120.000 godina star morski ekosustav

Znanstvenici krenuli na misiju kako bi istražili 120.000 godin star morski ekosustav
© Reuters
Tim naučnika uputio se ka Antarktiku kako bi istražio područje koje je desetinama hiljada godina pokriveno ledom. Kada se ledena ploča A68 odlomila od ledenog grebena Larsena C u julu prošle godine, otkriven je vodeni svet koji naučnici nikada do tada nisu proučavali.

To saznanje pružilo je naučnicima mogućnost da se upoznaju sa ekosistemom koji obuhvata 6.000 metara kvadratnih skriven čak 120.000 godina.

- Ne znamo ništa o tome. Reč je o ekosistemu pokrivenim ledom debljine nekoliko stotina metara. Važno je da stignemo tamo pre nego što dođe do bilo kakvih promena, jer sunčeva svetlost, koja se prelama kroz vodu, utiče na nove vrste koje počinju da se kolonizuju. Sastavili smo tim koji čine osobe sa najrazličitijim naučnim veštinama kako bismo sakupili što je moguće više informacija u kratkom vremenskom periodu. To je vrlo uzbudljivo - rekla je biolog Ketrin Lins angažovana na ovom istraživanju.


Info

Naučnici snimili kako od matičnih ćelija u mozgu živih miševa nastaju nove nervne ćelije

Nervne ćelije kod miša
© SVEUČILIŠTE U ZÜRICHU
Naučnici sa Univerziteta u Cirihu uspeli su da prvi u svetu snime kako od matičnih ćelija u mozgu živih miševa nastaje nova nervna ćelija.

Ranije se mislilo da nervne ćelije ne nastaju po završetku embrionalnog razvoja, ali novija istraživanja su pokazala da i mozgovi odraslih ljudi mogu da stvore nove neurone. Jedan od delova gde se to dešava je hipokampus, deo mozga u kojem se odlučuje o tome šta pamtimo, a šta zaboravljamo.

Profesor Sebastijan Jesberger sa svojim timom snimio je deobu nervnih matičnih ćelija i integrisanje novostvorene nervne ćelije u hipokampusu odraslog miša.

- U prošlosti je bilo tehnički nemoguće pratiti jednu matičnu ćeliju u mozgu zbog toga što se nalazi duboko u hipokampusu. Međutim, sada je snimanje mozga napredovalo, što nam je omogućilo da napravimo ovaj snimak i shvatimo dobijene podatke - rekao je Jesberger.

Kako dodaju, ovo je tek početak proučavanja formiranja neurona tokom života.

- U budućnosti, nadamo se da ćemo moći da koristimo nervne matične ćelije za obnovu mozga i lečenje bolesti poput Alchajmerove ili Parkinsonove, ali i tešku depresiju - objašnjava Jesberger.

Fire

Yellowstonski vulkan se "isteže" pod pritiskom magme

Yellowstonski vulkan se
© Jim Urquhart / Reuters
Najnovija istraživanja vulkana Jeloustoun u američkoj saveznoj državi Vajoming otkrila su prisustvo istopljenih stena na oko 4,8 kilometara ispod Zemljine površine. Srećom, ovo otkriće nije alarmantno.

Naučnici navode da se vulkani usled pritiska fizički "istežu", odnosno "naprežu" i da, uprkos tome što ova pojava sama po sebi nije opasna, može tokom godina da doprinese nastanku bitnijih promena.

Geolozi Dejvid Mensin i Glen Matioli navode u studiji objavljenoj u magazinu "Jeloustoun Kaldera kronikls" da ovo fizičko istezanje utiče na menjanje oblika vulkana.

"Vulkani se istežu baš kao i ljudi. Otprilike kao kada na poslu imate naporan dan, pa se osećate rastrzano. Uzroci deformacije vulkana mogu da budu različiti - promene u pritisku koji vrši magma, menjanje količine vode u obližnjim jezerima...", navode autori.

Tehnologija se koristi za detektovanje promena u vulkanskom naprezanju manjih od širine atoma vodonika.

