zemlje NATO pakta i godina njihovog pristupanja paktu
Zemlje NATO pakta i godina njihovog pristupanja paktu
Europske kancelarije i svi visoki dužnosnici tvrde kako je Sporazum o uklanjanju nuklearnih projektila srednjeg i kratkog dometa (INF) za Europu stup stabilnosti i ključ očuvanja mira na kontinentu. Međutim, 21. prosinca 2018. godine su na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, takoreći ispod radara, zemlje Europske unije, Ukrajina, Turska, Makedonija, Crna Gora, Albanija i Gruzija glasali su protiv ruske rezolucije o očuvanju ovog ugovora.

U obrazloženju svog glasanja su EU i navedene zemlje pozvale Rusiju da riješi sva pitanja oko ovog ugovora na značajan i transparentan način, jer Rusija "još nije ponudila vjerodostojan odgovor kojim bi dokazala da ne krši INF, kako tvrdi Pentagon i američka strana". Objašnjenje neobjašnjivog je objavljeno na službeni stranicama EU.

Nakon ovog glasanja se može zaključiti da zemlje Europske unije niti smiju, niti mogu ići protiv volje vladara s one strane Atlantika, koji su odlučili izaći iz spomenutog sporazuma. Stoga su sve izjave koje o ovom pitanju daju njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron i drugi bespredmetne i nisu vrijedne objave.

Zemlje NATO pakta su se same pretvorile u ruske mete

Rumunjski vojni stručnjak Valentin Vasilescu je objasnio do čega bi doveo američki izlazak iz ugovora INF.

Opća skupština Ujedinjenih naroda nije podržala nacrt rezolucije Ruske Federacije kojom se predložilo očuvanje Ugovora o ukidanju projektila srednjeg dometa i kraćeg dometa. Rumunjski vojni stručnjak je ocijenio posljedice ukidanja ovog dokumenta.

Kao što smo podsjetili, 21. prosinca je Opća skupština UN-a odbacila rusku rezoluciju o INF-u. Za nacrt ruske rezolucije je glasalo 43 delegata, 46 ih je bilo protivi, a 78 ih se suzdržalo.

Valentin Vasilescu izjavio je da su sve članice NATO pakta, te Ukrajina i zemlje koje se žele pridružiti savezu, bile protiv ruske rezolucije o INF-u. Nakon ovog će jednostrano povlačenje Sjedinjenih Država iz sporazuma omogućiti Washingtonu da rasporedi projektile kratkog i srednjeg dometa neposredno u blizini ruskih granica.

Stručnjak je izjavio kako se čini da Washington planira rasporediti lansere s projektilima kratkog dometa u baltičkim zemljama, Poljskoj, Ukrajini i Rumunjskoj. Njihovog domet je 1400 kilometara, što je sasvim dovoljno za gađanje ruske prijestolnice.

"Projektili će biti usmjereni na vojna i administrativna mjesta u Moskvi, Sankt Peterburgu i Moskvi. Kalinjingrad i Krim će se također naći na meti", rekao je Valentin Vasilescu.

Drugi ofenzivni prsten se može sastojati od nuklearnih balističkih raketa srednjeg dometa maksimalnog dometa 3000 km. To se oružje može rasporediti u Norveškoj, Danskoj i na Grenlandu, Islandu i Kanadi. Njima će biti dodijeljen zadatak neutralizacije infrastrukture pomorskih, kopnenih i zračnih baza Arktičke flote i Zapadnog strateškog zapovjedništva ruske vojske.

Treći ofenzivni prsten može se sastojati od nuklearnih balističkih raketa dometa od 3000 do 5000 kilometara. Ovi američki projektili se mogu rasporediti u Engleskoj, Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Grčkoj i Turskoj. Njihova je zadaća uništiti infrastrukturu za lansiranje interkontinentalnih balističkih projektila na zapadu i središnjem dijelu Rusije, kao i za napad na pomorske, kopnene i zračne baze ruske zapadne i južne vojne oblasti.

"S obzirom na ovu vrlo opasnu situaciju, Rusija sada počinje poduzimati odgovarajuće mjere. Sve zemlje NATO bloka automatski postaju meta za Rusiju", zaključio je Valentin Vasilescu.

Ranije je u ruskim medijima objavljeno mišljenje člana Vijeća Federacije Alekseja Puškova, koji je izrazio mišljenje da bi američko povlačenje iz ugovora INF dovelo do novog nuklearnog sučeljavanja dvije svjetske supersile. Uz sve navedeno je nemoguće shvatiti glasanje europskih zemalja u Ujedinjenim narodima o tako važnom pitanju. Podsjetimo da ruski projektili srednjeg i kratkog dometa nisu nikakva prijetnja Sjedinjenim Državama, a za navodno "sporni projektil 9M729", za kojeg američki vojni stručnjaci tvrde "kako sumnjaju da krši ugovor INF", nema nikakvih dokaza, osim tvrdnje čelnika američkih obavještajnih službi Daniela Coatsa.


SAD službeno ne navode koliki je domet novog ruskog projektila, ali je američka strana sigurna da ona predstavlja kršenje sporazuma. Američki promatrači tvrde kako novi projektili 9M729 jako liče na već postojeće modele, pa ih je teško otkriti. Rusija priznaje da postoje rakete tipa 9M729, ali poriče da one krše ugovor INF, što je ionako nevažno, jer su europske zemlje jednoglasno podržale američku verziju u sporu, čime su se pretvorile u ruske mete.