Dobrodošli na Sott.net
Pet, 30 Lis 2020
Svijet za ljude koji misle

Znanost i tehnologija
Karta


Sheeple

Boja "super bijela boja" odbija 95,5% stvorene sunčeve svjetlosti

bijela boja
© Caspar Benson / Getty Images
Znanstvenici su napravili novu super bijelu boju koja odbija 95,5 posto sunčeve svjetlosti, pa zbog toga nova akrilna boja, koju je razvilo Sveučilište Purdue, ostaje hladnija od okoline i danju i noću.

Sveučilišni je tim napravio boju koristeći se kalcijevim karbonatom umjesto uobičajenih čestica titanijeva dioksida, kako bi gotovo u potpunosti smanjio apsorpciju ultraljubičastog svjetla.

Stručnjaci kažu da bi nova boja mogla održava građevine hladnije na prirodan način, umjesto korištenjem klima-uređaja koji pridonose globalnom zagrijavanju.

Tijekom testiranja nove akrilne boje ustanovljeno je da je ona noću ostaje 10 Celzijevih stupnjeva hladnija od okoline, dok je danju kada je Sunce bilo u zenitu bila najmanje 1,7 stupnjeva hladnija.

Druge slične bijele boje odbijaju između 80 i 90 posto svjetlosti pa ne mogu biti hladnije od izvanjske temperature.

Radar

Veliki koraljni greben: Znanstvenici smatraju novootkriveni greben višim od Empire State Buildinga

koraljni greben
© SCHMIDT OCEAN INSTITUTE
Znanstvenici su pronašli greben dok su provodili 3D mapiranje
Australski naučnici su tokom 3D mapiranja morskog dna otkrili greben širok 1.5 km, a visok više od 500 metara, što ga čini višim od Empire State Buildinga u New Yorku koji ima čak 102 sprata.

Otkriveni greben se nalazi na dnu epikontinentalnog pojasa, ali nije dio Velikog koraljnog grebena. U gornjem dijelu nije prekriven tvrdim koraljima, nego mnogobrojnim spužvama, morskim stabalacima i mekanim koraljima, što upućuje na to da je ovo područje bogato nutritijentima koje nose struje dubokih voda.


Moon

Voda na Mjesecu češća je nego što smo mislili otkriva novo istraživanje

mjesec
© NASA / Moon Trek / USGS / LRO
Krater Clavius ​​na Mjesecu kako ga je vidio NASA-in Mjesečev izviđački orbiter. Zvjezdarnica SOFIA otkrila je vodeni led u zasjenjenim predjelima Mjeseca
Voda na Mjesecu češća je nego što su znanstvenici dosad mislili, a džepovi leda skrivaju se u sjenovitim predjelima "vječne tame", od kojih su neki malene poput novčića, otkrivaju nova istraživanja, piše portal Space.com.

Znanstvenici su prvi put otkrili znakove vode na Mjesecu 2009. godine, a 2018. potvrdili su prisutnost vodenog leda na mjesečevoj površini. Istraživači u dvije nove studije ne samo da su dodatno potvrdili prisutnost vode na Mjesecu, već su otkrili i da bi Mjesečeva površina mogla imati obilne lokve skrivenog leda u "hladnim zamkama", područjima na Mjesecu koji su stalno u sjeni.

"Ako zamislite da stojite na površini Mjeseca u blizini jednog od njegovih polova, posvuda biste vidjeli sjene", kazao je autor jedne od studija, Paul Hayne, inače docent u Laboratoriju za fiziku atmosfere i svemira na CU Boulder. "Mnoge od tih sitnih sjena mogle bi biti pune leda."

Pronalazak vode na Mjesecu

U jednoj od ovih studija, tim koji je vodio Hayne koristio je podatke NASA-inog Lunar Reconnaissance Orbiter-a za proučavanje rasprostranjenosti tih hladnih zamki na Mjesecu, gdje voda ne samo da može postojati, već je ondje trajno zarobljena. Pronašli su ne samo široku paletu hladnih zamki - s "mikro hladnim zamkama" promjera samo jedan centimetar - već bi moglo biti stotine ili čak tisuće puta sitnijih "mikro" hladnih zamki. Ove trajne sjene pronađene su na oba pola Mjeseca.

Hayneov tim otkrio je da nevjerojatnih 40.000 četvornih kilometara mjesečeve površine ima sposobnost zadržavanja vode. To je više nego dvostruko više od područja koje su znanstvenici prethodno smatrali pogodnim za led na Mjesecu.

Zanimljivo je da priroda ovih "hladnih zamki" nije samo to da se radi o hladnim, sjenovitim područjima za koja je vjerojatnije da će se u njima skupiti voda, već i to da su ta mjesta toliko hladna da bi tamo voda ili led bili mogli biti zarobljeni nevjerojatno dugo vremena.