Pritisak se meri pomoću GPS tehnologije, u kombinaciji sa drugim instrumentima, uključujući osetljive senzore koji mere nagib i istezanje.

Promene ne moraju da budu radikalne da bi ih naučnici primetili. Mensin i Matioli tako navode da mogu da budu mali kao "deseti deo milionitog dela širine ljudske vlasi".

Ipak, ove promene su vrlo bitne jer vremenom mogu da dovedu do važnih posledica.

"Čak i najmanja pomeranja mogu da dovedu do najvećih iznenađenja", piše u izveštaju naučnika.

"Srećom, zadnja merenja ukazuju na to da nema razloga za brigu", zaključili su Mensin i Matioli.

Fire

Podvodni supervulkan mogao bi izbiti bez upozorenja i ubiti 100 milijuna ljudi kažu znanstvenici nakon pronađene kupole lave oko 10 km širine kod Japana

Podvodni supervulkan Japan

Japanski istraživači su pronašli dokaze o divovskoj kupoli lave koja sadrži oko 32 kubičnih kilometara magme. Širenje kupole nalazi se unutar Kikai Caldera, uglavnom potopljene kaldere južno od otoka Kyushu, najjužnijeg od glavnih japanskih otoka
Znanstvenici su na oceanskom dnu nedaleko od Japana pronašli velik podvodni supervulkan koji, vjeruju, leži na golemim naslagama lave i koji bi uskoro mogao erumpirati.

Procjenjuje se da se ispod ovog supervulkana nalaze 32 kubična kilometra magme, a pomaci na njegovoj površini pokazuju da je spreman za erupciju. Supervulkan pod vodom širok je nešto manje od deset kilometara, a visok gotovo 700 metara.
Podvodni vulkan kod Japana

Ova reljefna karta prikazuje Kikai kaldera: unutarnja i vanjska kaldera su prikazane u čvrstim linijama. Plavi dijamanti ukazuju na ronilačke lokacije daljinskog upravljača (ROV)

Info

Nepoznati jezik otkriven u jugoistočnoj Aziji

Nepoznat jezik Jugoistočna Azija
© Niclas Burenhult
U malom selu, pokraj rijeke Pergau u Sungai Rualu, lingvisti su pronašli ljude koji govore jezikom koji je do sada njima bio nepoznat. Jezik se zove jedek i govori ga oko 280 ljudi.U ovoj zajednici vlada veća ravnopravnost spolova nego u zapadnjačkim društvima. Ne odobravaju nasilje kao ni takmičenje među djecom.

Upravo takav način života se odrazio i na njihov jezik u kojem ne postoje riječi koje označavaju pojam posjedovanja kao što su, primjerice, kupiti, prodati, posuditi ili ukrasti. Međutim, imaju mnogo riječi koje označavaju razmjenu, dijeljenje i saradnju.

Lingvisti Niclas Burenhult i Joanne Yager s Univerziteta Lund iz Švedske su otkrili ovaj jezik dok su proučavali jezik jahai na tom istom području.

Istraživači su već odavno otkrili ovo pleme i njegovi članovi nisu u potpunosti izolirani od vanjskog svijeta. Mnogi ljudi i naučnici su ih posjetili i proučavali, ali niko nije zabilježio da pričaju na dosad nepoznatom jeziku.

"Shvatili smo kako veliki dio ljudi u selu govore drugačijim jezikom. Koristili su foneme, riječi i gramatičke strukture koje nisu postojale u jeziku jahai", naveli su istraživači.

Cloud Precipitation

To je kiša virusa: Milijarde padaju s neba svaki dan

Virusi
© Fabian Bimmer / Reuters
Novo, zajedničko istraživanje znanstvenika iz Kanade, Španjolske i Amerike kaže da začuđujuće veliki broj virusa koji cirkuliraju Zemljom pada iz atmosfere. Znanstvenici sa sveučilišta British Columbia zabilježili su veliki broj virusa koji se svakoga dana sa Zemljine površine premještaju u slobodnu troposferu.

