helikopter
Francuski vojni helikopter iznad nigerijskog grada Madama, koji služi kao "operativna baza" [mjesto za regrutiranje terorista] za francusku, nigersku i čadsku vojsku
Militantne grupe u regionu Kidal na sjeveru Malija obučavali su francuski oficiri, rekao je premijer Choguel Kokalla Maiga u intervjuu za RIA Novosti, rekavši da dvije trećine njegove zemlje "okupiraju teroristi".

Mali ima dokaze da francuske snage prisutne na njegovoj teritoriji sa misijom da se suprotstave terorističkim grupama umjesto toga "obučavaju" militante, rekao je u petak premijer prelazne vlade ruskoj agenciji RIA. Prema malijskim zvaničnicima, Francuska sada kontroliše enklavu u Kidalu, a Mali tamo nema pristup.


Komentar: Pogledajte istočne džepove Sirije za još jedan aktuelni primjer gdje vojske zapadnih zemalja "zajedno okupiraju" zemlje MENA-e bogate resursima s ISIS-om i raznim islamskim terorističkim proxy snagama.


"Tamo su militantne grupe koje su obučavali francuski oficiri. Imamo dokaze za to. U našem jeziku postoji izraz koji kaže da kada tražite iglu u svojoj sobi i neko, za koga se smatra da vam pomaže u potrazi, stoji na toj igli, nikada je nećete pronaći. Dakle, ovo je situacija koja se sada dešava u Maliju i ne želimo to da trpimo", rekao je Maiga.

Političar je objasnio da su teroristi koji sada djeluju u Maliju "došli iz Libije", kada su Francuska i njeni saveznici uništili sjevernoafričku državu u nesrećnoj vojnoj intervenciji 2011. pod vodstvom NATO. U početku je Bamako htio da sarađuje sa Parizom u borbi protiv terorista i zatražio je pomoć u vezi sa obavještajnim podacima i vazdušnom podrškom. "Niko nije tražio njegovo prisustvo na tlu", rekao je premijer.

Dok su "prije osam godina teroristi bili prisutni samo u sjevernom dijelu Malija, u Kidalu, sada dvije trećine zemlje okupiraju teroristi", dodao je on.

Francuska je 2014. godine započela operaciju Barkhane u regionu, u partnerstvu sa lokalnim vlastima radi suprotstavljanja i suzbijanja terorističkih grupa, uključujući militante povezane sa Al-Kaidom, i stabilizacije situacije u zemljama G5 Sahela (Burkina Faso, Mali, Niger, Čad i Mauritanija - sve ranije francuske kolonije). Ranije ove godine, francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će njegova zemlja restrukturisati svoje vojno prisustvo u afričkoj regiji Sahel i zatvoriti svoje baze u sjevernom Maliju, s tim što će taj potez biti završen do početka 2022.

Obraćajući se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u septembru, Maiga je rekao da je Pariz zaslijepljen i da je iznevjerio Mali ovom odlukom.

Protiv Malija se od tada vodi masovna diplomatska i medijska kampanja, rekao je ministar u najnovijem intervjuu za rusku novinsku agenciju. Ali njegova država "samo želi pouzdane partnere koji djeluju u interesu zemlje", rekao je on, dodajući da Mali, kao suverena država, "ima pravo na to".

U diplomatskom sporu između Bamaka i Pariza, predsjednik Macron je, u obraćanju francuskim medijima, sugerisao da trenutna privremena uprava Malija nije "čak ni vlada". Tvrdio je da bi bez umiješanosti Francuske zemlju odavno preplavili teroristi. Malijsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je francuskog izaslanika da izrazi "ogorčenje i neodobravanje" zbog Macronovih primjedbi, istovremeno pozivajući francuske vlasti da izgrade odnos zasnovan na "uzajamnom poštovanju", sa fokusom na borbu protiv terorizma.