temperatura
Većina nas mjeri temperaturu tek kada smo bolesni. Ali tjelesna temperatura može se mijenjati i pod utjecajem mnogih drugih faktora, životnih navika, dobi, temperature okoline, a sve to utječe na to kako naše tijelo rasipa toplinu. Tjelesna temperatura je i marker metaboličkog zdravlja.

Autori nove studije sa Stanforda objašnjavaju da tjelesna temperatura ukazuje na brzinu metabolizma koju neki povezuju s dugovječnošću i veličinom tijela, piše MedicalNewsToday. Njemački liječnik Carl Reinhold August Wunderlich je 1851. godine istraživao 25 tisuća ljudi u jednome gradu i ustanovio da je standardna temperatura ljudskog tijela 37 stupnjeva. Nedavne analize pokazuju da je prosječna tjelesna temperatura sada niža i iznosi oko 36.6 stupnjeva Celzijusa.

TEMPERATURA JE PALA, A METABOLIZAM USPORIO

Tim znanstvenika je pretpostavio da su razlike u temperaturi u devetnaestom stoljeću i danas stvarne i da promjena tijekom godina daje važne fiziološke tragove promjena ljudskog zdravlja i dugovječnosti. Prema njihovim istraživanjima tjelesna temperatura muškaraca niža je u prosjeku za 0.59 stupnja celzijusa od muškaraca rođenih u devetnaestom stoljeću. Tjelesna temperatura žena pala je za 0.32 stupnja.

Prosječno se svako desetljeće temperatura snižavala za 0.03 stupnja. Fiziološki se razlikujemo od onoga što smo bili u prošlosti. Promijenilo se okruženje u kojem živimo, uključujući temperaturu u našim domovima, kontakt s mikroorganizmima i hrana koju jedemo. Fiziološki se stalno mijenjamo. Prosječna brzina metabolizma koja pokazuje koliko energije troše naša tijela s vremenom je opadala.

Taj pad je možda rezultat smanjenja upala. Upala proizvodi vrste proteina i citokina koji ubrzavaju naš metabolizam i podižu temperaturu. Konačno, i klimatizacija i grijanje stvaraju konzistentniju ambijentalnu temperaturu što nepotrebnim čini trošenje energije za održavanje iste tjelesne temperature.