Dobrodošli na Sott.net
Sub, 15 Svi 2021
Svijet za ljude koji misle

Znanost i tehnologija
Karta


Cassiopaea

Voyager 1 otkrio šum plazmatskih valova u 'praznini' međuzvjezdanog prostora

voyager
© Mark Garlick / Znanstvena fototeka / Getty Images
Jedna od svemirskih letjelica koja se najviše udaljila od Zemlje otkrila je neprestani šum izvan Sunčeva sustava, pokazuje nova studija.

NASA-in Voyager 1 lansiran je 5. rujna 1977. godine iz Cape Canaverala na Floridi na raketi Titan-Centaur samo nekoliko tjedana nakon sestrinske letjelice Voyager 2. Iako su dizajnirane da traju pet godina, više od 43 godine nakon što su lansirane, letjelice još uvijek šalju podatke dok istražuju međuzvjezdani prostor, piše CNN.

Instrumenti na brodu Voyager 1, koji je prošao granicu Sunčevog sustava, potom ušao u međuzvjezdani prostor poznat kao heliopauza, otkrili su zvukove valova plazme, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak u časopis Nature Astronomy. Znanstvenici sa Sveučilišta Cornell proučavali su podatke s letjelice udaljene 14 milijardi milja od Zemlje i otkrili emisije međuzvjezdanih plinova.

"Zvuk je vrlo slab i jednoličan, jer je u uskofrekventnom pojasu. Zapažamo slab i trajan šum međuzvjezdanih plinova", rekla je Stella Koch Ocker, doktorandica astronomije na Sveučilištu Cornell.

NASA-ina svemirska letjelica Voyager 1 prošla je pored Jupitera 1979., potom pored Saturna 1980., prije nego što je u kolovozu 2012. godine zašla u heliopauzu. Nakon ulaska u međuzvjezdani prostor instrument Voyagera 1 otkrio je oscilacije u plinu koji emitira naše Sunce. No, istraživači su također primijetili da među tim erupcijama postoji stabilan i ustrajan obrazac.

Microscope 2

Neki virusi imaju potpuno drugačiji genom od ostatka života na Zemlji, sa Z bazom pronađenom u meteoritu

virusi
© ZNANSTVENA FOTOGRAFIJA / ALAMY STOCK
Neki ovdje prikazani virusi zaraženih bakterijama iz obitelji Siphoviridae (lijevo) i Podoviridae (desno) koriste drugo slovo DNA, umjesto standardnog A
Z baza je otkrivena u meteoritu, pa bi rad mogao potaknuti zanimanje za interdisciplinarna istraživanja o podrijetlu života i astrobiologiji, smatra voditelj tima znanstvenika

U svijetu mikrobnog rata ponekad morate promijeniti samu strukturu onoga što jeste. Virusi koji zaraze bakterije - prikladno nazvani bakteriofagi - i njihov plijen ratuju već od davnih vremena, a svaka strana razvija sve opakije taktike u pokušaju da se međusobno zaraze ili unište. Na kraju su neki bakteriofagi podigli ovu utrku u naoružanju na novu razinu promijenivši način kodiranja svog DNK, piše Science Alert.

Novo istraživanje objavljeno u tri zasebna rada u časopisu Science pokazuje da postoji cijela vojska bakteriofaga s nestandardnim DNK, koji istraživači nazivaju Z-genomom. "Genomski DNK sastoji se od četiri standardna nukleotida... Te nukleobaze tvore genetsku abecedu, ATCG, koja se čuva u svim domenama života", pišu biolozi Michael Grome i Farren Isaacs u nedavnom znanstvenom članku koji se tiče novog istraživanja o genetici bakteriofaga.

"Međutim, 1977. godine otkriven je DNK virusa cijanofag S-2L koji je imao sve pojave 'A' supstituirane s 2-aminoadeninom (Z) u cijelom njegovom genomu, čineći genetsku abecedu ZTCG", dodaju.

Svrha je samozaštita?

Čini se da je razlog tome samozaštita. Unutar povezujućih "prečki" dvostruke zavojnice DNK, baza "Z" tvori trostruku vezu sa suprotnom "T" bazom, jednu više od dvije veze regularne A:T veze. To čini virusni genom tvrđim i bakterije ga teže otrgnu s kemikalijama koje se zovu nukleaze.

