plastika
© Getty Images/iStockphoto
Naučnici sa Univerziteta Kolumbia u Njujorku otkrili su da kupovna boca vode od jedne litre može sadržati 240.000 mikroskopskih plastičnih čestica, što izaziva zabrinutost u vezi s potencijalnim zdravstvenim implikacijama.

Porijeklo tog zagađenja plastikom leži u različitim ljudskim aktivnostima, uključujući ribarsku industriju i kućni otpad, što rezultuje proizvodnjom miliona tona plastike godišnje. Mikroplastika, veličine od 1 mikrometra do 5 milimetara, dominira tom ekološkom krizom.

Beizhan Jan, naučnik s američkog Univerziteta Kolumbija, primijetio je da bi mikroplastika mogla djelovati kao prenosnik zagađivača i patogena. Što je više zabrinjavajuće, nanoplastika, veličine ispod 1 mikrometra, ima potencijal prodiranja u sluznicu crijeva, placentu, pa čak i krvno-moždanu barijeru.

Inovativna tehnika za otkrivanje nanoplastike

Spomenuti naučni tim osmislio je inovativnu tehniku za otkrivanje te štetne nanoplastike. Izlažući laserima šest boca od jedne litre vode robne marke iz američkih supermarketa koji nisu otkriveni, identifikovali su prosječno 240.000 plastičnih čestica u svakoj boci, odnosno do 100 puta više nego što su pokazale prethodne studije. Nanoplastika čini oko 90 odsto tih čestica, a samo 10 odsto te nanoplastike se može identifikovati, uključujući polietilen tereftalat (PET), materijal od kojeg su napravljene boce.

Isti problem i u ostatku svijeta?

Jan sugeriše da bi slične nivoe nanoplastike mogle biti prisutne u bocama vode širom svijeta, iako to zahtijeva daljnje istraživanje. Cilj američkih naučnika jest usavršiti njihovu tehniku za poboljšanu detekciju nanoplastike.

Šeri Mason, naučnica sa Univerziteta Pensilvanija, pohvalila je studiju kao vrlo impresivnu i revolucionarnu. Navedena studija objavljena je u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences".

"Znamo da plastika odbacuje čestice slično kao što ljudi odbacuju stanice kože, kontinuirano, ali sposobnost kvantifikovanja i identifikacije tih plastičnih čestica sve do nanoplastičnog raspona ključna je za pomicanje našeg razumijevanja implikacija na ljudsko zdravlje", ističe Mason.

New Scientist