Slika
© SnipViewVulkani Australije
Australijski kontinent uopšte nema aktivne vulkane, međutim, njegova geološka istorija govori drugačije. Naime, naučnici su otkrili 2000 kilometara dug lanac vulkana, najduži lanac poznat na bilo kom kontinentu. Prvi među njima su 33 miliona godina stari, ali njihove sile i dalje bi mogle da imaju uticaj na morsko dno Tasmanije.

Većina svetskih vulkana živi na mestima susreta tektonskih ploča, pogotovo oko "Vatrenog kruga" ili u sred okeanskih grebena. Ipak, izuzetak su vulkani na Havajima koji mogu da se nađu u sred ploča.

Australija, ipak, ima lanac tri puta duži od Jeloustona i naučnici su ga nazvali "Kosgrouv trek". Lanac počinje sa praistorijskim vulkanima kao što je Pinakl rok na severu Kvinslenda.

Slika
Ipak, ostali delovi lanca su manje očigledni. Centralni deo Novog južnog Velsa i Viktorije imaju tanke slojeve vulkanita, a između njih postoje delovi dugi i do 700 kilometara na kojima nema ni naznaka vulkanske aktivnosti.

Naučnici to objašnjavaju različitim površinama i dramatičnim varijacijama u debljini litosfere. Na severu Kvinslenda litosfera je samo 80 kilometara debljine, zbog čega magma može lako da dospe na površinu.

Ipak, dokazi o brzini kojom se zemljotresi šire kroz australijsku koru ukazuju da je na drugim delovima litosfera više od 130 kilometara debljine, čime se onemogućava vulkanska aktivnost.

Stvari se komplikuju na jugu gde je vulkanska aktivnost rezultat oštre granice između debljih i tanjih delova litosfere.

- Lanac vulkana je toliko dug zato što je Australija kontinent koji se najbrže pomera i putuje ka severu oko sedam centimetara godišnje. Za sada nema poznatih vulkanskih erupcija, niti nikakvih neuobičajenih aktivnosti ispod morskog dna, ali je bilo zemljotresa koje je potrebno dodatno istražiti - navode naučnici.