Dobrodošli na Sott.net
Uto, 23 Sij 2018
Svijet za ljude koji misle

Tajna povijest
Karta


MIB

Financijski tokovi koji su hranili nacizam, angloameričke veze s Hitlerom i NATO pakt

Financijski tokovi koji su hranili nacizam, angloameričke veze s Hitlerom i NATO pakt
U lipnju prošle godine smo objavili reportažu o tome kako se pripremao uspon nacista na vlast u Njemačkoj i kako su Hitlera i naciste financirali FED i "Bank of England". Ovaj put ćemo dijelom proširiti ovu neiscrpnu temu i dotaknuti se Hitlerovih financijera i kako se kupovala šutnja, ali i visoki položaji nacističkih generala u NATO paktu, od koji je jedan od 1961. do 1964. godine bio predsjednik Vojnog odbora NATO pakta u Washingtonu. Govorimo o vjernom Hitlerovom generalu Adolfu Heusingeru, kasnije NATO zapovjedniku, ali o tome nešto kasnije.


Tko je financirao Hitlera? - Sloboda u zamjenu za šutnju

Uoči 70. obljetnice pobjede nad nacifašizmom 9. svibnja su vođene rasprave, koje nisu prestale sve do danas, kako bi se utvrdila odgovornost za izbijanje Drugog svjetskog rata i koja je u svemu tome bila uloga Sporazuma Molotov-Ribbentrop. Zanimljivo, nitko se nikada nije pobrinuo da uzroke za nastanak nacizma potraži u Londonu i Washingtonu. Tajnu anglosaksonsku pomoć Hitleru, na početku njegove političke karijere, dvoje ljudi su sa sobom odnijeli u grob.

Tko je zapravo financirao Hitlerov dolazak na vlast? Dosad se povjesničari nisu složili oko ove teme. Neki misle da je naciste potajno podržavao Reichswehr, koji je sanjao osvetu za poraz u Prvom svjetskom ratu. Drugi tvrde da su glavni sponzori Führera bili njemački industrijalci. Međutim, kako se kasnije otkrilo, tijekom procesa u Nürnbergu je bivši predsjednik Reichsbanke i ministar ekonomije Hjalmar Schacht dao točan odgovor, vjerujući da će se suditi i onima koji su financirali Treći Reich. Spomenuo je kompanije General Motors i Ford, kao i ravnatelja financijskog diva "Bank of England", Montagua Normana.

Amerikanci su požurili sklopiti ugovor s njim, obećavajući mu slobodu u zamjenu za šutnju. Tako je Međunarodni vojni sud oslobodio Hjalmara Schachta, unatoč protivljenju sovjetskih pravnika.

Archaeology

Arheolozi otkrivaju impresivne inženjerske sposobnosti otočana iz brončanog doba ispod drevne "piramide" na grčkom otoku Kerosu

Arheolozi koji iskopavaju drevne strukture poput piramida na grčkom ostrvu Keros, pronašli su dokaze da su njihovi stvaraoci bili mnogo sofisticiraniji nego što se ranije mislilo.
Daskalio

Nove iskopine pokazuju da je rt Daskalio (na slici), koji je nekoć bio vezan za Keros, ali je sada malen otočić zbog porasta razine mora, gotovo u cijelosti pokriven izvanrednim spomenicima
Graditelji naselja Daskalio su izrezbarili zemlju u stepenaste terase, i dodali otprilike 1.000 tona belog kamena kako bi to izgledalo kao ogromna, sjajna, stepenasta piramida. Taj kamen je prevežen sa udaljenosti od 10 kilometara.
Piramida Keros

Istraživači su pronašli ostatke masivnih terasastih zidova (na slici) i divovskih svjetlucavih struktura na malom otočiću koji je nekad bio vezan za Keros

Dig

Najstarije otkriće ove vrste: Drevni ledeni grob skitskog princa za koji se smatra da sadrži skriveno blago

Kurgan
© kavehfarrokh.com
Kurgan

Nikad prije viđena niti dirnuta smrznuta grobnica za koju se smatra da sadrži ostatke skitskih kraljevskih blaga, uključujući i zlato, otkrivena je u Sibiru.


Spomenik je star oko 2.800 godina i smatra se najvećom grobnicom skitskog princa u regiji. Voditelj naučnog tima sa švajcarskog Univerziteta Bern, dr. Đino Kaspari, vjeruje da je pronašao jednu od najranijih skitskih grobnica u dubini ruske republike Tuve, piše "Independent".
Skiti

Hourglass

Ronioci u Meksiku otkrivaju mrežu podvodnih tunela koja bi mogla osvijetliti drevnu civilizaciju Maya

Ronioci u Meksiku otkrivaju mrežu podvodnih tunela koja bi mogla osvijetliti drevnu civilizaciju Maya
© Herbert Mayrl/Courtesy Gran Acuifero Maya Project (GAM)/Handout via REUTERS
Ronioci razgledavaju područje Sac Activun podvodne špiljske sustave
Grupa ronioca otkrila je dvije povezane podvodne špilje u istočnom Meksiku za koje se vjeruje da su čine najveći sustav poplavljenih špilja na svijetu, piše Guardian.

