Dobrodošli na Sott.net
Uto, 23 Tra 2019
Svijet za ljude koji misle

Znanost i tehnologija
Karta


Galaxy

HeH+: U svemiru pronađena prva molekulu iz vremena Velikog praska

prva molekula svemir
Kada je prije 13,8 milijardi godina svemir nastao iz Velikog praska, posljedične kemijske reakcije stvorile su prve molekule. One su bile presudne u oblikovanju svega što nam je poznato, no nismo ih u modernoj povijesti dugo mogli detektirati.

Premda se za HeH+, odnosno helijev hidridni ion, već godinama smatra da je on ta prva tajanstvena molekula, znanstvenici nikako nisu mogli pronaći dokaze o njegovom postojanju - do sada, piše CNN.

Kemija samog svemira

Nakon Velikog praska spojili su se atomi i protoni helija te je nastala molekula HeH+. Kasnije se ona raspala na molekule vodika i atome helija, najzastupljenije elemente u svemiru.

Znanstvenici su već 1925. stvorili helijev hidridni ion u laboratoriju, u kontroliranim uvjetima, što je potaknulo znanstvenu zajednicu na desetljećima dugu potragu za tom molekulom u svom prirodnom okolišu, odnosno u svemiru.

"Kemija samog svemira započela je s HeH+. Već dugo astronomi raspravljaju o razlozima zašto tu molekulu nismo mogli uočiti u međuzvjezdanom prostoru", rekao je astronom Rolf Güsten s Instituta Max Planck.

Nalaze se u kaotičnim maglicama

Prema astrokemijskom modelu iz kasnih 1970-ih, takvih molekula bi još uvijek trebalo biti u kaotičnim planetarnim maglicama koje su izbacile umiruće zvijezde tijekom posljednje faze svog života, prije nego što su eksplodirale u supernovi.

HeH+ nastaje kada zračenje zvijezde, dosegnuvši temperature više od 100.000 stupnjeva, ionizira maglicu.

Međutim, otkriti, odnosno uočiti takve molekule nije bio lak posao za znanstvenike. Zbog Zemljine atmosfere koja im je otežavala detekciju nisu mogli koristiti teleskope na Zemlji.

Znanstvenici su se stoga odlučili za teleskop SOFIA (Stratospheric Observatory for Infrared Astronomy), koji može letjeti iznad donjeg sloja atmosfere.

Komentar: Pogledajte i:


Info

Znanstvenici vraćaju djelomičnu funkciju mozga u mozgu svinja satima nakon smrti

svinja
© Monika Skolimowska/Picture alliance via Getty Images
Američki naučnici uspjeli su djelomično oživjeti mozgove svinja čak i nakon njihove smrti. Ovo je veliko otkriće i napredak koji bi mogao pomoći u istraživanjima vezanima za bolesti kao što je Alzheimer, prenosi BBC.

Istraživanje pokazuje kako su naučnici uspjeli održati mozak funkcionalnim, ali on ipak nije pokazivao znakove svijesti. Ovo poništava dosadašnja saznanja da mozak prestaje funkcionisati nakon smrti, te da ga je nemoguće vratiti u prethodno stanje kada prestane raditi.

Istraživanje je obavljeno na 32 svinjska mozga, a vršila ga je ekipa istraživača sa Yale Univerziteta. Oni su kreirali tekućinu pomoću koje se vršilo pumpanje u ritmu normalnog pulsa i koja sadrži sintetičku krv.

Rezultati su pokazali promjenu u funkcionisanju mozgu, te održavanje aktivnosti mozga. Mozak je nastavio funkcionisati čak deset sati nakon njihove smrti.

"Većim dijelom ljudske historije smrt je bila jako jednostavna, ali se sada se moramo zapitati šta je stvarno nepovratno", rekao je Christof Koch, predsjednik i glavni naučnik na Institutu Allen za istraživanje mozga u Seattleu.

Mozgovi svinja dobijeni su iz klaonice koja je smještena u blizini laboratorija, te su naučnici naglasili da u istraživanjima nisu uzeli svinje koje su uzgajane samo za ove potrebe.

Snowflake

Novi uređaj stvara struju od snijega

Novi uređaj stvara struju od snijega
Istraživači Univerziteta Kalifornija napravili su uređaj koji pravi struju od - snijega. Prvi ove vrste, aparat je jeftin, malen, tanak i fleksibilan poput plastike.

- Uređaj može raditi u udaljenim područjima jer obezbjeđuje sopstveno napajanje i ne treba baterije. Ovo je veoma pametna naprava, meteorološka stanica koja vam govori koliko snijega pada, smjer padavine i smjer i brzinu vjetra - istakao je istraživač Ričard Kener.

