požari arktik
© Pierre Markuse
Od lipnja ove godine više od stotinu razornih požara opustošilo je područje Arktika, javlja CNN.

Na novijim satelitskim snimkama vide se ogromni oblaci dima koji se šire preko nenaseljenih područja Grenlanda, Sibira i Aljaske. Ovi masovni požari krenuli su nakon što je područje Arktika doživjelo najtopliji lipanj u povijesti mjerenja, s time da je vrlo vjerojatno da će i srpanj biti rekordan mjesec u smislu izuzetno visokih temperatura.

Od početka lipnja služba za praćenje atmosferskih prilika Copernicus Atmosphere Monitoring Service (CAMS) zabilježila je više od stotinu intenzivnih požara na arktičkom predjelu.

"Temperature na Arktiku rastu brže od globalnog prosjeka, stvarajući time savršene uvjete za širenje požara", rekao je klimatolog Mark Parrington iz CAMS-a.

"Broj i intenzitet požara na Arktičkom krugu neuobičajen je i bez presedana. To je zabrinjavajuće jer se oni zbivaju u vrlo udaljenom dijelu svijeta i u okruženju takozvane netaknute prirode", dodao je.

10 stupnjeva više temperature

"Prosječna lipanjska temperatura na području Sibira, gdje sada divljaju požari, bila je gotovo 10 stupnjeva Celzijevih viša od dugogodišnjeg prosjeka za razdoblje od 1981. do 2010. godine", rekla je klimatologinja Claudia Volosciuk iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Američki hidrometeorološki zavod objavio je početkom srpnja kako su na više mjesta na jugu američke države Aljaske izmjerene rekordno visoke temperature.

32 Celzijeva stupnja

Tako su 4. srpnja zabilježene rekordne temperature u zračnoj luci Anchorage, gdje se termometar popeo na 32,2 Celzijeva stupnja, više od prijašnjeg rekorda od 29,4 stupnjeva, koliko je bilo zabilježeno 14. lipnja 1969. u najvećem gradu u toj državi.

"Na nekoliko lokacija širom južne Aljaske zabilježen je najtopliji dan do sada", izvijestio je u tvitu hidrometeorološki zavod. "I druge lokacije mjere rekordno visoke temperature", dodali su.

Prosječne srpanjske temperature na Aljasci su ispod 20 stupnjeva.

Prošli mjesec meteorološka služba na Aljasci objavila je da je to bio najtopliji lipanj od početka bilježenja temperatura, s obzirom na to da su prosječne temperature ispod 16 stupnjeva.


Komentar: Važno je zapamtiti da ovi požari nisu samo posljedica jedne ekstremne vrućine. Složen faktor su neuobičajeno produljena razdoblja suše koja su posljedica promjena u obrascima oborina; atmosferske rijeke zadržavaju vodu i obustavljaju na dulja razdoblja, a zatim ih istovare u kratkom rafalu što rezultira razornom sušom i epskim poplavama.


Još brže zagrijavanje

Klimatologinja Volosciuk napomenula je kako požari dodatno pogoršavaju globalno zatopljenje jer otpuštaju zagađivače u atmosferu.

"Kada čestice dima padnu na snijeg i led, oni zbog toga apsorbiraju sunčevu svjetlost koju bi inače odražavali i time se ubrzava zagrijavanje na Arktiku", objasnila je.


Komentar: Ako postoji bilo kakva zasluga za globalno zatopljenje zbog emisija ugljičnog dioksida onda bi porast vulkanske aktivnosti bio mnogo više zabrinjavajući. Međutim, po svim mjerilima, naša planeta se u cjelini hladi - s ekstremnim hladnim evidencijama cijelo vrijeme na obje hemisfere. I tako ovi požari, toplinski valovi i suše su samo jedan od aspekata ekstremnih fluktuacija koje se događaju dok naš planet nastavlja u neizvjesno razdoblje u kojem će niže temperature uskoro dominirati.