music
Za mnoge koji danas žive u zapadnom svijetu, ideja glazbe odnosi se na vrlo specifičan pop-zvuk koji se čuje s raznih ekrana, uređaja i u reklamama. To je svojevrsno miješanje glazbenih tropova koji su se pojavljivali od sredine do kraja 20. stoljeća (hip-hop, disco, punk, gangsta rap, stadionski rock, grunge, electro itd...), osmišljenih i prerađenih u niz hitova koji uvelike slično zvuče. Radi se o tehnološki potpomognutom pisanju pjesama potkrijepljenom robusnom marketinškom strukturom, koja olakšava prijelaz od studija do vodećih medija i određuje većinu onoga što ćemo vjerojatno čuti u svakodnevnom životu. Postoje, naravno, i primjetne iznimke, ali glazba je danas pretežno proizvod, a ne umjetnost.

Fenomen "milenijskog woopa", za koji je termin "skovao" glazbeni bloger Patrick Metzger 2016. g., glazbena je fraza koja se kreće od 5. do 3. note ljestvice i ponovo natrag, u svojevrsnom "ah oh ah oh" slijedu. Sastoji se od samo dva tona, što znači da ju se ne može autorski prisvajati, te kantautori i producenti imaju slobodu ovu dopadljivu frazu koristiti unedogled.

music
Timbar (svojstvo tona ili vrsta zvuka ili zvukova u nekom djelu), koji uključuje i teksturnu dubinu i tonski raspon, također je drastično smanjen u usporedbi s razdobljem od prije pedeset ili šezdeset godina, jer se mnoge pjesme sada sastavljaju za samo četiri instrumenta: klavijature, ritam sekciju, sampler1 i sintesajzer. Sve su rjeđi zvuci akustičnog klavira, violine, harfe, sitara, djembe bubnja, triangla, ksilofona, gonga, pa čak i gitare. S današnje točke gledišta, čak nam i postklasični umjetnici sredine 20. stoljeća, npr. Beatlesi, David Bowie i sl., djeluju kao da se nalaze u mitološkom glazbenom dobu velikana. Ali čini se da su se danas naši stvarni glazbeni odabiri suzili, iako naizgled imamo toliko više izbora na raspolaganju.

Zavirimo li još dublje u davnine prošlosti, pronalazimo razumijevanje glazbe koje se uopće ne može usporediti s današnjim ili onim sredine 20. stoljeća, što danas pokazuje svoje gotovo drastične implikacije.

Prisjetimo se gradiva iz fizike: glazba se sastoji od zvukova, a zvuk je vibracija. Svjetlo je također vibracija i sve stvari koje svjetlost dotakne također imaju svoju vibraciju. Književnik David Tame u svojoj knjizi Tajanstvena snaga glazbe (The Secret Power of Music) piše: "Drevni Hindusi, kao i Kinezi, smatrali su da zvuk koji čujemo može utjecati ne samo na um i osjećaje čovjeka, već da doslovno može oblikovati i mijenjati fizičke događaje u svijetu", dodajući da se vjerovalo "da zvukovi to postižu postupnim mijenjanjem vibrirajućih ne-fizičkih uzoraka koji se nalaze u korijenu svih stvari".

Ako dalje razvijemo ovu u osnovi znanstvenu ideju, slijedi da glazba koju stvaramo i kojom se okružujemo seže do najdubljeg, najskrivenijeg korijena onoga što jesmo i u određenoj mjeri utječe na sve događaje u našem životu.

Kao bića navike, obično volimo rutinu, one prepoznatljive stvari zbog kojih se osjećamo sigurno i udobno. U kaotičnom svijetu, "milenijski woop", ograničen tonski raspon i ponavljajuće melodije postali su šifriran način izražavanja sigurnosti, slobode od izazova, mogućnosti nastavljanja onoga što već jesmo.

Međutim, ako zajednički želimo promijeniti svoj način života u skladniji oblik postojanja, koji je sada već prijeko potreban, tada bismo možda trebali, sasvim doslovno, promijeniti melodiju i glazbu kojom se okružujemo.

U konačnici, glazba koja je dobra za nas, ne stvara destruktivne osjećaje, strahove ni razdvajanje, već potiče u nama oblik dobrohotnosti, usklađenost s ljepotom i radošću. Prema sufijskom mistiku Hazratu Inayatu Khanu, glazba i priroda djeluju zajedno, jer su jedno.

____________________

1 Sampler (engl.) - moderni elektronički glazbeni instrument koji za generiranje zvuka koristi snimljene zvučne zapise. Radi se o ponovnoj upotrebi dijela ili uzorka (sample) zvučne snimke u drugoj snimci. Uzorci mogu sadržavati elemente kao što su ritam, melodija, govor, zvukovi ili cijele glazbene taktove. Obično su integrirani pomoću hardvera (sampleri).

Autor: Siobhan Farrar
S engleskog preveo: Loris Ivančić Žic