Naučnici su ga nazvali "snejžnim triboelektričnim nanogeneratorom", ili snježni TENG. Triboelektrični nanogenerator, koji generiše naboj putem statičkog elektriciteta, proizvodi energiju razmjenom elektrona.- Statički elektricitet javlja se uslijed interakcije jednog materijala koji hvata elektrone i drugog koji ih oslobađa. Razdvojite naboje i stvarate struju suštinski ni iz čega - objasnio je Kener, koji je ujedno i profesor hemije i član kalifornijskog Instituta NanoSistemi na Univerzitetu.

Snijeg je pozitivno nabijen i oslobađa elektrone, dok je silikon negativno nabijen. Kad pahulje snijega dođu u dodir sa silikonskom površinom, proizvodi se naboj koji uređaj hvata, stvarajući struju.

Novi uređaj stvara struju od snijega
© Abdelsalam Ahmed
Planinarska cipela s priključenim uređajem
Oko 30 odsto Zemljine površine prekriveno je snijegom svake zime, a u tom periodu solarne ploče ne funkcionišu najbolje. Novi uređaj mogao bi se integrisati u solarne ploči i obezbijediti stalnu zalihu struje kad pada snijeg.

Takođe se može koristiti za nadgledanje zimskim sportova radi unapređenja performansi sportista, a ima potencijal i za identifikovanje glavnih šema kretanja u kros-kantri skijanju koje se ne mogu detektovati pametnim satom.

Uređaj može da šalje i signale koji govore da li se osoba kreće i da li ona hoda, trči, skače ili maršira. Napravljen je uz pomoć 3D štampanja i ima sloj silikona i elektrodu za hvatanje naboja. Novi aparat mogao bi takođe dovesti do nove generacije samonapajajućih naprava za sportiste, prenio je Phys.org.

Galaxy

Još jedan susjed u kosmosu: Primijećena nova planeta u blizini zvijezde Proxima Centauri

nova planeta
© ESO / M. Kornmesser)
Umjetnička ilustracija Proxime b, svijeta veličine Zemlje koji kruži oko zvijezde crvenog patuljka Proxima Centauri. Proxima b može imati susjeda: Astronomi su upravo otkrili planetu kandidata u istom sustavu
Astronomi su u blizini zvijezde Proxima Centauri - crvenog patuljka koji se nalazi na 4,2 sjvetlosne godine od našeg Solarnog sistema - primjetili još jedno nebesko tijelo koje je kandidat za novu planetu. Proxima je već poznata po tome što oko nje kruži jedna planeta veličine Zemlje - Proxima b.

Tako bi potencijalni novi susjed mogao d bude Proxima c, ali je "potencijalni" ključna riječ, budući da je novootkriveno nebesko tijelo za sada samo kandidat za poziciju planete.

Slike novog nebeskog tijela su napravljene uz pomoć High Accuracy Radial velocity Planet Searcher (HARPS) instrumenta koji je instaliran na teleskop u La Silla opservatoriji u Čileu.

Proxima b oko Proxima Centauri kruži na udaljenosti koja omogućava postojanje vode na planeti, ali nije poznato da li bi planeta mogla da podržava život kao što to može Zemlja, budući da neki eksperti pretpostavljaju da je zračenje zvijezde odavno eliminisalo atmosferu na ovoj planeti.

Sa druge strane, novoprimjećena planeta se nalazi na 1,5 astronomskih jedinica (AU - jedna jedinica predstavlja udaljenost Zemlje od Sunca - oko 150 miliona kilometara) od Proxime Centauri, što znači da je vjerovatno veoma hladna, te se pretpostavlja da je temperatura na površini oko -234 stepeni Celzijusove skale. Takva udaljenost ukazuje na to da potencijalna planeta nije naseljiva, bar ne oblicima života na koje smo navikli.

Moon

Izraelski pokušaj slijetanja na Mjesec nije uspio jer je komunikacija s letjelicom izgubljena

izraelska svemirska letjelica
© AFP / SpaceIL i Izraelska zrakoplovna industrija
Slika Zemlje koju je snimila kamera izraelskog svemirskog broda
Izraelska svemirska letjelica Baresheet srušila se na površinu Mjeseca u četvrtak nakon niza tehničkih kvarova tijekom slijetanja, čime je okončan povijesni izraelski pokušaj kontroliranog slijetanja na površinu Mjeseca.

Kako se letjelica približavala Mjesecu, tako je Beresheet sve češće gubio kontakt s voditeljima ove svemirske misije okupljenima u SpaceIL centru.

U jednom trenutku nadu je probudila osvježena veza s letjelicom, no samo par minuta prije slijetanja ponovno je izgubljen kontakt nakon čega se Beresheet srušio na Mjesec.

Trebala je to biti prva privatno financirana misija na jedini Zemljin prirodni satelit.

