špilja
U zabačenom dijelu džungle na poluostrvu Jukatan, skrivena podzemna pećina leži ušuškana ispod 15 metara visokog pamučnog drveta. Prije više od 1.200 godina na njenim zidovima majanska djeca ostavila su i danas vidljivi trag - 137 otisaka dlanova u crvenoj i crnoj boji.

Naučnici Nacionalnog instituta za antropologiju i istoriju otkrili su taj intrigantni primjer pećinske umjetnosti prije oko dvije decenije, ali su ga krili iz straha od vandalizma. Arheolog Serhio Groshean je tek nedavno počeo da publikuje otkriće.

Drugi nalazi u pećini uključuju uklesano lice i šest oslikanih reljefnih skulptura koje potiču iz približno istog perioda kao i otisci ruku.

"Dokumentovali smo materijal iz cijele pećine, ali dok se ne stvore uslovi da je otvorimo za javnost, držaćemo njenu lokaciju u tajnosti", izjavio je Groshean.

Kako su otisci dlanova mali, istraživači pretpostavljaju da su ih napravila djeca, i to kao dio obreda prelaska u odraslo doba.

Za neke kulture Maja, kao za i mnoga druga plemena srednjoameričkih domorodaca, pamučno drvo je sveto. To što se pećina nalazi u blizini tog drveta, moglo bi da objasni zašto je imala vjersku ili ceremonijalnu namjenu, navodi Groshean.

špilja
© Reuters
Kolaps civilizacije klasičnih Maja

Arheolozi smatraju da su otisci u pećini ostavljeni na kraju takozvanog klasičnog perioda istorije Maja, koji je trajao otprilike od 250. do 900. godine. Klasični period predstavlja vrhunac te civilizacije, i karakterišu ga razvoj sopstvenog sistema pisanja i kalendara, raznobojna keramika, napreci u astronomiji i matematici i značajna dijela javne arhitekture, poput veličanstvenih hramova u obližnjim gradovima Uksmal i Čičen Ica.

Veliki gradovi širom Meksika i Srednje Amerike napredovali su tokom klasičnog perioda. Međutim, problemi se javljaju između 800. i 1000. godine, kada su kontinuirane suše vjerovatno izazvale propast velikih urbanističkih centara u južnim nizijama i dovele do značajne promjene u kulturi Maja.

Simbolika otisaka dlanova

Djeca koja su ostavila tragove u podzemnoj pećini živela su u vrijeme intenzivnih promjena u društvu Maja. Groshean primjećuje: "Možda su utisnula dlanove u crnoj boji, što je simbolizovalo smrt, ali to nije značilo da će biti ubijena, već se prije odnosilo na smrt iz ritualne perspektive. Potom su ostavila otiske u crvenoj, što je označavalo ili rat ili život".

Obojeni otisci dlanova poput ovih ponavljaju se kao tema i u drugim djjelima umetnosti i arhitekture Maja, a prije svega na građevinama u Čičen Ici. Istraživači tek treba da utvrde njihovu tačnu simboliku.

Marko Antonio Santos, direktor arheološkog lokaliteta Čičen Ica, navodi: "Drevne Maje su otiske dlanova koristile kao dio pisanog jezika. Važno je naglasiti da nisu na zidovima pećine slučajno. Oni označavaju komunikacijski kod koji je za nas arheologe još uvijek nepoznat".