Komentar: Mjesec hrđa, a znanstvenici pokušavaju shvatiti zašto


Hearts

Čimpanze u kasnijim godinama sužavaju svoj društveni krug

šimpanze
© John Lower/Harvard University/PA Science editor
Poznato je da ljudi s godinama postanu izbirljiviji kad su posrijedi prijateljstva, a isto vrijedi za čimpanze koje u starijoj dobi imaju malobrojnije, ali iskrenije prijatelje, rezultati su studije objavljene u časopisu Science.

Istraživanje koje je vodila psihologinja za životinje Alexandra Rosati sa Sveučilišta Michigan pruža prvi dokaz da životinje iskazuju društvenu selektivnost povezanu s godinama i moglo bi nam pomoći da bolje razumijemo zašto se ljudi tako ponašaju.

Autori studije imali su na raspolaganju podatke iz 78.000 sati promatranja majmuna u nacionalnom parku Kibale u Ugandi od 1995. do 2016. godine.

Proučavali su socijalne interakcije među 21 muškom čimpanzom u dobi od 15 do 58 godina.

Mužjaci su izabrani zato što za života ostaju u zajednici u kojoj su rođeni, dok se većina ženki rasprši u nove skupine kad postanu seksualno zrele.

Osim što su ljudima najbliži rođaci, čimpanze su idealna vrsta za usporedbu s ljudima jer dugo žive, nekad i preko 60 godina, a imaju i velik izbor kada je posrijedi sklapanje novih prijateljstava.

U svijetu čimpanzi prijatelji češkaju jedan drugoga, zajedno love i jedu plijen, kolektivno patroliraju granicama svojeg teritorija i stvaraju saveze unutar zajednice.

Kako bi proučili sklonosti jednih prema drugima, znanstvenici su stvorili "indeks povezanosti", utemeljen na bliskoj udaljenosti (manjoj od pet metara) među njima i usporedili to s odnosom prema ostalim članovima skupine.

Pritom su stvorili tri kategorije: blisko prijateljstvo, odnosno obostrano iskazivanje sklonosti, jednostrano prijateljstvo, kad samo jedna strana pokazuje sklonost i neprijateljstvo, kad sklonosti nema ni na jednoj strani.

Chalkboard

247 zeptosekundi - izmjeren najkraći vremenski interval

Izmjeren najkraći vremenski interval ikada
Skupina znanstvenika s više njemačkih sveučilišta objavila je u najnovijem broju časopisa Science rad o svojem postignuću u mjerenju iznimno kratkih vremenskih intervala. Njihovo postignuće dobilo je status najkraćeg izmjerenog vremenskog intervala ikada, koji iznosi 247 zeptosekundi.

Što je zeptosekunda?

Zeptosekunda (zs) je trilijarditi dio sekunde.

Možemo je zapisati kao 0.000000000000000000001, odnosno 1x10−21 sekundi.

Prefiks zepto, koji označava faktor od1 0−21 prihvaćen je kao dio metričkog sustava 1991. godine. Ime je dobio prema latinskoj riječi septem (sedam) jer može biti predstavljen i zapisom oblika 1000-7.

Spomenuti znanstvenici do ovog su rekorda došli mjerenjem vremena koje je potrebno fotonu da, krećući se brzinom svjetlosti, prevali udaljenost koju predstavlja promjer jedne molekule vodika (H2). Mjerenje je obavljeno u Hamburgu, na ubrzivaču čestica DESY. Molekula vodika ozračena je X-zrakama na način da je jedan prema njoj poslani foton uspio iz molekule izbiti oba elektrona.

Map

'Izgubljena' tektonska ploča otkrivena ispod Tihog oceana

tekstonska ploča
© Sveučilište u Houstonu
Geolozi sa Sveučilišta u Houstonu (SAD) vjeruju da su pronašli nestalu tektonsku ploču na sjeveru Kanade. Kako bi je "vidjeli", koristili su topografske slike plašta i računalnu tomografiju unutrašnjosti Zemlje. Uz to, istraživači su primijenili takozvanu tehnologiju rasklapanja ploča uz 3D mapiranje.
U sjevernoj Kanadi otkrivena je tektonska ploča. Znanstvenici vjeruju da će dobiveni podaci pomoći u predviđanju erupcija vulkana i pronalaženju rezervi minerala.

Istraživanje objavljeno u GSA biltenu. Danas postoji osam ili devet glavnih litosferskih ploča (ovisno o metodi brojanja, budući da je Indo-australska ploča često podijeljena na dvije) i nekoliko manjih. Postojanje još jedne ploče već je dugo predmet znanstvenih kontroverzi.

