Slika
Ilustracija
Vazduh koji svakodnevno udišemo biće još štetniji za zdravlje u budućnosti, upozoravaju naučnici.

U svijetu svake godine prijevremeno umre više od tri miliona ljudi zbog izloženosti zagađenom vazduhu, pokazali su podaci Svjetske zdravstvene organizacije STO. Do 2050. godine bi se taj broj mogao povećati na čak 6,6 miliona ljudi.

Izloženost štetnim česticama u vazduhu doprinosi riziku od razvoja kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i raka pluća.

"Ukupan broj umrlih zbog HIV-a i malarije iznosi 2,8 miliona ljudi godišnje. To je pola miliona manje od broja ljudi koji umru zbog zagađenog vazduha godišnje", izjavio je Jos Lelieveld, profesor sa Max Plaanck instituta za hemiju u Njemačkoj.

Emisija štetnih gasova koji nastaju od goriva korišćenih za kuvanje i grijanje, posebno u Indiji i Kini, ima najeveći uticaj na smrtnost u svijetu.

"Kada ljudi govore o zagađenju vazduha, oni misle da industrija i saobraćaj imaju najveći uticaj na globalno prijevremeno umiranje, a ne na emisije koje nastaju u domaćinstvima i agrikulturi", dodao je Lelieveld.

Najveća smrtnost po glavi stanovnika je zabilježena u Zapadnopacifičkoj regiji, a nakon toga slijede istočni Mediteran i jugoistočna Azija.

U istraživanju su analizirani izvori emisije štetnih gasova i čestica u urbanim i ruralnim okruženjima. Niskokvalitetna goriva korišćena za kuvanje, grijanje i odlaganje otpada dovode do velikog broja prijevremenih smrtnih slučajeva u Aziji, uključujući Kinu, Indiju, Bangladeš, Indoneziju i Nepal.

Emisije povezane s agrikulturom su najopasnije u istočnim djelovima SAD-a, Evropi, Rusiji, Turskoj, Južnoj Koreji i Japanu. Nakon toga dolazi saobraćaj i proizvodnja energije. Amonijak koji proizvode gnojiva i domaće životinje se miješa sa drugim izvorima zagađenja vazduha, te znatno utiču na smanjenje kvaliteta vazduha.

Na Bliskom Istoku, u Sjevernoj Africi i Centralnoj Aziji prirodni izvori zagađenja, kao što su pješčane oluje, dominantan su uzročnik smrtnosti, piše CNN.

Lelieveld tvrdi da rješenja za borbu protiv zagađenja moraju biti osmišljena posebno za svaku zemlju, a najviše pažnje treba obratiti na agrikulturu.