Beresheet, čije ime u prijevodu s hebrejskog označava biblijsku frazu "u početku" putovao je kroz svemir sedam tjedana u više orbita oko Zemlje, a prošlog je tjedna ušao u gravitaciju Mjeseca.

Posljednjim manevrom u srijedu svemirska letjelica je ušla u usku eliptičnu orbitu oko Mjeseca, koja je udaljena između 15 i 17 kilometara od površine Mjeseca. Nakon toga je uslijedio razočaravajući kraj.

Zasad su samo tri zemlje uspjele izvesti "meko" slijetanje na površinu Mjeseca. To su Sjedinjene Države, Sovjetski Savez i Kina.

Horse

Znanstvenici "ubjeđeni" da će moći klonirati izumrlu konjsku vrstu iz DNK ždrebeta starog 42.000 godina, sačuvanog u sibirskom ledu

ždrijebe

Ovo ždrebe, staro najviše dve nedelje kada je uginulo, sačuvano je skoro u savršenom stanju u sibirskom ledu čitavih 42.170 godina
Naučnici su ubeđeni da će uspeti da izvade ćelije iz 42.000 godina starog fosila ždrebeta izumrle vrste kako bi klonirali ovu praistorijsku vrstu i vratili je u život.

Ovaj pokušaj "Parka iz doba Jure" da se obnovi davno nestala vrsta konja poslužila bi kao utabavanje puta kasnijim pokušajima oživljavanja džinovskog vunenog mamuta.

Ovo lagano ždrebe, staro najviše dve nedelje kada je uginulo, sačuvano je skoro u savršenom stanju u sibirskom permafrostu - zoni večitog snega i leda, čitavih 42.170 godina, tvrde naučnici.

Nakon višemesečnog intezivnog rada na smrznutom konju, zajednički istraživački tim Ruskih i južnokorejskih naučnika optimističan je da će doći do ćelija potrebnih za kloniranje primerka Lenskaja vrste koja je izumrla pre oko 4.000 godina.


Beaker

Beba rođena pomoću DNK od 3 osobe

beba dna 3 osobe
© DANIEL LEAL-OLIVAS, AFP / datoteka
Liječnici u Grčkoj i Španjolskoj objavili su kako su uspjeli napraviti dijete s genetskim materijalom triju osoba kako bi izliječili neplodnost pacijentice, javlja BBC

Dječak je rođen ovog utorka, težak 2,9 kg. Majka je 32-godišnja Grkinja koja je nekoliko puta bezuspješno pokušavala začeti konvencionalnom umjetnom oplodnjom.

Liječnici smatraju da će ova eksperimentalna umjetna oplodnja "ući u medicinsku povijest" jer će se njome moći pomoći neplodnim parovima diljem svijeta.

No, neki stručnjaci iz Velike Britanije kažu da postupak pokreće etička pitanja i da se nije smio dogoditi.

Nasljedne smrtonosne bolesti

U eksperimentalnoj in vitro oplodnji (IVF), koja je razvijena kako bi pomogla obiteljima koje imaju nasljedne smrtonosne bolesti koje se mogu prenijeti s majke na dijete, liječnici su koristili jajnu stanicu majke, spermu oca i još jednu doniranu jajnu stanicu druge žene.

"Neotuđivo pravo žene da postane majka i prenese vlastiti genetski materijal postala je stvarnost", rekao je liječnik Panagiotis Psathas, predsjednik Instituta za život u Ateni.

"Ponosni smo što možemo predstaviti inovaciju na međunarodnoj razini u potpomognutoj oplodnji. Sada možemo omogućiti ženama koje nisu mogle začeti konvencionalnom umjetnom oplodnjom ili koje imaju rijetke nasljedne mitohondrijske bolesti da imaju zdravo dijete", dodao je.

Galaxy

Prva slika crne rupe je objavljena

crna rupa
© Twitter / ehtelescope
Velika međunarodna grupa znanstvenika uspjela je dobiti dosad najprecizniji pogled na crnu rupu. Znanstvenici su koristili podatke s mnoštva radio-teleskopa raspoređenih diljem našeg planeta, čime su stvorili "virtualni teleskop", efektivno veći od same Zemlje. Rezultati su pružili dosad neviđenu rezoluciju snimanja, uz pomoć koje bi bilo moguće vidjeti, primjerice, tenisku lopticu na Mjesecu.

"Vidjeli smo i uslikali crnu rupu", rekao je dr. Shep Doeleman, čelnik međunarodne kolaboracije Event Horizon Telescope.

"Ovo što vidite je dokaz postojanja obzora događanja. Ova crna rupa ima masu 5,6 milijardi puta veću od našeg Sunca. Materijal koji se kreće oko crne rupe kreće se gotovo brzinom svjetlosti. Kao i kod svih velikih otkrića, ovo je tek početak."