Komentar: Dokazi pokazuju da su virusi iz svemira možda već bili uključeni u pandemije na Zemlji:


Ladybug

Vitalni organizmi u tlu oštećeni su pesticidima - studija

gliste
© Buiten-Beeld / Alamy
Majušna bića su 'neopjevani heroji' koji održavaju tlo zdravim i podupiru sav život na kopnu
Pesticidi nanose ogromnu štetu sićušnim stvorenjima koja održavaju tlo zdravim i podupiru sav život na kopnu, pokazala je prva sveobuhvatna analiza tog problema, piše Guardian.

Istraživači su otkrili da su izmjereni utjecaji poljoprivrednih kemikalija na gliste, kornjaše, razne druge insekte i ostale organizme u velikoj mjeri negativni. Drugi su znanstvenici rekli da su nalazi alarmantni, s obzirom na važnost ovih 'neopjevanih heroja'.

Analiza je upozorila da se organizmi iz tla rijetko uzimaju u obzir pri procjeni utjecaja pesticida na okoliš. SAD, na primjer, kemikalije testira samo na medonosnim pčelama koje možda nikada neće doći u kontakt s tlom, što je pristup opisan kao 'lud'.

Izvješće UN-a objavljeno u prosincu otkrilo je da budućnost tla izgleda prilično 'mračna' ukoliko se ne poduzmu hitne mjere za zaustavljanje degradacije, s obzirom da su potrebne tisuće godina da bi nastala nova tla. Smatra se da tla sadrže gotovo četvrtinu sve biološke raznolikosti planeta.


Komentar: Permakultura i druge neovisne, alternativne poljoprivredne tehnike dokazuju da se ne treba čekati tisućama godina da bi nastalo tlo, proces se može ubrzati: Znanstvenici pustinju pretvaraju u zeleno


Komentar: Jedva smo počeli shvaćati što podupire zdravlje našeg tla, a ono je ono što održava naše zdravlje:


Satellite

Uključite se u Radio Venera! NASA-ina solarna sonda Parker bilježi zvukove s Venere tijekom njenog najbližeg prolaska planete - samo 830 km iznad površine

venera

Svemirska agencija uhvatila je zvukove dok je sonda Parker vršila "najbliži prelet" planeta, putujući na samo 830 kilometara iznad površine
NASA-ina solarna sonda Parker tijekom preleta kroz Venerinu ionosferu snimila je jezivi radiosignal kojeg odašilje nas svemirski susjed. Ovi prirodni radiovalovi pomažu znanstvenicima istražiti atmosferu negostoljubivog brata blizanca naže Zemlje.

NASA je u ponedjeljak objavila snimku koju je sonda zabilježila dok je proletjela tek 830 kilometara iznad površine Venere 11. srpnja prošle godine. Tijekom svog trećeg preleta uz Veneru, dok se vraćala prema Suncu, sonda je poslala prvo izravno mjerenje Venerine atmosfere u gotovo 30 godina, i rezultati djeluju prilično drugačije od onih u prošlosti.

Prema dosadašnjim analizama, čini se da gornji sloj Venerine atmosfere prolazi značajne promjene tijekom solarnog ciklusa, kako se naziva period od 11 godina tijekom kojeg se mijenja razina Sunčeve aktivnosti, prenosi Daily Mail.

Komentar: Istraživanja Sott-a govore o tome da je Venera vrući planet jer je bila komet prije nego je postala planeta. Koliko je vremena trebalo da Venera stekne svoju trenutnu kružnu, planetarnu orbitu? Je li kometarna Venera imala druge interakcije s planetom Zemljom? Koliko je prolaza Venera napravila prije nego što je stekla stabilnu orbitu? Kakvi su bili njihovi učinci?

Ukoliko ste zainteresovani za odgovore naši članci mogu vam ih ponuditi:


Mars

'Marsovska kuga'? Donošenje uzoraka na Zemlju moglo bi uzrokovati razarajuću pandemiju, upozoravaju znanstvenici

mars
© CC BY 2.0 / Kevin Gill / MarsTech
Donošenje uzoraka sa Marsa na Zemlju predstavlja ogroman rizik i moglo bi da izazove pandemiju "Marsovske kuge", upozorava grupa naučnika okupljena u Međunarodnom komitetu protiv donošenja uzoraka sa Marsa (ICAMSR).

Rover NASA "Perzeverans", koji je sleteo na Mars prošlog leta, uz podršku helikoptera "Indžinuiti", vredno "radi" i između ostalog prikuplja uzorke tla koje će naučnici na Zemlji detaljno proučavati.

