Johnson/Ukraine
© FAIR/Twitter/KJNBritanski premijer Boris Johnson • Ukrajinski rat
Prošlomjesečni posjet britanskog premijera Borisa Johnsona bio je ključan u uvjeravanju Kijeva da prekine mirovne pregovore s Moskvom, izvijestile su u četvrtak novine Ukrayinska Pravda (UP), pozivajući se na dužnosnike bliske ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Zapad je prvotno savjetovao Zelenskog da bježi jer će Rusija pobijediti za 72 sata, no sada ga u potpunosti podržavaju, tvrdili su.

Prema "pogledu iza kulisa" na tekuću krizu objavljenom u izdanju sa sjedištem u Kijevu, zapadni podupiratelji Ukrajine bili su uvjereni da će ruska vojska zauzeti Kijev u roku od tri dana i ponudili su Zelenskom da upravlja iz egzila u Londonu ili Varšavi.

Kad se to nije dogodilo, a Rusija je ponudila pregovore, Zelenski je poslao izaslanstvo s ciljem da stvori dojam da je spreman sklopiti dogovor. Prema UP -u, točke dogovora koje je objavio ruski izaslanik Vladimir Medinski nakon pregovora 29. ožujka u Istanbulu u Turskoj "su zapravo istinite".

Potom su se ruske trupe povukle iz sjeverne Ukrajine, a britanski premijer Boris Johnson je 9. travnja, "gotovo bez upozorenja", stigao u Kijev.

Johnson je sa sobom donio "dvije jednostavne poruke", navodi UP. Prvi je bio da je [ruski predsjednik Vladimir] Putin "ratni zločinac, kojeg treba procesuirati, a ne s njim pregovarati". Drugi je bio da čak i ako je Ukrajina bila spremna potpisati nekakav sporazum s Rusijom, Zapad nije bio spreman.

Johnsonova poruka shvaćena je kao signal da kolektivni Zapad "sada osjeća da Putin zapravo nije tako svemoćan kao što su zamišljali", prema ukrajinskim dužnosnicima koje citira UP. Između onoga što su opisali kao ukrajinske vojne pobjede i navodnih ruskih zločina u "Buči, Borodjanki i Mariupolju", Zapad je prestao biti "izolacionistički" i obvezao se pomoći Ukrajini svim vrstama teškog naoružanja. Kijevski dužnosnici sada javno planiraju "potpuni poraz" i "kapitulaciju" Rusije. Prema UP-u:
"Moralni i vrijednosni jaz između Putina i svijeta toliko je velik da čak ni Kremlj neće imati pregovarački stol dovoljno dug da ga premosti."
Moskva je priopćila da se njezina vojna operacija u Ukrajini odvija kako je planirano, s "drugom fazom" koja se usredotočuje na uništavanje ili prisiljavanje na predaju ukrajinskih snaga koje su granatirale Donbas veći dio prošlog desetljeća. Ruska vojska također koristi rakete dugog dometa za uništavanje željezničkih čvorova kojima se NATO-ovo oružje dovodi u Ukrajinu, kao i skladišta u kojima se ono skladišti.

Rusija je napala susjednu državu krajem veljače, nakon neuspjeha Ukrajine u provedbi uvjeta sporazuma iz Minska, koji su prvi put potpisani 2014. i konačnog priznanja republika Donbasa - Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokol iz Minska uz posredništvo Njemačke i Francuske osmišljen je kako bi otcijepljenim regijama dao poseban status unutar ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtijevao da se Ukrajina službeno proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a predvođenom SAD-om. Kijev inzistira da je ruska ofenziva bila potpuno ničim izazvana i demantirao je tvrdnje da je planirao ponovno zauzeti dvije republike silom.