Uz pomoć sedam radio-teleskopa, tim Event Horizon Telescopea uspio je uslikati detaljnu fotografiju obzora događanja oko supermasivne crne rupe koja se nalazi u središtu galaksije Messier 87, udaljene 53,5 milijuna svjetlosnih godina daleko od nas.
crna rupa
© DR JEAN LORRE/SCIENCE PHOTO LIBRARY
"Bez međunarodne suradnje, ovaj projekt ne bi bio moguć", rekla je France Córdova, čelnica Nacionalne zaklade za znanost. "Niti jedan teleskop na Zemlji nema oštrinu kojom bi mogao uslikati fotografiju obzora događanja koja nije potpuno mutna. Ovaj je tim iskoristio koncept interferometrije kako bi stvorio virtualni teleskop veličine Zemlje."

Radio-teleskopi sa sedam lokacija na Zemlji počeli su u travnju 2017. godine gledati u istu točku na noćnom nebu, u smjeru galaksije Messier 87. Suočili su se s izazovima u preciznosti - morali su gledati točno u smjeru crne rupe u središtu te galaksije - a sve su podatke morali spremati s točno zabilježenim vremenom opažanja, koje je ovisilo o preciznosti atomskog sata.

Uz pomoć točno zabilježenog vremena, znanstvenici su potom mogli kombinirati signale sa svih radio-teleskopa, tako što su spajali signale pristigle u isto vrijeme na različite dijelove Zemlje.

Mr. Potato

"Misteriozna svjetla": Norvežani zbunjeni NASA-nim ispitivanjem kretanja čestica u jonosferi

kretanje čstica u jonosferi
© NASA
Misteriozna svetla pojavila su se iznad Norveške, ostavljajući lokalno stanovništvo zbunjeno i izazivajući spekulacije o potencijalnoj NLO aktivnosti.

Na nebu su se pojavile dve narandžaste tačke, oko kojih su se širili svetlucavi oblaci ljubičaste i zelene boje.

Neobičan prizor zapravo je deo eksperimenta projekta AZURE koji je finansirala NASA, kako bi se više saznalo o kretanju čestica u jonosferi.

U okviru misije AZURE uspešno su lansirane dve rakete koje su stvorile svetlosnu emisiju na nebu. Šareni oblaci pomažu istraživačima da prate protok neutralnih i naelektrisanih čestica u jonosferi Zemlje.

NASA je istakla da istraživanje koje sprovode "ne predstavlja opasnost za lokalno stanovništvo".

​NASA planira još sedam lansiranja raketa u Norveškoj u naredne dve godine.


Fish

Otkriven fosil četveronožnog kita

četveronožni kit
© A. Gennari/CellPress
U Peruu je otkriven fosil kita starog 43 milijuna godina, a koji je imao četiri noge i plivajuće kožice, piše BBC.

Paleontolozi vjeruju da je četiri metra dugačko tijelo morskog sisavca bilo prilagođeno plivanju, odnosno životu u vodi i šetnji kopnom.

Ovaj drevni kit mogao bi se, sa svoja četiri ekstremiteta koja su mogla nositi njegovu težinu i snažnim repom, usporediti s vidrom ili dabrom.

Četveronožni kit

Znanstvenici smatraju kako će ovo otkriće razjasniti evoluciju kitova i kako su se oni kao vrsta proširili po cijelom planetu.

"Ovo je najcjelovitiji uzorak četveronožnog kita ikad pronađen izvan Indije i Pakistana", rekao je paleontolog Olivier Lambert iz belgijskog muzeja Royal Belgian Institute of Natural Sciences.

Paleontolozi su pronašli ovaj fosil u morskim sedimentima udaljenim 1 km od obale Playa Media Lune.

Evolucija iz Južne Amerike

Prvotno se smatralo da su kitovi nastali, odnosno evoluirali u Južnoj Aziji prije otprilike 50 milijuna godina. Kako su njihova tijela postepeno sve više prilagođavala vodi, migrirali prema Sjevernoj Africi i Sjevernoj Americi, gdje su i pronađeni drugi fosili.

No najnovije otkriće sugerira da su rani kitovi uspjeli doplivati tamo iz Južne Amerike.

"Kitovi su kultni primjer evolucije", rekao je paleontolog Travis Park iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu. "Razvili su se iz malih kopitara u plavetne kitove. Zanimljivo je vidjeti kako su postepeno osvojili oceane", dodao je.

Istraživanje "An Amphibious Whale from the Middle Eocene of Peru Reveals Early South Pacific Dispersal of Quadrupedal Cetaceans" je objavljeno u časopisu Current Biology.