Kao dodatni plus, ovo otkriće moglo bi dati nove informacije o drevnoj civilizaciji Maya.

Do otkrića je došlo u sklopu projekta Gran Acuifero Maya čiji je cilj istraživanje i očuvanje podzemnih voda na poluotoku Yucatan, a iz projekta kažu da je 347 km dugi sustav špilja (usporedbe radi, zračna udaljenost Zagreba i Splita je 260 km) otkriven nakon nekoliko mjeseci istraživanja.
Ronioci u Meksiku otkrivaju mrežu podvodnih tunela koja bi mogla osvijetliti drevnu civilizaciju Maya
© Herbert Mayrl/Courtesy Gran Acuifero Maya Project (GAM)/Handout via REUTERS
Ronilac pregledava životinjsku lubanju u sustavu Sac Actun podmorske špilje tijekom istraživanja

Dig

Kostur drevnog dinosaurusa veličine ćurke pronađen nakon 113 milijuna godina

Kostur drevnog dinosaura veličine ćurke pronađen nakon 113 milijuna godina

Umjetnički dojam o tome kako je dinosaurus mogao izgledati

Tim paleontologa pronašao je fosile nove vrste dinosaurusa koji je živio u dolini između Australije i Antarktika prije oko 113 miliona godina.


Dinosaurus, koji spada u grupu ornitopoda, bio je veličine ćurke, hranio se biljkama i kretao se na dvije noge.

Skeletni ostaci ovog dinosaurusa stručnog naziva "diluvikursos pikeringi" (Diluvicursor pickeringi) pronađeni su na morskim stijenama u blizini Kejp Otveja u državi Viktorija.

Čini se da se dinosaurus zaglavio i da je zahvaljujući tome sačuvan milionima godina.

Vodeći paleontolog Mat Herne rekao je da ovo otkriće pokazalo da su postojala dva tjelesno srodna tipa ornitopoda u ovom dijelu Australije.

"Jedan je bio lake građe sa veoma dugim repom, dok je drugi 'diluvikursor', bio stabilnije građe sa mnogo kraćim repom", rekao je on.

Prema dosadašnjim pokazateljima, ovaj dinosaurus je bio odličan trkač, sa snažnim mišićima nogu.

Njihova veličina varirala je od 1,5 do sedam metara i moguće je da su kasnije evoluirali u naprednije vrste.

Hourglass

Fosilni ostaci ukazuju da su krokodili, kobre i džinovski gušteri, milionima godina prije, obitavali u Grčkoj

Krokodili, kobre i džinovski gušteri veličine komodskih zmajeva, koji se nazivaju varani, nekada su gmizali grčkim obalama Vardara i obitavali na ostrvu Evija prije devet do 18 miliona godina, pokazuju najnoviji zaključci studije o fosilnim ostacima.
Fosili krokodila u Aliveri
© altsantiri.gr
Fosili krokodila u Aliveri
Tim naučnika sa univerziteta iz Torina i Friburga, na čelu sa paleontologom Jorgosom Jorgalisom, ispitao je okamenjene ostatke krokodilskih zuba koje je u Aliveriju na Eviji pronašao tim sa Univerziteta Utreht, prenosi ANA.

Binoculars

Veliki šišmiš koji je jurio po tlu prije više od 10 milijuna godina: rijetki fosil pronađen na Novom Zelandu

Veliki šišmiš koji je jurio po tlu prije 10 milijuna godina: rijetki fosil pronađen na Novom Zelandu
Arheolozi su pronašli fosil izumrlog šišmiša koji je bio triput veći od današnjih

Fosilizirani ostaci golemog šišmiša koji je prije više od deset milijuna godina živio na Novom Zelandu otkriveni su na Južnom otoku, prenosi u četvrtak BBC.

Zubi i kosti izumrle životinje tri su puta veći od onih u današnjeg prosječnog šišmiša, kažu znanstvenici. Šišmiš, koji je težio oko 40 grama nije samo letio, nego i hodao na sve četiri noge u potrazi za hranom. Ostaci su otkriveni u naslagama stijena blizu rudarskog grada St. Bathans starima između 16 i 19 milijuna godina.

Veliko tijelo i specijalizirani zubi

Tim međunarodnih arheologa na tom je mjestu istraživao 15 godina. Njihovo otkriće objavljeno je u srijedu u znanstvenom časopisu Scientific Journal. Šišmiš je nazvan Vulcanops jennyworthyae prema članici istraživačkog tima Jenny Worthy koja je pronašla fosile i Vulkanu, mitološkom rimskom bogu vatre.

Veliki zubi šišmiša upućuju na to da je imao raznoliku prehranu u odnosu na današnje australoazijske srodnike. "Njegovi specijalizirani zubi i veliko tijelo pokazuju da se hranio različitim stvarima, od biljaka do sitnih kralježnjaka, nešto nalik južnoameričkim rođacima", rekla je profesorica Sue Hand sa sveučilišta u Novom Južnom Walesu. "Toga nema kod današnjih australoazijskih šišmiša", dodala je.