Neki su vjerovali da nikada nije postojala, drugi da je zaronila u zemljin plašt prije između 40 i 60 milijuna godina.

Za ovu ploču, nazvanu Ploča uskrsnuća, rečeno je da je formirala posebnu vrstu vulkanskog pojasa duž države Aljaske i Washingtona. To je trebala biti treća tektonska ploča između dvije glavne - poznate kao Kula i Farallon - koje su također praktički nestale.

Geolozi sa Sveučilišta u Houstonu (SAD) vjeruju da su pronašli nestalu tektonsku ploču na sjeveru Kanade. Kako bi je "vidjeli", koristili su topografske slike plašta i računalnu tomografiju unutrašnjosti Zemlje. Uz to, istraživači su primijenili takozvanu tehnologiju rasklapanja ploča uz 3D mapiranje.

Tako su uspjeli doznati kako su izgledale tektonske ploče Tihog oceana u ranom kenozojskom razdoblju, koje je započelo prije oko 66 milijuna godina i traje do danas. Na granici Tihog oceana, kako vjeruju autori ovog pronalaska, Ploča uskrsnuća mogla je biti tu.

Njeno bi vrijedno otkriće, prema geolozima, trebalo pomoći u predviđanju erupcija vulkana i mineralnih naslaga. Napokon, vulkani i izvori minerala nalaze se upravo na tim granicama tektonskih ploča.

Attention

Studija o učinkovitosti nošenja maski odbačena u časopisima jer nitko nije dovoljno "hrabar" za objavljivanje rezultata - danski istraživači

maske
© REUTERS / Lee Smith
Nekoliko prestižnih znanstvenih časopisa odbilo je objaviti opsežno dansko istraživanje koje je pokušalo utvrditi pomažu li zaštitne maske za lice u zaustavljanju širenja koronavirusa. Autori su natuknuli da su njihova otkrića nezgodna za status quo.

Znanstveni rad su odbili Lancet, New England Journal of Medicine i American Medical Association Journal, izvijestili su danas danski mediji, prenosi RT.

U studiji, koja je započela krajem travnja, sudjelovalo je 6000 Danaca, od kojih je polovica morala cijelo vrijeme nositi maske na javnim mjestima. Druga polovica odabrana je kao kontrolna skupina i naloženo im je da ne prekrivaju lica maskama. Nakon mjesec dana, sudionici istraživanja su testirani na koronavirus, kao i na antitijela protiv virusa.

Istraživači koji su radili na studiji nisu željeli govoriti o detaljima otkrića, ali su rekli dovoljno toga što sugerira da su navedeni časopisi odbili objaviti rad zbog zaključka istraživanja, a ne njegove metodologije.

"Ne možemo započeti raspravu o tome s čime su nezadovoljni. Jer bismo također morali objasniti što je studija pokazala. I ne želimo razgovarati o tome dok ne bude objavljena ", rekao je za danski Berlingske daily Christian Torp-Pedersen, profesor i glavni liječnik na istraživačkom odjelu u bolnici na Sjevernom Zelandu.

Drugi član tima koji je radio na studiji napisao je u emailu, koji je prošli tjedan podijelio bivši novinar New York Timesa Alex Berenson, da će njihova otkrića biti objavljena "čim časopis bude dovoljno hrabar da prihvati rad".

Komentar: Prikrivanje činjenica kako bi se postigli usmjereni ishodi.


Cheeseburger

Otkrivene nove ljudske slinovnice

skrivena slinovnica
© Screenshot: YouTube/Antoni Van Leeuwenhoek
Znanstvenici su nedavno naišli na iznenađujuće anatomsko otkriće - misteriozni niz žlijezda slinovnica skrivenih u ljudskoj glavi, koje medicinari iz nekog razloga do sada nisu otkrili.

Nizozemski liječnici slučajno su uočili ovaj "do sada nepoznati organ" kada su putem napredne vrste skeniranja PSMA PET/CT pregledavali pacijente s rakom prostate. Primijetili su ga na stražnjem dijelu nazofarinksa, dijelu ždrijela koji se nalazi iza nosne šupljine, piše Science Alert.

"Ljudi imaju tri seta velikih slinovnica, ali ne na tom području", objasnio je onkolog Wouter Vogel s nizozemskog Instituta za rak.

"Koliko nam je bilo poznato, slinovnice u nazofarinksu su mikroskopski male. Stoga, možete zamisliti kako smo se iznenadili kada smo ih pronašli", dodao je.