NASA, zajedno sa Evropskom svemirskom agencijom (ESA) priprema lender koji će se spustiti na Mars 2026. godine, kako bi pokupio te uzorke i vratio ih na Zemlju. To će biti prvi put da se deo Marsa nađe na Zemlji, ali pojedini naučnici strahuju da bi to moglo da donese nepoznate mikroorganizme na našu planetu.

Doktor Džilbert Levin, nekadašnji inženjer NASA, rekao je "Dejli staru" kako postoji "realna mogućnost" da je Crvena planeta naseljena formama života koje bi mogle, ako dospeju na Zemlju, da izazovu strašnu pandemiju protiv koje ne postoji odbrana.

"Plašim se, čak i da je moguće napraviti bezbedan kontejner za donošenje marsovskih uzoraka na Zemlju, da postoji verovatnoća od njihovog "curenja" iz sigurnih laboratorija", kazao je Levin.

Naučnici iz ICAMSR izrazili su sličan oprez, citirajući poznatog astrofizičara i astronoma Karla Sagana, koji je još 1973. godine u svojoj knjizi upozorio na takvu opasnost.

"Pošto je Mars sredina od velikog biološkog interesa, moguće je da na njemu ima patogena, organizama koji bi mogli, ukoliko se donesu na Zemlju, da naprave ogromnu biološku štetu, Marsovsku kugu", napisao je Karl Sagan.

Komentar: Možda ne s Marsa, ali dokazi pokazuju da su virusi iz svemira možda već bili uključeni u pandemije na Zemlji:


Galaxy

Zvijezde od antimaterije mogle bi se skrivati u našoj galaksiji

svemir
U samom susjedstvu našeg Sunčevog sustava moglo bi se nalaziti nekoliko zvijezda od antimaterije - takozvanih antizvijezda.

S obzirom na to da je već ranije bilo nekih nagovještaja da bi u svemiru moglo biti ovako čudnih objekata, znanstvenici su krenuli u detaljnu potragu i pronašli 14 takvih kandidata. Ako se potvrdi da se radi o zvijezdama od antičestica, to će biti veliki korak u istraživanju tajni svemira.

Što su to antizvijezde?

Antimaterija je tvar načinjena od antičestica, a antizvijezde su, ako postoje, tijela koja se u potpunosti sastoje od antimaterije.

Svaka čestica materije ima svoj alter ego, duplikat koji se od nje razlikuje po tome što ima suprotan naboj. U slučaju da se čestice materije i antimaterije sudare, ove tvari se međusobno uništavaju, uz provalu gama zraka visoke energije, navodi Science Alert.

Očekuje se da se ovakvi događaji posebice često zbivaju na površinama antizvijezda s obzirom na to da bi na njih redovito trebala stizati "normalna" materija.

Prema novom istraživanju, četrnaest svjetlosnih fenomena na nebeskoj karti gama zračenja moglo bi spadati u ovu neobičnu kategoriju jer odašilju onu vrstu gama zraka koje bi mogle nastati kada antizvijezde uvlače normalnu materiju iz međuzvjezdanog prostora.

"Ako se kojim slučajem dokaže da antizvijezde postoje, to bi bio veliki udarac za standardni kozmološki model", rekao je teorijski fizičar Pierre Salati iz instituta The Laboratoire d'Annecy-le-Vieux de physique u Francuskoj.

Telescope

Novootkriveni maleni 'Jednorog' najbliža je Zemlji poznata crna rupa

crna rupa
© ilustracija države Ohio Lauren Fanfer
Umjetnička ilustracija majušnog kandidata crne rupe poznate kao "Jednorog" koji vuče svog suputnika, crvenu divovsku zvijezdu
Astronomi misle da su otkrili sićušnu crnu rupu, tako male mase da su morali da smisle ekskluzivnu kategoriju u koju bi je svrstali. Osim što je mala, ova crna rupa nam je i najbliža.

Udaljenu oko 1.500 svjetlosnih godina od naše planete, u sazviježđu Jednoroga u Mliječnom putu, naučnici su imali sreće da otkriju crnu rupu koja je po dosadašnjim podacima najbliža Zemlji.

Zbog neobičnih svojstava i sazviježđa u kome je otkrivena, naučnici sa Univerziteta u Ohaju koji su je otkrili, odlučili su da je nazovu "Jednorog".

"Kada smo analizirali podatke, ova crna rupa, Jednorog, jednostavno je iskočila", kaže astronom Tarindu Džajašingve. "Zašto je nismo ranije otkrili? Izgleda da smo imali spuštene astronomske roletne", dodaje naučnik.