Znanstvenici su, zatim, pratili koliki broj pada natrag na Zemljinu površinu. Ovo je prvo istraživanje koje je pokazalo da virusi iz troposfere putuju tisućama kilometara i vraćaju se natrag na Zemlju, piše phys.org.

Pronašli genetski slične viruse u različitim okolišima

"Svakoga se dana više od 800 milijuna virusa po kvadratnom metru deponira iznad planetarnog graničnog sloja, a to je 25 virusa za svakoga stanovnika Kanade", tumači virolog Curtis Suttle sa sveučilišta British Columbia, u časopisu Međunarodnog društva za mikrobiološku ekologiju.

"Prije otprilike 20 godina počeli smo nalaziti genetski slične viruse u vrlo različitim okolišima na Zemlji" objašnjava Suttle fenomen putovanja virusa po svijetu. Bakterije i virusi dospiju u atmosferu malim česticama prašine s tla i isparavanjem mora. A natrag na Zemlju stižu kišom i česticama prašine.

Suttle je, zajedno sa svojim suradnicima sa sveučilišta Granada i San Diego State Universityja, želio znati koliko se toga materijala nalazi u sloju atmosfere na oko 2500 do 3000 metara visine. Na tim visinama čestice mogu biti prenesene dalje nego one koje se nalaze niže u atmosferi.

Komentar: Novi pogled na Crnu smrt: virusna i kosmička veza


Comet 2

Rani ljudi svjedočili globalnom hlađenju, zagrijavanju i ogromnim požarima iz utjecaja krhotina komete, kaže studija

Kometa ledeno doba

Grafikon temperature u posljednjih 20.000 godina obezbjeđen za ilustraciju ove price ali nije bio dio prvobitnog saopštenja za štampu
Prema modernim teorijama geološke evolucije, poslednje veliko ledeno doba (poznato kao pliocensko-kvartarna glacijacija) je počela pre oko 2,58 miliona godina tokom kasne pliocenske epohe.

Od tada je svet doživo nekoliko glacijalnih i interglacijalnih perioda, a u interglacijalnom periodu se nalazi još od poslednjeg glacijalnog peioda koji se završio pre oko 10.000 godina.

Prema novim istraživanjima, ovaj trend je doživeo neke zastoje tokom kasne paleolitske ere. U to vreme - pre otprilike 12.800 godina, prema novoj studiji sa Univerziteta u Kanzasu - kometa je pogodila našu planetu i pokrenula masivne požare. Ovaj uticaj je takođe izazvao kratak glacijalni period koji je privremeno preokrenuo prethodni period zagrevanja, koji je imao drastičan uticaj na divlje životinje i ljudski razvoj.

Studija o kojoj se radi, "Extraordinary Biomass-Burning Episode and Impact Winter Triggered by the Younger Dryas Cosmic Impact ~12,800 Years Ago", bila je toliko velika da je podeljena na dva dela. Deo I, Ledeno jezgro i glečeri, i Deo II, Jezerski, morski i zemljani sedimenti, i oba su nedavno objavljena u časopisu "The Journal of Geography", deo naučnih publikacija Univerziteta u Čikagu.

Studiju je vodila Vendi Volbah, profesor za neorgansku hemiju, geohemiju i analitičku hemiju na Univerzitetu De Pol u Čikagu. Studiju je sproveo tim od 24 naučnika, i uključivala je i članove iz TVA (Tennessee Valley Authority), Instituta za klimatske promene, INICIT-a (Instituto de Investigaciones en Ciencias de la Tierra), Nacionalne laboratorije Lorens Berkli, i raznih univerziteta.

Zarad istraživanja, tim je kombinovao podatke iz ledenog jezgra, šume, polena i drugih geohemijskih i izotopskih markera koje su dobili sa više od 170 različitih lokacija širom sveta. Na osnovu ovih podataka, tim je zaključio da je pre otprilike 12.800 godina pokrenuta globalna katastrofa, kada je kometa, sa oko 100 km u prečniku, eksplodirala u našoj atmosferi i rasula fragmente po površini.