Funkcija žlijezda slinovnica

Žlijezde slinovnice stvaraju slinu koja je potrebna našem probavnom sustavu. Najveći par žlijezda slinovnica leži iza kuta donje čeljusti, ispred ušiju. Dva manja para su duboko u podnožju usta. Imamo i otprilike 1000 manjih slinovnica koje su razasute posvuda u usnoj šupljini, ali su one presitne da bi se mogle vidjeti bez mikroskopa.

Komentar: Prije samo desetljeće ili više, otkriveni su dijelovi ljudskog tijela za koje se nekad smatralo da su za jednokratnu upotrebu, poput našeg slijepog crijeva ili krajnika, otkriveno je da igraju ključnu ulogu u održavanju optimalnog zdravlja. Gore navedeni nalaz samo je jedno u nizu nedavnih otkrića koja pokazuju koliko još moramo naučiti:


Satellite

Dio posla završen - NASA uspješno dotaknula asteroid Bennu

nasa bennu
© NASA Livestream
NASA-ino slijetanje asteroida
Bio je to kratak poljubac NASA-ine svemirske letjelice i asteroida Bennua, kako su to ponosno sročili operateri u NASA-inoj bazi kraj Denvera. Svemirska letjelica Osiris-Rex uspješno je, više od 300 milijuna kilometara udaljena od Zemlje, dotaknula gromadu svemirskog kamenja te je, nadaju se znanstvenici, zagrabila dragocjen komadić površine koji bi doma trebala donijeti 2023. godine.

Riječ je o najvećem uzorku te vrste još od Apolla, izjavio je Jim Bridenstine, jedan od NASA-inih dužnosnika, čestitajući timu koji je upravljao četiri i pol sata dugom operacijom spuštanja do asteroidove površine. Budući da je riječ o nebeskom tijelu promjera nešto većeg od 500 metara, njegova gravitacija nije bila dovoljna da Osiris-Rex doslovno sleti na njegovu površinu. Svemirska letjelica upotrijebila je robotsku ruku dugu 3,4 metra kako bi zagrabila najmanje 60 grama površine Bennua.


Komentar: Pogledajte i:


Car Black

Plug-in hibridi su veći zagađivači od klasičnih motora na fosilna goriva

plug-in car
Najporazniji su rezultati uticaja na okolinu, koji kažu da zbog izuzetno malog električnog dometa ovi automobili mogu da imaju veću CO2 emisiju od automobila s konvencionalnim motorima, bilo benzinskim ili dizelskim.

Kako prenosi Index.hr, rezultati istraživanja koje su sproveli nemački istraživači su pokazali da je, u slučajevima kada se baterije na PHEV vozilima ne pune redovno, negativni uticaj osetno gori od onog koji se navodi. Autori studije idu korak dalje i savetuju vladi i regulatornim telima da ukinu sve subvencije i olakšice vezane uz ovu klasu vozila.

To je snažan udarac brojnim proizvođačima, a posebno domaćim premium markama koje su poslednjih meseci "pojačale" gamu upravo ovakvim hibridima, a sve kako bi smanjili prosečnu emisiju CO2 svoje ponude.

A konkretni rezultati s Fraunhofer ISI instituta koji je istraživanje sproveo s ICCT (International Council on Clean Transportation) na oko 66 modela i preko 100.000 primeraka kažu sledeće. PHEV vozila će u najboljem slučaju emitovati dvostruko više CO2 od onog definisanog test ciklusom, bilo NEDC ili WLTP. U najgorem slučaju emisija CO2 se učetvorostručuje, što znači da emisija CO2 može da bude i do 200 g/km.

Sve rečeno dobija potvrdu u praksi, posebno kod flota gde kompanije koriste ovakve automobile, a dnevne potrebe nadilaze deklarisani električni domet.

Zaključak studije je da je, "ako želimo manju potrošnju i CO2 emisiju u praksi, potrebno smanjiti snagu pogonskih motora i istovremeno povećati električni domet", kaže voditelj studije Patrick Plotz.

Njegova je procena da električni domet plug-in hibrida treba povećati s trenutnih 30 do 60 km na minimalno 80 do 90 km.

Ovu studiju mnogi međutim uzimaju s rezervom, posebno oni koji znaju da je Plotz ne tako davno, još 2017. godine, govorio da studije idu na ruku plug-in hibridima i potvrđuju njihov kvalitet. Na Plotza se pozivao i Volkswagen, i to još prošlog meseca, naglašavajući "dokazani" kvalitet PHEV vozila.

Plotz se pritom brani i kaže: "Tada smo gledali isključivo električni domet, a ne devijacije od test ciklusa", piše AutoNews Europe. U svakom slučaju, radi se o snažnom zaokretu jer u poslednoj studiji PHEV prikazuju kao automobile koji su štedljivi samo na papiru.

Komentar: Plug in hibridi su ekološki samo ako se redovno pune, neki čak ni tada