Cassiopaea

Najstariji prikaz supernove pronađen na 6000 godina starom crtežu pećinske umjetnosti u Indiji

supernova
© IGCNA
Indijski znanstvenici tvrde kako prizor s pećinskog crteža starog preko 6000 godina ne prikazuje scenu lova, već pojavu supernove na noćnom nebu, prenosi Guardian.

Crtež, koji se nalazi u pećini na teritoriju Kašmira, prikazuje dva lovca - jednog s kopljem te jednog s lukom i strijelom - bika i psa, a iznad njih se nalaze dva sunca. Crteži su otkriveni prije više od polja stoljeća, a nalaze se na lokaciji gdje su najstarija naselja osnovana oko 4,300. godine prije nove ere.

Mayank Vahia i tim astrofizičara iz Indije i Njemačke pretpostavili su kako se iznad prizora lova ne nalaze dva sunca, već su vjerovali da se radi o astronomskom događaju koji je privukao pozornost autora crteža.

Vjerujući da se radi o supernovi - eksploziji umiruće zvijezde čiji bljesak može na nekoliko dana zasjeniti sve druge nebeske objekte - Vahia i njegov tim bacili su se u potragu za supernovama koje su se mogle pojaviti na noćnom nebu u vrijeme nastanka crteža.

Nakon eksplozije supernove, tragovi ove kozmičke kataklizme ostaju vidljivi tisućama godina, u obliku širećeg oblaka plina, prašine i težih elemenata koji su nasilno izbačeni prilikom kolapsa jezgre umiruće zvijezde. Poznavajući brzinu širenja tog oblaka plina, znanstvenici mogu s relativnom preciznošću izračunati prije koliko je tisuća godina svjetlost eksplozije mogla stići do Zemlje.

Dig

500.000 godina star "raj za lovce-sakupljače" otkriven uz prometnu izraelsku cestu

Izrael
© Ronen Zvulun / Reuters
Arheolozi su pronašli stotine sekira, koje su ljudi koristili pre više od pola miliona godina u Želžuliji, severoistočno od Tel Aviva.

Izraelski arheolozi otkrili su izuzetno dobro očuvan preistorijski lokalitet - "raj za lovce-sakupljače", koji su tamo živeli pre pola miliona godina.

Otkriće je napravljeno na oko pet metara dubine blizu grada Kfar Saba, a ono ukazuje da se predak homo sapijensa, homo erektus, više puta vraćao na ovo mesto, potencijalno privučen izvorom vode i obiljem divljači.

Iza sebe ostavili su veliki broj primitivnih kamenih alatki.

Arheolozi veruju da je lokalitet, severoistočno od Tel Aviva, bio raj za preistorijske lovce-sakupljače, sa potokom, vegetacijom i obiljem divljači, koji su ih privlačili da se vraćaju.

Hourglass

Nepoznata američka populacija otkrivena istraživanjem DNK

Stanovnici Aljaske
© Universal History Archive / UIG putem Getty Images
Stanovnici Aljaske nacrtani 1805. od francuskog diplomata Jacquesa Grasseta de Saint-Sauveur (1757.-1810.)
Uzorak DNK-a izvučen iz lubanje šest tjedana stare djevojčice čiji su 11.500 godina stari ostaci otkriveni na Aljasci pomaže znanstvenicima da raspletu dugogodišnju kontroverzu o tome kako su ljudi naselili Ameriku.

Analiza njezina genoma ukazuje na postojanje samo jednog migracijskog vala u Ameriku preko kopnenog mosta, danas potopljenog, koji je u Beringovu tjesnacu povezivao Sibir i Aljasku u ledeno doba.

Dojenče, koje su znanstvenici nazvali 'Zora' na jeziku lokalnih starosjedilaca, pripadalo je populaciji autohtonih Amerikanaca koja je izravno potekla od spomenutih migranata preko Beringova tjesnaca.

"Dobili smo prvi genomski dokaz da se cjelokupno podrijetlo autohtonih Amerikanaca može pratiti do istog izvora, migracijske populacije iz zadnjeg ledenog doba", rekao je arheolog sa sveučilišta u Fairbanksu Ben Potter.

Ostaci djevojčice Zore, koja je pripadala kulturi lovaca-sakupljača koja je lovila bizone, sjeverne jelene, zečeve, vjeverice i losose, otkriveni su prije četiri godine u dolini rijeke Tanana, oko 80 kilometara jugoistočno od Fairbanksa.

Moderni ljudi ustali su u Africi prije ugrubo 300.000 godina i kasnije se proširili svijetom. Znanstvenici su proučavali Zorin genom s genetskim podacima ostalih skupina ljudi kako bi razjasnili kako i kada je Amerika naseljena.

Samo jedna skupina predaka američkih starosjedilaca odvojila se od populacije u istočnoj Aziji prije otprilike 36.000 godina i tisućama godina kasnije prešla kopneni most u Beringovu tjesnacu, tvrde znanstvenici. Ta 'osnivačka skupina Amerikanaca' kasnije se razdvojila u dvije 'loze'.