Masa crne rupe

Teorijski, crne rupe mogu biti različite mase - od "sićušnih" do supermasivnih divova koji pokreću srca galaksija. Međutim, kada je riječ o crnim rupama nastalim gašenjem jezgara mrtvih zvijezda, astronomi su tokom godina pronašli neke "masivne praznine".

Na primjer, ako se ugasi zvijezda koja ima masu manju od 2,3 mase našeg Sunca, opšta teorija relativiteta kaže da će ona postati neutronska zvijezda ili bijeli patuljak, a ne crna rupa. Donedavno, nije pronađena nijedna crna rupa manja od pet solarnih masa.

Fireball 3

Prvi put mapirano putovanje asteroida od izvora do Zemlje: Asteroid koji se srušio u pustinju Kalahari 2018. jurio je svemirom 22 milijuna godina

asteroid
Astronomi su rekonstruisali 22 miliona godina dugo putovanje asteroida koji je projurio kroz sunčev sistem i eksplodirao iznad Bocvane, zasuvši meteoritima pustinju Kalahari.

Ovo je prvi put da su naučnici uspeli da isprate putovanje asteroida od izvora, u ovom slučaju Veste, jednog od najvećih kosmičkih tela u pojasu asteroida koji kruže između Jupitera i Marsa.

Asteroid težak šest tona ušao je u Zemljinu atmosferu u junu 2018. i raspao se iznad centralnog Kalaharija. Meteorit koji je pronađen na mestu udara nazvan je Motopi Pan.

Nebula

Černobilska nesreća nije utjecala na gene djece ozračenih roditelja

Černobilska nuklearna elektrana
© Shutterstock
Černobilska nuklearna elektrana
Nema "dodatne štete na DNK-u" djece čiji su roditelji bili izloženi zračenju nakon nuklearne eksplozije u Černobilu prije nego što su ta djeca začeta, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Science.

To je prva studija koja je proučavala gene djece čiji su roditelji bili angažirani na poslovima raščišćavanja nakon nuklearne katastrofe koja se dogodila 26. travnja 1986., prenio je BBC. Svi ispitanici rođeni su nakon nesreće, između 1987. i 2002., i pregledani su njihovi genomi. Znanstvenici nisu pronašli nikakve mutacije koje bi bile povezane s izlaganjem njihovih roditelja posljedicama nuklearne nesreće.

Ozračenost roditelja nema učinka na njihovu djecu

Profesorica Gerry Thomas s Imperial College London provela je desetljeća proučavajući biologiju raka, posebno tumora povezanih sa štetama od zračenja. Ona objašnjava da je ovo prva nova studija koja je pokazala da čak i kad su ljudi izloženi relativno visokim dozama zračenja u usporedbi s pozadinskim zračenjem to nema učinka na njihovu buduću djecu.

Novu studiju vodila je profesorica Meredith Yeager s Američkog nacionalnog instituta za rak (NCI) u Marylandu. Bila je usmjerena na djecu radnika koji su bili poslani na raščišćavanje visoko kontaminiranog područja oko nuklearne elektrane te na djecu evakuiranih stanovnika iz danas napuštenog grada Pripjata i drugih naselja u krugu od 70 kilometara od nuklearke.

Komentar: Naše razumijevanje utjecaja zračenja, kao i otpornosti prirode i sposobnosti prilagodbe, mijenja se:


Arrow Up

Najveća baklja najbližeg susjeda Sunca ruši rekorde

bakla
© NRAO / S. Dagnello
Umjetnikova koncepcija silovite baklje koja izbija iz zvijezde Proxime Centauri
Ogromna zvezdana baklja, eksplozija u zvezdanoj atmosferi, zabeležena je na Proksimi Kentauri, zvezdi koja se nalazi u blizini našeg Sunčevog sistema.

Zvezdana baklja na Proksimi Kentauri, koju su zabeležili naučnici, bila je 100 puta snažnija nego ijedna viđena na Suncu, objavljeno je u naučnom radu u naučnom časopisu "Astrofizički žurnal".

Proksima Kentauri je crveni patuljak, najmanja, najtamnija i najčešća vrsta zvezda glavnog niza u galaksiji i udaljena je približno 4,25 svetlosnih godina od Zemlje.

Ona ima tek osminu mase našeg Sunca i oko nje kruže dve egzoplanete. Jedna od tih planeta, Proksima Kentauri b, smatra se sličnom Zemlji i nalazi se u zoni u kojoj je moguć život.

Ovaj nesvakidašnji svemirski događaj zabeležen je uz pomoć devet zemaljskih i orbitalnih teleskopa, među kojima je i Habl.